SVEUILITE U RIJECI

FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI

ODSJEK KULTUROLOGIJE

Tanja Badanjak

STAROSLAVENSKA MITOLOGIJA I PRIE IZ DAVNINE

-ZNAAJ MITOVA U PROUAVANJU BAJKI-

SEMINAR ZAVRNOG RADA

Mentorica: dr.sc. Sarah Czerny

Rijeka, listopad, 2009.

Sadraj:
0. Saetak .............................................................................................................. 3
1. Uvod .................................................................................................................. 4
1.1. O povezanosti mitologije Slavena i Pria iz davnine ...................................................... 4
1.2. Od poetka do kraja ......................................................................................................... 5

2. Kako mitologija objanjava svijet i utjee na ovjeka................................. 6

2.1. Mitovi - prve ovjekove slike svijeta .............................................................................. 6
2.2. Raaravanje svijeta ..................................................................................................... 9

3. Mitologija starih Slavena .............................................................................. 11

3.1. Izvori i problemi istraivanja staroslavenske mitologije ............................................... 11
3.1.1. Praindoeuropsko nasljee ...................................................................................... 13
3.2.Kozmiki sukob i binarne opozicije ............................................................................... 13
3.3.Slavenski panteon ........................................................................................................... 15
3.3.1. Od Vide do Voloske ................................................................................................ 19

4. Povezanost mita i bajki na temelju staroslavenske mitologije i Pria iz

davnina ................................................................................................................ 20
4.1. Utjecaji koji su oblikovali Prie iz davnine .................................................................. 21
4.2.Mitologija ulazi u prostor knjievnosti .......................................................................... 22
4.3. Usporedba mita i bajki razliito vrijeme isti uinak? ................................................. 24

5.Zakljuak ........................................................................................................ 26
5.1. Poticaj za budunost ...................................................................................................... 26
5.2. Dekonstrukcija kao rjeenje? ........................................................................................ 27

6. Literatura ....................................................................................................... 28

Staroslavenska mitologija i Prie iz davnine

-Znaaj mitova u prouavanju bajki-

Slavic Mythology and Stories from the Past

-Significance of Myth in Study of Fairy-tales-

Tanja Badanjak

0. Saetak
U svome Zavrnom seminarskom radu pisat u o staroslavenskoj mitologiji i njenom utjecaju
na hrvatsku knjievnicu, Ivanu Brli Maurani i njenu najpoznatiju zbirku bajki, Prie iz
davnine. Iznijet u jednostavan uvid u prouavanje mitologije openito te jednostavan prikaz,
ve zaboravljene, staroslavenske mitologije koja obiluje posebnostima i zanimljivostima.
Pokazat u i da ono mitologijsko, magijsko i arobno to se obino vezuje uz mitoloke prie i
mitove nije nestalo ve je zapravo, zbog namjerne potisnutosti, moralo nai druge oblike kroz
koje e se pojavljivati i djelovati i u dananje vrijeme. Primjer koji u dati jest upravo zbirka
pripovjedaka Prie iz davnine koje imaju nebrojeno mnogo slinosti sa mitovima iz
mitologije starih Slavena. To u dokazati kroz razna teoretska tumaenja te kroz konkretnu
usporedbu bajki i mitova koje sam spomenula.
Kljune rijei: mitologija, slavenska mitologija, bajke, Prie iz davnine, binarne opozicije

Abstract
In my final essay I will write about Slavic mythology and the influence it has had on the
Croatian writer Ivana Brli Maurani and her famous book of fairy-tales Stories from the
Past. I will give a simple insight in the study of mythology in general and a simple overview
of the forgotten Slavic mythology that is filled with special and interesting facts. I will show
that the mystic and magical that is often tied to myths has not disappeared. They were
intentionally repressed, but in spite of this, they have come back in a different form and we
can see them even today, for example in the form of fairy-tales. I will compare fairy-tales
from Stories from the Past and Slavic myths, and prove the connection between tales and
myths through concrete analysis and comparison.
Key words: mythology, Slavic mythology, fairy-tales, Stories from the Past, binary
oppositions

1. Uvod
1.1. O povezanosti mitologije Slavena i Pria iz davnine
O staroslavenskoj mitologiji se pisalo, moda ne dovoljno ili iscrpno, ali nedvojbeno
moemo rei da je ona postojala, razvijala se te naposljetku nestala zbog raznih utjecaja koji
su djelovali na nju.1 No iako je bila potisnuta i iako je takav nain razmiljanja openito
nestao, jo uvijek moemo govoriti o njezinom snanom utjecaju na dananji svijet i na razna
podruja ljudskog djelovanja. Taj utjecaj najoitiji je u raznim predjelima kulture, religije,
svakodnevnog ivota. Zbog svega toga baviti se mitovima ponajprije znai baviti se prolim
vremenima da bi upoznali taj svijet davnina, ali i ovaj na, dananji, jer iako su se vremena
promijenila, iako su se naini djelovanja kod ljudi promijenili jo uvijek postoji odreena
doza slinosti u nainima razmiljanja.
Upravo zato ovaj rad e se baviti slavenskom mitologijom, ali i knjievnou koja je
nastala ne tako davno. To se prvenstveno odnosi na djelo Ivane Brli Maurani Prie iz
davnine koje povezuju stare mitologije i suvremene bajke. Zato je bilo potrebno za poetak
spomenuti izvor mitova, zbog ega oni nastaju i koja je njihova uloga ne bi li se zatim dao
jednostavan pregled staroslavenske mitologije, najvanijih znaajki i posebnosti. U tom
smislu ovaj rad nee obuhvaati samo jednostavnu usporedbu mitova i bajki ve na
svojevrstan nain ima zadatak pobuditi zanimanje za stare mitove i obiaje naih predaka. Po
svemu sudei to je potrebno, jer iako je slavenska mitologija nedvojbeno vaan dio nae
osobite i bogate pripovjedne kulturne batine, dogaa se upravo suprotan proces javlja se
zaborav neeg nama tako bliskog, a esto tako dalekog. No, pisati o mitologiji i posljedino,
o suvremenoj bajci, nain je koji podsjea na svekoliki njihov znaaj, vrijedan pokuaj
vraanja i popularizacije jedne vane i bogate karike nae davne i bogate povijesti i kulture.
Nadalje, ovaj rad ima i zadatak usporediti slavenske mitove i bajke knjievnice Ivane
Brli Maurani koje su temeljene upravo na tim mitovima. Moemo uoiti neobine slinosti
koje se pojavljuju u jednima i drugima. Sama autorica je pisala o tome kako je preuzela
odreene segmente iz staroslavenske mitologije, te kako je na njima gradila svoje matovite
prie, koje i danas nadahnjuje stariju italaku publiku, a onu mlau pak na uzbudljiv nain

To se prvenstveno odnosi na masovno pokrtavanje i uvoenje kranstva kao glavne religije. to se tie
Slavena, do toga dolazi 988.god. kada u Rusiji knez Vladimir prihvaa kransku vjeru (Ledi, 1970).

uvode u svijet borbe dobra i zla.2 No osim u ovom mitologijskom smislu, postoji i jo jedna
slinost koja povezuje ova dva jednostavna knjievna oblika, a to je njihova bezvremenska
poruka koju prenose ljudima, aktualna i svjea do dananjih dana. U tome i jest njihova
najvea vrijednost. Moemo rei da bajke, iako su prvenstveno namijenjene djeci, i na odrasle
itaoce imaju snaan utjecaj te ih i oni nerijetko vrlo rado itaju jer posjeduju i prenose
odreene vrednote koje ljudi ne mogu pronai igdje drugdje.
Zbog tih zajednikih slinosti, bajke moemo smatrati novim oblikom reprezentacije
mitova. Iako se mitovi, koji u postojali u davnim vremenima, ne pojavljuju vie u tom obliku
danas, moemo sigurno tvrditi kako se oni ipak pojavljuju, ali kroz druge oblike i forme.
Prie iz davnine jedan su takav primjer.

1.2. Od poetka do kraja

Ovaj rad, kroz tri najvanija poglavlja, pokuaj je kojim e se nastojati objasniti
odreene elemente osnovne teme, njihove znaajke i meusobne veze. U prvom poglavlju
glavna rije e se voditi oko samog mita, mitologije, openitog njihovog znaenja, postanka te
teorijskog zanimanja za mit. Sljedee poglavlje dat e jednostavan pregled i uvid u mitologiju
starih Slavena dok e se u posljednjem dijelu govoriti o bajkama Ivane Brli Maurani,
njenim poveznicama sa spomenutom mitologijom te e se pokuati dokazati, kroz usporedbu,
kako se bajka moe shvatiti kao novi oblik mita u dananje vrijeme.
Nain obrade ove teme pokuava krenuti od openitog ka pojedinanom. To moe biti
nain za jedan cjelovit pogled i uvid u ovu zanimljivu tematiku, ali i mogunost da se na
jednostavan i razumljiv nain pokuaju objasniti pojmovi i ideje, promatrani zasebno, a opet u
korelaciji jedan s drugim. Posebno se to odnosi na pojanjavanje staroslavenske mitologije,
njen jednostavan pregled te njenu povezanost sa bajkama Ivane Brli Maurani, ali i obrnuto.

To doslovno i kae u svome pismu namijenjenom svome sinu: One su sainjene oko imena i likova uzetih iz
slavenske mitologije, i to je sva vanjska veza koju one imaju s narodnom mitolokom predajom. (Brli
Maurani, 1994: 131)

2. Kako mitologija objanjava svijet i utjee na ovjeka

Prije nego to ponemo govoriti o nekoj odreenoj mitologiji i njenom utjecaju na
dananje vrijeme, mislim da treba objasniti sam smisao mita, njegovu veliinu i znaaj.
Potrebno je objasniti nain razmiljanja ljudi i njihovu potrebu za stvaranjem odreenih slika
o svijetu. Zavirimo li u prolost bilo kojeg naroda moemo, u onom predcivilizacijskom
razdoblju, nai odreeni tip vjerovanja koji se esto temelji na posebnim mitovima. Da bismo
spoznali taj ivot i njegov utjecaj na dananje vrijeme, potrebno je krenuti od nekih
jednostavnih analiza same mitologije. Ovo e poglavlje stoga nastojati prikazati i dati
odreena objanjenja koja mogu ukazati i pomoi kod jednostavnog analiziranja mitova i
pojedinih mitologija. Zatim e biti rijei i o fenomenu raaravanja svijeta koji e nam
objasniti kako se svijet mitova pokuao potisnuti te zato to u cijelosti ipak ne uspijeva.

2.1. Mitovi - prve ovjekove slike svijeta

U predcivilizacijskim, primitivnim drutvima ljudi su bili okrueni svijetom kojeg su
htjeli objasniti, htjeli su shvatiti svoje postojanje i razlog tome. Upravo Tylor pretpostavlja
kako su primitivne religije sluile upravo tome, objanjavanju fizikog svijeta (Tylor, 1871;
prema Segal, 2004). Okrueni prirodom, polako su interpretirali odreene pojave i dogaanja
koja su se ponavljala u odreenom vremenskom periodu (Frazer, 1998). Na taj nain uoavali
su razlike izmeu dana i noi, Sunca i Mjeseca, godinjih doba, ali i neke oite razlike s
kojima su se susretali u svakodnevnom ivotu.
Mi razumijemo svijet pomou prirodnih suprotnosti koje moemo uoiti u naem
konkretnom okrilju. To su naoko banalne opreke kao gore/dolje, naprijed/nazad,
sprijeda/straga,

svijetlo/tama,

suho/vlano,

lijevo/desno,

tuga/radost,

dobro/loe,

toplo/hladno (Belaj, 2007: 27, 28). Takve opreke nedvojbeno su se isticale u slikama svijeta
kojeg su istraivali, polako su ih i povezivali sa situacijama u kojima su se nalazili, ne bi li
naposljetku i samo nastajanje ivota objasnili kroz prie u ijim temeljima se zasigurno nalaze
te razlike.3
ovjek pokuava shvatiti svijet i to svijet kao cjelinu kroz njegove prirodne pojave
poput dana i noi. I kao to kae Jolles: Ali to ne znai da ih on promatra straljivo i
neodluno, da on, traei i pipajui, eli prodrijeti u njih, da ih eli spoznati polazei od sebe
3

O ovim razlikama osvrnut u se detaljnije u sljedeem poglavlju.

 ovjek nasuprot ovjeku i ovjek pita4 (Jolles, 2000: 92, 93). ovjek eli otkriti tajne svijeta,
pokuava ih interpretirati, shvatiti, a to je u davnim vremenima inio kroz razne fantastine
prie koje su bile neraskidivo povezane sa raznim ritualima te su zajedno inili temelj naina
ivota.
U trenutku kada ljudi svjesno poinju i objanjavati ivot i svijet oko sebe - tada
nastaje mit.5 Kao to e rei Crespi, mitovi su jedna od prvih formi pomou kojih se
objanjava svijet. Pomou bajkovitih pria objanjava se podrijetlo kozmosa, znaenja ivota i
odreenih moralnih temelja te su zato one najstariji modalitet simbolike organizacije svijeta
i ljudskih mijena (Crespi, 2006: 86). Iako o njima ne moemo govoriti kao o priama koje su
se stvarno i doslovno dogodile i na neki nain moemo rei da su lane, one zapravo na jedan
neizravan, metaforian nain ipak priaju jednu povijest naroda, jedne kulture, ali i
objanjavaju ovjeka i nain njegova razmiljanja.
Kada govorimo o nastanku mita vrlo je vano odrediti zato on nastaje, to je potaklo
ljude na njihovo stvaranje. U tome nam moe pomoi Blumberg kada raspravlja o funkciji
mita: (funkcija mita se sastoji u tome da) zagonetnu neodreenost preobrati u nominalnu
odreenost i da ono uznemirujue uini bliskim i dostupnim (Blumberg, 1979; prema Crespi,
2006: 87). To je ono kljuno jer ovjek kao misaono bie ima potrebu razjasniti tu
neodreenost, objasniti je samom sebi te je naposljetku prihvatiti i kontrolirati (Segal, 2004:
28). Znai, mit osim to je objanjavao i interpretirao svijet, imao je i jo jednu vanu ulogu.
Kroz potrebu da objasni ono to mu je strano i daleko te da to objasni i na neki nain
prosvijetli i priblii, ovjek je ojaao drutveno zajednitvo te osigurao njihove norme i
vrijednosti. To govori Malinowski kada kae da su kulturne institucije integrirani odgovori na
brojne i razliite ljudske potrebe (Malinowski, 1944; prema Moore, 2002: 176). To moemo
povezati sa Durkheimovim tumaenjem religije jer spregu mitova, rituala, obreda na neki
nain i moemo shvatiti kao preteu religija kakve danas poznajemo. On tvrdi da taj skup
normi i vrijednosti na kojima se temelji religija jaa drutvene veze te stvara kolektivnu
svijest, te zakljuuje kako drutva ne bi ni bilo da ne postoji ta kolektivna svijest (Durkheim,
1961; prema Haralambos, 2002: 433).
No moemo se nadovezati i na Malinowskog koji suuje djelovanje religije na
odreena ivotna razdoblja tj. ivotne krize (Malinowski, 1954; prema Haviland, 2004: 433,
434). U ivotnim krizama javlja se odreena doza tjeskobe koju religija pokuava olakati ne
4

U ovome dijelu Jolles objanjava kako rije pitati treba shvatiti u znaenju istraivanja i zahtijevanja
odgovora. On zahtjeva od svijeta odgovore na svoja pitanja.
5
Mit se odnosi na svete prie koje objanjavaju kako je svijet postao takvim kakvim je dana (Haviland, 2004:
384)

bi li ta kriza prola to bre i lake. Religija, odnosno religijski rituali, bi u tom sluaju sluila
kao vrst oslonac koji potie drutvenu solidarnost.6 U tom smislu moemo govoriti kako su
mitovi nastali ne bi li smanjili stres i strah koji je postojao kod ljudi, a taj strah se temeljio na
odreenom neznanju, neshvaanju prirode i svijeta koji ih je okruivao. Osim to su ljudima
objasnili svijet, njegov postanak, ali i obiljeja koja ga odreuju, mitovi su imali i funkciju
odravanja zajednitva, meusobne solidarnosti, te su i ublaavali prvotni strah ili napetost tj.
pojaavali radost i veselje koju su osjeali tijekom odreenih situacija u ivotu. Oni su ih
vodili kroz ivot, pomou njih ljudi su uili naine kako se ponaati, tj. kako ivjeti.
Najznaajniji strukturalist koji se bavio mitovima jest Claude Lvi-Strauss koji je
uoio povezanost mita i jezika te zakljuio kako mit u biti i jest jezik: Myth is language: to be
known, myth has to be told; it is a part of human speech7 (Lvi-Strauss, 1958: 209; prema
Hiley, 2004: 839). Njegova se strukturalna antropologija temeljila na strukturalizmu
Saussurea koji je inio razliku izmeu langue i parole, no, prema Wieseman i Grovesu
(2002), LviStrauss za mit tvrdi da on postoji na jednoj treoj razini. Kae kako on postoji
iznad tog obinog lingvistikog reda koji se sastoji od langue i parole, on postoji na jednom
kompleksnijem i viem nivou. Na taj nain mit postaje bezvremenski jer se uzdie iz
uobiajenog reda i postoji iznad njega. Takoer moemo ovdje spomenuti i kako LviStraussove analize mitova pretpostavljaju da ja mit moniji od povijesti i knjievnosti te da ga
ista znanost ne uspijeva objasniti; mit jest ono primarno dok su svi ostali diskursi tek
izvedenice kojima nedostaje snaga divlje misli (Wieseman, Groves, 2002).
Mitovi su ti koji nam pomau u rekonstruiranju ljudskog ivota kakav je tada postojao.
Mi nikada neemo iskusiti takav nain ivljenja i vjerovanja, ali prouavanjem mitologije,
odnosa mitova i rituala8 moemo barem razumjeti obrasce ponaanja koji su tada postojali, a
danas su nezamislivi.

Za to moemo uzeti primjer smrti, odnosno kulta mrtvih koji je nerijetko vrlo uobiajen u svim mitologijama i
religijama
7
Mit je jezik: da bi bio znan, mit mora biti isprian; on je dio ljudskog govora.
8
Ovaj odnos mitova i rituala vrlo je vaan kada pokuavamo interpretirati odreenu kulturu nekog naroda. Po
nekim autorima oni se ne mogu shvaati odvojeno, nego samo u meusobnoj sprezi (Belaj, 2009) dok neki
smatraju kako, iako je ta veza jako vana, mitovi i rituali se ponekad mogu promatrati kao dvije odvojene
komponente (Kluckholn ,1942; prema Segal ,1998).

2.2. Raaravanje svijeta

The fate of our times is characterized by rationalization and intellectualization, and,
above all, by the disenchantment of the world. Precisely the ultimate and most sublime
values have retreated from public life or into the transcendental realm of mystic life or into
the brotherliness of direct and personal human relations. (Max Weber)9
(Weber, 1958; prema Shull, 2005: 61)
Poput ovih reenica Maxa Webera, postoje ideje i teorije koje govore da je znanost i
tehnologija potisnula religiju, magiju, vjerovanje u Boga. Vie ne postoji potreba da se istina
trai od Boga ili boanstava ve je istina postala opipljiva i pouzdana kroz znanost. O tome
pie Kristina Karin Shull (2005) u svome radu Is the Magic Gone? Weber's Disenchantment
of the World and its Implications for Art in Today's World. Ona kae da su se te ideje
pojavile kroz

meudjelovanje protestantske reformacije i znanstvene revolucije koja se

deavala u 15. i 16. stoljeu, a Weber to objanjava potanko u svome vanom djelu
Protestantska etika i duh kapitalizma kojeg Shull takoer spominje. Pod tim utjecajima
navodno dolazi do sekularizacije svijeta i gubljenja onog arobnog ime su bili ispunjeni, na
primjer mitovi. Mitovi, u usporedbi sa znanou, nisu vie mogli podariti ljudima onu istinu o
svijetu to im je bio zadatak, postali su falini i nesigurni. Weber tvrdi da su oni zamijenjeni
znanjem i razumom. No ipak, ono magino se pojavljuje i izlazi na vidjelo koliko god biva
potisnuto sekularizacijom.
S poetkom renesanse pa sve do danas ovjek se trudi racionalizirat svijet koji vidi, a
moemo ak i rei kako se deava isti proces kao i u mitologijsko doba. No, zanimljivo je
kako se ba ono mitologijsko, arobno eli odbaciti i karakterizira se kao neto primitivno i
negativno. Foucault (1994) bi ovdje, kada bi istraivao mitoloki diskurs u dananje vrijeme,
rekao kako posrijedi klasina procedura iskljuivanja kroz zabrane, podjele i odbacivanja.
Oito je kako su poganska vjerovanja bila potisnuta novim religijama, prvenstveno
kranstvom, a kasnije vidimo, i znanou te tehnologijom. Nove religije i znanost provodile
su upravo te procedure iskljuivanja ne bi li ojaali svoju mo i legitimirali se. Poznato je
kako su nerijetko pogani bili ucjenjivani, ali i ubijani ako nisu bili spremni prihvatiti nove
naine razmiljanja i vjerovanja.

Sudbina naeg vremena je obiljeena racionalizacijom i intelektualizmom, ali najvie je obiljeena

raaravanjem svijeta. Upravo konane i najuzvienije vrijednosti su se povukle iz javnog ivota ili u
transcendentalni svijet mistinih ivota ili u bratske linije izravnih i osobnih ljudskih odnosa.

No usprkos svemu tome, mistinost i magija ipak proviruju kroz razne pore drutva
govorei nam na taj nain da su jo uvijek tu, da postoje. To ne bi bilo mogue da ih ovjek
nije eljan i da mu ne trebaju. One proviruju u situacijama kada se ovjek eli pribliiti
tradiciji, ali naposljetku i prirodi. Najoitiji primjer jest karneval kada se ljudi u biti vraaju u
to davno doba mitova i postupaju u skladu sa odreenim tadanjim ritualima. No takoer tu
mistinu stranu moemo otkriti u blizini djece, kroz djeje bajke. Poznate su u dananje
vrijeme Tolkienove bajke, te na primjer popularni Harry Potter.
to se tie staroslavenske mitologije koju obraujem, ona takoer izviruje na povrinu
na te naine i time porie injenicu da je nestala i da nema veze sa dananjim svijetom. Jedan
od primjera su bajke Prie iz davnine kojima u se detaljnije baviti u nastavku ovoga rada.

10

3. Mitologija starih Slavena

U ovom poglavlju namjera je objasniti i opisati najvanije segmente mitologije
Slavena, ujedno i kljuni za ovaj rad. Najvei problem u istraivanju staroslavenske
mitologije prvenstveno su rijetki i povrni radovi vezani uz ovu temu. No ba zbog toga
mislim da je vano o toj temi pisati, razgovarati, traiti i sueljavati razliite povijesne iskaze i
izvore, ne bi li se na taj nain utvrdile ili saznale nove injenice i ideje koje e pomoi u
otkrivanju i novim saznanjima iz ivota starih Slavena te, jo vanije, kako je upravo ta i
takva mitologija utjecala na razliita podruja dananjeg drutva.
Donosim jednostavan pregled najvanijih slavenskih boanstava, te zanimljivosti
vezane uz njih. Nerijetko se radi o posebnim ritualima i obredima ili na primjer priama,
poput one o lijepom mitu o nastanku svijeta, koji je vrlo slian, a opet toliko razliit od mitova
drugih naroda. Vidjet emo da je narod kroz prie o bogovima i kroz njihove rituale
pokuavao spoznati svijet i pokuavao od najranijeg doba objasniti sebi razliku izmeu dobra
i zla. Uio je o potivanju sebe, svojih blinjih te zemlje od koje je ivio i s kojom je oduvijek
imao poseban i jedinstven odnos.

3.1. Izvori i problemi istraivanja staroslavenske mitologije

Kada govorimo o mitologiji najee spominjemo grku i rimsku mitologiju koje su
svojim obujmom, ali i sadrajem vrlo bogate. One su znaajne jer su ti narodi bili pismeni,
dostigli su odreenu razinu civiliziranosti, te su u kulturnom, drutvenom i umjetnikom
pogledu bili napredniji od ostalih u Europi, ali i meu znaajnijima i naprednijima u svijetu.
No moramo napomenuti da su i ostali europski narodi imali svoje mitologije koje su se
razvijale pod utjecajem grke i rimske mitologije ili su pak bili neovisni spram njih. Jedna od
tih neovisnih mitologija bila je staroslavenska, po mnogoemu posebna.
Kada istraujemo i analiziramo mitologiju Slavena moramo uzeti u obzir da su oni bili
nepismeni te su zato i izvori o mitologiji, ali i o samom narodu vrlo oskudni i krti. No izvora
ipak ima, te ih moemo podijeliti na tri vrste.
Po Belaju (2007) imamo arheoloke izvore, pisane izvore te predajne izvore.
Arheoloki izvori su rijetki te se sastoje od razliitih hramova, kipova, nalazita groblja.
Meutim, ti izvori su esto izvor nesporazuma jer je nemogue utvrditi podrijetlo ili znaenje,

11

jer kao to sam ve spomenula Slaveni nisu imali svoje pismo kojim bi oznaavali pojedine
predmete ili na primjer imenovali bogove. Ovi izvori su jedino znaajni u sluaju kada ih
moemo dovesti u vezu sa pisanim ili predajnim izvorima koji bi ih legitimirali. Nadalje
imamo pisane izvore koji se dijele na dva dijela: prvi su izvori iz vremena kada su Slaveni
inili jednu kulturnu zajednicu, a drugi izvori datiraju iz 6.stoljea i kasnije kada su se Slaveni
meusobno odvojili na pojedine zajednice.10 Posljednji su predajni izvori koji se obino
sastoje od razliitih pjesama, pripovjedaka, obiaja, djejih igara, imena rijeka i gora u kojima
se naziru djelii starih mitova i rituala.
Znaajno je naglasiti kako mitologija Slavena, za razliku od na primjer grke i rimske
mitologije, nema niti jedan jedinstveni pisani izvor iz kojega bi crpili njene osnovne
znaajke.11 Zato se istraivanje ove teme provodilo kroz razne naine i analize, ak se mnogo
toga i pretpostavljalo ne bi li se kasnije dokazalo da su te pretpostavke bile neutemeljene.

10

Kod pismenih izvora moemo izdvojiti povjesniara Herodota i njegove zapise o Neurima (preci Slavena),
povjesniara Prokopija zatim Kyivski ljetopis koji je bio mirovna pogodba izmeu poganskih Rusa i kranskih
Bizantinaca, ep Pripovijest o Igorovoj vojni, opis Saxa Grammaticusa u Danskoj povijesti(Gesta Danorum)
(Belaj, 2007: 40,46).
11
Pretpostavlja se da je Velesova knjiga jedan takav jedinstven izvor znanja o vjerovanjima Slavena no to nije
potvreno i ozbiljno se sumnja u vjerodostojnost te literature. O tome pie Victor A. Shnirelman (1998) u svome
tekstu Russian Neo-pagan Myths and Antisemitism , a tvrdnje legitimira tezama Maye Kaganskayae, The Book of
Veles: The Saga of a Forgery.

12

3.1.1. Praindoeuropsko nasljee

Vano je utvrditi kako se zapravo treba koristiti izvorima koje sam opisala u
prethodnom poglavlju. Belaj (2007) naglaava kako je neizmjerno znaajno istraivati upravo
mitologiju Slavena, a ne primjerice pojedinane mitologije Poljaka, Rusa, Hrvata, Srba itd. jer
moe doi do raznih krivih tumaenja i zakljuaka. Zbog istog tog razloga, on naglaava,
treba imati na umu da su Slaveni dio indoeuropskog naroda. Indoeuropski narod predstavljao
je jednu homogenu kulturnu cjelinu, no on se raspao na niz pojedinanih grupacija i zajednica
koje su nastavile sa svojim razvojem na koji je utjecala odreena prirodna sredina te utjecaj
drugih naroda. Zbog svega toga indoeuropski narodi su razvijali svoje pojedinane kulture, ali
i dalje su im neke znaajke ostale nedvojbeno sline. Posebno moemo govoriti o mitovima:
Najinertniji su mitovi, jer se sveti tekstovi u naelu ne smiju mijenjati da ne izgube na svetosti.
No ipak, novi ivotni uvjeti, promjene u drutvenim strukturama i doticaji s drukijim
kulturama i mitskim predajama uinili su svoje, pa se mitologije pojedinih indoeuropskih
naroda, u mjeri u kojoj se mogu rekonstruirati, meusobno bitno razlikuju (Belaj, 2007: 56).
Stoga Belaj preporuuje da se analizira mitologija Slavena, kroz prizmu indoeuropskog
naroda, ne bi li se po mogunosti dolo do rekonstrukcije pojedinih mitologija.

3.2.Kozmiki sukob i binarne opozicije

U mnogim vjerovanjima, a pogotovo u mitovima moemo uoiti neke oite razlike
koje su ljudi primjeivali te su uz njih vezivali i odreena znaenja i simbole. Tako i u
slavenskoj mitologiji moemo primijetiti oitu razliku izmeu svjetlosti i tame, dobrote i
zlobe, lijepoga i runoga. Ledi (1970) u svojem djelu Mitologija Slavena opisuje kako se u
ovoj mitologiji mogu razabrati dobra i loa boanstva. Dobra se obino vezuju uz pojmove
dobra, svjetlosti, plodnosti, bujnosti, a to su u prvom redu Svarog, Perun, Volos, Svantevid te
boice Vida, Lada i iva. S druge strane, postoje i ona zla boanstva koja ljudima nose
nesreu, neuspjeh ili tugu. To su boanstva poput zlog Crnboga te zloeste boginje smrti
Morane.
Analizirajui mitologiju moemo zakljuiti da se ova slavenska temelji na primitivnom
dualizmu (Ledi, 1970: 49) to znai da je sr samih mitova opreka izmeu dobrog Bjeloboga
koji simbolizira svjetlost te je pozitivan lik, dok je njemu oprean Crnbog, boanstvo sjena i
tame. Vidimo da se ak i u imenima ta suprotnost oituje razlikom crn/bijel. Treba spomenuti
i da su ljudi prinosili rtve dobrim, ali i oni loim bogovima iz straha od njihove osvete te su
13

se trudili to vie ih udobrovoljiti, iako su se ta boanstva prema njima uvijek odnosila

nemilosrdno i otro. Ta dualnost crnog i bijelog boga nerijetko je nadahnjivala i mnoge
knjievnike, to moemo vidjeti i u pjesmama poznatog hrvatskog knjievnika Vladimira
Nazora (Nazor, 1960; prema Ledi, 1970: 62):

CRNOBOG I BIJELBOG
Ugasite vatru na tom rtveniku!
Gordom CRNOM BOGU zapalite nove!
Posvetimo danas njemu njive ove!
Ja u sam vrijei na ast mu i diku.

Ona Maglen-gora u dva carstva dijeli

Zemlju nam i nebo. S ove strane vlada
CRNO BOTVO, otac bijesa i jada,
Tamo na tron sunev sio BOG je B'JELI.
Ove opreke koje se esto, gotovo uvijek pojavljuju u mitovima opisao je poznati
antropolog Claude Lvi-Strauss o kojem piu Wieseman i Groves (2002). Lvi-Strauss se
bavio strukturalizmom te binarnim opozicijama koje djeluju u mitovima i njihov su temelj.
On kao strukturalist vjeruje u ovjekovu podsvjesnu elju da sadraju daje odreenu formu.
Ta forma se moe analizirati kroz razne opreke koje se javljaju u mitovima. On je u mitovima
tragao za strukturama nesvjesnoga koje stvaraju oblike kulturnog ivota. U svome kljunom
djelu Mitologika on objanjava kako se osjetilna svojstva poput svjeeg i trulog, sirovog i
kuhanog, visokog i niskog artikuliraju, na razini dubinske strukture, u sustave koji kodiraju
logike tvrdnje. On se primarno bavio razlikom izmeu kuhanog i sirovog te zakljuio kako je
ona kljuna za razlikovanje prirode i kulture, tj. prijelaz iz prirode u kulturu. Sirovo i kuhano
se prvenstveno odnosi na kodiranje kulinarstva, no postoje i druge vrste kodiranja: drutveno,
spolno, astronomsko, a svako ima vlastitu sposobnost stvaranja (Wieseman, Groves, 2002).
Ako promatramo mitologije kao takve, uoit emo te razlike koje se konstantno
ponavljaju te ine temelj jednog vrijednosnog sustava kod samih ljudi. To je takoer vidljivo i
u mitologiji Slavena. Kao to sam naglasila, kozmiki sukob izmeu dobra i zla ukorijenjen je
u temelje slavenskih mitova to potvruje Lvi-Straussovu tezu o binarnim opozicijama te o
strukturalizmu kao nainu na koji se te opozicije mogu spoznati.

14

3.3.Slavenski panteon
Vrlo je vano opisati pojedine bogove i boice koji su bili dio Slavenske mitologije jer
kroz njih najvjernije moemo spoznati znaajke i posebnosti svake mitologije pa tako i ove.
Opisat u one bogove koji su imali poseban i velik utjecaj, te koje je tovala veina
slavenskog naroda. 12
Nakon to je vrhovni bog Svarog stvorio svijet, siao je s neba sa svojom druicom,
boicom Vidom da se zajedno dive ljepotama stvorenog svijeta. Dok su etali, zastali su na
nekom brijegu ne bi li promatrali prelijepu prirodu koja je bujala. Tada ljudski rod jo uvijek
nije postojao. U jednom je trenutku boica Vida od umora zaspala pored jednog stabla te
usnula udnovati san. U njemu je vidjela Svaroga i sebe, ali u vjenoj mladosti te se tome
nasmijala. Nakon to se probudila Svarog ju je upitao to je sanjala i zato se u snu smijala.
Ona mu je sve ispriala, to je sve vidjela i doivjela. Nakon njene prie on joj odgovori kako
je i on o tome razmiljao: Upravo sam i ja to mislio. Razmiljao sam, da je to najbolje da
predam zemlju u ruke nekih zemaljskih stvorova, kojima smo i sami slini. A eto, to si i sama
sanjala. (Ledi, 1969: 121) Vida ga je savjetovala neka to uini te mu rekla kako e to biti
najsavrenije bie koje je stvorio. On se sloi, pa to i uini, kao uspomenu na njihov prvi
obilazak svijeta, velianstvenog djela boga Svaroga.
Stoga u opis bogova zapoeti upravo sa Svarogom, bogom slavenskih predaka i
tvorcem svijeta. Svoje ime vue iz sanskrtskog jezika istonjakih naroda i njihovih
boanstava neba i Sunca, Svarga ili Varuna. Stari Slaveni vjerovali su da odreena boanstva
vladaju svijetom te su im pridavali ljudska svojstva i osobine, no u pravilu su oboavali
prirodne sile. Istoni Slaveni oboavali su nebo kojeg su zvali Svarog, a takoer mu je jedan
oblik bio i Dadbog te pored toga Perun13.
U veini zemalja Svaroga su smatrali tvorcem neba i zemlje, najuzvienijim bogom te
praocem svih drugih bogova. On se takoer u nekim priama spominje kao bog kovakog
umijea koji ima dva sina: Daboga (boga Sunca) te Svaroia (boga ognja i zadrunog
ognjita)14. Juni Slaveni su tovali Svaroga kao izvor svakog dobra koji sve obasjava
svjetlou svojih toplih zraka. U tom smislu moemo govoriti o Svarogu kao o kultu Sunca
koji su svi narodi nerijetko obavezno tovali te bi esto bog Sunca bio vrhovno boanstvo.
12

Napominjem da sve opise bogova koje u ispisati preuzimam iz Mitologije Slavena Franje Ledia (1969,
1970)
13
Treba napomenuti da su se openito bogovi u raznim krajevima drugaije nazivali te je nerijetko dolazilo do
ispreplitanja njihovih imena.
14
To se spominje u istonoslavenskim krajevima te bi se po toj verziji Svaroi mogao usporediti sa grkim
Hefestom (Ledi, 1969: 30).

15

Razlog je bio taj to su svi narodi shvaali vanost Sunca i njegova uinka na usjeve i plodnu
etvu, a samim time i na kvalitetu i bogatstvo ivota. Ledi objanjava: Kult Sunca nastavljao
se i za vrijeme kasnog srednjeg vijeka i zadrao centralno mjesto u religiji slavenskih naroda,
tako da o tom svjedoi jedno od glavnih imena boga, zajedniko mnogim Slavenima istonim i
zapadnim, a isto tako i kod Junih Slavena bio je to bog Sunca svjetlosti i vatre (tj. topline)
Svarog. (Ledi, 1969: 30)
Perun, slavenski bog gromovnik, zatitnik pravde. Zauzimao je drugo mjesto u redu
slavenske mitologije, odmah poslije Svaroga.15 Narod je vjerovao da su munje i gromovi
oruje velikog boanstva koji se nalazi na nebu. Ljudima je podario vatru tako to im se
pribliio svjetlom i ognjem te je kremenjem iskresao pregrt varnica i ubacio ih ljudima na
zemlju kao goruu lu. (Ledi, 1969: 49) Ponekad su ga zvali i Dadbog jer je svojim
munjama i grmljavinama donosio kiu koja je bila zasluna takoer za plodnost njihovih
usjeva, a ponekad je bio prozivan i Strijelbogom zbog munja koje proizvodi. Slovio je i kao
bog koji rastjeruje zlo i mrak. Bio je stoga i zatitnik ribara jer je krotio oluje i donosio
povoljne vjetrove, ali i zatitnik doma te su ljudi, ne bi li blagoslovili svoju kuu, prizivali
njegovo ime. Treba spomenuti da je Perun bio bog koji je imao izrazito dobru ud te je
provodio pravdu i mir, a najvie su ga uveseljavali bogati usjevi i radost ljudi.
Volos je bio bog ratara i plodnosti te zatitnik pastira. U davnini je bio smatran
vladarom neba i zemlje, a kasnije se tovao kao zatitnik pastira, stada i ratara. Kada se tovao
kao vladar neba i zemlje narod ga je vidio u obliku Sunca, dok je kasnije poprimio
antropomorfni, ljudski oblik. Volos je bio smatran velikim boanstvom te je uivao golem
boanski ugled. esto je bio prikazivan kao stari slijepac, negdje je s dva oka, negdje samo s
jednim okom, u ruci drei mlado janje, a pod nogama mu je leao vol.
Vrlo je logino zato je Volos bio tako potovano boanstvo. Slaveni su veinom bili
ratari, stoari, poljodjelci te su ivjeli od prirode koja im je davala svoje plodove. No samim
tim bili su izloeni i brojnim elementarnim nepogodama koje su nepovoljno utjecale na njihov
rad i ivot. Spoznali su veliku mo Sunca i Mjeseca te su zamiljali kako postoji boanstvo
koje se brine o uspjehu odnosno neuspjehu plodnosti usjeva, ali i o vremenu koje u najveoj
mjeri utjee na te usjeve. Taj bog kojega su zamiljali bio je Volos.
Vodan je bio slavensko boanstvo voda, rijeka i mora. Narod ga je smatrao
zatitnikom pomorskog i rijenog brodarstva te su ga tovali svi koji su na neki nain
15

Openito su bogovi gromovnici bili vrlo znaajni te su zauzimali posebno mjesto u hijerarhiji svih bogova.
Vrlo je zanimljivo kako se ak i etvrti dan u tjednu nazivao njegovim imenom ( Engleska-Thur-Thursday,
germani-Donnar-Donnerstag, Skandinavija-Thorr-Thorrsdag, Slaveni-Perun-Perenden, Poljska-PiorunPiorundzien) (Ledi, 1969).

16

povezani sa vodom poput moreplovaca i ribara. Prije svake plovidbe njemu su se molili
pomorski i rijeni pomorci i mornari za sretnu i mirnu plovidbu, dok su se ribari molili za
uspjean i bogat ribolov. Kult tovanja boga Vodana sastojao se od prinoenja rtvi
hodoaem do rijeka ili jezera te su se onda redovito i kupali ne bi li se oistili od zla.
Kod starih Slavena glavni imbenici duhovnog ienja bili su voda i vatra. Vjerovali
su da se vodom tj. kupanjem u vodi postie dubinsko ienje od svih zala i negativne
energije. Dok su s druge strane, vjerovali da se preskakanjem i paljenjem krjesova ljudi mogu
osloboditi bolesti i zlih uroka. to se tie pridonoenja rtvi, narod je odlazio na sam izvor
rijeke koja je morala biti ista i bistra gdje su svijetli dusi oblijetali rtvu da joj preuzmu
miomiris i da ga odnesu pred prijestolje boje. Bog Vodan je obitavao samo u takvim, istim
vodama dok je u onim tamnim i neistim vodama vladao bog tmine koji je pripadao krugu
podzemnog vladara, zloduha Crnoboga.
Kao to vidimo, Slaveni su jako cijenili istu vodu, dok su podruja uz rijeke, jezera
smatrali svetima te su se i razni obredi deavali upravo u blizini vode. Zato je vrlo vano
spomenuti nain na koji su tovali kult mrtvih, jedan od vanijih ritualnih dogaanja. Slaveni
su to nerijetko inili upravo pored tekuih voda ili jezera. Otkriveno je da su staroslavenska
groblja bila smjetena uz vodene povrine i to na redove. 16
Jo jedan bog koji se pojavljuje u Slavenskoj mitologiji jest Svaroi, za kojeg se
smatralo da je darivatelj svjetlosti i blage topline. I dok je sredinje mjesto zauzimao bog
Svarog, za Svaroia se smatralo da je njegov sin ili roak. Postojalo je i vjerovanje da je
Svarog darovao Svaroiu etveroprena kola na kojima je mlado sunano boanstvo jurilo
po nebu. Uz njega se vee i obiaj Koleda. Koleda se slavila na dan Boia (Koledin dan), ali
i na prvi dan nove godine. Vjerovalo se da se na dan Boia rodilo novo, pomlaeno Sunce,
mladi bog Svaroi. Tada njegova svjetlost prodire do zemlje i unitava sve zle duhove. 17
Uz Svaroia postojali su i drugi bogovi koji su bili vrsto vezani uz zemlju i godinja
doba. Svarog, kao vrhovni bog namijenio je zemlju ljudima da je obrauju i ubiru njene
bogate plodove. No, ljudima je podario i bogove, uz iju pomo e obraivati tu zemlju.
Pored svoga sina Svaroia, vjerovalo se jo da postoji boica Vesna kojoj je darovao cvatue
proljee, boici Ladi je prepustio brigu za ljetnu bujnost, bogu Svantevidu plodno ljeto,
Perunu i Peruniki zemlju da je hrane i brane, a ivi i ibogu namijenio zadau da svijetu daju
16

Treba napomenuti da je postojao jo jedan nain tovanja kulta mrtvih, a on se obavljao spaljivanjem koje se
deavalo nerijetko na lai. esto je taj obred bio veoma skup te su si to mogli priutiti jedno ugledni ili slavni
ljudi (Ledi, 1969).
17
Ledi (1969) naglaava kako su Svaroia u raznim drugim mjestima slavili pod imenom boga Vida, Belboga
i Jutroboga.

17

ivot i plodnost. Ovaj nebeski rod Svaroia brinuo se za ivot na zemlji te se neprestano
vraao ljudima ne bi li im pomogao.
Slavenska mitologija sastojala se dakle od dobrih i loih bogova, a jedno od najgorih
boanstava bila je boica Morana, boginja zime, smrti i podzemlja. Bila je veoma
nemilosrdna i ljudima je donosila samo nevolje i patnje. Kao predstavnica zime, vjerovalo se
da dolazi sa ledenog sjevera i da dolazi u sve zemlje u kojima se zadravala u odreenom
vremenskom periodu. No ljudi su se dosjetili zanimljivih rituala kojima su Moranu
zastraivali i tjerali je na odlazak. Pred kraj zime ljudi su se preruavali u strane ivotinje ne
bi li prestraili boicu Moranu.
U dananje vrijeme to moemo povezati sa raznim vrstama zvonara iji je zadatak
upravo protjerivanje zlih duhova i hladne zime pomou glasnog udaranja tekih zvona.18
Takoer se moe povezati i s ivopisnim karnevalskim povorkama koje se prireuju krajem
zime.

18

Zvonari djeluju i danas, pogotovo ih se moe vidjeti u karnevalsko doba. U Hrvatskoj, na Sjevernom Jadranu,
na Kvarneru postoje ak i razliite vrste koje se razlikuju po odjei i odreenim ritualima koje provode.

18

3.3.1. Od Vide do Voloske

No osim tih bogova spominju se i neki, drugi koji su takoer na odreeni nain bili
vaan dio slavenske mitologije te su utjecali na obavljanje raznih svetkovina i obreda.
Najslavnija meu enama bila je Vida koja slovila kao Svarogova ena i Svaroieva majka.
tovala se kao zatitnica brane sloge kod Slavena te je bila veoma popularna i imala veliki
utjecaj na ene.
Zanimljiv je i bog Radogost - zatitnik gostoprimstva, posebice jer kult gostoprimstva
zauzima vano mjesto u slavenskoj mitologiji, a Radogost kao autohtono slavenski mitski lik,
zauzima pak vodee mjesto. Voloska je bila zatitnica kunog ognjita i doma, inae ena
boga Volosa pa se smatralo da je kao njegova pratiteljica bila i boica Mjeseca. Posveena joj
je ptica lastavica jer je narod vjerovao kako u njima ive rodbinski i kuni preci iji dobri duh
nastavlja ivot ba u obliku te ptice.19 Postojala je i boica Perunika, braniteljica pravednosti
u braku, zatim ratniki bog plemena Ljutia i Bodria20 Gerovit te boica asti, junatva, slave
i pobjede Slava.
Slavensku mitologiju takoer obogauju i posebna fantastina bia koja su se
razlikovala od naroda do naroda koja su takoer imala odreenu ulogu, ali nisu bila toliko
znaajna kao ova. Moemo spomenuti Domovoja, slavenskog kunog i obiteljskog poluboga
ili Rusalke za koje se smatra da su bile keri Vodanove.

19

Vjeruje se i da je i mali kvarnerski gradi Volosko dobio ime upravo po ovoj boici.
Dva od est plemena koji su sainjavali narod Slavena. Osim Ljutia i Bodria postojali su takoer i Veleti,
Luiani, Vendi te lonzaki.
20

19

4. Povezanost mita i bajki na temelju staroslavenske

mitologije i Pria iz davnina
Nerijetko se moemo zapitati zato uope istraivati teme oko poimanja, ouvanja i
znaenja mitova i mitologija, posebice mitologije starih Slavena o kojoj ne postoji bogata
paleta izvora i povijesnih tragova. Ipak, ba je to ono presudno i vano, jer iako relativno
siromanih povijesnih dokaza, mitovi svojom osebujnou nerijetko postaju vrijedna i bogata
vrela u istraivanju kako novije, tako i one starije kulturne i knjievne povijesti. Iako se u
ovom sluaju radi o zastarjelim, dalekim slikama svijeta kakav je nekada bio to nas treba
potaknuti da se vie zainteresiramo, da produbimo znanje o ovako krhkoj temi. Mitologija na
svoj, pomalo mistian nain, progovara o kulturi i navikama starih naroda, ali postoji i jo
jedan segment vrijedan razmatranja, a to je onaj koji se tie utjecaja ove teme na kulturu u
dananjem svijetu. On se moe uoiti u raznim novodobnim podrujima kulture, ponajprije u
knjievnosti.
Ivana Brli Maurani sredinji je lik i jedna od zasigurno najznaajnijih hrvatskih
spisateljica djejih bajki. Njezina su djela esto, i ne bez zasluge, usporeivana s onima
Hansa Christiana Andersena te ne udi da je nerijetko bila i prozivana hrvatskim Andersenom.
Jedna od njenih najpoznatijih knjiga Prie iz davnine, skup su bajki namijenjenih djeci,
nadahnutih dijelovima upravo staroslavenske mitologije21, te lako uoavamo upravo
nedvojben i snaan utjecaj starih knjievnih oblika u nastanku jedne od najljepih zbirki
djejih bajki u povijesti hrvatske knjievnosti.
U ovome poglavlju baviti u se vezama staroslavenske mitologije i Ivane Brli
Maurani te njezinih bajki i mitova kroz analizu pojedinih znaajki iz Pria iz Davnina. Opet
u se pozabaviti binarnim dihotomijama koje postoje u bajkama i njihov su temelj ba kao i u
mitovima. Pokuat u dokazati da je stvaranje mita i djejih bajki u krajnjem sluaju vrlo
slian postupak, kao uostalom i njihov uinak na italaku publiku, to e pokazati da su
bajke zapravo dananji oblik mita. On nije sasvim nestao ve izvire i pojavljuje se u razliitim
oblicima.

21

Sastoji se od osam bajki: Kako je Potjeh traio istinu, Ribar Palunko i njegova ena, Rego, uma Striborova,
Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica, Lutonjica Toporko i devet upania, Sunce Djever i Neva Neviica, Jagor

20

4.1. Utjecaji koji su oblikovali Prie iz davnine

Izdavanjem Pria iz davnina Ivane Brli Maurani, obiljeavamo ujedno i sam
poetak hrvatske djeje knjievnosti. Bajke obiluju raznim simbolima i znakovima, koje
moemo interpretirati i analizirati na razliite naine upravo zbog razliitih utjecaja koji su
pratili, pa time i obiljeili ovo vrijedno djelo.
Autorica Ivana Rukavina napominje da se zbog vieslojnosti toga djela ono moe
analizirati na tri naina: Prva razina, ona najuoljivija, jest utjecaj slavenske mitologije;
druga razina se odnosi na tragove hrvatske narodne batine, a trea, u nekim bajkama
eksplicitna, a u veine njih podtekstualna, ali svakako najpreuivanija, jest ona kranska
razina (Rukavina, 2009: 252). Ja u se baviti ovom prvom razinom koja je znaajna za moj
rad.
Osim nekih vanjskih utjecaja, kojima je poznata knjievnica svakako bila izloena,
pored ostalog i zbog vremena u kojem je stvarala, moemo govoriti i o nekim unutarnjim. U
tu skupinu prvenstveno spada njena obitelj, mu i djeca, ali i ira obitelj koja je kroz niz
generacija bila utjecajna na hrvatskom knjievnom podruju. Isto tako moemo govoriti i o
njenom ivotu koji joj je oduvijek bio inspiracija, ali i bogato tlo za stvaranje i knjievno
djelovanje. Krug dviju uglednih hrvatskih porodica omoguio joj je ne samo miran obiteljski
ivot, ve ujedno i nesmetano bavljenje knjievnim stvaranjem (Brei, 1994: 18). Takoer,
to je zajedniko svim njenim djelima, jest poseban vrijednosni sustav koji je stvaran
prvenstveno kroz utjecaje njenog ivotnog okruenja. taj sustav je eminentno graanski,
tradicionalistiki s visokom svijeu o temeljnim etikim vrijednostima dobra i
pravdoljubivosti, hrabrosti i samopouzdanja, ponosa i estitosti, vjere i milosra (Brei,
1994: 18)
Prije nego to ponemo analizirati njezin rad, morali smo utvrditi njenu poetnu
poziciju i razloge za takav nain pisanja koji je proet tradicijom i vjerom, uvelike potaknut
graanskim idealizmom. No moramo rei da iako je na nju utjecalo mnotvo raznih struja i
ideja, koje je ona samo iskoristila, uzela je njihov sirovi materijal i uz pomo vlastite bujne
mate iz njega stvorila odlian knjievni sadraj.

21

4.2.Mitologija ulazi u prostor knjievnosti

Djelo Prie iz davnine Ivane Brli Maurani (1994) sastoji se od osam pria razliite
tematike i kvantitete, no opet moemo uoiti temeljne slinosti zbog koji ih i moemo svrstati
u jedno knjievno djelo. Sve prie se mogu analizirati kao bajke jer imaju njihova temeljna
obiljeja. Veina ih poinje uobiajenim obrascem- Bilo jednom davno ili ivio jednom...,
uglavnom se pojavljuje glavni protagonist radnje koji je u poetku podcijenjen, a na kraju
pobjeuje, likovi su tipizirani i mogu se svrstati ili pod dobre ili pod loe likove, radnje
takoer uglavnom zavravaju sretno pobjedom dobra nad zlim.22
Koristei se tim alatima, Ivana Brli Maurani u stvaranju svojih pria tei i ka
odreenom redu i skladnosti. Jolles pojanjava: Sklad je Brlikin nain postojanja,
heraklitovska harmonia svijeta koja se sastoji u nekoj napetosti razliitih suprotnosti i sila.
To je nain i jamstvo postojanja svijeta, ali i nain postojanja prie poetiki: jedini nain
postojanja bajke (Jolles, 1978; prema Brei, 1994: 19). U taj sklad ona ubacuje odreene
slike i simbole koji su nedvojbeno vezani uz slavensku mitologiju. Po Rukavini (2009)
moemo izdvojiti tri podruja u kojima se taj mitoloki aspekt izrazito vidi. Prvo podruje jest
podruje likova. esto se u njenim bajkama pojavljuju razna slavenska mitoloka boanstva
koja reguliraju radnju. Zatim imamo razne obiaje i rituale koje se pojavljuju tijekom radnje i
naposljetku imamo i mjesta na kojima se sama radnja zbiva, a koja su vrlo vezana uz
slavensku mitologiju. (Rukavina 2009)
Najoitiji jest primjer likova. Iako se u priama pojavljuju odreena slavenska
boanstva oni nikada nisu glavni protagonisti, ali su uvijek na neki nain pokretai radnje, oni
ju zapliu, ali i razrjeuju na kraju. Mogli bi se zapravo rei da mitska bia u njenim priama
na neki nain bdiju nad likovima i prate ih u njihovim bajkovitim avanturama. Protagonisti
uvijek zavre sretno, najee zato jer su oslukivali, sluali i nadasve potivali bogove koji su
ih savjetovali. U prii Kako je Potjeh traio istinu pojavljuje se lik boga Svaroia kojeg su
tri brata dozivala ne bi li mu se obradovali, a on im je zauzvrat prenio poruku u kojoj je
sadrana njihova sudbina. U tom trenutku se radnja komplicira i zapoinje pria o najmlaem
bratu koji je rtvovao ivot s djedom ne bi li doznao istinu. Takoer se u toj prii pojavljuje i
lik Bjesomara koji svojim spletkarenjem eli potkopati Potjeha i njegovu brau ne bi li se
dokopao Svetog ognja koji se nalazi u njihovoj kui. Bjesomar bi u ovome sluaju
22

Moemo njene bajke takoer usporediti i sa popularnim Disneyevim bajkama koje su po svojoj formi gotovo
identine.

22

predstavljao Crnboga, vladara tmine. I u bajci Ribar Palunko i njegova ena pojavljuje se
fantastino bie koje svoje korijene vue iz staroslavenske mitologije. To je Zora-djevojka
koja ivi u moru i savjetuje Palunka koji je razoaran svojim ivotom i trai bogatstvo. Nakon
mukotrpnog ivota s Morskim kraljem poinje shvaati pravi smisao i svrhu ivota. U prii o
umi Striborovoj pojavljuju se mala fantastina bia - Domai, koji su izali iz vatre. Stvorili
su se iz iskrica ognja te odluili pomoi majci iji se sin namjerio oeniti gujom-djevojkom
opakom i zlom osobom. Majku su odveli i Striboru, umskom starjeini koji joj takoer
pomae. Ovdje uoavamo tu jaku povezanost ovih likova spram dva vrlo vana kulta koji su
tovali stari Slaveni. To je bio kult drvea koji se sastojao od miljenja da u svim stablima
ive stari preci, a drugi kult je bio povezan s vatrom koju su smatrali svetom i mislili da
pridonosi duhovnom prosvjeivanju. Ovo su samo neka od fantastinih likova, stvorenih pod
velikim utjecajem mitologije Slavena.
Osim kroz likove utjecaj mitologije oit je i kroz opise fantastinih prostora u kojima
ti likovi djeluju. Ivana Rukavina (2009) u svome radu spominje upravo ta mjesta, poput
Legen-grada koji se spominje u prii o divu Regou. Pojanjava kako je on nadahnut Lean
gradom koji se spominje u raznim narodnim pjesmama i predajama. Pria govori kako je
postojao Lean grad koji je bio sav sazdan od leda i nalazio se daleko od Sunca i svjetlosti te
je u njem ivio div Lean - glavni predstavnik ledenoga doba naih slavenskih predaka.
Rukavina (2009) takoer navodi kako je Kiteplanina, olienje strahote i uda koja se
spominje u bajci Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica zapravo povezana sa Klekom, planinom
koja se nalazi u blizini Ogulina gdje je Ivana Brli Maurani esto obitavala te sluala
svakojake strane legende koje su se vezivale uz taj prostor. Spominje se i mitoloki otok
Bujan koji se javlja u bajci Ribar Palunko i njegova ena. On je u mitologiji opisan kao otok
na kojemu svakakvo raslinje raste, te to mu i samo ime govori, vrlo je bujan. Na njemu su
ivjela svakakva fantastina bia poput zmije orijake, ptice kljuna gvozdena i zlatne pele.
Oni stvaraju vjetar, valove i gromove. Ti likovi se i pojavljuju u bajci i kljuan su dio u
razrjeavanju zapleta radnje (Rukavina, 2009: 256).
Osim kroz likove i zanimljive prostore u koje ih je autorica smjestila, jo je jedan dio u
kojem bajke reflektiraju segment mitova. To su obredi i zanimljivosti koji se striktno vezuju
uz staroslavensku mitologiju poput Svetog ognja iz Kako je Potjeh traio istinu te obred
Kolede koji se javlja u bajci Sunce djever i Neva Neviica.
To su segmenti Pria iz davnina zbog kojih neosporno moemo govoriti o povezanosti
toga djela i mitologije Slavena, te dalje u tekstu ovoga rada svakako emo pokuati pronai
dodatne dokaze te bliskosti. Iako je njihov nastanak i kontekst razliit, jasna je ta poveznica
23

koja moe potvrditi da kroz odreenu formu, binarne dihotomije, bajke imaju isti uinak kao i
mitovi, utvruju sliku svijeta, unaprijed je oblikuju te je donose pred nas i na taj naini one
postaju jedne od imbenika ljudskog razumijevanja drutva. Nikako naravno ne u onolikoj
mjeri i veliini kao to su to inili mitovi.

4.3. Usporedba mita i bajki razliito vrijeme isti uinak?

Na mitove i bajke, ovisno o naoj perspektivi, moemo gledati kao na dvije sasvim
razliite stvari, ali moemo o njima razmiljati i kao o dva formata iji je sadraj i smisao vrlo
slian. Mitovi su nastajali u predcivilizacijsko doba, ljudi su u njih vjerovali jer su im oni
objanjavali svijet, oni su bili pretea razvijenih religija poput kranstva te su nesumnjivo
bili dio jednog sustava vrijednosti te narodnog vjerovanja. Za razliku od njih, bajke su sasvim
bezazlena knjievna vrsta kojoj je zadatak kroz odreena pravila opisati jedan fantastini
svijet mate koji bi veselio djecu, ali i odrasle. No, moramo istaknuti da u biti niti jedna
knjievna vrsta nije sasvim bezazlena, te uvijek u sebi nosi odreenu poruku koja je
namijenjena itatelju. A ta poruka je upravo najvaniji aspekt koji u jednoj toki vrsto
povezuje mit i bajku.
Nedvojbeno jest da je razlog pisanja bajki Ivane Brli Maurani bio plemenit i
dobroudan, htjela je uveseljavati svoju djecu i kroz njih ih uiti druge o pravim ljudskim
vrijednostima te ciljevima u ivotu. No njena knjievnost se moe i drugaije shvatiti. i
literatura djeluje kao ideologija, a kao svaka uspjena ideologija, dakako, ne djeluje toliko
(s)pomou eksplicitnih pojmova i definirane doktrine koliko (s)pomou elemenata vlastite
umjetnike strukture (slika, simbola, narativnih formula i stilskih figura, motiva i sl.).
Brlikina literatura djeluje na osjeaj i doivljaj, prodire u najskrovitije nesvjesne predjele
ovjekova bia te pretendira na trajnost kao svaka drutvena ideologija (Brei, 1994: 19).
Ako na taj nain shvatimo njene bajke, kao vrsta ideologije koja duboko djeluje na
podsvijest itatelja, imamo jo jedan dokaz koji razlike izmeu mitova i bajki sve vie
umanjuje. Mitovi su takoer podsvjesno utjecali na ovjekov nain razmiljanja i ivljenja.
Kao to sam ve navela, mitovi su bili korisni alati u objanjavanju i pribliavanju svijeta i
prirode ljudima. U tom svijetu ljudi su traili znakove i simbole u prirodi te su ih zatim
koristili kroz mitove, sveane obrede i svakodnevne rituale. Na taj nain su iz generacije u
generaciju ljudi uili o sebi i o drugima te meusobnim odnosima. Slian se proces ovija i
kroz knjievnost, u ovome sluaju kroz djeje bajke. Bajke takoer na svoj ve opisani,
specifian i lagan nain nude svojim itateljima ivotne lekcije i poruke kojima nastoje ve

24

odmalena oblikovati na vrijednosni sustav, te ga na taj nain neprestano poticati i uiti nas
da dobro pobjeuje te da je vrijedno svake borbe. Kao to e i Rem potvrditi: Polazei od
obitelji i majinstva kao ishodita ljudske egzistencije i drutvene opstojnosti, ona u svoje
pripovijedanje ugrauje etike vrijednosti, jednostavne i humane pouke i poruke utemeljene
na zakonima srca i dosezima mate (Rem, 1994; prema Brli Maurani, 1994: 139).
Kroz mitove i bajke proimaju se odreeni sukobi temeljeni na razlici izmeu dobra i
zla koji odreuju taj vrijednosni sustav koji moe odrediti nae ponaanje, nain
komunikacije, na emotivni svijet i openito odnos spram drugih ljudi. Te binarne opozicije
koje se pojavljuju kod mitova, a koje sam ve spomenula kod kozmikih sukoba, postoje i u
bajkama. Sama struktura bajki pretpostavlja dobre i loe protagoniste te sretan kraj. No i
mitove i bajke moramo shvaati unutar konteksta u kojem su nastajale. Mitovi pokuavaju
pribliiti svijet ovjeku dok bajke, po Jollesu (2000), stvaraju jedan svijet drugaiji od
stvarnosti u kojoj ivimo, neto emu bi trebao teiti.
Svakako moemo rei da su slavenski mitovi i bajke Ivane Brli Maurani nastale iz
razliitih potreba, imaju razliitu svrhu i uporabu, ali oboje u svojoj biti imaju sadrane
odreene vrijednosti koje se prenose na ovjeka, one utjeu na njega te ga potiu da se ponaa
u skladu s njima te da pojedinac svoj ivot organizira prema jednom pozitivnom obrascu.
Bajke unose unu maginost i mistinost ba kao to su to mitovi inili prije mnogo stoljea.
Zato onda ne bismo mogli govoriti o bajkama kao o proizvodu ljudske elje da se vrati
upravo tim mitolokim vjerovanjima? Nakon svega navedenog, mogli smo uoiti razne
slinosti izmeu ta dva jednostavna oblika koje nam samo potvruju nau tezu da mitovi
danas ipak postoje, ali im je nain djelovanja i pojavljivanja drugaiji.

25

5.Zakljuak
5.1. Poticaj za budunost
O ulozi slavenske mitologije u raznim podrujima ljudskog djelovanja moglo bi se jo
ispisati na tisue strana jer je njen utjecaj bio golem. No, jo uvijek nije jasno zato se onda
toliko zanemarivala i stavljala u stranu nautrb nekih poznatijih mitologija koje moda imaju
vei cjelokupan znaaj, ali to se tie mjesta podrijetla slavenska mitologija zasigurno uzima
primat. Kao to smo vidjeli, nije uzalud baviti se njome i istraivati ju jer moemo neke nama
bliske stvari povezati s njom, poput knjievnosti, ali i sociologije, antropologije, to e biti
moda izazov za neka druga istraivanja. Uzaludno je baviti se nekim odreenim poljem rada
ako se uvijek i u pravilu drimo samo jedne discipline. U ovakvim analizama esto je
potrebna multidisciplinarnost kako bi prodrli u samu bit naeg istraivanja, te kako bi ono u
konanici bilo sveobuhvatno. No isto tako prihvatljivo je stvarima i problemima prilaziti na
nain da ih sagledamo odvojeno i iz raznih perspektiva, ne bi li tako prikupili slike i u
konanici imali mogunost cjelovita pogleda na sadraj koji se krije iza teme.
Mitologija upravo jest takva vrsta discipline koja zahtijeva odreene povijesne,
drutvene, kulturoloke injenice koje su nedvojbeno gotovo uvijek meusobno povezane. Pa
tako i kada govorimo o njoj, pogotovo o njenim utjecajima moramo sagledati sve ono
znaajno to ju odreuje. Takoer i knjievna djela poput Pria iz davnina koje su u same po
sebi vieslojne moramo gledati na taj nain.
Takvom vrstom analize koju smo zapoeli kroz razjanjavanje znaaja mitologije do
opisa mitolokih vjerovanja starih naroda Slavena, doli smo i do poveznice s moda
najpoznatijim hrvatskim bajkama, Priama iz davnine. No, bez sumnje mogli smo krenuti i u
neka druga istraivanja poput analize lirike Vladimira Nazora koji se takoer bavio
slavenskom mitologijom ili pak neto sasvim drugaije poput raznih hrvatskih obiaja koji i u
dananje vrijeme imaju vrstu poveznicu s poganskim vjerovanjima. No u ovom sluaju cilj je
bio prikazati mitove i bajke kao instance koje su meusobno sasvim razliite, a opet se u
jednoj toki mogu ispreplitati, mijeati, te na koncu pokazati kao veoma sline. Ba zbog toga
to su Prie iz davnine nastale pod utjecajem slavenske mitologije, one su bile kljuan i
namjeran izbor koji je dokazao tu meusobnu povezanost.

26

5.2. Dekonstrukcija kao rjeenje?

No jo je jedna tema koja je vrlo vana kada govorimo o mitovima i bajkama, a to su
binarne opozicije koje u njima vladaju. Ovdje je dokazana njihova uporaba i cilj njihove
upotrebe, no mislim da i o tome valja priati i pregovarati jer ma koliko ljudi pokuavali sebi
objasniti svijet kroz binarne opozicije moramo biti svjesni i onog sivog podruja koji izmie
podjeli. Koliko god su stari narodi uili kroz mitove o tim podjelama, a mi kroz bajke ili neke
druge naine, moramo biti svjesni da svijet nije samo Bijelbog i Crnbog te da postoji i ono
izmeu, ono ega smo svjesni, a rijetko kada spominjemo.
Vidimo kako bajke niti danas u svojoj biti ne mijenjaju strukturu; likovi su i dalje
dobri i loi, poteni i nepoteni. To moda i je dobar nain na koji djeca ue o svijetu, ali je
nedvojbeno da se unutar te strukture mora pokazati i ta siva strana, ona koja nije
jednodimenzionalna i koja prikazuje ovjeka onakvog kakav zbilja jest, sa svim manama i
vrlinama. Ovaj nain razmiljanja predlae razbijanje tih binarnih opozicija kroz analizu
pojedinih djela i dokazivanjem kako moe drugaije.
Nerijetko se moemo zapitati emu prikazivati svijet kakav ne postoji i koji nikada
nee biti dostian na neuvjerljiv i naivan nain? Moda bi radije trebali prikazivati realniji
svijet u kojima se ljudi mogu pronai, likove koji su kompleksniji, sloeniji. Ovo ne
pretpostavlja da se treba izgubiti sva arolija i mata, nego samo jedan realniji pogled na
svijet koji bi tada moda bio najarobniji i najljepi jer bi nas zbilja uvjerio u njegovu
mogunost, njegovu stvarnu i provedivu ivotnost.
S druge pak strane, da li bismo takvim novim bajkama izgubili onu iskonsku njenu
svrhu? Tada to vie ne bi bila bajka njena, leprava, pozitivna pria o pobjedi dobra nad
zlim. Jer, iako noeni radostima i tegobama stvarnog ivota, za vjerovati je da e ljudi uvijek
na neki svoj, poseban nain imati tu potrebu, potrebu bijega u neki drugi svijet gdje, iako
postoji borba, postoji i sigurnost da e dobro pobijediti. Nije li to ono to svi pomalo
prieljkujemo?

27

6. Literatura
Knjige i lanci:

Belaj V. (2007) Hod kroz godinu , Zagreb: Golden marketing-Tehnika knjiga

Brei V.(1994) Sklad kao naelo, autobiografija Ivane Brli Maurani.

Znanstvenostruni kolokvij "ivot i djelo Ivane Brli-Maurani", Slavonski
Brod: Matica hrvatska, Ogranak

Brli Maurani I. (1994.) Prie iz davnine, Vinkovci: Privlaica

Crespi F. (2006) Sociologija kulture, Zagreb: Politika kultura

Foucault M.(1994) Znanje i mo, Zagreb: Globus

Frazer J.G. (1998) The Golden Bough: a study in magic and religion.
http://books.google.hr/books?id=e13dQbF9hUC&dq=the+golden+bough&prin
tsec=frontcover&source=bl&ots=hTIsn36Tqy&sig=STcydAyJoQP_dX3tB1S3FYcVZ0&hl=hr&ei=4HvISvj3Mc_G_gap18iVCA&sa
=X&oi=book_result&ct=result&resnum=3#v=onepage&q=&f=false
(posjeeno 30. rujna. 2009.)

Haralambos M., Holborn M.(2002) Sociologija: teme i perspektive, Zagreb:

Golden marketing

Haviland W. A. (2004) Kulturna antropologija, Zagreb: Naklada Slap

Hiley M.(2004) Stolen Language, Cosmic Models: Myth and Mythology in

Tolkien. MFS Modern Fiction Studies vol. 50, br. 4

Jolles A. (2000) Jednostavni oblici, Zagreb: Matica Hrvatska

Ledi F.(1969) Mitologija Slavena, sv.1, Zagreb: Vjesnik

Ledi F. (1970) Mitologija Slavena, sv.2, Zagreb: Vjesnik

Moore J. D. (2002) Uvod u antropologiju. Teorije i teoretiari kulture Zagreb:

Naklada Jesenski i Turk

Rukavina I. (2009.) Mitologemska izvorita u Priama iz davnine Ivane BrliMaurani. Rije: asopis za filologiju, br.15 sv.4, 251-263

28

Schull K.K. Is the Magic Gone? Weber's Disenchantment of the World and
its Implications for Art in Today's World.
http://www.nyu.edu/pubs/anamesa/archive/fall_2005_culture/11_shull.pdf
(posjeeno 25.rujna. 2009.)

Segal R. (1998) The Myth and Ritual Theory.

http://books.google.hr/books?id=z7T2yPS86oC&printsec=frontcover#v=onepage&q=&f=false
(posjeeno 30.rujna. 2009.)

Segal R.(2004) Myth: A Very Short Introducton, New York: Oxford University
Press

Shnirelman Victor A. (1998) Russian Neo-pagan Myths and Antisemitism.

http://sicsa.huji.ac.il/13shnir.html#13
(posjeeno 30. rujna. 2009.)

Wieseman B., Groves J. (2002) Levi-Strauss i strukturalna antropologija za

poetnike, Zagreb: Naklada Jesenski i Turk

29