Bolest I Lijek - Islam I Medicina

O raznim bolestima i nainima lijeenja (bolesti eluca, oka,
jetre, debelog crijeva, zglobova, mokranih kanala, dinih

organa, kone bolesti, dijabetes, povieni krvni pritisak,
bezvoljnost, astma, opi zdravstveni problemi ene i druge
bolesti) e Prirodni dodaci ishrani e Ljekovito bilje (bosiljak,
ruzmarin, goruica, majina duica, umbir, Aloe vera, kadulja,
nana, brusnica i druge biljke) e Simptomi nekih bolesti i njihovi
uzroci (bolovi u prsima, stomaku, leima, miiima,
klonulost, nateknue zglobova, hladnoa u rukama i
stopalima, uestala glavobolja, vrtoglavica, jutarnja
munina i druge bolesti) e Dove kojima se lijei od bolesti
ABDULBASIT MUHAMMED ES-SEJJID
BOLEST I LIJEK
[Savremeni pristup]
Buim, 2010.
J ,
A :AI jij ;\.)l)
""
"I Koji me, kad se razbolim, lijei." (E-u'ara', 8o.)
I.
0 RAZNIM BOLESTIMA
I NAINIMA LIJEENJA
., .
O RAZNIM BOLESTIMA I
NAINIMA LIJEENJA
U ime Allaha,
Milostivog, Samilosnog!
Bolesti oka
Preoptereivanje oka nj egovim izlaganjem nezdravim utjecajima
(kao to je nedovoljna koliina potrebnog sna) dovodi do poja
ve crvenila (zakrvavljenosti) bijelog dijela oka (beonj aa). Kako se
moe lijeiti ovo crvenilo?
Prvo: uvajte oi od isuenosti. Uprkos tome to je ovo neuobi

ajena pojava, izuzev kada oi pocrvene zbog nedovoljne koliine
potrebnog sna, trebate pokuati redovno se odmarati. Dranje oi
ju zatvorenim tokom sedam ili osam sati za vrijeme odmora (sna)
ini da se ponovno uspostave vitalne funkcije oka i da se otkloni
isuenost koja se javlja ako se osoba ne naspava to, opet, dovodi
do pojave crvenila u oima.
Drugo: vodite rauna o zdravlju onih kapaka. Ako su kapci crveni
kada se probudite, onda je problem sa vaim onim kapcima, a

ne sa oima. Ovo se naziva upalom onih kapaka. Moe se lij eiti
pranjem kapaka mlakom vodom uveer, prije polaska u postelju.
Treba ih oistiti od svih vrsta ulja (masti), bakterija, sredstava za
minkanje i maskara za trepavice.
BOLEST l LIJEK
Tree: smanjite upotrebu minke. minka sadri tvari koje su te
tne i koje pospjeuju pojavu crvenila oiju, jer dovode do oteenja

(pucanja) krvnih sudova (kapilara) u oima koji u prirodnom sta
nju beonjaama vraaju prirodni izgled i boj u.
etvrto: koristite vjetaki proizvedene kapi za oi koje ne uzro
kuj u pucanje krvnih sudova u oku. Odlazite li na posao odmornih

oiju, a vraate se sa crvenim oima? To znai da imate problem
sa crvenilom u oima koje se javlja tokom dana i izaziva isuenost
oka.
Peto: vlai te (ispiraj te) oi. Koristite hladnu vodu za ispiranje i stav
ljajte hladne obloge na one kapke. Hladnoa povolj no djeluje na
krvne sudove oka i nema nikakvih tetnih utjecaja, a, pored toga,
voda e poveati i vlanost oka.
Premorenost i malaksalost
Svi mi s vremena na vrijeme osjeamo premorenost i poveanu po
trebu za odmorom, kao i potrebu za veom koliinom energije koja
je neophodna u utrci za ovozemaljskim dobrima . . . Ali, da li je zdra
vo to to pokuavamo stei vee koliine energije i to se izlaemo
riziku u tom pogledu? Kako se trebamo odmarati i na zdrav nain
vraati snagu tokom dana?
Prvo: slijediti upute poznatih ljekara. Treba se puno odmarati, uzi

mati redovne obroke uravnoteene ishrane i redovno vjebati.
Drugo: poinjati lagahno: pruiti sebi dodatnih petnaest minuta
odmora svakog jutra prije nego se zapone dan. Na taj nain nee
se osjeati umor niti malaksalost.
Tree: uzimati veeru koja sadri tri vana elementa: uglj ikohidra
te, proteine i masti. Sigurno ne elite veu koliinu masnoa za
veeru, jer e to poveati koliinu ugljikohidrata, a bitno smanjiti
0 RAZNIM BOLESTIMA
NAINIMA LIJEENJA
procenat njihovog sagorijevanja. Poeljno je da se za veeru uzima

ju ugljikohidrati (sa mlijekom) koji e biti jedan od izvora proteina
s kojima se moe na lijep nain zapoeti i novi dan.
Prena hrana i kolai smatraju se hranom koja je bogata uglj ikohi
dratima. to se tie proteina, poelj no je uzimati mlijene proizvo
de kao to su vrhnje koje sadri male koliine masnoa i mladi sir,
kao i male koliine pileeg ili ribljeg mesa.
etvrto: treba znati koliko se posla moe uraditi, jer ako osoba nije
u stanj u ovo procijeniti, moe doi do premorenosti prije nego se

posao zavri.
Peto: izbjegavati sve ono to izaziva premorenost i prekomjerno

troenje energije. Ako se pojavi neki problem na poslu ili u vezi sa
poslom, obavezno ga treba rijeiti. Ako osoba nije u stanju rijei
ti problem, onda treba preuzimati manje obaveza i tako se rijeiti
problema. Ako se osoba previe iscrpljuj e na poslu ili prekovreme
nom radu, treba ili ostaviti posao ili smanjiti njegov tempo, kao i
njegov obim.
esto: treba to manje gledati TV-program, jer je poznato da on

uzrokuje tromost i ljenost kod ljudi.
Sedmo: potrebno je praktikovati sportske vjebe kako bi se ojaao

organizam. U pogledu ovoga uraene su brojne studije.
Osmo: zapamtiti da osoba treba biti upoznata sa svojim moguno
stima. Ona moe stvoriti naviku da vjeba na koristan nain, ali

ako nije upoznata sa svojim mogunostima, doi e u opasnost da
vjeba vie nego to je tijelu potrebno.
Deveto: treba sebi odrediti posao koji e se raditi i pripremiti ono
to nam treba za njegovo obavlj anje. Lj udi esto osjeaju zamor jer
razmiljaju ovako: imam puno poslova za obaviti i ne znam odakle
da ponem. Ako osoba sebi odredi cilj i koliinu posla koji e oba
viti i pripremi se za to, moi e sauvati koncentraciju i energiju.
IO
BoLEST 1 LIJEK
Deseto: treba uzeti dodatni obrok svakog dana kada osjetimo da
nam on treba, bilo zbog toga to uope nismo jeli, zato to nismo
redovno uzimali obroke, ili, pak, nismo jeli kako treba. Savjetuje se
da se uzima uravnoteena hrana bogata vitaminima i mineralima.
Loa ishrana uzrokuje nemo, a potpuna ishrana organizmu daje
sve potrebne elemente. Ipak, ne treba oekivati da nam vitamini
obezbijede svu potrebnu energiju.
Jedanaesto: organizam treba priviknuti da sam zna prepoznavati

vrijeme (obroka) . Bioloki sat radi kao jedan unutranji sat u na
em organizmu shodno povisivanju i smanjivanju krvnog pritiska
i stepenu topline tijela i to tokom razliitih perioda dana. Ova he
mijska pojava uzrokuje promjene koje mi osjeamo putem naih
osjetila i upozorava nas na stanje naeg razuma i tijela.
Dvanaesto: treba se kloniti puenja. Za ostavljanje puenja dovo
ljan je i samo jedan od razloga koje ljekari navode: puenje je su

protnost dostavljanju kisika do tkiva, a posljedica toga je nemo.
Trinaesta: praktikovati redovno bavljenje sportom tokom dana, bi

lo da se to ini rano ujutro, izmeu obroka ili naveer.
etrnaesto: treba biti oprezan kada se eli smrati. Smanjenje tje

lesne mase u iznosu od lO% ili vie ii e veoma teko. Naravno, u
tom sluaju mora se slijediti odreeni reim ishrane uz vj ebanje.
Brzo gubljenje tjelesne mase nije zdravo i uzrokuj e slabost.
Petnaesto: umanjiti spavanje za sat ill vie sati. Pretjerana koliina

bilo ega, pa i spavanja, nije od koristi: ako se spava vie sati od
vremena koje je prirodno, to e dovesti do osjeanja zamora i bez
voljnosti tokom dana. Obino treba spavati izmedu est i osam sati
i to je dovoljno za veinu ljudi.
esnaesto: ne umanjiti spavanje prekomjerno. U tom sluaj u nee
mo se moi odmoriti. Ne moe se ii na spavanje u dva sata poslije
II
0 RAZNIM BOLESTIMA I NAINIMA LIJEENJA
ponoi, a ustajati u pet ujutro, jer ovako kratak period sna spre
ava obnavljanje snage. Zato ne treba smanj ivati broj sati koji se
provode u snu vie od onog prirodnog.
Sedamnaesta: treba pokuati malo odspavati (lagahnim snom) kad
se prui prilika. Popodnevno spavanje (kajlula) ne odgovara svim

lj udima, ali je veoma korisna za starije osobe koje ne spavaju dubo
kim snom. Ovo je dobro za obnavljanje energije. Posebno se pre
poruuje mlaim osobama koje rade zahtjevne fizike poslove, kao
i onim koje malo spavaju.
Osamnaesto: disati duboko, onako kako to savjetuju ljekari i spor
cisti. Ovo je jedan od najboljih naina odmaranj a

energije u isto vrijeme.
obnavljanja
Devetnaesto: treba uzimati lagahne obroke kako se ne bi javlj ala

elja za spavanjem odmah nakon ruka.
Dvadeseto: ruak treba biti najobilniji obrok u toku dana. Dakle,

nije dovolj no da on bude sastavljen samo od zelene salate i sireta
i neke vrste voa. Nakon ruka treba provesti dvadeset minuta u
etnji.
Dvadeset prvo: odmoriti se od posla. U velikom broju sluajeva

odmor je neto to je skoro pa obavezno. Ako se ne odmaramo
due vremena, odmaranj e nakon posla postaje od ivotne vanosti,
jer nam daje potrebnu energij u. Zato je ovaj savjet uistinu vaan.
Dvadeset drugo: treba promijeniti navike u pogledu uzimanj a hra

ne. Jaka navika uzrokuje intelektualnu okupiranost (samo se misli
na hranu) , a to dalje uzrokuje tjelesnu slabost. Sa ovom navikom
treba postupati kao i sa srdbom. S nj om se treba nositi tako to
emo raditi ili vjebati (i tako skrenuti misli od jela) .
Dvadeset tree: osigurati pravo osvjetljenje. Ako je osvjetljenje u

stanu slabo (priguena) , to moe dovesti do zamora. ovjek ima
ll
BoLEST 1 LIJEK
potrebu za veom koliinom svjetlosti, bilo da se radi o sunevoj

ili vjetakoj svjetlosti.
Dvadeset etvrto: odrediti sebi cilj . Nekim ljudima je potrebno da,
s vremena na vrijeme, odrede sebi ta ele postii u ivotu. Ako smo
primjer ovakve osobe, onda sebi trebamo odreivati kratkorone i
dugorone ciljeve, sve dok se to ne pretvori u rutinsku stvar.
Dvadeset peto: kada se osjeti zamor, treba se kupati hladnom vo
dom. Neke posljedice rada mogu se otkloniti sa nekoliko mlazova
hladne vode preko lica.
Dvadeset esto: treba piti velike koliine vode prije nego iziemo
raditi na sunevoj vrelini ili pristupimo obavljanju nekog izuzetno
tekog fizikog posla.
Dvadeset sedmo: treba voditi rauna o lijekovima koje koristimo
- da li ih stvarno treba uzimati ili ne? Kada nemamo potrebu za
njima ne treba ih uzimati i to e smanjiti doze pojedinih lijekova
koje nam trebaju (za smirivanje bola) ili ih, pak, potpuno ukinuti.
Dvadeset osmo: kada se nakon masae osjeti zadovoljstvo, treba
nastaviti s njom. Niko ne negira da uivanje u masai ili sauni
odmara tijelo.
Dvadeset deveto: treba izmijeniti rutinu u ivotu. Najjednostavnije
promjene u ivotu mogu uiniti da se osjeti poboljanje i mogu se,
naprimjer, sprovesti ovako: ako se dan zapoinjao itanjem novina,
treba ga, za promjenu, zapoeti nekim vanim poslom; ili, ako je
svakog ponedjeljka za ruak servirana riba, moe se uzeti piletina
umjesto ribe . . .
Trideseto: treba smanjiti uzimanje kofeina. Jedan fildan kahve,
ujutro ini ovjeka tromijim, a, ako se ne uzima, to je korisno za
ovo doba dana.
***
13
Osjeaj umora je prirodni osjeaj . S vremena na vrij eme ga osjeti

svako od nas. On se moe lijeiti (otkloniti) - kako smo ve savje
tovali - ishranom, odmaranjem, sportom . . . Ali, kada se znakovi
umora, koji se kod nas javljaju, smatraj u ozbiljnim upozorenjem
naeg organizma da smo bolesni? Kako da to razlikujemo i spozna
mo? Zdravstvena upozorenja: kada umor bude predstavljao znak
da smo bolesni, onda to znai da je potrebno da mijenjamo ivotni
stil. Pokazatelj i mogu biti i naleti hladnoe (kroz tijelo) ili prehlada,
a oni nam mogu ukazivati i na to da smo oboljeli od neke opasne
bolesti.
Bolesti eluca
Koj i je odgovarajui lijek u sluajevima problema ili oteenja e
luca?
Prvo: prije uzimanja lijeka, bolesnik se mora izlijeiti od zatvora ili

proljeva i treba izbjegavati sjedenje na nain da stegna priljubi uz
prsa rukama obavivi noge.
Drugo: staviti jednu aku suenog lia kadulje (alfije) u dovoljnu
(proizvolj nu) koliinu vode, kuhati na vatri jednu minutu, a zatim.
to upotrijebiti u obliku kupke (sipa se u vodu za kupanje) jednom
ili dva puta dnevno. Oboljeli ne bi trebao u kupki provoditi vie
od deset minuta i ne bi trebao sjediti tako to e stegna priljubiti
uz prsa rukama obavivi noge.
Tree: oteenja eluca saniraju se mazanjem trbuha bademovim
uljem dva ili tri puta na dan.
Kako lijeliti osjeaj svraba u elucu i otjecanja

zbog obolijevanja
Prvo: pomijeati izvj esnu koliinu aloje sa medom, time trljati pre
dio eluca i tako otkloniti oteklinu, uz pomo Uzvienog Allaha.
BoLEST 1 LIJEK
14
Drugo: za lijeenje rana na elucu pomijea se rutvica sa medom i

time se tretira eludac.
Tree: za lijeenje osjeaja svraba u elucu uzme se ipak sa koulji
com i sjemenkama i skuha se, te se time masira predio eluca. Uz
Allahovu pomo, osjeaj svraba u elucu e se smiriti.
Kako se moe lijeiti ir

Tretman u ovom pogledu sastoj i se od toga da se skuha malo aloje,
badema i izmira (mirh, smola) i time se lijei.
Upala debelog crijeva

Mnogi ljudi obolijevaju od upale debelog crijeva. Kako dolazi do
.obolijevanja? Da li je to zarazna bolest koja se moe prenijeti na
drugoga? Kako se moe lijeiti?
Upala debelog crijeva ne ubraja se u zarazne bolesti. Ona se javlja
zbog uzimanja hrane koja u sebi ne sadri vlakna. Vlakna su neo
phodna organizmu jer pomau prohodnost debelog crijeva i njego
vu rastezljivost tokom izbacivanja neprobavljenih dijelova hrane.
Savremene studije pokazale su da na vanjskim zidovima debe
log crijeva postoje mali mjehurii, te zbog toga treba paziti da u
ishrani budu zastupljena vlakna. Potrebno je u organizam unositi
trideset grama vlakana dnevno. Najbolji izvor vlakana su mekinje
(trice). Vlakna poveavaju nivo vode u izmetu, to omoguava nje
govo lake kretanje kroz debelo crijevo. Povre i voe su dobar izvor
vlakana. Ako elimo brzo unijeti vlakna u organizam, trebamo po
jesti jabuku umjesto konzumiranja soka od jabuke, jer sok uope
ne sadri vlakna.
Jo treba uzimati i vee koliine tenosti, otprilike est ili osam
aa vode dnevno.
Takoer, sportski treninzi su, pored toga to su dobri za odra

vanje kondicije, korisni i za tkiva debelog crijeva.
Ne treba upotrebljavati supozitorij (epie za analni otvor) . Oni
brzo lijee problem zatvora, ali ne djeluju dobro na prohodnost
crijeva. Treba koristiti prirodna sredstva: ljive i sok od ljiva, te
ajeve od trava koje imaju laksativno dejstvo.
Takoer, treba se odrei puenja. Jedna od loih posljedica pu
enja jeste i to to ono teti mjehuriima na debelom crijevu.
Treba obratiti panju na to da se zrnasta hrana dobro savae.
Neke vrste hrane, kao naprimjer grickalice i slatkii koj i sadre sje
menke ili neke druge sastojke, mogu se nakupiti oko mjehuria na
debelom crijevu i prouzrokovati upalu.
Treba se uvati kofeina. Kahva, aj , koka-kola i okolada u ve
likoj mj eri podiu njegov nivo.
Kako smo prethodno kazali, potrebno je poveati koliinu vla
kana u svom reimu ishrane:
Prvo: treba stvoriti naviku da se uzima kruh koj i je napravljen od
cjelovitih zrna penice umjesto uobiajenog bijelog kruha.
Drugo: svoju potrebu za slatkiima treba zadovoljavati uzimanjem
voa, kao to su kruka, dud ili groe.
Tree: u svojim obrocima treba uzimati to vie povra.
etvrto: kada se kuha j abuka, kruka ili breskva, ne treba skidati
koru.
Peto: u svoje obroke treba ubaciti neke veoma vane vrste voa, kao
to su groe i kajsija.
esto: iza mekinja treba piti sokove od povra.
16
BOLEST I LIJEK
Bolesti jetre
Nateknue jetre
Kad su u pitanju bolesti jetre, koji lijek se koristi u sluaju nate
knua jetre?
Prvo: u sluaju nateknua jetre treba dan za danom jesti zelenu

(svjeu) artioku.
Drugo: samelje se rabarbara (raved) , uzme se stotinu grama iste i
skuha se u jednom kilogramu meda. Zatim se uzme pedeset grama
mljevene kouljice ipka i dobro se skuha. Uzima se j edna mala
kaika nakon svakog obroka.
Tree: samelje se stotinu grama broa (crvenca, krapa) sa stotinu
grama nane i sve to se kuha u dva kilograma meda. Uzima se po
jedna kaika ujutro i uveer.
Slabljenje jetre
Neka oboljenja dovode do slabljenja jetre ili gubljenja nekih njenih
funkcija. Kako lijeiti ove probleme?
Prvo: raved, lovor i bro, po pedeset grama svakog od njih, skuhaju

se u jednom kilogramu meda. Uzima se jedna mala kaika nakon
jela, s tim da u veoj koliini treba piti sok od artioke.
Drugo: skuha se stotinu grama bijele tvari koja se izvadi iz sredi
ne bambusa, u pola litre soka od endivije ili cikorije. Pije se pola
fildana ujutro i uveer, a predio jetre masira se toplom vodom,
takoer ujutro i uveer.
Tree: iscijedi se sok iz svjeeg lia vrbe i pije se po jedan fildan
poslije svakog obroka.
17
Zarazna oboljenja jetre

Neka su zarazna oboljenja jetre neizlj eiva i sve do sada za nj ih nije
otkriven lijek koj i dovodi do potpunog izljeenja. Koji bi, onda,
bio nain upotrebe biljnih lijekova kod tretmana zaraznih oboljenja
jetre?
Prvo: uzeti stotinu grama endivije i stotinu grama kopra. Endiviju

sitno isjeckati, a kopar samljeti, nakon ega ih treba pomijeati i
skuhati u j ednom kilogramu pelinjeg meda. Uzima se jedna mala
kaika poslije svakog obroka.
Drugo: oboljela osoba treba to vie jesti bijeli luk sa drugim mla
dim biljem i piti med koji se skuha zajedno sa sjemenkama celera
u omjeru ro:I.
Bol u jetri
Da li postoji neka vrsta ljekovitog bilja koja bi mogla olakati (ubla
iti) bol u jetri?
Prvo: stotinu grama oguljene tikve (bundeve) i dvadeset i pet grama

afrana sitno samljeti i skuhati u jednom kilogramu meda. Uzima
se jedna mala kaika nakon svakog obroka.
Drugo: uzeti stotinu grama mastike (smole od trilje) , dvadeset i
pet grama afrana, pedeset grama raveda (rabarbare) , dvadeset i pet
grama kopra i dvadeset i pet grama lovora, a zatim sve to skuhati u
kilogramu i pol meda. Uzima se mala kaika nakon svakog obroka,
a, pored toga, treba to vie uzimati kuhanu, iscijedenu ili svjeu
artioku.
Tree: treba piti to vie kamilice, stavljati obloge i masirati njome
(bolni predio) ujutro i uveer.
18
BoLEST 1 LIJEK
Oboljenje ovojnice jetre

ta je odgovarajui lijek u sluaju oboljenja ovojnice j etre?
Prvo: konzumirati krstac (vranino oko) i blitvu sa siretom i bo

siljkom (kao salata) , svaki dan uz ruak.
Drugo: u vodi se namoi crvena leblebija i uzima ujutro i uveer.
Tree: pije se ekstrakt kuhane leblebije, a zatim se i ona (leblebija)
pojede ..
etvrto: uzme se pedeset grama bokvice (enski ilovlak, obini
trputac, veliki korov) koja treba biti svjea, stotinu grama mljeve
nog gorkog badema (gorki, grkun) , dvadeset i pet grama afrana,
a zatim se sve to izmijea i skuha u jednom kilogramu meda. Uzi
ma se j edna kaika nakon svakog jela, nakon ega se popije sok od
ananasa.
* * *
Koji je najbolji nain da se unaprijedi zdravlje jetre i zatiti od svega

to uzrokuje njena oboljenja?
Prvo: piti to vie ekstrakta leblebije, te jesti i samu leblebiju.

Drugo: uzeti stotinu grama akanta (tratarak, matruna), pedeset
grama anisa i pedeset grama kopra, a zatim. sve to skuhati u je
dnom kilogramu meda. Uzima se j edna mala kaika nakon svakog
jela.
0 RAZNIM BOLESTIMA l NAINIMA LIJEENJA
19
una kesa
Kako se mogu ljekovitim biljem lijeiti bolovi u unoj kesi?
Prvo: treba jesti puno endivije s cikorijom (zvonce, repuac, zeica,

motovilka) .
Drugo: nakon svakog jela uzimati po jednu malu kaiku ulja od
ricinusa i maslinovog ulja, pomijeanih u jednakom omjeru.
Tree: u au vrele vode u staviti jednu kaiku suhih cvjetova utike
(uta imirika, utikovina) , ostaviti da odstoj i deset minuta, zatim
napitak procijediti i piti ujutro i uveer.
Mokrani mjehur i kanali

Kako proistiti kanale ija je prohodnost umanjena
Mokrani kanali ija je prohodnost umanjena mogu se proistiti
na sljedei nain: etvrtinu litre maslinovog ulja i etvrtinu litre
lanenog ulja pomijeati u jednakom omjeru i zagrij ati. Uzima se
redovno jedna mala kaika prije spavanja. Pored toga, treba kon
zumirati puno artioke i svjeih sjemenki ajnog drveta (aj, ajni
i b, ruski aj).
Oboljenja mokranih kanala i upala bubrega i

mokranog mjehura
Koji je najbolji nain za otklanjanje bolova u sluaju oboljenja mo
kranih kanala, upale bubrega i mokranog mjehura?
Prvo: stavi se jedna velika kaika skuhanog kopra u au vode, a

zatim se pij e tri puta na dan.
lO
BoLEsT I LIJEK
Drugo: u vodi se skuha zeleni grah, procijedi se i pije tri puta na

dan.
Tree: skuha se rotkva (rodakva) sa medom, a zatim se napitak po
pije. Pored toga, treba jesti puno svjeeg peruna.
Kamenac u bubrezima
Kako lijeiti kamenac koj i se stvori u bubrezima i uzrokuje jake
bolove?
Prvo: osoba koja ima kamenac treba piti to vie obine, iste vode.
Drugo:
treba piti topli napitak od sjemenki ajnog drveta i kopra;
pije se ujutro i uveer, a, pored toga, piju se i vee koliine vode.

Tree: uzeti tri jednake koliine mljevenog suhog sjemena j ablana
(kardamoma) , jezgre suhih sjemenki tikve, suhe sjemenke krastav
ca, sve to pomijeati i uzimati po dva grama ujutro i uveer. Pored
toga, dobro je da se ove sjemenke uzimaju zajedno sa sokom od
nara.
etvrto: uzeti lie lorbera i jeam i otopiti ih u obinoj vodi. Kon
zumiranjem ovako spravljenog napitka odstranit e se kamenac, uz
Allahovu pomo.
Peto: uzeti izvjesnu koliinu vuike, raveda (rabarbare) i anisa, u
jednakom omjeru, samljeti ih, a zatim staviti jednu kaiku u au
vrele vode. Uzima se tri puta na dan.
Nateknue bubrega
Kako se moe lijeiti nateknue bubrega?
Prvo: konzumirati jeam i bademova ulj e.
0 RAZNIM BOLESTIMA
NAINIMA LIJEENJA
21
Drugo: uzeti sjemenke lana, sjemenke krastavca i kozlinca (tragao

ta) , pomijeati ih u jednakom omjeru, zatim ih sitno samljeti i od
njih napraviti tablete (male kolutie) . Uzima se po jedna tableta tri
puta na dan.
Bolovi u bubrezima
Koji je efikasan biljni lijek za bolove u bubrezima?
Prvo: u jednakom se omjeru uzmu karanfil, kamilica, anis i metvica

(nana) i samelju, zatim se stavi jedna velika kaika dobijene smjese
u au vode i skuha se. Poslije se procijedi i pije sve dok se osjeaju
bolovi.
Drugo: samelju se kamilica, anis, kopar, majina duica i urekot
(crno sjeme) , a zatim se stavi jedna kaika dobijene smjese u au
vode i skuha. Pije se po jedna aa sve dok bolovi traju.
Tree: to vie konzumirati leblebiju, lubenicu i groice sa ee
rom.
Slezena
Bolovi u slezeni
Na koji se nain otklanja bol u slezeni?
Uzmu se celer i lika vrbe u jednakom omjeru, te se zaine sire
tom. Uzima se jedna .kaika dva puta na dan.
Krutost slezene
Koji je odgovarajui lijek za napetost (krutost) slezene?
BoLEST 1 LIJEK
22
Prvo: uzeti kantarion i lie leblebije i kuhati sa siretom. Dobijena

smjesa koristi se za masiranje u vremenu od veeri do jutra.
Drugo: skuha se vuika sa medom i crnim biberom i to se pije dva
puta na dan.
Zalepljenje slezene
Kako lijeiti zaepljenje slezene?
Prvo: samelju se urekot (crno sjeme) i svinda (piskavica, kozji rog,

boija trava) koji se uzmu u jednakom omjeru. Zatim se skuhaju
sa medom. Uzima se jedna kaika ujutro i uveer.
Drugo: bro (crvenac, krap) je biljka koja proiava slezenu, ako
se konzumira (jede ili pije njen ekstrakt) ili se njome masira bolni
predio.
Vitkost i elegantnost
U dananje vrijeme proirilo se podvrgavanje estetskim hirurkim
zahvatima kojima se kod ena eli postii vitkost i ljepota. Kako
djevoj ke i ene mogu postii ovaj cilj na prirodan nain, a da se ne
podvrgavaju hirurkim zahvatima?
Prvo: prije jela uzimati to vie zelene metvice (nane) i nakon to

ga popiti fildan hladne vode u koju je stavljena kaika jabukovog
sireta.
Drugo: svaki dan, redovno, pojesti po jedan limun.
Tree: samljeti sjemenke maurana i svakog dana redovno uzimati
pola male kaike sa malo vode.
etvrto: uzeti stotinu grama celera, samljeti ga i uzimati etvrtinu
male kaike sa jednom aom vode prije jela.
23
Peto: jesti jemeni kruh umjesto peninog kruha (posebno umje

sto bijelog kruha i peciva) sa sandarakom (drvo i smola) rastoplje
nim u napitku spravljenom od vode sa siretom i meda u omjeru
1:50. Ovo se uzima prije jela.
esto: uzeti mekinje, sladi (slatki korijen, gospino bilje) , sumak
(ruj), lie sene (kasije) , kamilica, mirobalan (vrsta drveta) i sanda
rak (drvo i smola) u istom omjeru i samljeti ih. Redovno se uzima
jedna kaika prije ruka, te jedna pred spavanje.
Malaksalost, slabost i nemo

Ubrzan ivot, duevno i nervno preoptereenj e koj em smo svako
dnevno izloeni, nezdrava i neuravnoteena hrana koju uzimamo,
te drugi faktori uzrokuj u da osjeamo malaksalost, nemo i slabost.
Kako postupiti u ovome sluaju?
Prvo: piti koktel spravljen od sokova j abuke, mrkvine, vinje, gro

a i manga.
Drugo: tijelo lagahno masirati maslinovim uljem u koj e se stavi
sire i so.
Tree: piti sok od mrkve, a tijelo masirati kremom od jasmina.
Poboljanje apetita
U dananje vrijeme na pijacama se proirila prodaja preparata za
poboljavanje apetita kod osoba koje ele dobiti na tjelesnoj masi.
Kako se moe postii isti rezultat uzimanjem ljekovitog bilja?
Prvo: petnaest minuta prije jela popije se fildan hladne vode u

koj u se prethodno stavila kaika jabukovog sireta.
Drugo: prije jela popije se hladan sok od narande.
24
BoLEST 1 LIJEK
Tree: prije jela savae se malo ladana (smola od Cistus oldanife

.
rus) ili tamjana.
Mravost
Neki ure postii idealnu liniju, a neki ure izlijeiti mravost koja,
ponekad, moe biti bolest i uzrokovati duevne i zdravstvene pro
bleme, te dovesti do ope malaksalosti i anemije. Kako postupati u
ovim situacijama?
Prvo: samelje se dvjesto pedeset grama sjemena ruzmarina, deset

grama leblebije i pedeset grama kopra. Sve ovo skuha se u crnom
sirupu (melasi) u koj u je stavljeno malo sezama. Uzima se ujutro i
uveer. Pored ovog napitka, pije se i kravlje ili bivolje mlijeko.
Drugo: svakodnevno se uzima leblebija sa groicama, a uz to se
pije kravlje mlijeko pomijeano sa medom. Najbolje bi bilo svaki
dan ovo uzimati za veeru.
Tree: uzima se bijeli sezam sa bijelim eerom, u obliku slatkia
(kolaa) .
etvrto: samelje se dvjesto pedeset grama sjemena gorice. Svakog
dana, redovno, uzima se jedna mala kaika sa jednom aom mli
jeka u koju se stavi meda.
Opi zdravstveni problemi ene

Bolovi u toku menstrualnog ciklusa
Neke djevojke tokom menstrualnog ciklusa pate od j akih bolova u
stomaku. Kako se moe lijeiti taj zdravstveni problem?
Kod problema sa bolnim menstrualnim ciklusom treba initi
sljedee:
25
Prvo: napraviti mjeavinu od majine duice, anisa i srdia (harda

moma) , koji se uzimaju u jednakom omjeru. Sve ovo pomijeati sa
pelinjim medom i uzimati po jednu kaiku tri puta dnevno.
Drugo: konzumirati odgovarajuu koliinu sezama nekoliko dana
prije menstrualnog ciklusa.
Tree: u jednakom omjeru pomijeati kumin, majinu duicu i sr
di, a zatim jednu kaiku dobijene smjese staviti u au vrele vode.
Napitak se potom procijedi i ovo se popije u tri puta (podijeli na
tri dijela) u toku jednog dana.
Hormonalni poremeaji
Za vrijeme menstrualnog ciklusa (ili pred njegovo nastupanje) en
ske osobe mue spomenuti bolovi, ali i hormonalni poremeaji koji
ih prate, pa kako se oni mogu lijeiti?
Prvo: spraviti mjeavinu od tratinice (krasuljka) , nane i anisa koj i

se samelju. Potom se uzme jedna kaika mjeavine i stavi u au
vode, ostavi se (na izvoru toplote) da prokuha, procijedi i pije tri
puta na dan.
Drugo: u jednakom omjeru pomijeati malo sjemenki peruna, li
a smokve i nekoliko listova kopra, a zatim ih samljeti. Jedna ka
ika te mjeavine stavi se u au hladne vode, zatim se procijedi i
pije etiri puta na dan.
Tree: pomijea se i samelje anis, lie drveta arak (misvak, olden
landija) , rosopas, suho lie groa i kamilica. Jedna kaika ove
smjese stavi se u au vode i ostavi da prokljua. Zatim se napi
tak procijedi i pije tri puta na dan.
BoLEST 1 LIJEK
Prekomjeran odljev krvi prilikom menstrualnog ciklusa

Neke ene i djevojke pate od anemije tokom menstrualnog ciklusa.
Nekada je teta od ciklusa vea od koristi. Koji je zdrav i trajni lijek
za ovakvu vrstu krvarenja?
Uzme se suho lie smokve, runolista (bjelice, bjeliice) i djevo
j ake trave (pastirska torba, rusomaa, taruak, vrljen, hou-ne
u) i dobro se samelje. Jedna mala kaika dobijene smjese stavi se u
au vrele vode, ostavi da odstoji deset minuta, procij edi i pije dva
puta na dan.
Vaginalno izluivanje
Neke ene trpe bolove tokom vaginalnog izluivanja, a javljaju se i
upale koje doseu zabrinjavajui nivo, to uzrokuje brojne proble
me i neugodnosti. Kako se rijeiti ovih problema bez potekoa?
Prvo: za vaginalno izluivanje uzme se jedna aka like hrasta, stavi

se u litru kljuale vode i ostavi da kuha nekoliko minuta, zatim
se procijedi i uzima jednom pred spavanje. Ovaj napitak ublaava
tegobe i bolove prilikom vaginalnih izluivanj a.
Drugo: sitno se samelje pedeset grama sjemenki peruna i pedeset
grama kamilice. Ostavi se da petnaest minuta kljua u litri vode,
procijedi se i uzima za ublaavanje vaginalnih tegoba, ujutro i uve
er, sve dok tegobe traju.
Bolovi u jajnicima
Jedno od osjetljivih podruja, u kojem ene osjeaju tegobe, upale i
bolove, jesu i jajnici. Ni danas se ne zna pravi lijek za ove tegobe, to
ini da ene pate usljed velikih bolova i izlae ih riziku. ta uiniti
u pogledu upale j aj nika i bolova u njima?
Za lijeenje jajnika potrebno je uiniti sljedee:
0 RAZNIM BOLESTIMA
I NAINIMA LIJEENJA
Prvo: napraviti mjeavinu kamilice, kumina i anisa. Sve se ovo sitno

samelje. Stavlja se jedna kaika u au vrele vode.
Drugo: uzeti odreenu koliinu kamilice i isto toliko mljevene
svinde, a zatim staviti dvije velike kaike mjeavine u litru kljuale
vode i ostaviti do j utra. Ujutro se to procijedi i koristi za vaginalno
ispiranje dva puta na dan radi olakavanj a vaginalnog izluivanja.
Otekline i rane u vagina l nom podruju

Otekline i rane u vaginalnom podruju javljaju se kao posljedica
djelovanja odreenih parazitskih gljivica to uzrokuje jake bolove i
dovodi do poj ave rana. Koji to lijek pomae da se olakaju bolovi i
zaustavi irenj e ovih gljivica?
Prvo: samelje se jedna kaika kopra i po mijea sa bademovim uljem.

Time se masiraj u mjesta sa ranama.
Drugo: izranjavana mjesta namau se mjeavinom spravljenom od
ulja ricinusa, bademovog ulja i ljubica (pitomih ljubiica) . Ulja se
mijeaju u jednakom omjeru.
Bolesti maternice
Bolesti maternice i njena izloenost obolij evanju enama priinja
vaj u velike tegobe, a lijekovi koji se koriste za lijeenje maternice
nekada imaju neeljene efekte . Koji je pravi, prirodni, pouzdani li
jek za bolesti maternice, upale, rane i oteenja koja su uzrokovale
gljivice? Kako se lijeiti ljekovitim travama, a da to nema neeljenih
efekata?
Prvo: za prirodno lijeenje upala maternice i rana na njoj pomije

aju se mljevena kina i svinda. Zatim se to rastopi u vodi i uzima
ujutro.
28
BoLEST r LIJEK
Drugo: kad su u pitanj u parazitske gljivice na maternici, za njihovo

uklanjanje samelj e se zumbul (lala, klasje, hijacint, tulipan, pitomi
tulipan) , zatim se stavi jedna velika kaika u litru vode i ostavi da
kuha deset minuta, nakon ega se procijedi i uveer koristi za vagi
nalno ispiranje.
Tree: u nekim sluajevima, nateknue maternice moe se lijeiti
na sljedei nain:
- samelje se hrastova ika tako da se dobije prah, zatim se uzme
eljezni sulfat (u prahu) i jedna mala kaika se stavi u au vrele
vode. Kada se ohladi, koristi se za vaginalno ispiranje.
- uzme se kouljica nara i eljezni sulfat koj i se pomijeaju u je
dnakom omjeru. Ovo se nanosi na bolna mjesta.
Tegobe kojima su izloene dojilje

Postoj e brojni problemi s kojima se susree majka za vrijeme traja
nja dojenja, a koj i su vezani za koliinu mlijeka kojeg dijete uzima
i trajanj e proizvodnje mlijeka. Pored toga, potekoe se javljaj u i
u samim grudima dojilje, to je, opet, posljedica dojenja . . . Kako
rijeiti ove tegobe na prirodan nain?
Prvo: kad je u pitanju rjeavanje zdravstvenih problema s kojima

se susree ena dojilja zbog proizvodnje mlijeka, ona mora raditi
sljedee:
- treba jesti to vie rikule i tahan-halve,
- treba jesti mljevenu svindu zaslaenu medom,
- treba jesti to vie ribe i morskih plodova,
- piti aj od anisa.
Drugo: za lijeenje problema sa grudnim bradavicama, potrebno

je uraditi sljedee:
RAZNIM BOLESTIMA l NAINIMA LIJEENJA
29
- spraviti kremu od soka iz granica kiselih zeljastih biljaka (koje

imaju sone listove) i time mazati bradavice nekoliko puta na
dan,
- u au vode staviti jednu kaiku majine duice i ostaviti da pro
kuha. Time mazati bradavice, a nakon toga ih premazati uljem
od badema.
Mlohavost i nateknue grudi

Koji je to pravi nain lijeenj a u sluaj u zdravstvenih problema koje
ena osjea u grudima, kao to su mlohavost, otekline, bolovi i sl. ?
Prvo: za lijeenje mlohavosti grudi treba initi sljedee:

- grudi se operu hladnom vodom u kojoj se rastopi so;
- izgnjei se (isitni) jabuka zajedno sa korom, skuha se i koristi
kao obloga tokom noi (od veeri do jutra) ;
- grudi se masiraju spuvom umoenom u toplu vodu, a zatim u
hladnu (naizmjenino) . Ovo treba ponavljati nekoliko puta u
toku svakog dana.
Drugo: kad se radi o nateknuu grudi, ono se moe lijeiti na slje

dei nain:
- uzme se mljevena svinda, skuha se u vreloj vodi i koristi se to
kom noi u vidu obloge;
- samelju se sjemenke lana, skuhaju se u medu i koriste tokom
noi u vidu obloge za grudi;
- samelje se lie afrana i time se putem zavoja previju grudi. Ovi
zavoji nose se od veeri do jutra.
30
BoLEST 1 LIJEK
Tegobe u doba menopauze

ene pate od brojnih zdravstvenih problema kad dou u doba me
nopauze. To je uzrokovano nedovoljnim luenjem hormona estro
gena i prestankom menstrualnog ciklusa. Koji lijek moe otkloniti
i izlijeiti ove probleme?
Prvo: uzme se deset kapi anisovog ulja i stavi u au kravljeg mli

jeka. Konzumira se jednom dnevno.
Drugo: spravi se mjeavina od plavog zvonia, cvjetova lavandu
le, sjemenki kima i kopra i korijena smiljke (tipac, hrak) , koji se
pomijeaju.u jednakom omjeru. Stavi se jedna kaika te mjeavine
u fildan vrele vode i pije se dva puta na dan.
Neplodnost
Sterilnost (neplodnost) jedna je od bolesti od koje strahuje svaka
ena. Zbog toga osobe koje boluj u od ove bolesti koriste razne lije
kove i preparate, te praktikuju pogrene naine lijeenja, mislei da
e im to pomoi, a to, ustvari, samo pogorava stanje. Meutim,
lijek za neplodnost je tako jednostavan! Pa, koji je to siguran biljni
lijek za sterilnost kod ena?
Prvo: etvrtina male kaike oputenog granja (viseeg granja, naziv

biljke) rastopi se u ai meda i to se uzima tri puta na dan.
Drugo: jedna mala kaika kadulje (alfije) stavi se u au vrele vode,
procijedi se i pije dva puta na dan.
Bolovi u grudima
Trudnica ponekad osjea bolove u grudima, te primijeti natekline,
a ne moe ustanoviti koji je njihov uzrok (ovi bolovi mogu se javiti
RAZNIM BOLESTIMA I NAINIMA LIJEENJA
31
i u danima kada se pribliava menstrualni ciklus) . ta je uzrok tim

bolovima i nateknuu grudi od kojih pate ene u dananje vrijeme?
ta je lijek tome i koji se savjet moe uputiti eni u ovome pogledu?
Prvo: ovi bolovi javljaju se zbog nateknua vlakana (u grudima) .

ena tada mora izmij eniti svoj nain ishrane i uzimati hranu sa
malo masnoa. Ta hrana, takoer, mora biti bogata vlaknima, ka
kvih ima u integralnim itaricama, povru i zeljastim biljkama.
Isto tako, ena treba voditi rauna o svojoj liniji i uskladiti pro
porciju svoje tjelesne mase i visine. Ako se ta proporcija poremeti i
ena se pretjerano udeblja, to e samo doprinijeti javlj anju bolova
i oteklina.
Drugo: stvaraju se masti i tada grudi postaju poput neke nove li

jezde koja proizvodi i pohranjuje estrogen. Kod velikog broj a ena
porast nivoa masnoa dovodi do poveanja nivoa estrogena u or
ganizmu, to je tetno po njih, jer su tkiva grudi osjetljiva na pove
anje nivoa hormona.
Tree: treba se uzimati hrana bogata vitaminom e, kalcijem, ma
gnezijem i vitaminom B. Ovi vitamini i minerali pomau regulisa
nju djelovanj a prostaglandina H, koji ima ulogu da neutralie pro
laktin- hormon koj i ini da tkiva grudi rastu (bubre) .
etvrto: ena treba uzimati masnoe biljnog porijekla i nerafinira
na ulja, jer oni utjeu na sposobnost organizma da preradi osnovne
masnoe koje se nalaze u hrani i pretvori ih u glimulin. Ova kiselina
smatra se veoma vanom, jer uestvuje u proizvodnji prostaglandi
na H, koji ima ulogu da regulie prolaktin, a on pod kontrolom dri
tkiva grudi.
Peto: eni se jo savjetuje i smirenost. Adrenalin je hormon kojeg
lui nadbubrena lijezda i koj i takoer uestvuje u procesu pro
mjene glimulina.
32
BoLEST 1 LIJEK
esto: treba izbjegavati pijenje svih vrsta pia (napitaka) koja sadre
kofein. Ovo znai da se ne trebaju piti gazirana pia i aj , ne treba
jesti okoladu, a treba izbjegavati i sve sedative (umirujua sredstva)
koj i sadre kofein.
Sedmo: ena treba izbjegavati one vrste hrane koje su bogate soli
ma, jer one prouzrokuju nadimanje. Dakle, potrebno ih je izbjega
vati sedam do deset dana prije menstrualnog ciklusa.
Osmo: ena treba uzimati one lijekove za koje je sigurna da joj po
mau, kao to je Ibuprofen, koji ublaava bolove u grudima. Tako
er, treba izbjegavati sve to uzrokuje upale dojke (mastitis) . ene
koje su trudne ne smiju uzimati lijekove bez lijenikog savjeta.
Deveto: savjetuje se koritenje hladne vode. Neke ene osjeaju
olakanje kada stave ruke u hladnu vodu, a zatim ih stave na gru
di. Isto tako, moe se koristiti i topla voda. Ima ena koje osjeaju
olakanje poslije koritenja tople obloge ili tuiranja toplom vo
dom. Neke druge, pak, osjeaju olakanje kada se naizmjenino
tuiraj u mlazevima hladne i tople vode.
Takoer, postoji i zamjena za prethodno navedeno. Kao obloga
moe se koristiti ulje od afrana, jer ono pomae da se ublai upa
la grudi. Za pripremanje obloge koristi se ulje od afrana, komad
pamune tkanine i jedan komad najlona. Oblogu treba zagrijati
pomou specijalnog aparata koji se moe nabaviti u velikim apote
kama. afranovo ulje sadri tvar koja poveava djelovanje limfnih
stanica.
ena treba ponovo razmisliti o kontracepcijskim pilulama: nivo
estrogena u kontracepcijskim pilulama ide na tetu odvijanja pro
cesa promjena u grudima. Ovo dalje utjee i na ope zdravstveno
stanje. Nizak nivo estrogena u pilulama poboljava rad limfnih sta
nica, ali utjee da se u grudima javlja vee otjecanje vlakana, to
dovodi do otjecanja grudi .
33
ena treba prakticirati masiranje, jer ono pospjeuje odstranji

vanje suvinih tvari (iz grudi) . Postoji vrsta masiranja sapunom.
Ona se izvodi tako da se krunim pokretima prstiju masira povri
na grudi, a zatim se rukom pritisnu grudi i potaru odozdo prema
gore.
enama savjetujemo da obrate panju na psiholoke uzroke ovih
promjena na tijelu (u organizmu) . Grudi se, openito, posebno po
vezuju sa osjeajima.
Zamor u periodu dojenja

Svaka ena koja se prvi put porodi na prirodan nain pretrpi velike
bolove. Kod nje se javljaju brojne nedoumice u pogledu pravog na
ina dojenja i tekoa koje treba prevazii tokom dojenja. Isto tako,
ona se suoava sa problemom zamora koji se javlja tokom dojenja,
a kojem se ne zna uzrok, niti kako ga se rijeiti. Koj i su medicinski
odgovori majci koja nastoji svome djetetu podariti odgovarajue
dojenje?
Prvo: tijelo djeteta treba u potpunosti biti okrenuto prema doji

lj i. T ijelo djeteta treba u potpunosti biti oslonjeno na jednu tvoju
ruku, a glava treba da bude naslonjena na tvoj lakat. Drugu ruku
treba staviti ispod doj ke i pomou etiri prsta pribliiti j e djete
tu. Meutim, treba paziti da se prstima ne dodiruje podruje oko
bradavica dojki iz kojih izlazi mlijeko.
Drugo: ena treba paziti da dijete postavi u ispravan poloaj pri
dojenju: ako se dijete zbuni (ne mogne nai mjesto za sisanje) dok
bude naslonjeno na dojku ili flaicu za hranjenj e, ono tada nee
moi uzeti dovoljnu koliinu mlijeka. Majka treba paziti da dije
te irom otvori usta kako bi mogla staviti bradavicu unutra, jer je
neophodno da najmanje bradavica ue u usta djeteta.
Tree: vie puta ponavljati dojenje; nekim enama je teko da doje
veliki broj puta, iako je to dobro za dijete. Iz tog razloga veina
34
BoLEST I LIJEK
lijenika savjetuje da se mlijeko sipa u flaicu. Majka treba znati da

u prvoj sedmici nakon poroda dijete treba dojiti osam do dvanaest
puta na dan.
etvrto: bradavice dojki ne treba ostavljati grubim (krutim) . Ako

se one nude djetetu dok su grube, to nee nimalo biti od pomoi,
ve e, naprotiv, imati za posljedicu zdravstvene probleme i pote
koe.
Peto: majka treba upoznati metode lijeenja bradavica koje nisu
ispupene: najbolje je da se ono zapone tokom estog ili sedmog
mjeseca trudnoe. Postoji pomagalo u tu svrhu koje se treba kori
stiti petnaest do dvadeset minuta na dan.
esto: bradavice dojki ne treba prati sapunom, jer to dovodi do
njihovog isuivanja (dehidracije) . Brojna su sitna ispupenja oko
bradavice lijezde i one izluuju masnoe koje slue za ienje, te
zato nema potrebe za upotrebom sapuna.
Upale bradavica
Kako se, onda, mogu lijeiti upale koje se javljaju na dojkama ili
bradavicama, a koje su uzrokovane dojenjem? Majkama koje doje
savjetujemo sljedee:
Prvo: treba posuiti bradavice zrakom. Majka treba biti sigurna da

su bradavice suhe prije nego ih vrati pod odjeu (grudnjak) .
Drugo: majka treba koristiti mlijeko za lijeenje bradavica na ko
jima su se pojavile rane: devedeset i pet procenata problema sa ra
nama na bradavicama uzrokovano je nainom na koji majka doji
svoje dijete. Majka e osjetiti olakanje kada rijei ovaj problem.
Tree: treba obratiti panju na ispucalost mlijenih kanala: mlijeni
kanali mogu ispucati zbog noenja uske odjee (grudnjaka) , stije
njenosti ili nakon velikog vremenskog perioda u kojem majka nije
dojila.
35
etvrto: majka treba uzimati vitamin H za lijeenje suhih bradavi

ca dojki: kada majka uoi da su joj bradavice dojki suhe,_ treba ih
lijeiti malim dozama vitamina H, to e dovesti do poboljanja.
Peto: ako dijete ne moe posisati svo mlijeko iz dojki, zbog ega e
majka osjetiti da su dojke prepune, ona treba prakticirati stavlj anje
toplih zavoja (obloga, bandaa) i na taj nain doprinijeti boljem
luenju mlijeka. Takoer, treba due dojiti dijete i ee to initi.
Majka treba uzimati vie tenosti, kako bi malu nudu obavljala
svaki sat.
esto: majka treba voditi rauna da pomae proces istjecanja mlije
ka tako to e koristiti ruku na pravi nain. Sistem organa za luenje
mlijeka veoma je osjetljiv i lahko se moe zaraziti. Tako se pri lu
enju mlijeka mogu javiti bolovi, a dijete moe imati potekoe da
isisa mlijeko, to moe dovesti do njegovog plaa.
Zdravstveni problemi sa lijezdama znojnicama

Uprkos pojavi broj nih klasifikacija lijezda, jednakih ili suprotnih,
jasno je da neke lijezde nemaju eljeno djelovanje u organizmu,
a neke od njih vremenom dobiju ruan miris. Koji je pravi biljni
lijek za ovakve probleme?
Da bi se oboljela osoba rijeila spomenutog runog mirisa, treba
osuiti bosiljak i samljeti ga. Od toga se napravi obloga i stavlja pod
pazuho.
Zglobovi
Bolovi u zglobovima
U organizmu postoje brojni depoi bjelanevina. lako su oni veoma
vani, neke osobe o njima ne vode dovoljno brige sve dok to ne
BoLEST 1 LIJEK
dovede do pojave bolova u zglobovima i pogoravanja stanja, te do
toga da lijek vie ne bude uinkovit. Koji su uspjeni lijekovi koji se
mogu koristiti i kojima se mogu ublaiti ili ak potpuno otkloniti
bolovi u zglobovima?
Prvo: odmor je najbolji lijek i prvo ime osoba moe lijeiti bolove
u zglobovima.
Drugo: kada se pojave otekline, bolove treba ublaavati upotrebom
leda ili toplih obloga. Ako osoba osjea hladnou, koristit e se
tople obloge, a, ako osjea vrelinu, onda led. Lijeenje roplotom ili
hladnoom naizmjenino prakticira se po deset minuta.
Tree: treba uzimati odreene lijekove protiv upala, ak i bez li
jenikog recepta, pa i onda kada ne osjeamo nj ihovo djelovanje.
Uputno je koristiti Aspirin koji ima dugotrajno i preventivno dje
lovanje u naoj krvi, a ne mora se uzimati esto.
etvrto: bolove treba ublaavati uzimanjem kimovog ulja. Obino
se estina bolova smanjuje za etiri do pet dana, mada taj period
moe biti i neto dui. Kada doe do opadanj a estine bolova, tre
ba se koristiti drugi lijek. U ovoj fazi treba koristiti tople obloge
umjesto leda i biti aktivan umjesto odmaranja (neaktivnosti) .
Bolovi u zglobu lake

Starije osobe obino osjeaju jake bolove u ruci praene trncima
(peckanjem, bockanjem) . Ovi bolovi javljaj u se kod pisanja i do
vode do toga da se olovka mora ostaviti. ta je uzrok tih bolova i
kako se oni mogu lijeiti?
Stijenjenost u kanalima zgloba ake nije bolest koja se javlja
preko noi. To su problemi koji ne zahvataju samo zglobove ake,
nego i ivce. Zdravstveni problemi nakupljaju se i gomilaju pro
tokom vremena, to dovodi do pojave nepravilnih pokreta ruke
( drhre n ja). Da bi se osoba rijeila tih bolova, treba initi sljedee:
37
Prvo: kada s e jave trnci, ruke treba pokretati kruno, jer j e to znak
da treba poeti sa izvoenjem nekih vjebi koje ublaavaju bolove.
Drugo: savremene studije pokazale su da vitamin 86 pomae u li
jeenju i ublaavanju jakih bolova u zglobu ake. Treba znati da
lijeenje vitaminom 86 ne ide tako brzo. Osoba se treba naoruati
strpljenj em. Da bi se postigli eljeni rezultati, potrebno je oko est
sedmica.
Tree: treba podii ruke horizontalno, ispred sebe ili ih podii vi
soko u zrak. Ruke treba podii iznad glave i okretati laktove ukrug,
a ujedno treba rotirati i zglobove ake.
etvrto: treba biti ustrajan u odmaranj u i izvoenju vj ebi krue
njem zglobovima. Zglobove treba pomjerati naprijed-nazad, zatim
glavu lijevo-desno. Zglobove treba okretati prvo nadesno, pa zatim
nalijevo.
Peto: treba se baviti sportom i stei naviku da se to praktikuje re
dovno, jednako kao i uzimanje obroka: veoma je vano da se izvode
sportske vj ebe i da se posveti panja vjebanju svih miia u kojima
se javljaj u bolovi.
* * *
Bolovi i trnci koj e osoba osjea nakon pisanja rezultat su obolije

vanja zglobova ake. To se moe lijeiti na sljedei nain:
Prvo: treba uzimati Aspirin za ublaavanje bolova i upala. Pored

toga, treba uzimati lijekove protiv upala koji ne sadre steroide,
kao to je Ibuprofen.
Drugo: treba stavljati led na bolno mjesto. Hladne obloge smanju
ju otekline. Ne treba pokuavati otekline ublaiti toplim oblogama,
jer e ih to samo poveati.
BOLEST l LIJEK
Tree: treba podii ruke. Vano je voditi rauna da za vrijeme odma

ranja od posla ruke ne budu sputene ispod nivoa ramena.
etvrto: drati ruke skupljenima. Njeno spajanje prstij u pomae
ublaavanju osjeaja peckanja. Treba skupljati prste, a zatim ih pru
ati. Nakon toga treba napraviti malu pauzu, pa ponoviti vjebu.
Peto: treba voditi rauna da se ruke stave na stranu kada spavamo
u postelji. Treba nastojati da za vrijeme spavanja laktovi budu u
paralelnom poloaju sa tijelom (malo odmaknuti) , a da zglobovi
ake budu oprueni.
esto: nositi zavoje (oko zglobova ake, bandaa) . Ovo poboljava
odmaranje i ublaava tegobe u zglobovima ake. Zavoji se mogu
koristiti i iz razloga da se zglobovi dre u pravilnom poloaju.
Sedmo: povezi oko zglobova se ne smiju previe pritegnuti da se ne
bi zaustavio protok krvi (cirkulacija) u njima .
.
Osmo: treba prihvatati za ruke odgovaraj ue veliine. Kada se

neto nosi, treba paziti da se koristi ruka koja svojom veliinom
odgovara ruci.
Deveto: treba ustrajno tretirati zglobove kad god se osjeti bol u
njima zbog obavljanja nekog posla.
Ispucalost usana
Jedan od problema koj i nam svake godine donosi zima jeste i pro
blem sa pucanjem usana, Ovo nekada moe biti tako izraeno da
nam skoro onemoguava govor i smijanje. Pucanje usana moe biti
i takvo da dolazi do pojave krvi. Kako se moe lijeiti bolno pucanje
usana?
Prvo: treba koristiti palmino ulje ili balzam. Najbolji lijek za lije
enje ispucalosti usana jeste izbjegavanje izlaganja usana hladnoi i
39
vjetru koj i uzrokuje njihovo isuivanje i pucanje. Sam zrak, p o svo

jem prirodnom sastavu, nema tetan utjecaj na veinu lj udi. Usne
treba premazati balzamom prije nego se izie na zrak.
Drugo: treba koristiti kremu koja titi od sunevog djelovanja.

Tree: treba stavljati crvenilo za usne (za ene) . Crvenila za usne
sadre neke kreme koje njeguju usne i tako preventivno djeluju u
pogledu ovih zdravstvenih problema na usnama.
etvrto: treba koristiti kreme koje omekavaju usne i ublaavaju
bol u njima.
Peto: treba nastojati da u prehrani ne nedostaje vitamina B.
esto: treba uzimati vee koliine tenosti (napitaka) . Uzimanje
mnogo tenosti tokom zime vlai usne iznutra (usne dobijaju vlagu
od organizma) . Savjetuje se uzimanje ae vode svakih nekoliko
sati.
Sedmo: treba izbjegavati lizanje usana.
Osmo: treba izbjegavati upotrebu paste za zube. Ispucalost usana
jo mogu pogorati neki sastojci iz pasti za zube, slatkii, mlijeko i
pranje (vlaenje) usana.
Deveto: treba uzimati cink. Nekim ljudima se deava da im voda
potee iz usta dok spavaju, to dodatno isuuje usne i pogorava
njihovo prijanje stanje. Ako se osobi javlj a ovaj problem, onda
treba svaku no pred spavanj e stavljati kremu sa cinkovim oksidom,
jer ona djeluje kao sloj koji titi usne.
Holesterol
Kada se nivo holesterola u krvi povea, to uzrokuje broj ne zdrav
stvene probleme i dovodi do pojave velikog broja ozbilj nih bolesti.
ta se, dakle, savjetuje za smanjenje nivoa holesterola u krvi?
BoLEST 1 LIJEK
40
Postoje prehrambene navike koje mogu pomoi da se smanji

nivo holesterola u krvi. Velike koliine niacina, koji je jo poznat
i pod nazivom nicotinic, reducira nivo lipoproteina male gustoe
(LDL) i visoko-zasienog lipoproteina (HDL) Takoer, otkriveno je
da vitamin e podie nivo visokozasienog lipoproteina kod starijih
osoba.
to se tie vitamina H, jedna od.studija koju su proveli francuski
istraivai pokazala je da uzimanje pet stotina miligrama vitami
na H dnevno, u trajanju od devedeset dana, u velikoj mjeri podie
nivo visokozasienog lipoproteina (HOL) u krvi. Istraivai su rekli:
"Rezultati potvruj u korisnost vitamina H kod osoba koje pate od
visokog nivoa masnoa u krvi" .
Isto tako je i sa kalcijem. Ako se uzima hrana bogata njime, to je
dobro za kosti (skelet) , kao i za srce. Uzimanje jednog grama kalcija
dnevno u trajanju od osam sedmica smanjuje nivo holesterola za
4,8 % kod osoba koje pate od povienog nivoa holesterola.
Takoer, treba voditi rauna o tjelesnoj masi. Svaki put, kada se
tjelesna masa povea, podigne se i nivo holesterola u organizmu. U
Holandiji je provedeno istraivanje koje je trajalo dvadeset godina
i koje je pokazalo da je poveanje tjelesne mase vaan faktor koj i
utjee na nivo holesterola u krvi.
Dalje, treba koristiti maslinovo ulje, jer je ono, kao i neke dru
ge vrste namirnica poput oraha, badema, avokada, kikirikija i sl.,
bogato jednom posebnom vrstom masnoa: nezasienim masnoa
ma, ija je odlika da ne utjeu na nivo holesterola u krvi, te da tako
reguliu njegov nivo.
Ne treba konzumirati vee koliine jaja. Naravno, to ne znai da
je potrebno potpuno se odrei konzumiranj a jaja. Moe se pojesti
do tri jaj eta sedmino.
Treba to vie jesti grah i druge vrste povra koje imaju visoku
hranjivu vrij ednost, a niskokalorine su. Povre sadri vlakna koja
se mogu otopiti u vodi (pektin) i koja izdvajaj u holesterol i od1
LDL i HOL su vrste holesterola
stranjuju ga iz organizma prije nego prouzrokuje neke zdravstvene

probleme.
Takoer, treba jesti to vie voa. Voe smanjuje nivo holesterola
u krvi. Otkriveno je da pektin, koji se nalazi u grejpfrutu, u ovoj nici
kopice i njenoj unutranj osti, smanjuje nivo holesterola za 7 ,6%
nakon osam sedmica. Smanjivanjem nivoa holesterola za 1 %, rizik
od obolijevanja od sranih bolesti smanjuje se za 2%.
Sljedee prirodne tvari smanjuju nivo holesterola u krvi:
aj ili preciznije tonina kiselina koja se nalazi u aju, a koja

pomae regulisanj u nivoa holesterola;
ekstrakt iz limuna; limun je izvrsno voe, a ekstrakt iz limuna

sniava nivo holsterola za vie od 1 0%;
jeam; to je itarica koja je bogata vlaknima korisnim za zdravlje.

Jeam i zob djeluju na nivo holesterola, tj . reguliu ga;
ria; ona sadri vlakna i ima djelovanje slino djelovanj u zobi;
proha (proja, proso) ; utvreno je da ona uinkovito djeluje na

smanjenje nivoa holesterola poput zobi i povra;
mrkva; mrkva moe smanj iti nivo holesterola, jer sadri pektin.
Osobe koje pate od povienog nivoa holesterola mogu smanjiti
pomenuti nivo za I 0-20% uzimanjem mrkve dva puta na dan
(dvije mrkve dnevno) . Ova je koliina dovoljna da se vrati nivo
holesterola na prirodnu razinu;
bavljenje sportom; vjebanj em se mogu eliminisati nakupine

holesterola unutar arterija koje smanj uj u njihovu prohodnost;
treba uravnoteiti konzumiranje crvenog mesa u ishrani; pozna

to je da crveno meso moe biti izvorom zasienih masnoa. Ono
bitno utj ee na zdravlje srca, ako se odstrane masnoe (loj) ;
treba piti to vie mlijeka s kojeg se skine kaj mak (ili pavlaka, ako
se kao svjee ostavi da malo odstoji, pa se kasnije kuha) ; najbolje
je praktikovati da se uzima jedna litra obranog mlijeka dnevno.
BoLEST 1 LIJEK
42
Nakon dvanaest sedmica e se, u prosjeku, nivo holesterola (kod

osoba koje pate od povienog nivoa holesterola) smanjiti za 8%.
treba jesti bijeli luk; istraivai su jo davno otkrili da uzima

nje svj eeg bijelog luka u veim koliinama pomae smanjiva
nju nivoa holesterola u krvi koji je, naravno, tetan po zdravlje.
Meutim, s druge strane, uzimanje velikih koliina bijelog luka
moe drastino smanjiti broj prijatelja;
treba smanjiti konzumiranje kahve; otkrivena je veza izmeu

pijenja kahve i povienog nivoa holesterola u krvi;
treba prestati puiti cigarete; utvreno je da osobe koje pue vie

od dvadeset cigareta sedmino (jedna kutija) izlau sebe velikom
riziku od povisivanja nivoa holesterola u krvi.
Zatvor (konstipacija)
Ovo je jo jedan zdravstveni problem koji priinjava veliku tegobu.
Obolijevanje od zatvora (konstipacije) nekada moe biti uzrokova
no nainom ishrane ili psihikim stanjem (problemima) . Pa, koji
je pravi lijek koji olakava obavljanje velike nude?
Prvo: osoba treba piti dovoljne koliine tenosti. Trebalo bi popiti

naj manje est aa vode na dan, a dobro bi bilo da to bude osam
aa. Dalje, treba uzimati hranu koj a sadri vlakna. Udruenje ame
rikih nutricionista savjetuje da svaka odrasla osoba uzima 20-3 5
grama vlakana dnevno.
Drugo: treba odvojiti potrebno vrijeme za neku sportsku igru (bav
ljenje nekim sportom) . Ovo je izuzetno korisno za srce i crijeva.
Tree: treba ii u etnju i to je vrsta vjebanja koja olakava proble
me sa zatvorom.
etvrto: Treba ee ii u kupatilo i u njemu se zadrati desetak
minuta. Najbolje vrijeme za odlazak u kupatilo jeste vrijeme poslir
Cilj zadravanja jeste da se omogui obavljanje nude bez naprezanja.
43
je svakog obroka. Prolazak vremena ini da debelo crijevo ponovo

pone vriti svoju funkcij u na prirodan nain.
Peto: treba biti oprezan sa tabletama za olakavanje. One ispune

svoju zadau, ali uzrokuju nadimanje, nepovoljno djeluju na crije
va, a nekada i pogoravaju problem zatvora (konstipacije) .
esto: nije svako sredstvo za olakavanje tetno. U pogledu vjeta
kih sredstava za olakavanje, u veini apoteka moe se nai sredstvo
koje se naziva "prirodnim" ili "biljnim", a koje se u osnovi spravlja
od sjemenki mousa.
Sedmo: s vremena na vrijeme treba naizmjenino koristiti sredstva
koj a imaju brzo djelovanje kao i ona druga, ukoliko osoba pati od
jakog zatvora. Sredstvo sa najbrim djelovanjem jeste j edna vrsta
injekcije koja djeluje na crijeva.
Osmo: treba voditi rauna o lijekovima i uravnoteenosti hrane
koju uzimamo: postoji velik broj lijekova koji mogu uzrokovati ili
pogorati problem zatvora, a meu njima su i oni koji djeluju protiv
kiseline u elucu (garavice) . Oni sadre aluminij ili kalcij . Isto je i
sa sredstvima za izmokravanje (diureticima) i sa sredstvima protiv
bolova (anesteticima).
Deveto: treba se uvati odreenih vrsta hrane koje kod nekih osoba
uzrokuju zatvor, iako kod drugih ne uzrokuju. Tako, naprimjer,
mlijeko moe kod nekih osoba uzrokovati jak zatvor, dok kod nekih
drugih moe uzrokovati proljev.
Deseto: treba biti oprezan kod uzimanja ljekovitog bilja. Postoje
brojne vrste ljekovitog bilja za lijeenje zatvora. Meu njima je i
mirisna biljka indijska smokva (abica, vrsta kaktusa) .
ta se savjetuje kod pojave zatvora?
44
BOLEST l LIJEK
Prvo: u pola ae vode otopi se sedam listova prave sene i redovno

se pije ujutro i uveer (po jedna aa) .
Drugo: pije se ohlaeni sok od tamarinde (indijske hurme) kao
sredstvo za olakavanje i razrjeivanje krvi .
Tree: uzme se jedna mala kaika sezamovog ulja prije spavanja.
etvrto: redovno se uzima jedna kaika maslinovog ulja u koju se
iscijedi sok iz polovine limuna.
Proljev
Relativno se esto deava da ljudski organizam pogaa jak proljev.
Ovo je jedan od najboljih naina da se organizam oisti i rijei svih
tetnih tvari koje se u njega unesu. Ipak, proljev prate i odreeni
bolovi. Postoje li neka sredstva koja mogu pomoi da se ublae ti
bolovi i da se ubrza izljeenje, a da to ne uzrokuje produavanje
istog ili tetno djelovanje na cjelokupni organizam i prerastanje u
bolest?
Veina savjeta koje emo spomenuti pomau ublaavanju bolo
va koji prate proljev, te doprinose brem izljeenju.
Prvo: povezanost mlijeka sa proljevom; jedan od glavnih uzroka

koj i dovode do pojave.?roljeva jeste neotpornost organizma na lak
tozu (mlijeni eer) . Strunjaci se slau da je neotpornost na lakto
zu osnovni uzrok prolj eva. Veina njih kae da iza pojave proljeva
stoji djelovanje virusa. Isto tako , oni se slau da je to glavni uzrok
to zdrave odrasle osobe obolijevaju od prolj eva. Tako se zbog lak
toze proljev javlja kod dojenadi, a ponekada i kod odraslih osoba
koje, dok pij u mlijeko, osjete igove i bolove, nakon ega uslijedi i
proljev. Naravno, to se lijei tako to se izbjegavaju one vrste hrane
koje sadre laktozu, to znai da se ne konzumira veina mlijenih
proizvoda, s izuzetkom vrhnja i nekih vrsta svjeeg sira, kao to je
sir ejder.
45
Drugo: treba povesti rauna o lijekovima koj i s e uzimaju, j er oni

imaju veliki utjecaj na proljev od kojeg osoba pati. Naprimjer, pro
ljev moe biti prouzrokovan uzimanjem sredstva protiv garavice
koja je osobu muila na poetku dana. Ne vidimo da je ovo uzrok
koji dovodi u vezu rad eluca sa radom crijeva. Sredstvo koje uzme
mo ujutro za garavicu trebalo bi samo da eliminie istu, meutim,
sredstva protiv garavice najee dovode do proljeva. Da bismo
ubudue izbjegli pojavu prolj eva, trebamo uzimati sredstva protiv
garavice koja sadre samo hidroksid aluminij , a ne sadre magne
zij .
Tree: treba redovno uzimati lagahnu hranu koj a se priprema u ve
oj koliini tenosti (kuhana hrana) kao to je pilea juha i sl. Ovo
se ini zbog toga to je crijevima potreban odmor za vrij eme prolje
va. Zato se treba voditi rauna o reimu ishrane dok proljev traje.
Osoba ne treba muiti svoj probavni trakt tjerajui ga da prerauje
ono to e jo vie pogorati nj egovo stanje. Kada osoba zapone
lijeenje uzimanjem salate i kuhane hrane, moe u svojoj prehrani
dodati jo i riu, banane ili sok od jabuke i time ublaiti tegobe
izazvane proljevom.
etvrto: treba uzimati to vie tenosti. Nije toliko vano koju vr

sru hrane uzimamo, najvanije je da se uzimaju velike koliine te
nosti, uprkos tome to to mnoge osobe ne vole initi dok imaj u
proljev. Napici koji sadre soli i manje koliine eera smatraj u se
veoma korisnim kod problema sa proljevom.
Peto: treba izbjegavati neke vrste hrane. Uprkos tome to kod pro
blema sa proljevom hrana nije toliko vana kao uzimanje tenosti,
ipak postoje odreene vrste hrane koje treba izbjegavati, jer one
uzrokuju tegobe crijevima. Tu ubrajamo zeljaste biljke, kupus i
brokulu. Neke druge vrste hrane, koje sadre vee koliine uglji
kohidrata, mogu se tee preraivati u organizmu i tako pogorati
proljev. U te vrste hrane ubrajamo : kruh, makarone i druge pro-
BoLEST r LIJEK
izvode od penice (tjesteninu i peciva) , jabuku, dud, kruku, ljivu,
zob, krompir i dr.
esto: treba izbjegavati mineralnu vodu, koja sadri karbonate, kao

i druga gazirana pia, jer ona samo pogoravaju stanje.
Sedmo: najbolji lijek za proljev jeste saekati da njegove tegobe
prou. Sredstvo protiv proljeva treba koristiti samo u sluajevima
kada je to zaista neophodno. Postoj i sredstvo koje se zove Imodium
(koje moe biti u obliku kapsula ili sirupa) i ono j e najbolje za
lijeenje problema proljeva.
Osmo: ne treba se oslanjati samo na lijeenje ishranom. Uzimanje
pektina i acidofilusa, te jema, banane, sira, aja i drugih vrsta hra
ne, koje se spominju u narodnoj medicini kod lijeenja problema
sa proljevom, nisu pd koristi. Za njih se kae da uzrokuj u steza
nje crijeva i usporavanje njihovog rada, a to je ono to ne elimo,
jer to produava trajanje zadravanja hrane u njima, a samim tim i
trajanje tegoba. Ono to elimo jeste da hrana to prije proe kroz
crijeva, to znai da je naj bolje pustiti da stvari idu svoj im prirod
nim tokom.
Proljev kod dojenadi i male djece

Ako odrasla osoba oboli od proljeva, to znai da se organizam na
stoji oistiti od tetnih tvari, to je veoma korisno i zdravo. Meu
tim, da li se isto deava i kod dojenadi kod koje se javlja proljev?
Proljev kod dojenadi, kao i kod djece koja su jo mala, veoma
je ozbiljna stvar, jer dijete izlau brzom gubitku vode u organizmu
(dehidraciji) . Kako postupiti u ovoj situaciji?
Prvo: za rjeavanje problema dehidracije kod djece nije najbolje

rjeenje dati im da piju vodu ili vone sokove, nego se savjetuje da
uzmu neki od lijekova protiv dehidracije namijenjen dojenadi ili
maloj djeci. Pored toga, treba znati da je dobro da djeca hodaju za
47
vrijeme jakog proljeva. Takoer, mogue je da osoba sama spravi

napitak protiv dehidracij e: uzme se jedna mala kaika eera i malo
soli i to se stavi u litru vode.
Drugo: treba voditi rauna o ishrani male djece. Kada dijete ima
jak prolj ev, ne treba mu davati mlijeko taj dan. Isto tako, malom
djetetu ne treba davati uobiajenu hranu. Savj etuje se da se dan ili
dva djeci koja doje daje ria, sok od jabuke ili banane. Jedna od
dobrih strana ovih namirnica jeste i to to su uvijek dostupne.
Tree: treba znati odrediti kada prestati sa uzimanjem lij ekova. Naj
vea greka koju ini veina ljudi jeste upravo to to ne znaju kada
prestati sa uzimanjem lijekova. Nekada dijete oboli od proljeva kra
i vremenski period, te mu se javlj a rijetka stolica jednom ili dvaput
na dan. Tada nije potrebno uvoditi neki dugi strogi reim ishrane.
Hranu treba prilagoditi u traj anju od dan-dva.
etvrto: kao lijek treba uzimati mrkvu. Nakon to prou prva dva
dana, treba obezbijediti da se u crijevima obnove korisne bakterije.
Zato treba piti pola ae provarenog mlij eka na dan, kako bi se
povratilo prijanje stanje.
Peto: takoer, treba znati da je pilee i govee meso korisno za
djecu. Za neku djecu je korisno da se u meso stavi malo vie soli,
jer ih to navodi da piju vie vode, to, moda, inae ne ele. Ipak,
to ne treba initi vie od dva-tri puta na dan.
Problemi sa kosom
Koji je pravi lijek za opadanje kose? Postoj i li povezanost opadanja
kose sa slabokrvnou (anemijom) , posebno onom vrstom slabo
krvnosti kada djevojkama ili enama nedostaje eljezo?
Poznato je da je kosa dio organizma mukarca i ene i da pokriva
glavu. Opa slabost, a posebno malokrvnost uzrokovana nedostat
kom eljeza kod djevojaka i ena, smatraju se najvanijim uzrocima
BoLEST 1 LIJEK
opadanja kose. Zbog svega ovoga malokrvnost treba lijeiti i to ta
ko to e se svakodnevno uzimati povre i zeljaste biljke u obliku
salate. Ovo je osnovni i neophodni nain opskrblj ivanja organizma
mineralnim solima i vitaminima, to je posebno vano za djevoj ke
i ene koje imaju problema sa istjecanjem krvi za vrijeme menstru
alnog ciklusa. Lijeenje se vri na sljedei nain:
Prvo: uzmu se dvije stotine grama indijske smokve, smokva se isje

cka i skuha u maslinovom ulj u.
Drugo: prije nego se smjesa ohladi, ovim se mae korij en kose. To
se ponavlja svaki dan.
Tree: nakon sat vremena opere se kosa prirodnim amponom.
Postoj e i sljedea tri programa za lijeenje problema opadanja kose:
Prvo: napravi se mjeavina od afranovog ulja, maslinovog ulj a i

meda u omjeru I : 3 : 3 i to se dobro izmijea. Ovim se namae tjeme
i ostavi da tako stoji sat vremena ili vie.
Drugo: uzme se stotinu grama samljevene emblike (mirobalana) .
Od toga se jedna mala kaika stavi u au vrele vode i ostavi da se
dobro prokuha. Napitak se zatim procij edi i time se masira tj eme
dva puta sedmino. Ostavi .se da stoji sat vremena ili vie, a zatim
se glava opere prirodnim amponom.
Tree: kosa se oboji knom i cvjetovima kamilice pomijeanim u
jednakom omjeru.
Lijeenje ispucalosti kose

Na pijacama se mogu nai preparati spravlj eni od razliitih ulja. Da
li ona utjeu na pucanje kose?
49
Svima je poznato da se na pijacama prodaju broj ni preparati

spravlj eni od razliitih vrsta ulja od kojih su neka dobra, jer su cije
ena na pravilan nain, dok su neka tetna, jer su uegnut . Kada
govorimo o mjeavinama ulja, mislimo samo na one korisne. Za
rj eavanj e problema sa ispucalom kosom prvo treba odrezati ispu
cale krajeve kose, a zatim se korijen i vrhovi kose namau jednim
od sljedeih preparata:
napravi se mjeavina od ulja potoarke (rikule) , ulja od pitomog

badema, ulja od kokosovog oraha i ulja od afrana, koja se pomi
jeaju u jednakom omjeru;
napravi se mjeavina od maslinovog ulja, afranovog ulja i ba

demovog ulja u jednakom omjeru. Zatim se u smjesu stavi deset
grama narcisa, deset grama tikve i deset grama indijske smokve. Sve
se ovo dobro skuha, procijedi i time se mau korij en i vrhovi kose.
Lijeenje peruti
Neki strunjaci kau da je najei problem koji se vezuje za kosu
poj ava peruti, a s njima se slau i doktori za kone bolesti (derma
tolozi) . Neki dovode u vezu korijen kose sa njenim vrhovima. O
emu je ovdje rije?
Poznato j e da su tj eme i kosa vani dijelovi organizma. Ovo po
druje moe biti oteeno upotrebom razliitih hemijskih sredsta
va. Zbog toga savjetujemo da se sprovedu sljedei koraci za lijeenje
tjemena glave:
Prvo: ne treba zanemarivati probleme sa peruti i zadovoljiti se samo

eanjem ili trljanjem glave (kada osjetimo svrab) . Ako budemo za
nemarivali ovaj zdravstveni problem, moda emo se morati suoiti
sa gubljenjem kose na tjemenu.
Drugo: treba to vie prati kosu amponima na bazi smole. Kada
se primijeti problem, treba prati kosu svakog dana, kako bismo
regulisati stanje peruti u kosi.
50
BoLEST 1 LIJEK
Tree: perut treba otklanjati koritenjem ampona na bazi smola.

U sluajevima kada lijeenje ide teko, treba napraviti pjenu od
ampona na bazi smole, nanijeti je na kosu i ostaviti da stoji pet do
deset minuta kako bi se amponu pruila ansa da djeluje.
etvrto: ampon na bazi smole ne treba koristiti plavokosa oso
ba, jer to moe uzrokovati da na kosi ostane tamna boja koja se
primijeti.
Peto: treba napraviti pjenu od ampona protiv peruti i dva puta je
nanijeti na kosu. Prvi put treba prste provui kroz kosu i ostaviti
amponu dovolj no vremena da dj eluje. Kosi treba dati vremena sve
do kraja kupanja (treba je oprati zadnju, nakon pranja ostatka tije
la) , a zatim je dobro isprati. Nakon toga, treba brzo napraviti pjenu
od ampona, po drugi put, i nanijeti je na kosu. Drugo nanoenje
ampona omoguit e nekim ljekovitim tvarima iz ampona da dje
luju na kou na glavi.
esto: koristiti kapicu ili pekirom zamotati glavu za vrijeme ku
panja. Nakon to nanesemo ampon na kosu i napravimo od njega
pjenu, treba staviti kapicu na mokru glavu i ostaviti je tako sahat
vremena. Nakon toga je treba isprati kao i obino.
Sedmo: koristiti majinu duicu. Poznato je da maj ina duica ima
svojstvo da isti i ublaava perut. Treba je koristiti tako to emo
etiri velike kaike suene majine duice kuhati deset minuta u
pola litre vode, nakon ega emo to ostaviti da se ohladi. Polovinom
tekuine politi mokru kosu nakon kupanja, a posebno treba paziti
da tenost dopre do koe. Zatim se njeno masira koa na glavi, a
kosa se ne ispira.
Osmo: na tjeme treba stavlj ati ulje, uprkos tome to vea koliina
masnoe koju lui koa na tjemenu moe nekada uzrokovati pro
bleme. Povremeno koritenje blago zagrijanog ulja prilikom kupa
nja moe dovesti do pojave peruti na tjemenu. Tada treba uzeti
nekoliko kaika maslinovog ulja i blago ga zagrijati, a zatim njime
51
navlaiti kosu. Ako se ulje ne bi zagrijalo, ono bi samo slijepilo ko

su i ne bi doprlo do koe na tjemenu. Dakle, treba koristiti ealj
ili komad vunene ili lanene tkanine da bi se osiguralo da ulje dopre
do koe na tjemenu. Treba nastojati da se kosa razdvoji, kako bi se
osiguralo da ulje dopre do svakog dijela koe na glavi. Treba pripre
miti plastinu kapicu, staviti je i ostaviti na glavi trideset minuta.
Nakon toga se glava opere amponom protiv peruti.
Lijeenje slabe i suhe kose

Velik broj mukaraca i ena imaju problema sa slabom i suhom ko
som. To je uzrokovano estom upotrebom fena i estim pranjem.
Pored toga, esto se koriste boje i lakovi za kosu, kao i razliiti elek
trini aparati (za ravnanje kose) . Kako se moe kosi vratiti prirodno
stanje (izgled) ?
Na glavi prosjenog ovjeka ima oko stotinu pedeset hiljada dla
ka koje su veoma sline. Kada jedna od njih postane suha, sve posta
ju suhe. Kao da nekada moemo uti kako stotinu i pedeset hiljada
dlaka, ispucalih na vrhovima, vape: "Podrei nas! Podrei nas!" Ako
se u tom sluaju odluimo za podrezivanje, moramo initi sljedee:
Prvo: treba koristiti ampon i kosu svakodnevno prati. ampon
ne odstranjuje samo prljavtinu, nego takoer otklanja i prirodnu
masnou koju organizam lui i koja titi kosu. Ako se kosa previe
osui usljed upotrebe prevelike koliine ampona, tada joj treba dati
potreban odmor i smanjiti broj pranja kose. Dalje, treba koristiti
manj e koliine ampona (kod suhe i oteene kose) .
Drugo: kada kosa postane suha, treba koristiti balzam za kosu. Bal
zam blago djeluje na kosu i otklanja tetna djelovanj a estetskih apa
rata i svega drugog to dovodi do njenog oteenj a.
Tree: treba koristiti vee koliine majoneze. Ona se ubraja u odli
ne balzame. Savjetuje se na kosu stavljati kreme na bazi jaj a koje
BoLEST I LIJEK
e se na njoj ostaviti pet minuta do sahat vremena, prije nego se
kosa opere.
etvrto: treba odrezati ispucale vrhove kose. U najveem broju slu
ajeva kosa ispuca na vrhovima. Tada treba odrezati ispucale vrhove
svakih est sedmica.
Peto: kosu treba suiti bez upotrebe (vjetake) toplote (tj . bez upo
trebe fena) , jer je toplota upravo ra koja naglo sui kosu i dovodi do
suhoe kose. Dva najea izvora intenzivne vjetake toplote jesu
fen za suenje kose i aparat za ravnanje kose.
esto: kosu treba zatititi od prirodnih utjecaj a koji tetno djeluju
na nj u. Jak vjetar ini da kosa ispuca (lomi dlake) jedn ko kao to
lomi i povija stabljike penice. Isto tako, na kosu tetno djeluje jako
sunce.
Sedmo: ne treba ii na plivanje bez kapice za glavu. Pored toga, do
bro je prije plivanja kosu namazati maslinovim uljem kao dodatni
vid zatite.
Osmo: postoji jo jedan preparat koj i se naziva egzotini preparat.
Njega koriste holivudske zvijezde koje imaju problema sa ispuca
lom kosom. Samelje se stara banana koja je pocrnila i doda joj se
svje avokado. Ovaj preparat daje kosi brojne hranjive sastojke, hrani je i oj;1ava. Nanese se na kosu i ostavi tako petnaest minuta, a
zatim se kosa opere.
Lijeenje kovrdavosti kose

Kovrdava (naborana, valovita) kosa moe praviti velike probleme.
Nekada je nije mogue poeljati, niti na njoj upotrebljavati sred
stva za uljepavanje. Kako se moe prevazii ovaj problem?
Prvo: svaki dan na kosu treba nanositi mjeavinu spravlj en u od ulja
afrana, bademovog ulja i ulja od kokosovog oraha.
53
Drugo: u jednakom se omjeru po mijeaj u ulje od prohe i sezamovo

ulje. Ovo se nanosi na kosu svaki dan.
Tree: uzme se dvadeset i pet grama mljevene emblike (mirobalana)
i skuha se u dvadeset i pet mililitara_sezamovog ulja. Kosa se dobro
namae time i ostavi da malo due stoji (otprilike dva sata) , nakon
ega se opere prirodnim amponom.
Lijeenje elavostl
elavost je bolest koja napada tjeme ovjeka skoro u svim ivotnim
dobima i nekada ju je veoma teko lijeiti. Koji je, onda, uinkovit
nain lijeenja ove bolesti?
Prvo: oboljela osoba treba oznaiti elavo mjesto i namazati ga ma

slinovim uljem u koj e se stave izdrobljeni (isitnjeni) komadi bijelog
luka. Ovo se radi tako to e se mijeati dvije kaike maslinovog ulja
sa etiri ehna isitnjenog bijelog luka s kojeg se prethodno skine
kouljica (opna) .
Drugo: uzmu se jednake koliine crnog bibera, umbira i urekota,
te se sve to sitno samelje i skuha u pola ae sireta. elava mjesto
mae se ovim dva puta na dan .
Tree: elavo mjesto mae se medom nakon to se dobro izmasira
mljevenom bijelom goruicom.
etvrto: pomijeaju se samljevena aloja i sire. Pet grama aloje stavi
se u deset mililitara sireta. Ovo se dobro izmij ea i stavlja na elava
mjesto.
Velik broj mukaraca ima probleme sa nasljednom elavou pred
njeg dijela glave ili elavou uzrokovanu neim drugim. ta radi
ti u tom sluaj u? Da li se nasljedna elavost razlikuje od elavosti
uzrokovane neim drugim?
BoLEST 1 LIJEK
54
Nasljedna elavost ne moe se lijeiti. Moda e se u budunosti

moi lijeiti geni (koji uzrokuju elavost) , tj . moda e se ti geni
moi mijenjati.
Ukoliko elavost nije nasljedna, ona se moe lijeiti i na sljedee
nacme:
V
Prvo: uzme se osuena gomoljika (jelengljiva) i rastopi u stotinu

mililitara vode. Ovo se zatim procijedi i time namae elavo mjesto.
Drugo: uzme se ezdeset grama sjemenki lovorike (lorbera, javori
ke, zelenike) i doda im se osam grama karanfila. Ovo se stavi u dvije
stotine mililitara pirita i dvije stotine mililitara ulja od majine du
ice, te se ostavi da odstoj i sedam dana, nakon ega se procijedi i
naspe u flau. Ovim se mae elavo mjesto jedanput na dan.
Opadanje kose
Da li znamo koji je pravi nain za trajno rjeavanje problema opa
danja kose? U pogledu rjeavanja ovog problema otkrivena su dva
naina:
Prvi nain: Kada opadne dio kose, to mjesto se istrlja samljevenom

bunikom.
Drugi nain: samelje se peronjika (rekavi ilj , divlja galanga, uka,
kukavac) i u jednakom omjeru se pomijea sa mljevenom bunikom.
Ovo se kuha u vodi sve dok ne postane kaasto. Kasnije (kada se
ohladi) ovim se mae mjesto s kojeg opada kosa. Ostavi se na glavi
od veeri do jutra ili est sati i to se ponovi vie puta.
O konim bolestima
Lijeenje svraba
Konstantni osjeaj svraba na koi uzrokuje ljutenje njenog gornjeg
sloja. Kako se moemo osloboditi ovoga?
55
Prvo: za lijeenje svraba uzmu se jednake koliine jema, sladia

(slatkog korijena, gospinog bilja) i oskorue, te se pomijeaju. Jedna
kaika ove mjeavine stavi se u jednu au vrele vode, a zatim se
procijedi i pije ujutro i uveer.
Drugo: mjesto koje nas svrbi namae se sokom od krastavca.
Tree: na mjesto svraba stave se naribani listovi kupusa i ostave se
da stoje pola sata.
etvrto: mjesto svraba mae se bademovim uljem 3-5 puta na dan.
Lijeenje bakterijskih oboljenja

Mnogi ljudi danas pate od bakterijskih oboljenja koja uzrokuju bo
love i zdravstvene probleme. Kako se ovo moe lijeiti na brz i siguran nain?
Prvo: uzme se stotinu grama pasje trave (jeevice, otrice) , dobro

se oisti i skuha u dvije stotine mililitara vode. Nakon toga se pro
cijedi i time se ujutro i uveer potiru mjesta na koj ima se javljaju
bakterijska oboljenja.
Drugo: u vodi se skuhaju cvjetovi kamilice, a zatim se preparat
ostavi sve dok ne fermentira. Time se mau oboljela mjesta.
Tree: obolj ela mjesta mau se urekotom ujutro i uveer.
Lijeenje liajeva
Danas se na pijacama mogu nai brojne kreme za koje se kae da
mogu izlijeiti liajeve na koi, ali izljeenje nikako da se desi. Kako
se ovi liajevi mogu izlijeiti na prirodan i siguran nain?
BoLEST 1 LIJEK
Prvo: za vrijeme boravka u sauni (ili za vrijeme kupanja parom) ,

oboljelo mjesto treba namazati knom i mjeavinom spravljenom
od soli, kalcija i bora, te ga petnaest minuta masirati.
Drugo: samelje se rosopas i skuha u siretu (dvadeset grama roso
pasa skuha se u pedeset mililitara sireta) . Oboljela mjesta mau se
jednom dnevno.
Tree: mjesta na koj ima imamo liajeve mogu se izlagati suncu uju
tro ili kada je sunce blago. Nakon toga, oboljela mjesta namau se
siretom u kojem je skuhan sladi.
etvrto: uzme se stotinu grama divlje mrkvine i pedeset grama
oputenog granja (vrsta bilj ke) , te se pomijeaju. Pola male kai
ke te mjeavine uzima se sa medom i vodom ujutro i uveer.
Lijeenje osipa
Koji je najbolji nain za lijeenje osipa (ekcema, peruca) ?
Prvo: mjesto se mae uljem od vujeg boba ujutro i uveer. Uz to

pije se aa soka od sladia ili mirobalana.
Drugo: skuhaju se cvjetovi kamilice. Puna kaika cvjetova stavi se
u pola ae vode, pa se kasnije time opere mjesto na kojem se nalazi
osip. Na kraju se spomenuto mjesto namae bademovim ulj em.
Tree: mjesto na kojem se nalazi osip namae se lanenim uljem.
etvito: mjesto na kojem se nalazi osip namae se ekstraktom svin
de (piskavice, boje trave, kozjeg roga) .
Lijeenje pjegavosti
Velik broj enskih osoba ima problema sa pjegama na licu koje se
javljaju nakon izlaganja lica suncu. injenica je da nekada ak ni
57
kreme ne pomau. Kako se ovaj problem moe rijeiti na prirodan

nain?
Prvo: otklanjanje pjega moe se izvesti tako to se samelje pet grama

kurkume i skuha u pedeset grama meda. Lice se time mae ujutro
i uveer, ostavi se tako pola sata, a zatim se opere mlakom vodom.
Drugo: u jednakom omjeru pomijeaju se ulje od slatkog i ulj e od
gorkog badema. Time se mae lice ujutro i uveer.
Tree: uzme se isitnjeno lie groa i time se natrlja, a zatim i
izmasira cijelo lice.
etvrto: isitne se sjemenke afrana i time se izmasira mjesto s pje
gama.
Pjege se javlj aju i po licu i po ostatku tijela. Da li je to problem koj i
se ne moe rijeiti ili ljekovito bilje nudi rjeenje?
Postoje tri veoma uinkovita naina lijeenja pjega:
Prvi: uzmu se sjemenke lana i badema u istom omjeru, samelj u se

i skuhaju u siretu, a zatim se time mau mjesta sa pjegama.
Drugi: iz smokvinih granica iscijedi se sok (mlijeko), skuha se sa
malo jema i time se mau mjesta sa pjegama. Ovaj nain veoma
je uinkovit.
Trei: isitnjeni crveni luk pomijea se sa siretom i time se svako
dnevno mau mjesta sa pjegama.
Uklanjanje bora
Kako ivot prolazi, vrijeme ostavlja svoje tragove na licu ovjeka.
To predstavlj a problem koji mui mnoge, posebno ene. Kako se
lice moe sauvati od pojave bora?
Za otklanjanje/preventiranje bora i odravanje lica mladalakim
treba se primijeniti jedan od etiri naina njege lica:
BoLEST I LIJEK
Prvi: mazati lice uljem od peninih klica.

Drugi: preko noi namazati lice maslinovim uljem . Veoma je kori
sno ako se to ini redovno, jer je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi
ve sellem, rekao: ''Drite se (maslinovog) uija i maite se njime, jer
je ona (maslina) blagoslovljeno drvo. "
Trei: prije spavanja masirati lice ekstraktom (sokom) krastavca.
etvrti: uzme se odreena koliina samljevenih sjemenki koje se
skuhaju u vodi. T-ime se namae lice i ostavi da stoji petnaest mi
nuta. Nakon toga, lice se opere i posui.
Lijeenje tamnih pjega uzrokovanih izlaganjem suncu

Neki ljudi se ale na pojavu crnih (tamnih) pjega na koi zbog izla
ganja suncu ak i nakon stavljanja zatitnih krema. Kako se moe
prevazii taj problem sa pjegama?
Rjeavanje problema sa crnim pjegama na koi vri se na sljedei
nain:
Prvo: mjesto sa pjegama mae se uljem iz peninih klica, ujutro i

uvecer.
Drugo: uzme se pet grama limuna i pomijea sa medom. Jednom

dnevno se koristi kao maska koja se dri na licu pola sata.
Tree: mjesto sa pjegama namae se maslinovim uljem koje se po
mijea sa bademovim uljem u omjeru 2: I .
Lijeenje naboranosti lica usljed izlaganja suncu

Izlaganje lica suncu na due vrijeme dovodi do pojave bora na li
cu, a nekada to uzrokuje i mlohavost i slabost koe na licu. Kako
moemo licu vratiti nj egov prijanj i mladalaki izgled?
Ako je koa suha, to se moe rijeiti na dva naina:
59
Prvi: uzme se jedna kaika kajmaka sa vrhnja i pomijea se sa je

dnom kaikom meda. Ovo se koristi kao maska koja se na licu dri
dvadeset minuta. Lice se na kraju opere mlakom vodom.
Drugi: lice se namae ekstraktom (sokom) krastavca. Ostavi se tako
tokom noi, a ujutro se lice opere sapunom od maslinovog ulja.
to se tie masne koe, za nju se moe koristiti med u koj i se stavi
limunov sok i time namae lice i ostavi tako pola sata.
Uklanjanje bubuljica
U razliitim fazama ivota kod oba pola na licu se javljaj u bubuljice.
One se mogu javiti i zbog hormonalnih promj ena. Na mjestima na
koj ima su se nalazile, bubuljice ostavljaju tragove i oiljke. Kako se
moemo rijeiti tih bubuljica, a da one ne ostave nikakve oiljke
niti tragove?
Postoje dva naina lijeenja bubuljica:
Prvi: uzme se deset grama bokvice (enski ilovlak, obini trputac,

paskvica, veliki korov) , stavi se u au vode i dobro se prokuha.
Tim se rastvorom mau bubuljice. Na bubuljice se stavi krp a (ko
mad tkanine) natopljena ovim rastvo rom i ostavi da stoj i dvadeset
minuta.
Drugi: uzmu se tri ehna bijelog luka sa dva grama boraksa (ali
tra) i jednom velikom kaikom meda. Ova se mjeavina stavlja na
bubulj ice jednom ujutro i jednom uveer.
Kako odrati vitalnost koe

Postoji li veza izmedu ishrane i zdravlja koe? Da, postoji vrsta veza
izmeu pravilne ishrane i zdrave koe. Koa nije omota koj i se ne
6o
BoLEST r LIJEK
mijenj a. Nakon odreenog vremena ona se sama obnavlja i zato

je neophodno da uvijek ima pravilnu ishranu (dovoljno hranj ivih
tvari) kako bi mogla odrati svoj u vitalnost i elastinost. Vitamin E
jedan je od elemenata koji joj pomau u obnavljanju.
Bore na zategnutom licu predstavljaju gubljenje vitalnosti i to je
problem mnogih. Kako se ovaj problem moe rij eiti na prirodan
nain?
Ovaj problem moe se rijeiti na tri naina:
Prvi: uzmu se tri grama peronjike i deset mililitara maslinovog ulja
i dobro se skuhaju. Time se mae lice ujutro i uveer.
Drugi: uzmu se tri grama kopra i tri grama ruzmarina. Ova se mje
avina stavi u au vrele vode, a zatim ostavi da se malo ohladi.
Mazanje lica ovom otopinom veoma je korisno.
Tree: koristi se estrakt peruna sa vodenim rastvorom kamilice.
Time se mae lice ujutro i uveer.
Otvaranje pora na koi

Na pij acama su se pojavili brojni preparati u vidu krema koji na
vodno otvaraj u pore na koi. Meutim, oni imaju sporedne efekte
(neelj ene posljedice) . Postoje li metode za otvaranje pora na ko
i koje nisu popraene zdravstvenim problemima ili strahom od
obolijevanja od neke bolesti?
Za otvaranje pora na koi mogu se uzeti etiri grama mljevenog
vujeg boba, etiri grama mljevenog graha i dva grama mljevene
lee. Sve ovo skuha se u vodi. Od dobijene smjese napravi se maska
i ostavi na licu sat vremena. Zatim se opere vodom. Moe se t:zeti
i ulje od peninih klica sa bademovim uljem, koji se mijeaju u
jednakom omjeru.
61
Uklanjanje akni
Za vrijeme mladosti, zbog hormonalnih promjena, mlade osobe
oba pola pate od pojave akni. Ovo je problem koji njima pravi
velike probleme i utjee na ljepotu i istou njihovog lica. Kako se
akne mogu otkloniti?
Akne se mogu otkloniti na sljedei nain:
Prvo: uzme se pedeset grama pivskog kvasca, pedeset grama maj

ine duice i pedeset grama urekota. Zatim se samelje u pola kile
meda. Uzima se po jedna mala kaika nakon veere i nakon j acije,
a, pored toga, lice se masira kolutiima krastavca prije spavanja.
Drugo: uzme se jedna puna kaika soka .od nara (morskog ipka)
i puna kaika sireta, te se dobro izmijeaju. Time se mau akne
ujutro i uveer.
Zatita od isuenosti koe u zimskom periodu

Ulaskom u zimsko godinje doba i period hladnog zraka javlja se
problem isuenosti koe. Nekada dolazi i do pucanja usana. Kako
se moe zatititi i lijeiti koa od ovih problema?
Za njegu usana i lijeenje nj ihove ispucalosti mogu se spraviti
kreme i to na vie razliitih naina:
Prvi: pomijea se mastika (smola od trilje) i afrana u omjeru I : 5

i kuha se na tihoj vatri. Time se namau usne nakon jela i ostave
tako (ne peru se) .
Drugi: usne se mau uljem od slatkog badema.
Trei: uzme se pet mililitara ulja od kamilice, sedam mililitara ulja

od badema i tri milili tra ulja od afrana. Dobro se, izmijeaju i time
se mazu usne.
v
BoLEST 1 LIJEK
etvrti: nekoliko puta u toku dana usne se namau bademovim
uljem. Pored toga, u prehrani treba uzimati to vie hrane koj a sa
dri vitamin e, kao to su naranda ili limun.
Peti: skuha se svinda (kozij i rog, boija travica, piskavica) i time
se nekoliko puta na dan operu usne. Nakon roga, usne se namau
bilo kojom od prethodno nabrojanih krema (masti) .
Lijeenje glavobolje i nateknua lica

Broj ni faktori, kao to su osjetljivost ili uzimanje odreene hrane,
uzrokuju nateknue i osjetlj ivost lica ili glavobolju. Kako se ti pro
blemi mogu lijeiti ljekovitim biljem?
Za lijeenje glavobolje i nateknua lica treba initi sljedee:
Prvo: uzme se endivija i napravi se fildan soka. To se pomijea sa
medom i pije ujutro i uveer, pet dana.
Drugo: na glavu i lice stavljaju se obloge od hladnog ekstrakta kra
stavca, ujutro i uveer, i ostave se da stoje sat vremena, a mogu se i
mijenjati.
Lijeenje ireva na koii

irevi se javljaju na svim dijelovima tijela i uzrokuju brojne tegobe
i bolove. ta je to, ustvari, ir? Kako ga ovjek dobije? Zato on
uzrokuje neke od ozbiljnih zdravstvenih problema i bolesti? Kako
ga se moemo rijeiti?
Pravi ir uzrokuje grozdasta bakterija koja se nastani u ogrebo
tini (oteenje) na koi gdje djeluju znojne lijezde i lijezde za lu
enje masnoe koj a titi kou. Tada organizam alje bijela krvna
zrnca u borbu protiv bakterija, to uzrokuje poj avu gnoja.
to se tie zdravstvenih problema i bolesti koje se j avljaju kao

posljedica ira, one se deavaju kada bakterija iz ira dospije u krvo
tok i zatruje krv. Opasno je kada se ir nalazi u blizini usta ili nosa,
jer se tetna bakterija moe prenijeti ak i na mozak. Podruje pa
zuha, gornji dio bedara (prepone) i grudi smatraju se mjestima na
kojima je ir opasan ako se radi o eni koja doji.
Da bismo sprijeili pojavu spomenutog problema, te sprijeili
pojavu ireva i izlijeili ih, moemo koristiti tople obloge. Ovo e
imati za efekat da se on pojavi na povrini koe gdje se moe isuiti
(iscijediti) i zalijeiti za kratko vrijeme. Kada se primijeti prvi znak
pojave ira, treba poeti stavljati obloge koje mogu biti napravljene
od nekoliko podgrijanih, navlaenih i isitnjenih zrna penice koja
se stave na ir i ostave tako 20-3 o minuta, tri ili etiri puta na dan.
ir e proi za pet do sedam dana.
Postoje i drugi naini lijeenja ira koji se praktikuju u narodu:
na ir se stavljaj u krike (kolutii) prenog paradajza, kolutii svje
eg crvenog luka, bijeli luk, vanjski listovi kupusa, malo indijskog
aja i sl.
Lijeenje ispucalosti koe usljed svraba
U velikom broj u sluajeva deava se da nam koa ispuca zbog svra
ba (koji se moe pojaviti iz razliitih razloga, npr. usljed oblaenja

odreene vrste odjee) . Kako se moemo rijeiti svraba koj i uzro
kuje pucanje koe?
Prvo: nastojati oblaiti odjeu izraenu od prirodnih vlakana.
Drugo: odjeu prati prije upotrebe.
Tree: pokrivati (odjeom) mjesta na koj ima se najvie ja,vlja svrab.
etvrto: nastojati nositi elastinu sportsku odjeu.
Peto: dati prednost oblaenju lanene odjee u odnosu na odjeu od
vjetakih materijala, zbog njenog korisnog djelovanja na kou.
BoLEST 1 LIJEK
esto: ne nositi grubu odjeu.

Sedmo: kou treba masirati kremama na bazi masti. Posebno je
vano mazati (odravati higijenu) mjesta izmeu bedara (koja su
sklona ojedanju zbog znojenja) , mjesta izmeu prstiju i ispod ruku
(pazuho) , jer e to otkloniti osjetljivost koe na tim mjestima, gdje
se ona trlja.
Osmo: treba koristiti puder, jer je on drevni lijek za pucanje koe
uzrokovano svrabom.
Deveto: treba obratiti panju da se odgovarajuom kremom nama
u i mjesta svraba, kao i prostor izmeu njih.
Deseto : treba promijeniti vrstu sporta (vjebi) koj im se bavimo.
Kada se sportom bave osobe koje imaju problema sa vikom ki
lograma, one imaju problema sa koom zbog konstantnog osjeaja
svraba uzrokovanog smanjivanjem tjelesne mase. Zato treba promi
jeniti vrstu sporta kojim se bavimo kako bismo dali malo odmora
koi.
Kako sprijeiti probleme sa koom na rukama

Velik broj loih i pogrenih navika, stalne upotrebe estetskih sred
stava (minke) kao i dugotraj no izlaganje ruku utjecaju sunca ili
vode utjee na vitalnost i elastinost koe. Koji bi bio zdrav nain
na koj i bi se koi na rukama povratila elastinost i vitalnost? Koje
su metode preventive problema sa koom na rukama?
Prvo: prvi i osnovni korak za lijeenje zdravstvenog problema sa

rukama jeste izbjegavanje dranja ruku u vodi, osim kad je to neo
phodno.
Drugo: treba prati ruke. Kada osoba mora esto prati ruke, treba
nastojati da to bude povrinski.
Tree: treba koristiti tene deterdente koji nisu tetni za ruke (sa
balzamom) umjesto sapuna. Ruke treba prati posebnim deterden
tom za ruke u kojem nema masnoa.
etvrto: lijeenje se moe vriti i tako to e se u potpunosti izbje

gavati sapuni. Savjetuje se pranje ruku amponom za kupanje.
Peto: treba stavljati neke posebne kreme ili obloge. Treba koristiti
bilo koju vrstu kreme za ruke svaki put kada se ruke operu, kao i
prije spavanja.
Za preventiranje pucanja i isuivanja koe na rukama treba initi
sljedee:
Prvo: treba izbjegavati toplu, mlaku vodu i sredstva za ienje sta

na.
Drugo: treba izbjegavati upotrebu sapuna, jer se pucanje koe de
ava kada se p"rirodna masnoa koe osui. Tada je potrebno da
se uope ne koristi sapun koji je jak ili je izraen od neke baze.
Poeljno je koristiti sapun odgovarajue bazne (pH) vrijednosti, a
najbolje je da sapun sadri male koliine kreme.
Tree: treba paziti da je vlanost vazduha odgovarajua.
etvrto: treba redovno masirati ruke vlanim (hidratantnim) kre

mama ujutro i naveer.
Peto: ruke treba posuivati pekirom.
esto: ruke treba drati u vodi, uprkos tome to se openito kae
da se ruke trebaju drati dalje od vode. Dakle, nekada se ruke lijee
tako to e se drati u vodi due vremena.
Sedmo: treba stavljati dva sloja kreme na sljedei nain: stavi se
jedan veoma tanki sloj vlane (hidratantne) kreme i ostavimo ne
koliko minuta da se ona upije. Zatim stavljamo drugi sloj . Ova
66
BoLEST 1 LIJEK
dva tanka sloja imaju daleko bolji uinak od bilo koj e kreme koja
se stavi u jednom sloju.
Osmo: treba koristiti sok od limuna za nj egovanj e i hidrataciju
upaljene koe na rukama. Treba pomijeati glicerin sa sokom od
limuna.
Deveto: treba nositi rukavice za zatitu ruku. Brojne stvari u stanu
mogu uzrokovati probleme sa koom na rukama, a da to i ne zna
mo. Zato treba nositi elastine bijele rukavice od pamuka kada se
radi bilo kakav posao u kojem ruke ne dolaze u doticaj s vodom.
Lijeenje uljeva i kurji h oiju

Veliki broj osoba ima probleme sa uljevima ili kurjim oima zbog
toga to nose tijesnu obuu i to due vrijeme trpe jak pritisak na
none prste. Ovo moe uzrokovati i ozbiljne probleme koj i se na
kraju moraj u rjeavati hirurkim putem. Kako se problemi ove vrste
mogu lijeiti?
ulj predstavlja nakupljanje tenosti (u kesici) koju lui orga
nizam, a javlja se zbog pritiska (na odreeni dio koe) . Kako se
poveava pritisak, tako se poveavaju i slojevi koe, te se postepe
no javlja i zagnojenje (ir) . Kasnije se to pretvara u kurje oko koje
se stvara izmeu nonih prstij u. Ono nastaje kada se priblie dvije
susjedne kosti nonih prstiju na jednom stopalu (npr. zbog tijesne
obue) . Tada e se koa izmedu tih prstiju trlj ati (nauljati) i prvo
e se stvoriti kesica sa tenou (ulj) zbog stalnog pritiska.
Sa uljevima se lake nositi nego sa bolnim kurjim okom na
prstu stopala. Bol koji uzrokuje kurje oko po j aini je slian bolu
kojeg imamo kad nam je upaljen zub. Ovo doista moe ovjeku
pokvariti dan. Zbog toga, kad osvane dan, redovno ga treba zapo
injati na jedan od sljedeih naina:
Prvo: ne koristiti alatke za odravanje higijene noktiju kako bi se
odstranilo kurje oko. Ne treba izigravati hirurga. Mora se obuzdati
elja za odstranjivanje uljeva i kurjih oiju grickalicama za nokte

ili bilo kojim drugim alatkama. Osobe koje boluju od dijabetesa
posebno trebaju paziti da samovoljno ne lijee nijedan problem na
svojim stopalima.
Drugo: treba obratiti panju na upotrebu masti. Ukoliko se koriste

masti protiv kurjih oiju ili bilo koj i drugi preparat bez lijenikog
recepta (u obliku sirupa, balzama ili tableta) onda ih treba stavljati
samo na bolno mjesto, a najbolje ih je potpuno izbjegavati.
Tree: treba drati stopala u vodi. Bol koji se osjea dolazi iz kesica
na koi (kesica ispunjenih tenou koja izaziva upalu i natekline
na mjestima izmeu kostiju) . Da bi se na neko vrijeme ublaili
bolovi, treba drati stopala u toploj vodi u koj u se stavi gorka so.
Ovo e smanjiti veliinu kesica, a samim tim i pritisak na nerve u
tom podruju.
etvrto: veliki broj osoba koje imaju problema sa uljevima dre
noge u aju od kamelije, to uveliko ublaava tegobe. aj od ka
melije omekava i njeguj e oteenu kou.
Peto: treba odstraniti odumrle dijelove koe prije nego se zapone
bilo kakvo lijeenje uljeva. Stopala treba drati u toploj vodi, to e
za neko vrijeme omekati kou. Zatim e se turpijom ili kamenom
(posebnim kamenom za odstranj ivanje zadebljale koe) odstraniti
vanjski slojevi koe i trljati je sve dok ne ostane samo njena koa.
Potom treba staviti neku kremu za njegu koe, to e preventirati
otvrdnue koe.
esto: pet ili est tableta Aspirina treba izmrviti u vodi, zatim im
dodati pola kaike vode ili limunovog soka, te dobro mijeati, sve
dok ne postane kaasto. Tu kau treba stavljati na bolna mjesta,
a zatim stopalo staviti u plastinu kesu i sve to zamotati mlakim
omotom (zavojem, pekirom i sl.) .
Sedmo: treba pouriti sa lijeenjem. Najbolje je to prije zapoe
ti lijeenje, u toku samog pojavlj ivanja uljeva. U ovoj ranoj fazi
68
BoLEST 1 LIJEK
mogu se tretirati mala podruja otvrdnule koe koj a ne uzroku

j u nikakav bol. Ta mjesta treba blago mazati (masirati) lanolinom
kako bi se preventirali uljevi i smanjila tetna djelovanja pritiska
(koji uzrokuje uljeve) , a zatim treba staviti neku kremu kako bi se
i na taj nain ublaio pritisak.
Osmo: treba voditi rauna o prostoru izmeu prstiju na svakom

stopalu. uljeve uzrokuje pritisak koji se javlja trljanjem susjednih
prstiju jednih o druge. Zato treba staviti neto to e razdvojiti pr
ste.
Deveto: treba staviti vate izmedu prstiju ili staviti malo vune koja
je veoma mehka.
Deseto: na bolna mjesta treba stavljati obloge. Jedan od lakih na
ina za ublaavanje pritiska jeste taj da se preko tog mjesta stavi
mali komad tkanine od vune ili pamuka, a zatim se sve to zamota
nekom gustom tkaninom.
Lijeenje osipa i upale koie

Velik broj ljudi ne zna kako lijeiti osip i upale koe koje ga prate.
Isto j e i sa problemom svraba i isuenosti koe. Pa, koj i je naj bolji
nain za lijeenj e osipa i openito zdravstvenih problema ovog tipa?
Prvo: naj bolji nain za lijeenje osipa i upale koe jeste obnavlja
nje vlanosti (hidratantnosti) isuene koe tako to emo je mazati
kremom.
Drugo: upala koe uzrokovana alergijom na nikl naj ea je vrsta
upale koe. Medutim, ljudi veinom i ne misle da je ovo neki pro
blem, nego misle da imaju probleme zbog zlatnog nakita.
Tree: treba se uvati suhog zraka. Upale se pogoravaju kada kou
izlaemo zraku u kojem nema vlanosti, posebno za vrijeme zime,
kada je u kuama veoma topao zrak.
etvrto: treba koristiti mlaku vodu. Oni koji poznaju ovaj pro
blem kau da treba izbjegavati kupanje. Neki lijenici smatraju da
redovno kupanje teti osobama koje imaju upalu koe, a drugi, pak,
smatraju da redovno kupanje smanjuje podlonost oboljenju koe
i da predstavlja obavezan dio njegovanja koe.
Peto: treba napraviti kupku sa ekstraktom zobi. Za zatitu koe
najbolje je staviti oljutenu zob (moe se kupiti u apotekama) u
vodu za kupanje ili koristiti zob kao zamjenu za sapun. Zob treba
oljutiti, samljeti u prah i staviti jednu kaiku u vodu. Zatim je
staviti u krpu iji se krajevi skupe i podveu vezicom. Sve se to stavi
u vodu. Kasnije se krpa izvadi, a tekuina se koristi za kupanje.
esto: treba izbjegavati odredena sredstva na bazi metala kao to su:
hlorid aluminijum, sulfat aluminijum ili hlorid cirkonijum, koji su
sastavni dijelovi brojnih preparata, a poznato je da uzrokuju nadra
enost osjetljive koe .
Sedmo: treba koristiti hidrokotizon i bez lijenikog recepta, jer se
on openito koristi kao obloga ili mehlem i sadri likvide za zatitu
koe. Ovi likvidi sadre kortizon, koji ublaava osjeaj svraba i upa
le uzrokovanih upalom koe ili osipom. Hidrokortizon se ubraj a u
najblae tvari u porodici kortizona i, prema miljenju farmaceuta,
odlian je kao mast protiv nadraenosti koe.
Osmo: treba oblaiti komfornu pamunu odjeu. Ona je bolja od
veine vrsta tvorniki proizvedene odjee od vune ili poliestera, a
posebno od vune. Treba voditi rauna da se ne nosi odjea sa vlakni
ma od vjetakih materijala, posebno vlakana koja izazivaj u svrab,
tijesna odjea i odjea koja nema odgovarajuu mehkou (koja je
gruba) .
Deveto: treba stavljati kreme za njegu (omekavanje) koe. Mogu
se stavljati hladne kreme (kreme koje daju osjeaj hladnoe) , koje
e ublaiti osjeaj vreline koj i prati upale koe. Kae se da je do
bro bolna mjesta mazati hladnim mlijekom umjesto vode, jer ono,
70
BOLEST I LIJEK
ini se, bolje ublaava upalu. Treba uzeti au mlijeka sa kockama

leda. Tako se ostavi nekoliko minuta. Mlijeko se potom izaspe na
pamunu ili neku drugu krpu, stavi na upaljenu kou i ostavi da
stoji dvije ili tri minute. Kasnije se takve obloge stavljaju jo deset
minuta.
Deseto: treba voditi rauna o uravnoteenosti ishrane. Alergija na

hranu igra veliku ulogu u obolijevanju koe od upala, posebno za
vrijeme djetinjstva. Pravilnom prehranom pomae se u izljeenju
djeteta.
Jedanaesto: kod problema sa osipom treba izbjegavati nagle pro
mjene temperature, jer one mogu uzrokovati probleme. Izlazak iz
tople sobe u hladnu, ili iz klimatizirane sobe
saunu, moe uzro
kovati pojavu osjeaja svraba.
Dvanaesto: za ienje bolnih mjesta treba koristiti toaletni papir,

jer on smanjuje osjeaj svraba na mjestima gdje se javila upala koe.
Dobro je koristiti bijeli toalet papir, jer boje mogu biti te koje e
uzrokovati nadraenost koe.
Lijeenje isuenosti koe

Zima je najvei neprijatelj koe. Ona uzrokuje njenu isuenost i
ispucalost. Ona takoer moe uzrokovati i pojavu svraba na koi .
Da li obolijevanje koe od isuenosti znai da ona nema dovolj no
vlage? Kako se koa moe pravilno njegovati za vrijeme zime, kao
i drugih godinjih doba?
Isuenost koe uzrokovana je nedostatkom vode, a ne masnoe.
Ako proitamo ovo poglavlje, razmislimo o njemu i praktikujmo
savjete koji se u njemu navode. Naa koa e nam biti veoma za
hvalna na tome.
Prvo: da bi se izbjeglo pucanje koe, nije nuno piti velike koliine

vode. Brojne knjige koje govore o njezi tijela govore da bi svaki dan
71
trebalo popiti najmanje sedam ili osam aa vode, ime se odrava

vlanost (hidratacija) koe i preventira njeno isuivanje i pucanje.
Nemojte vjerovati ovome!
Drugo: vodi treba dati mjesto koje ona zasluuje. Najbolj i nain
da se koi obezbijedi potrebna koliina vode jeste taj da se nalazi
u vodi. Savjetuje se da se koa (npr. stopala, ruke) dri petnaest
minuta u mlakoj , ali ne pretjerano toploj vodi.
Tree: kou treba mazati nekom hidratantnom kremom. To tre
ba initi nakon svakog kupanja (tuiranja), jer vlaga obino ispari
iz koe za vrijeme kupanja. Ukoliko se osoba esto kupa, tada je
veoma vano da se o ovome povede rauna. Hidratantna krema
osigurava zadravanje vlage u koi.
etvrto: da bi koa (u svojoj unutranjosti) ostala vlana, treba je
malo posuiti (po povrini, nakon pranja ili kupanja) . Kada se hi
dratantna krema stavi na kou odmah nakon kupanja, ona je dale
ko uinkovitija nego onda kada se stavlja na suhu kou. Ovo, opet,
ne znai da osoba treba pouriti nakon kupanja ili tuiranja kako
bi to prije nanijela kremu ili neko drugo teno sredstvo na vlanu
kou. Naprotiv, treba upotrijebiti pekir kako bi se posuila koa
ili mjesto na koje elimo staviti neko hidratizirajue sredstvo.
Peto: treba shvatiti da ne moramo koristiti kreme koje vidimo u
reklamama. Nema nita loe u tome da se upotrijebe neke tvari
iz prirode ili ulja kao sredstva za hidrataciju koe. Zapravo, svaka
osoba koja ima problema sa alergijama koe moe na svojoj koi
koristiti bilo koje biljno ulje (suncokretovo, maslinovo i sl.) ili neko
rafinirano ulje kako bi izlijeila isuenost i ispucalost koe.
esto: za lijeenje isuenosti koe treba koristiti zob. Neki istraiva
i smatraj u da je uinkovitost zobi kao sredstva za njegovanje koe
bila poznata jo prije etiri hiljade godina, dok danas mnogi lju
di ne znaj u za to. Zob se moe koristiti za njegovanje koe tokom
72
BoLEST 1 LIJEK
kupanj a: treba staviti jedan fildan zobi u (platnenoj) kesici u mla

ku vodu kojom e se osoba okupati. Zob treba biti samljevena (u
prahu) i takvu je treba staviti u vodu.
Sedmo: treba birati one vrste sapuna koj i sadre vee koliine masti.
Veina sapuna sadri bazine tvari . Za ove tvari je poznato da imaju
odline efekte u ienju koe. Meutim, one uzrokuj u i pucanje
isuene koe. Osobama koje imaju problema sa suhom koom sa
vjetuje se da izbjegavaju one vrste sapuna koje sadre jake tvari za
ienje (antiseptike) i da ih zamijene onim vrstama sapuna koje
sadre vee koliine masti.
Osmo: ne treba puno koristiti sapun. U sapunu ne postoji nijedan
ljekoviti sastojak. Zapadno drutvo se pretvara u drutvo koj e pre
tjeruje u ienju i uljepavanju, to moe biti opasno. Svjedoci smo
brojnim problemima kod osoba koje puno koriste sapun, za razli
ku od onih koj i ga manje koriste. Zbog svega ovoga savjetujemo da
se koa ne pere ako nije prljava.
Deveto: koi treba pomoi da zadri (odrava) vlanost. Jedan vid
problema sa isuivanjem i poj avom osjeaja svraba koe moe biti
topao i suh zrak u prostorijama za vrijeme zime. Topao zrak u kui
moe sadravati samo I o% vlage, a normalno je da sadri 3 0-40%,
koliko je potrebno da se vlaga zadri u unutranjosti koe. Zbog
ovoga svi strunjaci savjetuju da se tokom zime koriste aparati za
odravanje vlanosti zraka.
Deseto: korisno je za vrijeme kupanja ostaviti vrata kupatila otvore
nim, jer je i najmanja koliina vlanosti korisna. Kada se za vrijeme
zime koristi grijanje, takoer treba odravati i vlanost zraka.
Jedanaesto: odravanje hladnoe zraka ubraja se u jedan od uin
kovitijih i lahkih naina za lijeenje osjeaja svraba tokom zime koj i
se javlj a usljed toga to smo zatvoreni u toplim prostorijama.
RAZNIM BOLESTIMA J NAINIMA LIJEENJA
73
Zdravstveni problemi sa usnama

i usnom upljinom
Lijeenje upala usana i usta
Upale koje se javljaj u u ustima i na usnama mogu biti uzrokovane
jakom toplotom ili djelovanjem bakterija. Kako se to moe lijeiti?
Rane u ustima i na desnima mogu se lijeiti na sljedee naine:
Prvi: iscijedi se ekstrakt iz peronjike (rekavi ilj , kukavac, uka, div

lja galanga) i time se mau usne ujutro i uveer.
Drugi: nakon jela usta se ispiraju otopinom kouljice ipka (koja
se stavi u vrelu vodu) .
Trei: vau se listovi obinog celera. Time se lijee zdravstveni pro
blemi i upale sa desnima i jezikom.
Lijeenje upale omotaa unutranjosti usne upljine

Upale omotaa unutranjosti usne upljine (sluznice) uzrokuju ve
liki broj problema osobama koje ih dobij u. Kako se one mogu brzo
zalijeiti?
Prvo: uzme se jedna mala kaika osuene kamilice, stavi se u au

vode i ostavi da prokljua. Ovaj se napitak treba hladiti pet minuta,
procijediti i time ispirati usta i grlo nekoliko puta na dan.
Drugo: treba dobro savakati listove zmijske trave (tarkanj), a zatim
ih isplj unuti. Ovo treba ponavljati nekoliko puta na dan. Mogu se
vakati i listovi salate, to j e takoder dobro.
74
BOLEST l LIJEK
Otklanjanje neprijatnog mirisa iz usta

Ruan miris (zadah) iz usta smeta osobama koje se susreu sa oso
bom koj a ima taj problem. Kako se to moe lijeiti i uiniti miris
iz usta prijatnim?
Prvo: za otklanj anje zadaha iz usta moe se koristiti mastika, koja se

treba redovno upotrebljavati. Isto tako, moe se koristiti i peronjika
u koju se stavi malo karanfila, to pomae smanjenju kiselosti u
ustima i ini miris iz usta prijatnim.
Drugo: napravi se otopina od pedeset grama korijandera (papria)
i etrdeset grama kopra. Prvo se pomijeaju i samelju, a zatim se
jedna mala kaika dobijene smjese stavi u malo
. vode, sat vremena
prije j ela.
Tree: osue se kora od limuna i kora od narande, sitno se samelju,
pomijeaju sa nanom i skuhaj u u medu, a zatim se naprave kuglice
koj e se dre u ustima. Ovo e miris iz usta uiniti prij atnim.
Lijeenje pojave sluzi u ustima nakon gripe

Za vrij eme trajanja gripe moe se, kao simptom, primijetiti pojava
sluzi (flegme, belgama) u ustima. Koj i se savj et moe dati u pogledu
ove sluzi?
Prvo: moe se redovno, prije spavanj a, piti mala kaika sezamovog

soka (ekstrakta) .
Drugo: samelje se svinda (boija travica, kozji rog) , urekot i sladi
(slatki korijen, gospino bilje) i pomijeaju se u j ednakom omjeru, a
zatim se skuhaj u u medu. Uzima se po jedna kaika, tri puta dnev
no. Treba obratiti panju da osobe koje imaju problema sa visokim
krvnim pritiskom moraj u iz spomenutog recepta izbaciti sladi.
75
Hronini kaalj i astma

Lijeenje h ron inog kalja
Kako se hronini kaalj moe lijeiti ljekovitim biljem?
Prvo: uzme se podbjel (konjski lopuh, lepuh, vinogradska kopai

ea) i pije kao aj ujutro i uveer.
Drugo: uzme se po deset grama majine duice, lipolista, gvajave i
urekota, te se sve to samelje i stavi u etvrt kilograma meda. Uzima
se jedna kaika nakon jela.
Tree: redovno se pije jedan fild.an rastvora iz tamjanovog drveta,
ujutro i uveer. Stavlja se jedna mala kaika soka u fildan vode.
Lijeenje astme
ta se savjetuje za lijeenje astme i olakavanje tegoba uzrokovanih
njome?
Pije se rastvor svinde u koji se stave kopar i sladi. Ove tri biljke
pomijeaju se u jednakom omjeru. Uzima se jedna aa dnevno.
Bolesti dinih organa

Emfizem plua 1
Ono to najvie uplai ovjeka jeste spoznaja da je bolestan i da
je to neka rijetka bolest od koje ne boluje mnogo ljudi u svijetu.
' Emfiztm plua definie se kao trajno uveanje disajnih puteva, distaJno od
terminalnih bronhiola, koje nastaje dilatacijom vazdunih prostora ili destru
kcijom pregradnih zidova izmedu alveola. Emfizem plua karakteriu ote
enja plunog tkiva u osnovnoj jedinici plua za razmjenu gasova (acinus) .
(op. prev.)
BoLEST 1 LIJEK
Naravno, ovako razmiljaju osobe koje pate od bolesti kao to je
emfizem plua, a koje znaj u da ne postoji nain da se stanje njihovih
dinih puteva popravi. Postoje li preparati koji mogu ublaiti ovu
bolest i olakati bolesnikove tegobe, kao i smiriti srce pacijenta?
Prvo: treba odmah prestati puiti. Ovo savjetuju svi ljekari. Ako
osoba koja je u pedesetim ili ezdesetim godinama ivota prestane
puiti, to e pomoi obnavljanj u vitalnosti plua.
Drugo: treba se uvati pasivnog puenja (boravka u prostorijama
gdje se pui) , jer dim iz cigareta moe natetiti zdravlju ovjeka, ak
i ako on sam ne pui. Dim cigareta, kao i zrak u prostoriji u kojoj
pui nekoliko ljudi, veoma je tetan.
Tree: svaka osoba treba izbjegavati tvari koje kod nje izazivaj u aler
giju. Ako osoba zna da je alergina na neku tvar ili tvari, tada je
veoma vano da ih ne uzima.
etvrto: treba initi sve to se moe za poboljanje zdravlja plua.
Ako osoba sama ne moe direktno poboljati stanje plua, moe
raditi neke stvari koje poveavaju njihov kapacitet, kao to su fizike
vjebe ili rad.
Peto: treba biti ustrajan u bavljenju nekim sportom. Svi se stru
njaci slau da je bavljenje sportom iznimno vano za osobe koje
boluju od emfizema plua. etnja se smatra prikladnom i veoma
dobrom sportskom vjebom. Osoba treba redovno etati kako bi
ojaala meurebarne miie. Takoer, treba pokuati koristiti utege
od jednog ili dva kilograma, te vjebati bicepse, miie ramena i
grudi.
esto: treba uzimati male obroke. Kada se pojavi problem s; nadu
tou plunih krila, treba izbjegavati sve to oteava disanje. Uzi
manje velikih obroka ini da zrak ostaje zarobljen u pluima. Zbog
toga se javlja pritisak u stomaku, jer plua preko dijafragme vre
pritisak na eludac i onemoguavaj u mu da se rastee.
77
Sedmo: treba odravati prirodnu tjelesnu masu. Neke osobe koje

pate od emfizema plua poveavaju svoj u tjelesnu masu (debljaju
se) , a organizam uvaju tako to uzimaj u vee koliine tenosti. Or
ganizam treba vie energije kako bi se nosio sa vikom kilograma.
Kad god se tjelesna masa vrati u okvire pribline prirodne tjelesne
mase, to e imati iznimno povoljan uinak na plua.
Osmo: treba nauiti disati na pravilan nain. Postoje brojni savjeti
u pogledu disanja koje treba prakticirati, a koji e omoguiti svakoj
osobi da maksimalno iskoristi svaki udisaj :
treba disati ravnomjerno i znati da je prirodno disanje ravno
mjerno disanje;
treba disati tako to emo koristiti dijafragmu. Ovo je najei

oblik disanja. Djeca diu na ovaj prirodni nain. Ako ih uzmemo
u naruje, vidjet emo da se djetetu podie i sputa stomak. Da li
smo mi sigurni da i mi diemo tako to koristimo dijafragmu ili
diemo iz grudi? Oboljelim osobama savjetuje se da provedu mali
test i da na stomak stave, recimo, mobilni telefon i posmatraju da
li se on podie i sputa za vrijeme disanja ili ne;
treba voditi rauna da dini putevi budu prohodni (otvoreni) .

Tkiva dinih puteva mogu se ojaati tako to emo snano disati
kroz nos, a usta emo drati zatvorenim. To emo raditi trideset
minuta, svakodnevno;
treba uzimati vitamin e i to najmanje dvije stotine i pedeset mi

ligrama i osam stotina miligrama vitamina H, dva puta na dan;
treba izbjegavati tune situacije (denaze, i sl.). ivot osobe ko

ja oboli od emfizema plua vie nikada nee biti isti . Sve ovakve
prilike treba izbjegavati, jer one mogu pogorati zdravstveno sta
nje bolesnika, a poznato je da je nakon toga teko vratiti prijanje
stanje. Svi znamo da je ivot takav, nekada daje, nekada uzima;
treba se usredsrediti na sadanjost. Kada osoba osjeti tjeskobu

i osjeti se krivom zbog toga to je oboljela, treba pokuati misliti
BoLEsT 1 LIJEK
na sadanjost, na ono to joj se trenutno deava i ta se jo moe
desiti, jer se prolost ne moe promijeniti, ali se iz nje moe mnogo
nauiti;
treba razmiljati pozitivno. Jedan od naina na koji osoba moe
sebi pomoi jeste da promijeni svoj nain razmiljanja i kae sebi
da je emfizem plua bolest koja je poznata i da se nad njom moe
uspostaviti kontrola. Na ovaj nain se pozitivnim mislima moe
povratiti energija;
ne treba se izolovati iz drutva. Oboljela osoba treba izbjegavati
samou i razmiljanje (o bolesti) , jer e tako osjeati tjeskobu. Neki

oboljeli smatraju da se ne mogu nositi sa ovom boleu i prestanu
izlaziti napolje i posjeivati mjesta koja su ranije posjeivali, sve iz
straha da se ne otkriju njihovi problemi sa disanjem. Ne smije se
dozvoliti da bolest osobu izoluje iz drutva;
treba izbjegavati urbu. Emfizem plua iziskuje da oboljela osoba
obrati panju na to da sve treba initi polahko, bez urbe. Na takav
nain oboljeli mogu raditi sve to ele u ivotu, samo to trebaju
prilagoditi svojim sposobnostima i brzini kojom to mogu obaviti.
Treba znati da nekada male stvari mogu praviti veliku razliku: mo
emo li ponovo raditi ono to smo inae radili, pa ak i vie, a da
uloimo manje napora?
treba uravnoteiti disanje tokom obavljanja posla kojeg radimo.

Kuni posloi e postati laki ako, naprimjer, trebamo podii ne
to, pa za vrijeme toga izdahnemo kroz nos, a usta zatvorimo. Isto
tako, za vrijeme odmaranja treba uzimati okrepljujua pia. Ako se
moramo odmoriti jer nam je ponestalo snage, najbolje je da izie
mo na terasu (na svje zrak) i diemo kroz nos, zatvorenih usta;
ne treba pretjerano koristiti inhalator. Nema potrebe za o;im, jer

to moe dovesti do pojave zdravstvenih problema sa organima za
disanje. Posebno ne treba inhalirati tvari nepoznatog porijekla;
treba nositi komfornu odjeu, odnosno birati takvu odjeu koja
omoguava nesmetano kretanje grudi i stomaka {to je vano za
79
disanje) . Ovo znai da se ne treba nositi tijesna ili jako stegnuta

odjea.
Bronhitis
Bronhitis je jedna od ozbilj nih bolesti koje pogaaju ljude. Kako
se ova bolest moe lijeiti na prirodan nain, bez upotrebe tetnih
sredstava?
Prvo: napravi se mjeavina od sjemenki lana, majine duice, kopra

i oskorue, u jednakom omjeru. Uzima se jedna kaika mjeavine i
stavi u au vode, skuha, procijedi i pije etiri puta na dan.
Drugo: u jednakom omjeru uzmu se datule, masline, oskorua i
groice, dobro se skuhaju u vodi i to se pije tri ili etiri puta na
dan.
Tree: napravi se mjeavina od urekota, gvajave, anisa i sjemenki
lana koje se uzmu u jednakom omjeru, sitno se samelj u i skuhaju
u medu. Uzima se jedna kaika tri puta na dan.
Upale dinih puteva

Kako prepoznati da je dolo do upale dinih puteva? ta treba raditi
osoba koja uoi pojavu upala kako bi ih u zaetku izlijeila?
Upale obino poinju pojavom peckanja u gornjem dijelu gr
la, a zatim se javlja piskavi zvuk iz grudi, da bi se kasnije pojavili
iznenadni bolovi u grudima i luenje vee koliine sluzi. Da bi se
olakalo disanje, oboljele osobe trebaju povesti rauna o sljedeem:
Prvo: treba prestati puiti. Ovo je neto to svako moe uiniti.

Posebno je vano ovo uraditi kada osoba boluje od hroninih upala
dinih organa.
1
' 9o-9 5o/o puaa pate od hroninih upala dinih organa.
So
BoLEST 1 UJEK
Drugo: treba voditi rauna o pasivnom pucnju (boravku u pro

storijama u koj ima se pui) . Treba se to manj e druiti sa osobama
koje pue. Ako se desi da jedno od suprunika pui, treba mu/joj
pomoi da prestane s tim, jer puenje uzrokuje zdravstvene proble
me i pojavu hroninih upala organa za disanje ljudi oko puaa.
Tree: treba uzimati vie tenosti, jer ovo pomae da sluz ostane
vlana.
etvrto: oboljela osoba treba voditi rauna da udie topao (mlak)

i vlaan zrak, to je veoma korisno u ovakvim sluajevima.
Prehlada
Sve do danas nije pronaen uinkovit lijek koji bi sprijeio pojavu
prehlade i potpuno eliminisao viruse koji je uzrokuju. Postoje sred
stva koja se koriste protiv prehlade, ali ona imaju neeljene efekte i
uzrokuju dodatne probleme, a ne spreavaju njenu pojavu. Postoji
li prirodan nain lijeenja ove bolesti?
Prvo; treba uzimati vitamin e, jer on djeluje kao unutranji ista

organizma i otklanja razliite probleme koje uzrokuju virusi. On
moe smanjiti vrijeme trajanja prehlade sa sedam na samo dva ili
tri dana. Isto tako, vitamin e moe ublaiti kaalj i druge tegobe.
Drugo: prehlada se moe lijeiti uzimanjem cinka. Istraivai u Bri

taniji i Sjedinjenim Amerikim Dravama otkrili su da uzimanje
cinka moe skratiti trajanje prehlade na etiri dana.
Tree: treba se odmarati i piti okrepljujua pia. Dodatno je odma

ranje vano, jer omoguava veu uinkovitost lijekova i vraa ener
giju organizmu. Odmaranje takoder pomae da se ublae upale di
nih puteva, kao i upala plua. Savjetuje se da se oboljela osoba
odmara dan ili dva kada joj je zdravstveno stanje loe.
81
etvrto: savjetuje se oblaenje toplije odjee. Meutim, n e treba

nositi teku odjeu, jer e ona uzrokovati to da organizam troi
dodatnu energije na noenje odjee, umjesto da je usmjeri na imu
noloki sistem koji nas brani od bolesti.
Peto: treba ii u etnj u. Lagahna etnja veoma je korisna za krvotok,
a takoer pomae i imunolokom sistemu u proizvodnji antitijela
neophodnih za eliminisanje uzronika bolesti.
esto: treba uzimati lagahne obroke. Kad osoba primijeti da je pre
hlaena, to je znak da treba konzumirati lahko probavljivu hranu.
Sedmo: treba uzimati j uhu od piletine. Ovo je drevni narodni lijek
koji se pokazao kao veoma uinkovit.
Osmo: treba uzimati to vie tenosti. Savjetuje se uzimanje est do
osam aa vode, soka, aja ili nekog drugog okrepljujueg napitka
dnevno. Ovo je veoma vano za odravanje potrebnog nivoa vode u
organizmu za vrijeme prehlade kada organizam gubi vlagu u veem
procentu nego inae, a takoer pomae i u odstranjivanju tetnih
tvari koje se javljaju za vrijeme bolesti.
Deveto: treba prestati puiti. Puenje dodatno pogorava stanje grla
uzrokovano prehladom, a pogorava i ve postojee smetnje uzro
kovane djelovanjem bakterija u grlu i pluima.
Deseto: treba ispirati grlo slanom vodom. Sve to treba uraditi jeste
staviti kaiku soli u au mlake vode i time ispirati grlo.
Jedanaesto: treba koristiti inhalaciju vodenom parom, jer se tako
otklanjaju smetnje u dinim putevima. Voda se stavi u posudu, za
tim se posuda stavi na vatru (izvor toplote) i ostavi da prokljua.
Potom se posuda skine s vatre i uzme pekir (ili komad tkanine) sa
kojim prekrijemo glavu, koja se dri iznad posude. Udisanjem vo
dene pare proiavaju se nosnice. Ovo e takoer ublaiti i kaalj ,
jer para vlai suho grlo.
BoLEST 1 LIJEK
Dvanaesto: treba koristiti masti (kreme) kojima e se mazati nosni
ce i tako sprijeiti nakupljanje sluzi u njima. Ovo je posebno vano
zbog toga to se te nakupine sue i uzrokuju smetnje u disanju.
Trinaesta: za ublaavanje bolova i temperature koji prate prehladu
treba koristiti Aspirin i Paracetamol.
etrnaesto: za spreavanje kihanja, curenja iz nosa i oiju treba
uzimati Histamin, koji zaustavlja ta dodatna luenj a u organizmu.
Petnaesto: na poetku svake prehlade treba uzeti dvije kapsule pre
parata na biljnoj bazi, kao to su Goldenseal ili Athanasia. Golden
seal poboljava rad jetre, a druga njegova odlika jeste ta to elimini
e uzronike bolesti. Pored ovoga, on jaa i sluznice u nosu, usnoj
upljini i grlu. to se tie Athanasiae, ovaj preparat proiava krv,
poboljava rad limfnih lijezda, pomae proizvodnju antitijela koja
se bore protiv uzronika bolesti i otklanja tetne tvari iz organizma.
esnaesto: treba to ee konzumirati bijeli luk. On ima uinko
vito djelovanje protiv uzronika bolesti, veoma brzo unitava bak
terije i viruse i otklanja tegobe prehlade.
Sedamnaesta: treba piti aj od sladia (slatki korijen, gospino bi
lje) , jer on blago dj eluje na grlo i ublaava kaalj .
Osamnaesto: treba piti i druge vrste ajeva. Za miran san tokom
noi treba skuhati aj od hmelja, nekih svjeih biljaka ili aj Cele
stial seasonings. Svi ovi ajevi djeluju smirujue na ovjeka.
Lijeenje osjetljivosti nosa

Jedna od bolesti dinih puteva od kojih neke osobe pate jeste i osje
tljivost nosa. Kako se ona moe lijeiti?
Prvo: oboljela osoba treba vakati vosak ujutro i uveer i sipati u
nos kapi urekotovog ulja.
Drugo: uzme se majina duica, svinda, sladi i urekot i od njih

se spravi aj , koji se pije poslije jela.
Lijeenje kihavice (hunjavice)

Kihavica (hunjavica) jedna je od pojava koje prate prehladu. Kako
se ona moe prevazii?
Prvo: za lijeenje kihavice treba inhalirati (udisati) otopinu ureko
ta, a pored toga treba u nos ukapavati urekotovo ulje neposredno
prije spavanja, te jesti crveni luk uz hranu.
Drugo: treba uzeti listove eukaliptusa i skuhati ih u vodi. Oboljela
osoba treba time ispirati zaepljene nosnice kroz koje nikako ili
oteano prolazi zrak.
Zaitita imunoloikog sistema prilikom lijeenja prehlade

Uzronici bolesti napadaju i imunoloki sistem pojedinca prilikom
lijeenja prehlade. Kako se ovo moe sprijeiti na prirodan nain?
U jednakom omjeru uzmu se umbir (isiot, ingver, zendefil) ,
karanfil, cimet (tarin) , biber i galanga i pomijeaju se. Kaika mje
avine stavi se u au vode, prokuha i pije prije spavanja.
Lijeenje promuklosti uzrokovane gripom

Posljedice obolijevanja od gripe odraavaju se i na sistem organa za
disanje, to izaziva promuklost (hrapavost glasa) . Kako se ovo moe
lijeiti?
Prvo: jede se kiseli kupus nakon svakog jela i to onoliko koliko
nam odgovara (po volji) . Pored ovoga, prije spavanja trebaj u se jesti
grodice i (halepski) bor.
BoLEST I LIJEK
Drugo: treba se jesti afran sa medom, ujutro i uveer, pomijeani
u omjeru 1 : 1 0 .
Odlike masline
Allah, slavljen i uzvien neka je On, odlikovao je plod i drvo masli
ne. Vie puta ju je spomenuo u Svojoj asnoj Knjizi, a spomenuta
je i u brojnim hadisima Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi ve
sellem. Da li poznajemo nutritivne (prehrambene) odlike masline,
kao i tvari koje ona sadri?
Plod masline sastoj i se od sljedeih elemenata: vode (67%) , ma
slinovog ulja (23%) , proteina ( 5 %) i mineralnih soli ( I o/o), od kojih
su najvaniji kalcij i eljezo, a sadri i znaajne vrste razliitih vita
mina (vitamine E i o, kao i vitamine B i e) .
Plod masline sadri manj u koliinu proteina. Ako se jedu zelene,
korisne su za mozak, ako se jedu crne, nakon to dobro sazriju,
tada su maslinovo ulje i proteini kvalitetnij i i koliinski vei. Ako
se uz njih uzme dovoljna koliina ulja, onda tom obroku nita ne
nedostaje. Savjetuje se da se masline jedu sa sirom, jer sami proteini
iz masline nisu dovoljni.
Ako se vau, listovi masline otklanjaju upale desni i grla, jer je
sok iz listova masline veoma uinkovit kod ovih upala. Iscijeen sok
iz listova masline koristan je protiv bradavica, rana i ireva, zbog
toga to maslina sadri tvari koje dezinficiraj u. Isti sok, takoer,
moe se koristiti i kao rektalna injekcija kod problema sa ranama
na crijevima.
Bolesti eluca
Neke vrste hrane kod nekih osoba uzrokuj u probleme sa proba
vom, to dovodi do nadutosti i drugih zdravstvenih problema. Ka
ko se moe lijeiti eludac u sluaju nadutosti i problema sa proba
vom?
Prvo: treba vakati jednu malu kaiku kopra, a zatim se napiti vode.
Drugo: za poboljavanje apetita i bru probavu stavi se aa vode
da prokljua, u nju se doda deset grama osuenih cvjetova zmijske
trave (tarkanj), ostavi se deset minuta, a zatim se popije otprilike
jedan kahveni fildan tog napitka prije svakog jela.
Tree: kod problema sa loom probavom uzme se jedna kaika svje
ih mekinja i stavi se u au vrhnja (pavlake) . Pije se uveer, sva
kodnevno.
etvrto: u ai vode kuhaju se tri grama mljevenih sjemenki kar
damona u trajanj u od pet minuta. Napitak se potom ostavi da se
hladi petnaest minuta. Pije se po fildan tog napitka prije svakog
jela. To e, uz Allahovu pomo, rijeiti bolove u elucu.
Peto: treba piti napitak od umbira ili umbir mijeati (dodavati)
u hranu u malim koliinama, to e pospjeiti probavu hrane.
Lijeenje bolova u stomaku i proljeva

Kako lijeiti jake bolove u stomaku koji se ponekad pojave?
Prvo: treba pripremiti aj od anisa i kamilice. Pored toga, treba
mazati stomak maslinovim ulj em u koji se doda kamilica.
Drugo: treba piti otopinu mastike. Njoj se moe dodati blago pod
grijana mjeavina kamilice i nane, a zatim tom smjesom mazati
stomak.
Lijeenje kiseline u elucu (garavice}

Nekada se nepravilno ili neredovno jede, u terminima koji ne od
govaraju elucu ili na neodgovarajui nain, pa se kao posljedica
toga javlja kiselina u elucu (garavica) , koja uzrokuje jake bolove.
Kako se taj problem moe lijeiti?
86
BoLEST 1 LIJEK
Prvo: samelje se odreena koliina svjee kouljice ipka i pomijea

se sa medom. Uzima se jedna kaika nakon svakog jela.
Drugo: u fildan vode doda se jedna mala kaika majine duice.
Ostavi se da prokuha, zatim se procijedi i pije, dva puta na dan.
Tree: u au klj uale vode doda se petnaestak grama sjemenki ruja
(rujevine) , zasladi se eerom i pije dva puta na dan.
etvrto: treba uzimati to vie krastavaca i svjee salate, to e, uz
Allahovu pomo, otkloniti garavicu u elucu.
Lijeenje ira na elucu

Kako se moe lijeiti ir na elucu?
Prvo: uzme se trideset grama sjemenki slatkog (pitomog) badema,
osuenog i oljutenog, dobro se namoe (da nabubre) , a zatim se
stave u pedeset mililitara klj ualog kravljeg mlijeka. Poslije se napi
tak zasladi istim pelinj im medom i redovno pije ujutro, petnaest
minuta prije uzimanja hrane (doruka) . Ovaj lijek treba uzimati
stotinu dana, neprekidno, pa e se osoba izlijeiti, uz Allahovu po
mo.
Drugo: opere se odreena koliina listova kupusa i dobro se ocijedi
(da se dobije sok) . Pije se jedna aa svjeeg soka pola sata prije
obroka. Ovo treba initi redovno, svaki dan, puna dva mjeseca.
Tree: pripremi se mjeavina od sladia, sjemenki lana, vuj eg boba
(vuike} , svinde, grbatice, listova kne, sranice i kozlinca, koji se
uzmu u jednakom omjeru. Sve se sitno samelje i skuha u jednom
kilogramu meda. Uzima se po jedna kaika nakon svakog jela.
Lijeenje zatvora i nadutosti eluca

Veina nas ponekad ima probleme sa pritiskom u elucu i probav
nim smetnjama. Nekada ovo uzrokuje zatvor (konstipaciju) ili na
dutost eluca. Kako se moe rijeiti ovaj problem?
Prvo: napravi se aj od narda i pije ujutro, poslije veere i prije
spavanja.
Drugo: uz hranu treba jesti zelenu nanu (metvicu) ili je stavljati u
salatu.
Tree: treba pomijeati maslinovo ulje, mljevenu majinu duicu,
sir i lotos i to jesti uz veeru ili nakon j acije.
Lijeenje upale jednjaka

Kako osoba koja ima upalu jednjaka moe lijeiti samu sebe na
prirodan nain?
Prvo: treba piti aj od kamilice (kuhanu kamilicu) , ujutro i uveer.
Drugo: treba piti to vie napitka od jema, a uz to treba jesti tikvu
(sakaska) .
Tree: u jednakom omjeru uzmu se sljedee biljke: rusomaa (ho
u-neu, pastirska torba, taruak, vrljen, djevojaka trava, bedri
nac, zaduh, siljevina) , umarka (sasa, breberina) , kamilica, sjemen
ke lana i artioka, samelju se i pomijeaju s jednim kilogramom
meda. Uzima se jedna kaika dobijene smjese, dva puta na dan.
Ovaj preparat takoer je koristan i za lijeenje dvanaestopalanog
crijeva (dvanaesnika) .
88
BoLEST 1 LIJEK
Lijelenje upale tankog crijeva

Kako se moe lijeiti upala tankog crijeva (enteritis) ?
Pola kaike maurana kuha se jednu minutu u dvije ae vode.
Svakog dana uzima se po jedna aa, u deset odvojenih doza.
Lijelenje dizenterije
Kada prljavtina dospije u hranu, osobe koje je jedu obole od di
zenterije. Kako se ona moe lijeiti?
Prvo: bijeli je luk najbolji lijek za ovu bolest. Svakih est sati treba
uzeti po jedno ehno, sve dok tegobe ne prou. Takoer, potrebno
je to vie jesti crni dud (crnu murvu, am-dud) da bi se otklonila
dizenterija.
Drugo: skuha se jedna kaika osuenih koulj ica ipka i stavi u au
vode. Pije se tri puta na dan.
Lijelenje tegoba sa debelim crijevom

Veliki broj osoba razliitih ivotnih dobi pati od problema sa de
belim crijevom koji nastaju usljed nepravilne ishrane. Kako se ovo
moe lijeiti na pravilan nain?
Prvo: uzme se pedeset grama majine duice, pedeset grama kami
lice, dvadeset i pet grama kopra, dvadeset i pet grama nane (metvi
ce) , samelje se i stavi u vodu u stakleni krag. Uzima se jedna mala
kaika prije svakog jela, uz malo vode.
Drugo: u jednakom omjeru pomijeaju se osueni kopar, korijan
der, cvjetovi kamilice, majina duica, anis, sena (kasija) , cvjetovi
bosiljka i kumin. Sve se sitno samelje i pije kao aj ujutro i nakon
veere.
Lijeenje proljeva
Koji je lijek uinkovit kod problema sa proljevom, koji se javlja kao
posljedica prehlade eluca ili zbog nekog drugog razloga?
Prvo: pripremi se fildan kahve bez eera, u kahvu se pomijea
limunov sok i popije se.
Drugo: djeci treba davati to vie svjee nasjeckane mrkve.
Lijeenje munine
Veliki broj ljudi pita se kako lijeiti povraanje i muninu. Znamo
li koje tvari pomau da zaustavimo ove zdravstvene probleme?
Prvo: za probleme sa muninom pije se aj od karanfila, ujutro i
uvecer.
y
Drugo: vae se mastika da se dobije sok iz nje.

Tree: treba jesti salatu nakon to se dobro opere.
Lijeenje bolova u stomaku koji se javljaju

prilikom pijenja vode
Pijenje vode kod nekih osoba prouzrokuje jake bolove u stomaku,
a da za to te osobe ne znaj u uinkovit lijek. Voda se nakuplja u
stomaku i to se naziva vodenom boleu. Koji je odgovarajui biljni
lijek za to?
Prvo: uzme se kumin i skuha u maslinovom ulju. Uzima se po j edna
kaika, tri puta na dan, jednu sedmicu.
Drugo: skuha se odredena koliina peruna i potoarke (rikule) ,
procijedi se i uzima po jedan fildan ujutro i uveer.
90
BoLEST 1 LIJEK
Bezvoljnost
Malaksalost je bolest savremenog svijeta. Uz sve napore i duevne
pritiske (stresove) koji pogaaju ovjeka, on nije u stanju pronai
momente u kojima e povratiti snagu. Nervni sistem nij e u stanju
podnijeti sve to. U ovakvim sluajevima potrebno je uzeti stvari u
svoje ruke i pomoi nervnom sistemu da se oporavi. Koji se savjeti
mogu dati osobama koje imaju ove probleme, kako bi ih prevazile?
Prvo: treba se zanimati neim to zahtijeva boravak van kue. Po
znato j e da boravak u stanu/kui i osjeaj zatvorenosti poveavaju
osjeaj b ezvoljnosti. Zbog toga je lijek za ovaj problem jednostavan:
treba "pobjei" iz kue. Treba izii u etnju, vonju biciklom, otii
u posjetu prijatelj u ili proitati knjigu (u biblioteci) .
Drugo: napraviti spisak stvari (podsjetnik) koje treba obaviti. Naj
bolji nain za odabir stvari koje treba obaviti jeste da pribiljeimo
ono to elimo raditi, kako ne bismo zaboravili.
Tree: dogaa nam se da se zatvaramo u sebe. Korisno je svoja osje
anja podijeliti s drugima i zato treba nai prijatelje kojima se mo
emo povjeriti i iznijeti im ono to nas mui i titi.
etvrto: ne smeta plakati ako nas problemi dovedu do suza. Pla
je izvrstan nain da izbacimo tugu iz sebe.
Peto: treba sjesti i razmisliti, te s vremena na vrijeme analizirati svo
je stanje. Na ovaj nain lake emo odrediti izvor svoj ih osjeanja i
time poboljati svoj emocionalni status.
esto: treba pokuati nekoliko puta (da neto postignemo, uradi
mo), a zatim, ako ne uspijemo, trebamo odustati. Deava nam se
da mislimo o neemu to e nam ivot donijeti, ponekad se slijepo
drimo tih svojih snova (matarija) , uprkos tome to nisu stvarni
(realni) . Kada sebi odredimo ciljeve koje ne moemo postii, to do
vodi do bezvolj nosti. Kada se naemo u ovakvoj situaciji u ivotu,
91
treba rei sebi: "Uinio si sve to si mogao", a zatim se zadovolj iti

pokuajem.
Sedmo: treba se baviti sportom. Brojne studije pojanjavaju da bav
ljenje sportom pomae da se prevazie bezvolj nost.
Osmo: treba nai neto odgovarajue to emo raditi i ime emo
se baviti, kako bismo izbacili iz sebe bezvoljnost. Treba se baviti
nekim poslom koji e eliminisati apatij u.
Deveto: treba znati odrediti dinamiku ivota, jer tempo ivota u
dvadesetom stoljeu moe biti veoma teak za praenje.
Deseto: treba izbjegavati donoenje tekih odluka. ovjek ne moe
donositi teke odluke kada je bezvoljan.
Jedanaesto: treba se s potovanjem odnositi prema drugima. Osje
aj superiornosti ini da osoba postaje nezadovoljna i da se ljuti
kada kontaktira ili sarauje s ljudima.
Dvanaesto: treba potpuno izbjegavati odlaziti na mjesta gdje se
obavlja trgovina (pijace, prodavnice) . Nekada rad s ljudima koji
se ne slau s nama moe dovesti do pogoranja stanja bezvolj nosti,
a odlazak na prodaj na mjesta ima isti efekat.
Kako moemo pomoi drugima koji pate od bezvoljnosti?
Kada u razgovoru primijetimo da je neki na prijatelj bezvo
ljan, trebamo uiniti sve to moemo da to promijenimo. Postoji
nekoliko savjeta koje mu moemo dati i tako pomoi da se rijei
bezvoljnosti:
Prvo: prijatelja treba navoditi na to da sam analizira svoje stanje, a
mi emo ga samo usmjeravati da pravilno razmilja.
Drugo: treba pozvati osobu koja pati od bezvolj nosti da s nama
uestvuje u nekoj fizikoj aktivnosti, npr. u bavljenju nekim spor
tom.
92
BOLEST I LIJEK
Tree: treba paziti na svoga prijatelja za vrijeme njegovog samopre

ispitivanja. Treba ga navesti da uvidi kako bezvoljnost ini da mu
se sve vane stvari ine nebitnim.
Mogu li neke vrste hrane ili navike u pogledu ishrane pomoi o
vjeku da prevazie bezvoljnost?
Da, najvanija tvar u prehrani koja pomae osobi u ovom sluaju
jeste vitamin B, kao i neke aminokiseline. Treba obratiti panju na
sljedee: treba uzimati I 000-3 000 miligrama aminokiseline cirozi
nar , rano ujutro, na prazan stomak. Kasnije treba uzeti vitamin B
ui.efeeru i to trideset minuta nakon to uzmemo aminokiselinu.
Tirozin se u mozgu pretvara u adrenalin, a on je hemijska tvar
koja pospjeuje senzorne osobine i u organizmu potie vitamin B,
posebno jedinjenja vitamina B6, da u procesu prerade hrane izdvaja
aminokiseline.
Dijabetes i povieni krvni pritisak

Odravanje nivoa eera i masnoe u krvi
Dijabetes je ozbiljna i danas veoma rairena bolest. Efikasan lijek
za nj u jo uvijek nije poznat. Postoji veliki broj razliitih miljenja
kako se treba nositi sa ovom boleu, koja se postepeno pogorava
i oboljeloj osobi donosi i druge zdravstvene probleme, kao to su
srana oboljenja, oboljenja bubrega, arterioskleroza (zaepljenje ar
terija) , problemi sa ivcima, sljepilo, nemogunost zarastanja rana
i druge. Kako oboljele osobe mogu odravati nivo eera i masnoe
u krvi u prirodnim okvirima?
Osoba oboljela od dijabetesa treba preispitati svoj nain ivota
i prilagoditi ga bolesti u tri segmenta: ishrana, odravanje tjelesne
mase i bavljenje sportom.
1
Najvie ga ima u mlijenim proizvodima, bananama, mahunama, avokad,

sezamu i bademima. (op. prev. )
93
Treba poeti sa reimom ishrane kojeg j e predloilo Ameriko

udruenje dijabetiara (ADA):
Prvo: treba uzimati to vie ugljikohidrata. Udruenje savjetuje da
reim ishrane, posebno kod dijabetesa drugog tipa, treba biti pro
centualno so-6o% sastavljen od onih vrsta hrane koje su bogate
ugljikohidratima.
Drugo: treba uzimati dovoljnu koliinu proteina. Udruenje kae
da se treba odrediti koliina proteina koja treba iznositi otprilike

I 2-20% kalorija koje unosimo. Svaki gram proteina iznosi etiri
kalorije.
Tree: treba obratiti panju da se u ishrani smanji koliina masnoa
(da se za tu osobu pripremi posebna, nemasna hrana) . Masnoe ne
smiju initi vie od 3 0% kalorija koje ta osoba unosi. Svaki gram
masnoe iznosi devet kalorija.
etvrto: treba konzumirati hranu koja je bogata prirodnim vlakni
ma, odnosno da ih u hrani ima u dovoljnoj koliini. Vlakna donose

brojne koristi za svaku osobu, pa tako i za osobe oboljele od dija
betesa. Udruenje savjetuje da se redovno uzima etrdeset grama
vlakana. Jedna od odlika vlakana jeste ta da ona kod-Oijabetira
smanjuju nivo holesterola u krvi. Vlakna su prisutna u sokovima
od povra, zobi, jema i voa i njihovo koritenje u ishrani zasi
gurno e smanjiti nivo masnoa u krvi, jer su vlakna tvari koje se
ne mogu probaviti, a utjeu na bolju apsorpciju eera iz hrane,
to daje priliku inzulinu da odrava nivo eera u krvi u granicama
normale.
Peto: treba smanj iti nivo holesterola u krvi. Treba paziti da se dnev
no ne uzme vie od tri stotine miligrama holesterola. Ovo znai da

treba smanjiti uzimanje mesa, umanceta, a treba paziti i na salo
na mesu i masnoe u mlijenim proizvodima.
94
BoLEST 1 LIJEK
esto: treba nai zamjenu za (bijeli) eer. Istraivanj a pokazuju da
saharoza i eer koji se koristi na trpezama, kada se koriste u jedna

kom omjeru, uz krob (namirnice koje sadre krob) ne povisuju
nivo eera u krvi nita vie nego npr. krompir ili penica. Ameri
ko udruenje dijabetiara zato savjetuje da osobe oboljele od ove
bolesti uzimaju manje koliine slatke hrane, ako vode rauna o ni
vou eera u krvi i ako to ne: dovodi do poveanja tjelesne mase.
Sedmo: treba biti veoma oprezan u pogledu konzumiranja slatkih
vrsta hrane. Osobe koje vode rauna o nivou eera u krvi mogu
konzumirati fruktozu (voni eer) i sorbitol, ali e, ipak, i tada
imati odredene zdravstvene probleme. Fruktoza povisuje nivo e
era u krvi uprkos tome to je njegova kalorinost manja nego kod
slatkia.
Osmo: treba voditi rauna o nivou kalorinosti: fruktoza i sorbitol

su visokokalorini i kad ih ima dovolj no u vou nisu zamjena za
tvari koje su niskokalorine. Ako dodamo fruktozu u svoj reim
ishrane umjesto saharina, to znai da smo u svoju ishranu uvrstili
dodatne kalorije.
Deveto: trb_a ee uzimati manje obroke. Organizam osobe obo
ljek-o<fdljabc:tesa puno lake probavlja manje obroke. Kada sma

njimo obim obroka, organizmu je potrebna manja koliina inzuli
na za regulisanje glukoze koja se unosi prilikom obroka.
Deseto: ne smiju se zanemariti stopala. Slaba taka dijabetiara jesu

stopala. Zbog ove bolesti ivci mogu slabije vriti svoj u funkciju,
to dovodi do slabije osjetljivosti na bol. Zbog toga se moe desiti
da dijabetiari i ne primijete da su im stopala oboljela. S Labljenje
krvotoka znak je da se rane i povrede nee moi zalijeiti kako treba.
Obine rane uzrokuju pojavu gangrene, to dovodi do amputacija
donjih ekstremiteta.
Jedanaesto: treba smanjiti pritisak na stopala tako to e se smanjiti

tjelesna masa. Jasno je da su stopala oslonac za cijelo tijelo i, ako
95
poveamo pritisak na taj oslonac, unitit emo ga. Primjetno j e da

osobe koje imaju veliku tjelesnu masu imaju daleko vie problema
sa stopalima od mravih osoba.
Dvanaesto: treba pregledati stopala dva ili tri puta na dan.

Trinaesto: treba voditi rauna o higijeni stopala. Stopala treba te
meljito prati sapunom i njeno ih posuiti svakog dana.
etrnaesto: treba redovno stopala odravati suhim upotrebom kva

litetnog pudera, kojeg treba stavljati na mjesta izmedu prstiju.
Petnaesto: treba rezati nokte prije nego postanu predugi.

esnaesto: treba nositi obuu odgovarajue mehkoe. Istraivanja
su pokazala da je noenje sportske obue najbolja zatita stopala

kod dijabetiara, bolja ak i od skupe obue koja je izraena prema
modernim standardima.
Sedamnaesta: ne treba zaboraviti arape prije obuvanja bilo koje
obue. Treba obavezno provjeriti da nismo zaboravili obuti arape,

jer one se smatraju najvanijim vidom zatite stopala.
Osamnaesto: treba smanjiti tjelesnu masu. Pretilost (gojaznost) do
vodi do luenja inzulina, pa eer ne moe ulaziti u elije i ostaje u

krvi.
Postoje druge vrste tvari koje pomau u procesu prerade glukoze,
a u prodavnicama se preporuuje uzimanje Chromium picolinata,
koji pomae optimalnom metabolizmu eera u krvi. Osim Chro
mium picolinata, tu je i pivski kvasac, ali ga osobe koje imaj u pro
blema sa alergijom na kvasac trebaju izbjegavati.
Postoji jo jedna vrsta vitamina B, inositol, koji je veoma kori
stan u odravanju smirenosti ivaca, jer njihova uznemirenost moe
izazvati povisivanje nivoa eera u krvi.
Bakarni sulfat smanjuje nivo eera u krvi.
BoLEST 1 LIJEK
e
neutralie uzronike bolesti i pomae u zarastanju

rana i proizvodnji kolagena (jedinjenja sastavljenog od proteina)
koji j e neophodan za zarastanje rana i koji se nalazi u svakom tkivu.
Cink je, takoer, veoma vaan za osobe oboljele od dijabete
sa. Veoma je koristan za imunoloki sistem i za zacjeljivanje tkiva.
Njegove najbolje vrste su: Picolinat i Gluconat.
Magnezij je veoma vaan za dobijanje energije u elijama. Oba
vezno ga treba uzimati u dovoljnim koliinama.
Vitamin B6 veoma je vaan za odvijanje brojnih procesa u eliji.
Veoma je vjerovatno da je on jako potreban svim osobama obo
ljelim od dijabetesa i to u veim koliinama. Treba naglasiti da je
vitamin B6 otrovan ako se uzme u prevelikim koliinama i zato ga
treba uzimati pod nadzorom lijenika.
Vitamin B1 je posebno vaan u procesu prerade eera.
Bijeli luk vaan je za osobe oboljele od dijabetesa iz razloga to
su one izloene poveanom riziku pojave gljivinih oboljenja, jer se
gljivice brzo razvijaju u sredinama u kojima ima eera. Bijeli luk
zaustavlja razvoj ovih gljivica, a najbolje je koristiti kapsule, jer one
nemaju neugodan miris.
Vitamin
Kontrola leera u krvi putem pravilne ishrane

Poznato je da do danas za dijabetes nije pronaen lijek koji e ga
u potpunosti izlijeiti. Meutim, nad ovom boleu moe se uspo
staviti kontrola putem pravilne ishrane. Kako to uiniti?
Bitno je znati da je mogue uspostaviti pouzdanu kontrolu nad
ovom boleu tako to emo redovno kontrolisati nivo eera u
krvi. Dijabetes je mogue kontrolisati ishranom, konzumiranjem
itarica i mahunarki, ali i sportom (fizikom aktivnou) . Nekim
osobama ovo je teko izvesti zbog toga to koriste inzulin, ali, ako
nita drugo, onda osobe koje ga jo ne koriste trebaj u voditi rau
na o ovome, a one koje ga koriste mogu smanjiti potrebnu dozu
inzulina.
97
Strunjaci se slau da se ishrana osoba oboljelih od dijabetesa

mora u visokom procentu zasnivati na itaricama i mahunarkama
zbog toga to su one bogate vlaknima, a vlakna pomau organi
zmu u procesu metabolizma glukoze. Ovo e rezultirati smanje
nim luenjem inzulina u organizmu, jer ga je potrebno manje za
regulisanje nivoa eera. Pored ovoga, vlakna poveavaju djelova
nje inzulina u organizmu, smanjuju nivo holesterola i preventiraju
zatvor (konstipaciju) . Postoje potvrena uvjerenja da ona preventi
raju zloudni rak crijeva, a, pored svega ovoga, smanjuj u i povieni
krvni pritisak. Za dijabetiare posebno su korisne sljedee itarice
i mahunarke: lea, ra, leblebija, grah, soja, svinda, penica, jeam
i druge.
Brojne studije razliitih zapadnih univerziteta ukazuju i dokazu
ju da su itarice i mahunarke veoma korisne osobama oboljelim od
dijabetesa. Meu njima je i istraivanje koje je proveo dr. Ander
son nadjednom grupom dijabetiara i koje je dovelo do sljedeih
rezultata:
Kod sluajeva djece oboljele od dijabetesa koji se lijei uzima
njem inzulina (IDDM) oboljeli mogu smanjiti dozu inzulina za

3 9% nakon to se budu pridravali pravilnog reima ishrane koji
se zasniva na itaricama i mahunarkama.
Kod sluajeva odraslih osoba oboljelih od dijabetesa koji se ne

lijei uzimanjem inzulina (NIDDM) velik broj oboljelih mogu u
uzimanju itarica i mahunarki nai potpun lijek, ako se budu
pridravali istog, prethodno navedenog reima ishrane.
Nauno tumaenje ovoga glasi: itarice i mahunarke su bogate

vlaknima, a vlakna prouzrokuju sljedee:
Prvo: podizanje nivoa regulisanja glukoze koja prolazi kroz dvana
estopalano crijevo, tj . nije potrebna velika koliina inzulina da ga

regulie.
BoLEsT 1 LIJEK
Drugo: poboljavanje uinkovitosti inzulina koj i se prirodno nalazi
u organizmu, te zbog toga oboljeloj osobi nije potrebno da izvana

unosi inzulin. Savremene studije kau da su prethodno nabrojane
vrste itarica i mahunarki bogate vlaknima, to poveava broj mo
lekula inzulina kod elijskih zidova (receptora inzulina) , a to, dalje,
djeluje na smanjenje potrebe za uzimanjem inzulina kod oboljelih
osoba.
Upotreba itarica i mahunarki bogatih vlaknima u

regulisanju krvnog pritiska
Jesu li itarice i mahunarke koje su bogate vlaknima sigurne za kon
zumiranje u pogledu povisivanja krvnog pritiska koj i, skoro uvijek,
prati dijabetes kao jedna od tegoba te bolesti?
Da, itarice i mahunarke bogate vlaknima potpuno su sigurne za
konzumiranje u pogledu krvnog pritiska. Istraivanja su pokazala
da kod vegetarijanaca, koji svoju ishranu zasnivaju na biljnoj hrani
bogatoj vlaknima, kao to su itarice, donja granica krvnog pritiska
smanjuje se za otprilike 1 8% u usporedbi sa osobama koje jedu
meso.
Zbog ovoga se moe rei: uzimanjem velikih koliina itarica i
mahunarki bogatih vlaknima moe se uzrokovati blago opadanje
krvnog pritiska, kako kod osoba koje pate od povienog krvnog
pritiska, tako i kod potpuno zdravih osoba.
Koliina itarica i mahunarki koja daje pozitivne reultate

u Ishrani dijabetiara
Koj a je prava mjera itarica i mahunarki koja se treba uzimati ka
ko bi se postigli zdravi i korisni rezultati kod osoba oboljelih od
dijabetesa?
Prava doza iznosi jedan pun fildan osuenih zrna, kao to su:
leblebija potopljena u maslinovom ulju, grah sa !imunovim sokom,
99
lea sa !imunovim sokom, vuji bob i maslinovo ulje, slanutak (sa

vodom) ili kuhane sjemenke. Ovo je dovoljno da se smanji nivo
tetnog holesterola, da se uravnotei nivo glukoze, pobolja uinko
vitost prirodnog inzulina, blago smanji pritisak u krvi, poboljaju
funkcije debelog crijeva i njegova prohodnost, kao i da se preven
tira rak crijeva.
Osobe oboljele od dijabetesa trebaju izbjegavati konzerviranu
hranu, kao to je konzervirani grah, jer to dovodi do naglog po
dizanja nivoa glukoze u krvi, nego trebaju konzumirati itarice i
mahunarke koje se potope u vodi (ostave da nabubre) ili se skuha
ju u vodi.
Voe i povre u ishrani dijabetiara

Kako se osoba oboljela od dijabetesa treba odnositi prema vou i
povru i koje su najbolje vrste koje treba uzimati, a koje su tetne i
nezdrave?
Voe i povre smatraj u se vanom hranom za osobe oboljele od
dijabetesa, jer sadre vlakna i to u velikoj koliini.
Jabuka se smatra najboljom vrstom voa (za dijabetiare) , jer
povoljno djeluje na regulisanje nivoa glukoze u krvi, na snienje
nivoa holesterola i krvnog pritiska, a pored toga ima i visoku hra
njivu vrijednost.
Uprkos tome to jabuka i gvajava sadre eere, injenica je da
su eer iz jabuke i gvajave u pasivnom stanju u organizmu, tj . ne
iziskuju da pankreas oboljele osobe lui velike koliine inzulina ka
ko bi se njime brzo regulisao nivo glukoze u krvi, kao to je sluaj sa
uzimanjem bijelog eera ili slatkia, openito. Ove dvije vrste voa
sadre posebno veliku koliinu vlakana i istraivai ih svrstavaju u
isti rang sa suenim itaricama bogatim vlaknima.
Gvajava sadri posebno veliku koliinu organskog sumpora ko
ji poveava koliinu inzulina, to je otkriveno na Odsijeku za psi
ho.fiziologiju amerikog univerziteta Yale. Udisanje mirisa jabuke
1 00
BoLEST 1 LIJEK
ima jako umiruj ue dejstvo i pomae pri smanj ivanju povienog

krvnog pritiska.
Francuska istraivanja pokazuju da uzimanje gvajave i jabuke
u veim koliinama rezultira veim smanjenjem nivoa holesterola
kod ena nego kod mukaraca. U prve tri sedmice redovnog kon
zumiranja jabuke povisuje se nivo holesterola, da bi se zatim vratio
na prirodni nivo.
Potpuno je jasno da se djelotvornost jabuke i gvajave kao regu
latora holesterola ili krvnog pritiska razlikuje kod razliitih osoba,
zavisno od zastupljenosti hemijskih elemenata u organizmu. Po
nekad se ak dogaa i to da ovi efekti kod nekih osoba potpuno
izostanu.
Dakle, na kraju savjetujemo da se gvajava i jabuka jedu cijele,
tj. da se ne !jute, jer kora sadri veliku koliinu vlakana korisnih za
organizam . Sto se tie groa (vinove loze), ono se smatra najopa
snijom vrstom voa za dijabetiare, jer dovodi do naglog porasta
nivoa glukoze u krvi i zbog toga se mora jesti uz oprez.
Mlijeko i jaja u ishrani dijabetiara

Mogu li mlijeko i jaja utjecati na nivo masnoe ili holesterola kod
osoba oboljelih od dijabetesa?
S to se tie jaja, poznato je da umance jajeta sadri veliku ko
liinu holesterola. Zato se ono mora uzimati uz oprez. Dovoljna
su najvie 2-3 jajeta sedmino. Kiselo mlijeko (jogurt) i grualina
smatraju se najbolj im vrstama mlijeka za sve ljude, a posebno za
dijabetiare. Savjetujemo da se prije uzimanja obinog mlijeka s
njega skine gornji sloj (kajmak) , jer je bogat masnoama. ..
Meso i proteini u ishrani dijabetiara

Da li se dijabetiarima savjetuje uzimanje odreene koliine mesa
ili neki posebni naini uzimanja proteina?
Q RAZNIM BOLESTIMA I NAINIMA LIJEENJA
101
Openito uzevi, dananji strunjaci za ishranu (nutricionisti)

savjetuju da se ishrana u najveoj mjeri treba zasnivati na uzima
nju proteina biljnog porijekla (npr. grah, soja i druge mahunarke,
kao i itarice) , proteina ivotinjskog porijekla i posebno mlijeka i
mlijenih proizvoda. Treba smanjiti uzimanje proteina ivotinjskog
porijekla sadranih u mesu. Najbolje je uzimati bijelo meso (riba
i ptiije/pilee meso) , a treba smanjiti uzimanje crvenog mesa, jer
bijelo meso sadri najmanje koliine masnoe i lahko je za probavu.
Kod uzimanja bilo koje vrste mesa treba paziti da se s njega skine
koica (posebno kod piletine) i svaka vrsta vanjske masnoe (kao
to je salo) .
Vrste hrane kojih se dijabetiari trebaju kloniti

Koje su opasne vrste hrane koj ima se dijabetiari ne bi trebali ni
pribliavati, kako time ne bi jo vie pogorali svoju bolest?
Dijabetiari se moraju uvati masnih jela (potpuno ih izbjega
vati) , jer ona podiu nivo holesterola u krvi. Takva jela su: salo na
mesu (treba koristiti biljno maslo ili biljna ulja prilikom priprema
nja hrane) , kajmak i vrhnje. to se tie masnoa biljnog porijekla,
one nisu tetne, no one mogu dovesti do poveanja tjelesne mase.
Takve masnoe su one iz oraha, badema, kikirikija i sl. , kao i neke
druge masnoe biljnog porijekla.
Isto tako, potrebno je nastojati smanjiti koliinu uzimanja bi
jelog eera na najmanju moguu mjeru. Treba ga zamijeniti po
sebnom vrstom eera za dijabetiare (saharinom) . Openito, tre
ba nastojati zaustaviti pogoravanje bolesti. Treba se uvati kolaa,
slatkia i drugih vrsta hrane koje se prave od eera. Treba zapamtiti
da organizam vie nije u stanju da se sam nosi sa eerom (gluko
zom) ako se on unese u velikoj koliini to, opet, moe dovesti do
naglog porasta nivoa glukoze u krvi tako da tegobe dostignu nivo
neizdrivosti (kritinosti) .
1 02
BoLEST 1 LIJEK
to se tie rie, jedna savremena studija potvruje da je ria po

sebno korisna za odrasle osobe oboljele od dijabetesa, jer smanjuje
nivo holesterola i regulie nivo glukoze. Pored ovoga, meu njene
ljekovite odlike spada i to to sniava povieni krvni pritisak, lijei
kona oboljenja, otklanja proljev, preventira rak . . .
to se tie makarona i krompira, oboje su tetni za dijabetiare,
posebno krompir, i njihovo konzumiranje moe dovesti do naglog
porasta nivoa glukoze u krvi.
Kad je kruh u pitanju, najbolje je jesti kruh napravljen od brana
koje je spravljeno od Cijelih zrna penice (integralnog brana) , jer
ono sadri veliku koliinu vlakana. Kouljica zrna penice sadri
veliku koliinu vitamina B i vitamina H koji jaaju polnu sposo
bnost (to je jo jedan od problema od kojih pate neki dijabetiari) .
Zbog ovoga se savjetuje uzimanje crnog kruha, jer on sadri toliku
koliinu vlakana kakva se ne moe nai u drugim vrstama kruha.
Uloga minerala i vitamina u jaanju imunolokog sistema

Govorili smo mnogo o hranj ivosti itarica i mahunarki i korisnosti
voa za osobe oboljele od dijabetesa, ali, ta je sa mineralima i vita
minima koji im odgovaraju, koji ih uvaju od pogoravanja bolesti
i koji jaaju njihov imunoloki sistem?
Meu najvanije minerale i elemente koji su neophodni osoba
ma oboljelim od dijabetesa ubraja se cink, koj i se nalazi u mnogim
vrstama hrane, jer on pospjeuje otpornost organizma i obnavlj a
tkiva.
Magnezij je neophoda za obnavljanje energije u elijama, a za
oboljele osobe j e najvanije da se viak magnezija odstranj uje kroz
bubrege. Ima ga u povru i vou.
Hrom poveava djelotvornost inzulina, tj . odrava nivo glukoze
(djeluje na odravanje nivoa eera) . Ima ga dovoljno u pivskom
kvascu.
103
to se tie vitamina, za osobe oboljele od dijabetesa najvanije j e

uzimati vitamin e , jer on pomae u borbi protiv uzronika bolesti,
poveava vitalnost tkiva, pomae u zarastanju rana (treba primi
jetiti da dijabetiari imaju probleme sa zarastanjem rana i kurj im
oima na stopalima) . Ovog vitamina ima u velikim koliinama u
limunu, narandi, paradajzu, dudu, a grejpfrut se smatra njegovim
najboljim izvorom.
Isto tako, ove osobe trebaj u uzimati vitamin B, sve njegove vr
ste, posebno vitamin Bh jer je on neophodan za zdravlje ivaca i
preradu eera. Ima ga u obilju u peninom kruhu, neoljutenim
itaricama i kvascu. Takoer, trebaju uzimati vitamin B6, koj i u ve
likoj mjeri poboljava odvijanje velikog broja procesa u elijama i
ini se da je oboljelim osobama potrebnij i od drugih vitamina. Ima
ga u velikim koliinama u banani, neoljutenim itaricama, povr
u i veini zeljastih biljaka. Slino je i sa niacinom. Spominje se da
on ima jae dejstvo od hroma. Ima ga u neoljutenim itaricama,
kvascu i mekinjama.
Savjeti za dijabetiare
Nakon svega kazanog u pogledu dijabetesa, onoga to je najbolje
initi u vezi s njim, te onoga ta ga pogorava, moe li se sve to saeti
u nekoliko jasnih uputa koje e predstavlj ati plan za neutralisanje
tegoba dijabetesa i ureenje naina ivota i ishrane?
Prvo: treba svakodnevno uzimati potrebnu koliinu vode i treba
se uvati dugotrajne ei. Ako u organizmu ima dovoljno vode,
to smanjuje rizik od pojave zdravstvenih problema sa bubrezima,
jer ona proiava mokrane kanale i spreava nakupljanje soli i
drugih tvari (treba primijetiti da dijabetiari imaj u vie problema sa
bubrezima od drugih ljudi) . Voda je izuzetno korisna kod sluajeva
povienog nivoa glukoze u krvi, jer ublaava njenu koncentraciju
u krvi i otklanja viak putem mokrae. Ona se smatra osnovnim
lijekom kod problema sa povienim nivoom eera u krvi.
1 04
BoLEST 1 LIJEK
Najbolji nain da odredimo koliko nam je vode dovoljno jeste da

posmatramo boju svoje mokrae. Ukoliko je ona tamnouta, treba
piti vie vode.
to se tie aja, kahve, koka-kole i sl., te napitke treba oprezno
uzimati. Naravno, najbolje ih je potpuno izbjegavati i zamijeniti
ih korisnim bilj nim napicima (kao to su napici od svinde, anisa,
grejpfruta i dr.) . Razlog za ovo jeste taj to aj, kahva i koka-kola
sadre kofein, za koji je utvrdeno da povisuje nivo glukoze u krvi,
a, ukoliko se uzima u prekomjernim koliinama, ima i druga te
tna djelovanja, te prouzrokuje tegobe kao to su proljev, probavne
smetnj e i dr.
Drugo: povre i voe sadre organski sumpor koji djeluje na pre
obraavanje inzulina kojeg nazivamo c-peptid u aktivni inzulin.
Zbog ovoga treba uzimati vee koliine sumpora.
Tree: savremena istraivanja navode sljedee:
I . japanska jabuka (kaki) smanjuje nivo eera u krvi za oko 40%,

2. vuika smanjuje nivo eera u krvi za oko 20%,
3 svinda smanjuje nivo eera u krvi za oko 2 5 %,
4 gvajava smanjuje nivo eera u krvi za oko I 5 % ,

5 . crveni i bijeli luk smanjuju nivo eera u krvi
za
oko 20%,
6. ulje iz graha, ako se uzima jedna velika kaika, smanjuje nivo

eera u krvi za oko 1 o%,
7 zeleni grah smanjuje nivo eera u krvi za oko IO%.
etvrto: neke biljke smanjuju nivo eera u krvi, i to:
1. grbatica (tikva) dio je Poslanikove, sallallahu 'alejhi ve sellem,
medicine; ona u velikoj mjeri smanjuje nivo eera u krvi;
105
2. jasen; izdrobi se 40-60 sjemenki i uzmu se nakon jela;
3 . svinda; jedan gram svinde sadri dva miligrama jedinjenja sli
nog inzulinu koje jednako djeluje;

4 puna aa japanske jabuke smanjuje nivo eera u krvi za oko
40%;
5. listovi jagode potopljeni u vodi; jedna mala kaika listova uzima

se ujutro i uveer, a smanjuje nivo eera u krvi za oko 3 0%;
6. sjemenke tuca (portulak) poboljavaju apsorpciju eera i ma
snoa u crijevima, jer ojaavaju unutranj i sloj crijeva.
II.
P RI RO D N I
DODAC I I S H RAN I
PRIRODNI DODACI ISHRANI

Ljudi danas puno sluaju o onome to se naziva "prirodnim doda
cima ishrani" . A ta su ustvari ti dodaci i koj e su koristi od nj ih?
Prirodni dodaci ihrani obuhvataju irok spektar proizvoda. Ope
nitg kazano, ovl dodaei U proizvodi od onih vrsta hrane koje or
(Ciln izmu oigYrilVIljY brgJ n t korltl. U n@kim l uajevima osnove
,;1 proizvodnjy (Wl h dtnilltik ntlilmn y f\illjlmi o nar{) d n J
mCldicinskoj pr1k6l narod& koJ y au ivjeli p rtj ni81 kao i o njiho=
vim tradicionalnim nilinlmi proivodnje UjQkovil. Sa drue Hfilfl@,
avrcnn ena n1uka sv, viACl proYiVil omgv@ narodnCl mt!dldnt!, Pa,
!(oje su ko ri8 d od gvih qgf:lgtalu l8hf&nH
I majui u vi dP nJihovu, mno;obrojnot, n&vRdh tt!mo korint od
sv1kPg dodatka p oj ldi P'lHo , u uputt! o nJt!lovom nainu upotrt=
b.
I,
Sjemnko ImA i pljQ od Jemenld lma, Sjemt!nke\1 lllnil boaau!!
om"gA=' omovn lm m1unim ldat!Unama, ll\iliHtIJem, killj;m l

vl 1knlma . Ino tik(:), ont! su boa1t lvo r vhRm in a s, pr(:)tt!in& i inka,
Sdrl1 malt kollinQ gultcnih ffiil8ft(:)6i, n isk(:)kil{)rine 11\J i U'lptt!
n liAdrl ho lanarol . UkYii 11jemnki J t! pfij&trm. alla n uku!lu or&hi.
Moau e !l tilVlj id u v'ldu lli ll Il o k gd vo ta Ul povra, a mo;u !lt! i
do d&vatl u lllllatt! Ul vrhnja.
m
Ulj e iz lljtmenld 1ralda, Megq b roJ nim p rirodn im izvorima koj i

llulre QllOVHt! ml!l flt:f ki!l ltp e, ulj e iz lljGmt!nkl jroa .smatra se
!,
izvoro m koj i !l&drti fljvi l ltllolne killli n@, il Hflj manje zasienih
ffiilfl P;t, Ov Yljt! fl@ ldri t@fn ffiflfl i(l8@lin1 holesterol, niti
n&n=ij, h1u bla1 okY8 8liaJ1 ku8Y oraha,
109
I10
BoLEST 1 LIJEK
3 . Ulje iz cvjetova jagorevine. Ulje iz cvjetova jagorevine sadr

i odreenu koliinu gama-linolenske kiseline koje u njoj ima vie
nego bilo koje druge hranjive tvari. Ovo je masna kiselina koja ta
koer pomae u spreavanj u zakreenja arterija (arterioskleroze) ,
sranih oboljenja, predmenstrualnih tegoba, problema sa broj nim
zaepljenjima krvnih sudova, povienog krvnog pritiska i drugih
zdravstvenih problema. Isto tako, ona ublaava bolove i upale i po
spjeuje luenje polnih hormona.
Riblje ulje. Ovo je ulje dobar izvor omega- 3 osnovnih masnih
kiselina. Meu one vrste ribe koje su najbolji izvor ovih kiselina
spadaju: losos, skua, haringa i sardina, jer sadre vee koliine ma
snoa, a i vee koliine omega- 3 masti, od ostalih vrsta riba. Tako
npr. oko IOO g lososa sadri 3 600 mg omega- 3 masnih kiselina,
dok ista koliina bakalara (koji sadri veoma malo masnoa) sadri
samo 400 mg.
4
5 . Biljna vlakna. Biljna vlakna nalaze se u velikom broju vrsta hra
ne. Ova vlakna pomau da se snizi nivo holesterola u krvi i stabili

zuje nivo eera. Ona preventivno djeluju protiv pojave raka debe
log crijeva, zatvora, hemoroida i drugih broj nih oboljenja. Vlakna
su korisna za odstranjivanje odreenih tetnih elemenata iz orga
nizma. Imajui u vidu da proces ljutenja (ienja) namirnica od
stranjuje velike koliine biljnih vlakana, to je obiaj u Americi,
najbolja .amerika hrana postala je veoma siromana vlaknima ko
ja su jako korisna za ljudsko zdravlje. Postoji sedam glavnih izvora
vlakana: mekinje (trice, osjevine) , celuloza, smola, hemoceluloza,
brano, elatinozne tvari i pektin. Svaki od ovih izvora ima spe
cifinu ulogu, pa ih je najbolje koristiti sve, a ne ograniavati se na
samo jedan izvor. Treba poeti sa uzimanjem malih koliina, a za
tim ih postepeno poveavati, sve dok se ne ostvare optimalni efekti
na organizam.
6. Bijeli luk. Bijeli luk samo je jedna od velikog broja vrsta hrane na
ovome svijetu koja je veoma vrijedna i korisna. Koristi se hiljadama
godina, jo od drevnih vremena stare egipatske, babilonske, grke,
lI I
rimske civilizacije . . . Kae se da su graditelji piramida svakodnev

no jeli bijeli luk kako bi dobili snagu i kako bi mogli podnijeti
vei teret. Bijeli luk sniava krvni pritisak, jer u svom sastavu ima
Mtthy/ Ally/ Trisu/jidt, koji ini elastinim (proiruje) zidove krv
nih sudova. Takoer, poboljava i protok krvi na nain da grupie
krvna zrnca, to smanjuje rizik od nakupljanja krvnih ugruaka na
mjestima gdje se spajaju krvni sudovi, a time djeluje i protiv sr
ane aritmije. Uz to sniava i nivo holesterola u krvi i poboljava
probavu. Bijeli luk je koristan u lijeenju raznih bolesti, meu ko
jima je i rak. U velikoj mjeri jaa imunoloki sistem i djeluje protiv
prirodnih uzronika bolesti.
7 . Ginseng. Biljka ginseng koristi se u svim krajevima Bliskog Isto

ka kao sredstvo za ope jaanje organizma, za otklanjanje anemije
i vraanje energij e. Postoji velik broj vrsta biljke ginseng: sibirski
ginseng, ameriki ginseng, japanski ginseng, kineski ginseng i ku
ri. Struni naziv ove zadnje vrste je Panax ginseng i ona se najvie
koristi .
8 . Ginko (Ginkgo biloba). Ukrasno drvo pod nazivom ginko po
znato je ve hiljadama godina u Kini, odakle se proirilo i u ostale
dijelove svijeta. Ekstrakt iz njegovih listova je biljni proizvod ko
ji se najvie koristi u svijetu. Za ovaj ekstrakt nauka je utvrdila da
potpomae razvoj krvnih sudova i da poboljava dotok kisika i krvi
u srce, mozak i ostale organe u organizmu. Ova svojstva ine ginko
veoma korisnim za uljepavanje tena i ublaavanje bolova u tkivi
ma. Isto tako, ginko djeluje i kao antioksidant, usporava starenje,
sniava povieni krvni pritisak, preventira stvaranje krvnih ugrua
ka, a koristan je i za lijeenje prekomjernog luenja tinina u uima,
problema sa unim kanalima, oteenja sluha, polne nemoi, pore
meaja krvotoka i drugih zdravstvenih problema. Ginko se danas
naziva "pametnom biljkom", jer je jasno utvreno da "prepoznaj e"
i otklanja zdravstvene probleme u ranom stadiju.
9 Kukuruzne klice. Klice treba odvajati od zrna i uzimati ih zase
bno. Ove klice sadre sve najbolje hranjive sastojke iz zrna kukuru-
I ll
BoLEST 1 LIJEK
za. Njihovo korisno djelovanje traje due od djelovanja peninih

klica, a isto tako sadre i veu koliinu nekih hranjivih sastojaka,
posebno cinka. Kukuruzne klice sadre i do deset puta veu kolii
nu cinka od one koju nalazimo u peninim klicama.
1 o. Penine klice. Penine klice predstavljaju izvor bogat vitami

nom H, veinom vitamina B i nekim mineralima kao to su kalcij,
magnezij , fosfor i drugi. Jedan problem koji se vezuje za penine
kllee J"te to ho ono lahke pokvare i penanll ne upotreb lj iv .
P6elinja ptlud. lrne1 ptllnje peludi lne Wir kt}jl J Mlin&
kill, a do blJi lit iz cvjtVtl bUJtlu. SkuplJtju lh pcle. I O= l 5 %

pellnje peludi in pmtelnl . Verecl nJih, pelud dril vitamin B,
vit1mln e, tmln o khel in e, o11novne mame kllitlln", kawen, killeij,
bikir,. eljezo, milflezij , kiUJ. milnian, natriJ l jednolitilVfU leeere.
11.
l<vasac, KvRiille ima Jednu poaebnu oMobtnu, il to J dil e mole

r&lipriti i zn&IJno pove!ld brgJ 11vj!h Mtinleil u vecnn11 kriltkgm
rgku, Bogat JC! broJnim hranJ Ivim illiW} elmll, kig Aw nt vltllmlni 1
(lzuzev vltimhu Du), ei nllcn amlnoklellna, kao ! C\ltrnllelit vrta
rullltlh minerali. Nivo prutCllna u kva!leu lznoMl 5 2.% ukupru ma=
1 2. .
11e,
1',
1 boat Jt l follfgrgJTl.
Aloe vera, LJekovita svoJnvt ove bUj ke ponlltil liU j gl od divnih

vremen&. 8rgjni p rglzvodi ga lllaCl vere upgneblj&vanl m za uljep=
lttv1nje i zilldtu kgae. Otkrlveng Je d& pgnojl vile od dvije nodne
r&zllltlh vnt& alge vere koje ranu u tgpllm l 1uhlm predjcdimll u
avljetu. Aloe ver& pen&tll Je k&o lijek l Mrednvo 11 htdrt&elj u l nj t=
au kote. Veo m& Je korlan& kod llJeenja avlh vrn1 opekotina. Dobra
Je l za ltJeenJt pcujekotlnll, ubodnlh rtna (uBrlz&) , ujtdil lnekatih
1knl, r&na n& koli l o1lpt. Kod unutr&lnje upgtrebe (tJ . kod uzi=
m1nj1 kroz un&) eknrkt (koji je 91=99% gd Ine aloje) pomalt u
lljc6enju balead tlue&, unutrill n jlh rna, ztvgra, htmergld&, upi=
la deb1lg1 erljtv& l vih 011tallh bole1d debelo; erlJev&. Molt bld od
korint l kad lUtClnJa prgblema 11 n&mttnleim& l pllr&zltim&, lwd
r&ki kate, kiP l kod up&ltt zllgbov& (artfltla&) ,
113
14. Med. Med je proizvod koji se dobija iz cvjetnog nektara, a ko

ji lue pele. 3 5% meda sainjavaju proteini (med sadri polovinu
aminokiselina) i odlikuje se time to predstavlja izvor bogat broj

nim osnovnim hranjivim sastojcima, kao to su broj ni ugljikohi
drati (eeri) , neki minerali, vitamin B, te vitamini e, H i o.
I
5. Pirika (pasja trava, jeevica, otrica) . Ova je biljka bogata kalci
jem, eljezom, svim osnovnim aminokiselinama, hlorofilom, flavo

noidim a, vitam ino m 1,1, vltaminom e i brojnim drusim elemen.,
tima koJI au povezani n enzlmlma. Ova bllJkl llJe!l probleme 11
elucem, dv1naenopalanlm criJevom, debelim eriJevom, 1 pClred

toga lljel l upale pankreaa1 l dj eluje promupalno.
1 6. Plava djetelina (lucerka, vija), Plava Je dJetelll\a Jedna od broJ
nlh vrata hrane J;a koj u se na da je bogata mineralima. Ona razviJa
svoje korijenJe duboko pod zemljom. Od nje Je dobro praviti na
pitke za poatae, Jer sadril velike koliine hloronla l drugih hranji
vih l&ltoJaka. Sadri jol i kalciJ, magneziJ, foafor, kaliJ l ave pona
te vitamine. Mi nerali su zatuplJeni u uravnoteienoJ kolllnl, lto
pobolJiava nJihovu apsorpciJu. Spomenuti minerali au bulnl, all
Imaju veoma ko risno djelovanje na crijevni trakt.
1 7. Naplcl od povra. Ova pla pred.mwljaJu prirodne hranJive na..

pi tke koJI 1e pravlj aj u od bilJaka 1 ubrajaJu u aredatva koja djeluju
antltokllno 1 koj a prolltavaJu krv. Pored ovo1a, ona 1adrte velike
kolllne hloronltl, minerala, enzima i dru1lh veoma vdnih hranJ!
vih tvari. Stoga uzimanJe ovlh napitaka Ima predno1t u tome ito
e ekltraktl Iz biljaka moau pripremiti nepoaredno priJe piJenJa,
tJ . naplel moau bltl avjeti. Takoder, pOitoJe l broJne fabrike koje
proizvode ove vnte pla.
Ljekovito bilje
ImaJu! u vidu ltetne utjecaje upotrebe vjelta!klh proizvoda, na
uka Je utvrdila da hemljkl preparatl llje!e 1amo almptome, a ne
1 14
BoLEST 1 LIJEK
lijee samu bolest, te se zbog toga deava da jedna bolest postane

hroninom. Iz tog razloga svijet se vratio prirodi, posebno ljeko
vitom bilju u kojem se ve nalaze broj ni uinkoviti preparati koje
je Svojom savrenom preciznou spravio Uzvieni Stvoritelj i dao
da budu u malim koliinama, a ipak tako efikasni, te da nemaju
nikakvih neeljenih efekata. Ovi preparati poboljavaju odvijanje
procesa u elijama tako da one mogu vriti svoju ulogu i proizvo
diti potrebna hemijska jedinjenja. Koje su pouzdane ljekovite bilj
ke? Koji se njihovi dijelovi mogu koristiti? Kakav je njihov sastav,
djelovnje i nain upotrebe?
U nastavku knj ige slijede opisi oko stotinu i vie vrsta ljekovitih
biljaka koje se mogu upotrebljavati. Za svaku vrstu pojanjeno je
koji se dio biljke koristi, kakav je hemijski sastav te biljke, koje
hranjive sastojke sadri, kako djeluje na zdravlje i kako se koristi.
Vulji rep
Naziv biljke: vuji rep, lopuh, divizma, (Verbascum thapsus) .
Dijelovi koji se koriste: listovi.
Hemijski sastav i hranjivi sastojci: akubin, kolin, hisperidin, ma
gnezij, pontosink, aminobenzoat, saponin, sumpor, firbacid, vi
tamini 82, 812, o.
Djelovanje: djeluje umirujue, ublaava bolove i pomae boljem
spavanju. Iz organizma odstranjuje tetne tvari. Koristan je za
lijeenje astme, bronhitisa, problema sa dinim putevima, bo
lova u uima, poviene temperature i oteklih i bolnih lijezda.
Takoer, koristi se i kao odlino sredstvo za ublaavanje upala.
uma rica
Naziv biljke: umarka, sasa, breberina (Anemone pulsatilla) .
Dijelovi koji se koriste: latice cvjetova.
II5
Hemijski sastav i hranjivi sastojci: karoten, kalendulin, likopin,

saponin, osnovne masnoe.
Djelovanje: prirodno je protuupalno sredstvo, njeguje kou, po
mae regulisanju mjesenog ciklusa i ublaava povienu tempe
raturu. Korisna je za lijeenje velikog broja problema sa koom,
kao to su naboranost i opekotine usljed prevelikog izlaganja
suncu. Pored toga, poboljava zdravlj e ivaca i ublaava zubo
bolju. Korisna je i kod problema gojaznosti kod djece, kao i
kod problema sa koom, takoer kod djece. Openito gledano,
ako se upotrebljava izvana (po koi) , nema nikakva iritirajua
djelovanja.
tia k
Naziv biljke: iak (Arctium tomentosum) .
Dijelovi koji se koriste: korijen i sjemenke.
Hemijski sastav i hranj ivi sastojci: arktin, bakar, osnovne masnoe,
inulin, eljezo, mangan, sumpor, tanin, cink, te vitamini B" B6,
B 1 2, H.
Djelovanje: proiava krv, poboljava rad jetre i ui, tj . vraa ih
u okvire prirodnog djelovanja, jaa imunoloki sistem. Koristan
je i za lijeenje problema sa koom, kao to su bradavice ili kurje
oi, a ublaava i artritis (upalu zglobova) .
Upozorenje: ometa (usporava) apsorpciju eljeza, ako se uzima pri
rodnim putem.
Divlji sitni bosiljak

Naziv biljke: divlji sitni bosiljak (Calamintha acipos) .
Dijelovi koji se koriste: korijen, vrhovi biljke.
Hemijski sastav i hranjivi sastojci: bazine tvari, tiramin.
II6
BOLEST I LIJEK
Djelovanje: ublaava upale, a koristan je i za lijeenje zglobova,

problema sa krvnim sudovima, vodenom boleu i gojaznou.
Takoder, pozitivno djeluje na vene (naroito u sluaj u problema
sa ugrucima i prohodnosti vena) i krvotok openito. Isto tako,
koristan je za zdravlje bubrega i urinarnog trakta. Ova biljka jo
j e djelotvornija ako se uzima zajedno sa vitaminom e.
Astragalus
Naziv biljke: astragalu (Anrtgalus mem b ranaceua)

Dijelovi koji se koriste! ko rij en ,
Hcmtjsld 111tav i hranjiv! aastojcl l betain, kolin , beta-sitosterol,

lzotlavin, komatoki ni n , aaharoza.
oJaava imunoloJkl alatem, poboljJava rad n adbubrc..

lnlh illjczda l probavu, poapjeluje rad Jajnika i rad lljeda s
unutrainjlm luenjem. Takoder, potpomae brie zarastanje (ra
na), vraa energiJu, otklanJa nemo, poveava ld rilJivo lt, o t
klanJa osjcaJ naleta hladnoe, UJel grlpu. p ro bl eme vezane a
alabljenjc lmunololkog sistema, djeluje antlkarcinogeno l lijei
hronlne probleme 11 pluima.
Djelovanjo1
Upozorenje: ne mlje 1e korl.cld ako oaoba lma povlienu tempera

turu.
Irska mahovina
Naziv btljke: iraka mahovina (Chondru crlpua) .

Dijelovi koji se korl1te1 ciJela bllJka.
Hemijski sastav i hranjivi sa1tojci: amlnoklsellne, brom, hlar, J o d,

kalcij , eljezo, mangan, natriJ, protelnl, meJozln .
Djelovanje: pomae proces izbacivanja neavarenlh tvari {izmeta) ,
lijei brojne probleme sa crijevima, a korl11d 1e l kao lo sio n u
kou. Koristi se jo i kod problema sa suhom kosom.
1 17
Pelin
Naziv biljke: pelin (Artemisia absinthium) .
Dijelovi koji se koriste: cijela biljka.
H emij ski sastav i hranj ivi sastojci: absintol, acetilen, keton, osnov
ne masnoe, flavonoidi, jedinjenja vitamina B.
Djelovanje: djeluje kao blago umirujue sredstvo, odstranjuje na
metnike, poveava kiselost u elucu i smanjuje povienu tjele
snu temperaturu. Koristan je i za lijeenje vaskularnih proble
ma i tekih glavobolja (kada boli j e dna polovina glave), kao i za
lij eenje pro b lem a sa crijevnim parazitima. esto se koristi sa
crnim orahom kod problema sa crijevnim nametnicima.
Upozorenje: ova se biljka ne smije koristiti za vrijeme trudnoe,
jer moe izazvati pobaaj . Takoer, ne treba je koristiti dui
vremenski period bez prestanka, jer moe dovesti do toga da
organizam postane imun na nj u.
TratinICI
Naziv biljke: krasuljak, tratinica, novi (Bellis perennis) .
Dijelovi koji se koriste: osueni cvjetovi i listovi.
Hemijski sastav i hranjivi sastojci: porina!, kamfor, paritonolid,
santamarin, terbin.
Djelovanje: poveava prohodnost plua i dinih puteva, regulie
menstrualni ciklus, poboljava apetit i poboljava rad maternice
(sposobnost kontrakcija) . Korisna je i kod lijeenja upala zglo
bova, up.Je debelog crijeva, poviene temperature, glavobolje,
menstrualnih tegoba, greva i bolova openito. vakanje listo
va tratinice uzrokuje pojavu rana u ustima.
Upozorenje: ova se biljka ne smije koristiti za vrijeme trudnoe.
I I8
BoLEST I LIJEK
Ruzmarin
Naziv biljke: ruzmarin (Rosmarinus officinalis) .
Hemijski sastav i hranjivi sastojci: gorke tvari, porinol, kamfin,
kamfor, tena ulja, sinol, hinin, tanin.
Djelovanje i upotreba: eliminie bakterije, regulie rad eluca, po
boljava rad krvotoka i probavu, djeluje kao tvar koja spreava
navalu krvi, poboljava dotok krvi u mozak, otklanja toksine
tvari iz jetre, a ima i odliku da djeluje antikarcinogeno. Tako
der, koristan je i za lijeenje glavobolje, problema sa povienim
ili niskim krvnim pritiskom, problema sa krvotokom i menstru
alnim otjecanjem.
Hajduka trava
Naziv biljke: hajduka trava, kunica, kunji rep, spori, stolisnik
(Achillea millefolium) .
Dijelovi koji se koriste: plodovi i listovi.
Hemijski sastav i hranjivi sastojci: eilina kiselina, eilin, kali
dofin, osnovne masnoe, kalij, tanin, vitamin e.
Djelovanje i upotreba: ima ljekovito djelovanje na zdravlje slu
zokoe, ublaava upale, poboljava zgruavanje krvi, pobolj ava
rad lijezda, ima odlino djelovanje na izluivanje urina (diure
tik) , a korisna je i za lijeenje temperature, upalnih bolesti, upa
le debelog crijeva i problema sa virusima. Osim toga, haj duka
trava ublaava i probleme sa groznicom.
Upozorenje: ova biljka spreava apsorpciju eljeza i drugih mine
rala.
1 19
Eukaliptus
Naziv biljke: eukaliptus (Eucalyptus globulus) .
Dijelovi koji se koriste: lika (unutranja kora drveta) , ulje i listovi.
Hemijski sastav i hranjivi sastojci: aldehidi, gorka smola, eukaliptol, tanin.
Djelovanje i upotreba: smanjuje navalu krvi, ima blago dezinfekci
ono dejstvo, ublaava otekline na nain da poboljava cirkulaci
ju krvi, oputa umorne i bolne miie (nakon napora) . Koristan
je kod problema sa osjeajima naleta hladnoe, kalja i drugih
problema sa dinim putevima. Savjetuje se samo vanjska upo
treba. Ipak, ne smije se stavljati na ispucalu kou, posjekotine
ili rane na koi.
Efedra
Naziv biljke: efedra (Ma Huang) .
Hemijski sastav i hranj ivi sastojci: osnovne masnoe, saponin, efe
drin i druge sline bazine tvari.
Djelovanje i upotreba: djeluje kao sredstvo protiv navale krvi, po
mae u preiavanju tjelesnih tenosti, ublaava probleme sa
dinim putevima, poboljava zdravlje centralnog nervnog siste
ma i smanj uje apetit. Koristan je i kod problema osjetlj ivosti
(alergija) , problema sa pojavom osjeaja bolesti i nekih drugih
problema sa dinim putevima, bezvoljnou i gojaznou.
Upozorenje: ne smij u ga koristiti osobe koje pate od melanholije
(potiten osti, tuge) , srani bolesnici, osobe sa povienim krvnim
pritiskom, te osobe koje uzimaju tablete za lijeenj e potitenosti
(antidepresive) .
IlO
BoLEST 1 LIJEK
Ehinaceja
Naziv biljke : Ehinaceja (Echinacea angustifolia oc).
D ij elovi koji se koriste: listovi i korijen.
Hemijski sastav i hranjivi sastojci: arabinoz, betoin, ikanasin, ika

nasin B, ikanolon, enzimi, fruktoza, masne kiseline, glukoza, ga
laktoza, glukorinska kiselina, inolin, inolid, eljezo, bakar, pen
tadekaden, urinska jedinjenja acetilena, brojne vrste eera, ka
lij , sumpor, proteini, saharoza, smola, tanin, vitamini A, e i H.
Djelovanj e i up otreba: pomae razvoj odreenih vrsta bijelih krv
nih zrnaca (leukocita), djeluje protuupalno, j aa imunoloki i
limfni sistem. Korisna je za zdravlje mozga, djeluje protiv osje
aj a naleta hladnoe, gripe i zdravstvenih problema sa elucem.
Takoer, djelotvorna je kod sluaj eva ujeda zmije. Moe sc ko
ristiti svjea, suha, u obliku napitka (soka) , aja, kapsula ili mc
hlcma. Kod unutrainjc upotrebe savjetuje sc upotreba osuJcnc,
samlj evene biljke lli ekstrakta (soka) u kojem nema alkohola (ne
m1jeJat1 sa alkoholom) .
UpozorenJe: ne trebaju je upotrebljavati osobe koje au alergl!ne na

blljke l porodice aunc:okreta.
Kamilica
Naziv biljke : kamilica, titrica, materinjak, prstenak, remenak, ca
rev cvijet (Chamomilla officinalis) .
Dij elovi koji se koriste: razliiti dijelovi.
Hemijski sastav i hranjivi sastojci: ansim, ansimska kiselina, anti
sterol, apicinin, kalcij , kamazolin, osnovna ulja, eljezo, magne
zij , mangan, kalij, tanina kiselina, vitamin A.
Djelovanje i upotreba: djeluje protuupalno, poboljava apetit, po
spjeuje probavu, djeluje kao diuretik (poboljava izluivanje
mokrae) , jaa ivce, poboljava san. Pomae u lijeenju upale
I ll
debelog crijeva, njeguje crijeva, ublaava temperaturu, glavobo

lj u, bolove. Narodni je lijek za potitenost (melanholiju) , slabu
probavu i nesanicu.
Upozorenje: ne smije se koristiti dug vremenski period.
Papaja
Naziv biljke: papaja (Carica papaya) .

Dijelovi koj i se koriste: voe i lika (unutranja kora drveta) .
Hemijski sastav i hranj ivi sastojci: enzimi koj i razlau krob,
sin, mirosin, peptidaza, vitamini
H.
kari
Djelovanje i upotreba: poboljava apetit i proces probave hrane.

Korisna je za lijeenje opekotina grlia eluca, slabe probave i
bolesti upale criJeva. Listovi papaJe mogu sc koristiti sa mesom.
Irili
Nu!v bJljket
breu (Betula pendula) .
Dijelovi koji se koriste: lika, listovi, sok (ekstrakt) .
Hemijski sastav i hranj ivi sastojci: betulin, kriosol, kriosot, gvaja

kol, salicilat-metil, fenol.
Djelovanje i upotreba: djeluje kao diuretik (poboljava izluivanje
mokrae) , te ublaava upale i bolove. Korisna je i za lijeenje
bolova u zglobovima i problema sa izmokravanjem. Kod vanjske
upotrebe korisna je za otklanjanje bradavica i zacjelj ivanje rana.
!utika
Naziv biljke: utika, imirika, ocetka (Berberis vulgaris) .
Dijelovi koji se koriste: lika, plodovi i korijen.
1 22
BoLEST 1 LIJEK
Hemijski sastav i hranjivi sastojci: barbamin, berberin, berbera

bin, kolombamin, hidrocetin, citrorazin, mangan, palmatin, vi
tamin e.
Djlovanje i upotreba: ublaava sranu aritmiju, poboljava proces
disanja, pospjeuje prohodnost dinih puteva, djeluje antibak
terijski (protiv bakterija na koi), poboljava rad (pokretljivost)
crijeva.
Upozorenje: ne smije se koristiti za vrijeme trudnoe.
Vidae
Naziv biljke: vidac (Euphrasiae herba) .
Dijelovi koji se koriste: sva biljka, osim korijena.
Hemijski sastav i hranjivi sastojci: gorke tvari, inositol, osnov
na ulja, pontosinina kiselina, borna kiselina - aminobenzoat,
sumpor, tanin, vitamini A, B3, B12, e, D i H.
Djelovanje i upotreba: koristi se za ispiranje oiju, te spreava kr
meljivost. Ublaava zamor uzrokovan naprezanjem oij u, a ko
ristan je i kod problema sa osjetljivou (alergijama) i osjeajem
svraba oiju.
Serenoja
Naziv biljke: Serenoja, Saw Palmetto (Serenoa Repens, palma koj a
raste u jugoistonoj Americi) .
Dijelovi koji se koriste: plodovi i sjemenke.
Hemijski sastav i hranjivi sastojci: kaborina kiselina, kaborik, ka
brilik, lurik, olik, palmetik, smola.
Djelovanje i upotreba: djeluje kao diuretik (poboljava izluivanje
mokrae) , proiava (dezinfikuje) urinarni trakt (mokrane ka
nale) , poboljava apetit, ublaava posljedice djelovanja dihidro
testosterona, hormona koji uzrokuje nateknue prostate. Koristi
1 23
se za lijeenje problema sa slabim apetitom i problema sa prosta

tom. Pojaava funkcionisanje reproduktivnih (polnih) organa i
pojaava seksualnu elj u.
Bijeli hrast
Naziv biljke: bijeli hrast, esvina (Quercus ilex) .
Dijelovi koji se koriste: lika (unutranja kora drveta) .
Hemijski sastav i hranjivi sastojci: kalcij , kobalt, eljezo , fosfor,
kalij , natrij , sumpor, vitamin B 12.
Djelovanje i upotreba: predstavlja dezinfekciono sredstvo za lijee
nje rana na koi. Koristan je i za lijeenje ujeda pela, opekotina,
proljeva, problema sa curenjem nosa, zubobolje. Moe se kori
stiti kao subkutana (potkona) injekcija.
Barosma
Naziv biljke: barosma, barosma betulina (Agathosma betulina)
Hemijski sastav i hranjivi sastojci: osnovna ulja, L-inson, hisperi
din, biljni elatin, smola.
Djelovanje i upotreba: ublaava upalu debelog crijeva, desni, slu
zokoe, prostate, nosnica i vaginalnog kanala. Pomae u uspo
stavljanju kontrole nad oboljenjem bubrega, urinarnog trakta,
eerne bolesti (dijabetesa) i oboljenja prostate. Ova biljka po
sebno je djelotvorna protiv oboljenja mokranog mjehura.
Upozorenje: listovi ove biljke ne smiju se kuhati.
1 24
BoLEST 1 LIJEK
Pau d'arco
Naziv biljke: Pau d'arco ili Ipe Roxa.
Dijelovi koji se koriste: unutranja lika.
Hemijski sastav i hranjivi sastojci: labakul.
Djelovanje i upotreba: ova biljka gorkog okusa sadri tvari koje
djeluju antibakterijski, proiava krv i ima ljekovito djelovanje
protiv kalja izazvanog puenjem ili nekim drugim uzronikom.
Korisna je protiv alergija, raka, sranih bolesti, upala crijeva, re
umatizma, oteklina i rana. Jo se naziva i Lapacho i Taheebo.
Boneset
Naziv biljke: Boneset (Eupatorium p c:rfo liatum)
Dijelovi koji 1e koriate: cvjetovi, vrhovi mladica, listovi.

Hemi jaki aaatav l hranjivl alltojcl: osnovna ulja, eupateron, smola,
Jecr, trimaterol.
Djelovanje l upotreba:
ublaiava n.tvalu krvl, lnl sluz bldom, ubla
ava temperaturu, proiruje vene, dj eluj e umirujue na organi

zam, njeguje crijeva, djeluje protuupalno. Ova biljka korisna je
za lijeenje upale bronhija, bolova, tegoba uzrokovanih tempe
raturom, a jaa i kosti. Naziva se jo i bijela senega.
Upozorenje: ne savjetuje se dugotrajna upotreba da ne bi dolo do

trovanja.
Ranilist
Naziv biljke: ranilist, peto nika (Betonica officinallis) .
Hemijski sastav i hranjivi sastojci: magnezij , mangan, fosfor, ta
nin.
1 25
Djelovanje i upotreba: poboljava rad srca, oputa miie, a kori

stan je i za lijeenje sranih oboljenja i upala ivaca.
Crni dud
Naziv biljke: crni dud (Morus nigra) .
Dijelovi koji se koriste: lika, listovi i korijen.
Hemijski sastav i hranjivi sastojci: kalcij , citrina kiselina, osnovna
ulja, eljezo, magnezij , malina kiselina, mangan, pektin, fosfor,
kalij, selen, silikon, sumpor, tanina kiselina, vitamini B" B," e,
D i H.
Djelovanje i upotreba: smanjuje menstrualno oticanje (curenje) ,
poboljava sposobnost kontrakcije maternice, pospjeuje rad cri
jeva, jaa zidove maternice, odrava zdravlj e noktiju, kostiju,
zuba i koe. Koristan je za lijeenje proljeva, te enskih bole
sti poput jutarnje munine, teke upale i obilnog menstrualnog
krvarenja. Isto tako, lijei i problem sa ranama unutar enskih
reproduktivnih organa. Zajedno sa nanom koristi se za lijeenje
jutarnje munine kod ena.
Bijeli luk
Naziv biljke: bijeli luk (Allium sativum) .
Dijelovi koji se koriste: ehna.
Hemijski sastav i hranjivi sastojci: elisin, alkil-disulfid, kalcij, ba
kar, osnovna ulja, germanij, eljezo, magnezij, mangan, fosfor,
fitonsidati, kalij , selen, sumpor, nezasieni aldehidi, cink, vita
mini A, B" B2 i e.
Djelovanje i upotreba: u organizmu djeluje antitoksino, j aa imu
noloki sistem i na taj nain djeluje i antibakterijski, sniava krv
ni pritisak i poboljava rad krvotoka, te sniava nivo masnoa
1 26
BoLEST 1 LIJEK
u krvi. Bijeli luk takoder pomae u lijeenju zakreenja arteri

ja {arterioskleroze) , upala zglobova (reumatizma) , astme, raka
(karcinoma) , problema sa radom krvotoka, pojave osjeaja na
leta hladnoe, gripe, problema sa probavom, sranih oboljenja,
artritisa, oboljenja jetre, upale sinusa i rana (na tijelu) . Openito
je koristan kod svih oboljenja uzrokovanih parazitima.
Napomena: bijeli luk sadri brojna jedinjenja sumpora koja mu

daju izvrsne ljekovite odlike. Bijeli luk zainima daje specifian
miris. Najbolje je koristiti ekstrakt iz svjeeg bijelog luka (kao
to je Kyolic) .
Crni koho
Naziv biljke: crni koho, habulica ( Cimicifuga) .
Dijelovi koji se koriste: korijen.
Hemijski sastav i hranjivi sastojci: smolaste tvari, olina kiselina,
palmetina kiselina, pontosinina kiselina, fosfor, rasomusin,
tanin, tritopin, vitamini A, B11 B12 i H.
Djelovanje i upotreba: sniava krvni pritisak i holesterol, reducira
luenje u sluzokoi, lijei oboljenja srca, krvnih sudova i krvo
toka openito, olakava porod:ajne bolove i porod, ublaava jake
upale, olakava menstrualno otjecanje koje prate bolovi u lei
ma, otklanja jutarnje munine i bolove, a koristan je i kod ujeda
zmija otrovnica i upala zglobova (reumatizma) . Jo se naziva i
cimicifuga i crna senega.
Upozorenje: ne smije se koristiti za vrijeme trudnoe ili bolovanja
od zaraznih bolesti.
Grimizni (ljubitasti) boneset

Naziv biljke: ljubiasti boneset (Eupatorium purpureum) .
I 27
Dijelovi koji se koriste: cvjetovi i korijen.

Hemijski sastav i hranjivi sastojci: jubarin, j ubarberin.
Djelovanje i upotreba: djeluje kao diuretik {poboljava izluivanje
mokrae) , poboljava rad urinarnog trakta (mokranih kanala) ,
otklanja probleme sa prostatom i probleme povezane sa izlui
vanjem tekuina iz orgariizma. Jo se naziva i livadska {poljska)
kraljica.
Ginseng
Naziv biljke: sibirski, ameriki, kineski ginseng (Panax ginseng) .
Hemijski sastav i hranjivi sastojci: kalcij, kamfor, ilosirosidati, gi
nosidati, eljezo, sluzne tvari, smole, panaksosidi, krob, sapo
nin, vitamini A, B 1 1 Bu i H.
Djelovanje i upotreba: jaa nadbubrene lijezde, jaa imunoloki
sistem, poboljava rad plua, poveava apetit. Koristan je za lije
enje bronhija, problema sa krvotokom, eerne bolesti (dijabe
tesa) , nemoi, nedostatka energije, anemije, a isto tako i kod ot
klanjanja priteva. Ublaava probleme uzrokovane radijacij om,
a koriste ga i sportisti za jaanje organizma.
Upozorenje: ne trebaj u ga koristiti osobe koje imaju problema sa
nedostatkom eera u krvi, osobe koje imaju povieni krvni pri
tisak ili boluju od nekog sranog oboljenja.
Napomena: biljka ginseng obuhvata nekoliko razliitih vrsta kao
to su ameriki ili kineski ginseng. Meutim, sve ove vrste imaj u
sline odlike i koriste s e n a slian nain.
Gortica
Naziv biljke: gorica, lincura, gore, sranik (Gentiana lutea) .
1 28
BoLEST r LIJEK
Dijelovi koji se koriste: listovi i korijen.

Hemijski sastav i hranjivi sastojci: gantamarin, gentin, gentisin,
mezogantoginin, eer, pigment zansin.
Djelovanje i upotreba: poboljava probavu, pospjeuje rad krvnih
sudova i rad eluca, neutralie plazmodiju (uzronika malarije)
i druge nametnike i poveava apetit. Pored ovoga, korisna je za
lijeenje problema sa krvotokom, upalom pankreasa i eliminie
uzronike bolesti. Jo se naziva gorki korijen.
Ginko
Naziv biljke: ginko, ginko biloba (Ginkgo biloba) .
Hemijski sastav i hranjivi sastojci: ginkolidi, heterozidi.
Djelovanje i upotreba: poboljava rad mozga tako to poveava dotok krvi u njega, a pospjeuje i razmjenu krvi i oksigena. Ko
ristan je kod nemoi, glavobolje, gubljenja seksualnog nagona
i problema sa luenjem tinina u uima. Ublaava probleme sa
zglobovima na rukama tako to poboljava cirkulacij u, a kori
stan je i za lijeenje astme, groznice, sranih oboljenja, kao i
oboljenja bubrega.
Napomena: za postizanje dobrih rezultata treba ga uzimati najma
nje dvije sedmice.
Gotu kola
Naziv biljke: gotu kola, centela (Centella asiatica) .
Dijelovi koji se koriste: isitnjeni plodovi, korijen i sjemenke.
Hemijski sastav i hranjivi sastojci: katekol, abakatukol, magnezij ,
vitamin K.
1 2.9
Djelovanje i upotreba: pomae izluivanje tenosti iz organizma,

smanjuje osjeaj zamora i nemoi, poveava seksualni nagon, ja
a centralni nervni sistem, uravnoteava kiselost krvi i smanjuje
tjelesnu toplinu (temperaturu) . Pored ovoga, korisna je za sr
ce, jetru, sistem sranih sudova, odstranjuje bubreni kamenac,
lijei slab apetit i probleme sa nesanicom.
Upozorenje: ako se koristi lokalno uzrokuje iritacij u koe.
Crni orah
Naziv biljke: crni orah Quglans nigra) .
Dijelovi koji se koriste: kouljica (ploda) , unutranja lika, listovi i
plodovi.
Hemijski sastav i hranjivi sastojci: gogolon, mejosin.
Djelovanje i upotreba: poboljava probavu, pomae bre zarasta
nje rana u usnoj upljini i grlu, neutralie neke vrste nametni
ka u organizmu, koristi se za lijeenje modrica (nagnjeenja) ,
neutralie viruse, lijei oteenja na koi i neutralie
probleme
.
uzrokovane uzimanjem otrovne leblebije.
Napomena: kada se kuha koulj ica ploda, dobije se boja koja se
koristi za bojenje vune.
Gorki tarkanj
Naziv biljke: gorki tarkanj, kozlac, zmij ina trava, zmijina cvijee
(Artemisia dracunculus) .
Dijelovi koji se koriste: vrhovi i korijen.
Hemijski sastav i hranjivi sastojci: albumin, jedinjenja vitamina B,

propin, kalcij, kandin, hlor, kolin, kolocinina kiselina, osnov
na ulja, masti, hidracetin, inositol, eljezo, lignin, mangan, pa
ra-aminobenzoat, fosfor, kalij, smola, krob, eer, vitamini A, e
i H.
BoLEST 1 LIJEK
Djelovanje i upotreba: poboljava probavu, pomae bre zarasta

nje rana u usnoj uplj ini i grlu, neutralie neke vrste nametnika
u organizmu, koristi se za lijeenje modrica (nagnjeenja), ne
utralie viruse, lijei oteenja na koi, a neutralie i probleme
uzrokovane uzimanjem otrovne leblebije.
Napomena: za lijeenje razliitih bolesti najbolje je kombinovati
tarkanj i akanasiju. Savjetuje se uzimati ekstrakt iz biljke, ali
bez alkohola.
Upozorenje: ne smije se koristiti dug vremenski period, niti za vri
jeme trudnoe. Treba se koristiti pod nadzorom ljekara, ukoliko
osoba ima problema sa srcem, krvnim sudovima i eernom bo
leu (dijabetesom) .
Kukuruzna svila
Naziv biljke: kukuruzna svila (Maydis stigmata) .
Dijelovi koji se koriste: muki izdanak - svila.
Hemijski sastav i hranjivi sastojci: bazine tVari, flor, malina kise
lina, oksalna kiselina, palmetina kiselina, pontosinina kiseli
na, smola, saponin, silikon, sitosterol, sitogamasterol, tartarina
kiselina i vitamin K.
Djelovanje i upotreba: ova biljka korisna je za bubrege, mokrani
mjehur i tanko crijevo. Djeluje kao diuretik (sredstvo za izmo
kravanje) . Veoma je korisna i za otklanjanje tegoba u zglobo
vima, za lijeenje vodene bolesti, gojaznost, predmenstrualnih
tegoba i problema sa prostatom.
Napomena: savjetuje se kombiniranje sa drugim ljekovitim biljka
ma koje su korisne za bubrege, jer e se tako obnoviti i razviti
urinarni trakt.
I3I
Hmelj
Naziv biljke: hmelj (Humulus lupulus) .
Dijelovi koji se koriste: plodovi, cvjetovi i listovi.
Hemijski sastav i hranjivi sastojci: bazine tvari, flor, malina ki
selina, oksalna kiselina, palmetina kiselina, pontosinina kise
lina, kolin, osnovna ulja, hijumolin, inositol, mangan, smola,
saponin, silikon, sitosterol, sitogamasterol, tartarina kiselina,
vitamin B6 i vitamin K.
Djelovanje i upotreba: koristi se za lijeenje bezvoljnosti (melan
holije) , napetosti ivaca, nesanice, bolova, oboljenja srca, pro
blema sa krvnim sudovima, spolno prenosivih bolesti, sloma i
vaca, bolesti zuba i rana (na tijelu) .
Napomena: ako se stavi u jastuk i jorgan (pokriva) , pomae bo
ljem spavanju.
Aneoski korijen
Naziv biljke: aneoski korijen, anelika (Archangelica officinalis) .
Hemijski sastav i hranjivi sastojci: karoten, karfakerol, komarin,
osnovna ulja, asusferol, saferol, siskuterbin, saharoza, vitami
ni A, Bu i H.
Djelovanje i upotreba: poboljava uinak hormona jaj nika i testi
sa. Koristi se za lijeenje enskih bolesti, kao to su jake upale,
tegobe vezane za period menopauze, predmenstrualne tegobe i
vaginalna suhoa.
Napomena: ova biljka poznata je i pod imenom anelika (Angeli
ea) .
BOLEST I LIJEK
Sv inda
Naziv bUjke: svinda, kozji rog, piskavica, boija travica (Trigonella
foenum graecum) .
Dijelovi koji se koriste: sjemenke.
Hemijski sastav i hranjivi sastojci: biotin, kolin, osnovna ulja, fo
lina kiselina, inositol, eljezo, sluzave tvari, pontosinina kise
lina, fosfati, proteini, trigonilin, trimetil-amin, vitamini A, B1 1
82, B.h B6, B u i O.
Djelovanje i upotreba: djeluje kao umirujue sredstvo, ini crijeva

sluzavim (viskoznim, prohodnim) , a, isto tako, ublaava povie
nu temperaturu. Ova biljka korisna je za oi, za lijeenje astme
i sinusa. Koristi se jo i za lijeenje upala, bolesti plua, a kod
porodilja i dojilja pospjeuje proizvodnju mlijeka.
Napomena: ekstrakt (ulje) svinde ima miris slian javoru (klenu) .
2:uta kiselica
Naziv biljke: uta kiselica, kiseljak, uta djetelina, djetelinka, cece
lja (Oxalis acetosella) .
Hemijski sastav i hranjivi sastojci: eljezo, mangan, oksidi kalija,
ramisin.
Djelovanje i upotreba: djeluje kao sredstvo za proiavanje krvi,
j aa cijeli organizam, pospjeuje rad debelog crijeva i jetre, a
koristi se i za lijeenje anemije, oboljenja jetre i oboljenja koe,
kao to su osip, svrab, pjege i bubuljice.
Napomena: ako se koristi zajedno sa tetivkom (sarsa-parilom), od

nj ih se moe praviti aj za zarazna oboljenja koe. Ova biljka
naziva se jo i kovrdava (uvijena) kiselica, tuna kiselica.
133
Goruica
Naziv biljke: goruiea, slaica, mutarda (Sinapis) .
Hemijski sastav i hranjivi sastojci: mirosin, sinalbin, sinabin.
Djelovanje i upotreba: poboljava probavu, pomae razlaganju masti. Ako se koristi izvana, korisna je za lijeenje problema pro
badanja u prsima, upala, oboljenja i bolova u zglobovima.
Upozorenje: ako se koristi lokalno, moe iritirati kou.
Lavanda
Naziv biljke: lavanda, lavandula, despik (Lavandula spica) .
Dijelovi koji se koriste: cvjetovi.
Hemijski sastav i hranjivi sastojci: osnovna ulja, granol, linalol,
linalol- I .
Djelovanje i upotreba: ublaava bezvolj nost i depresivnost, korisna
je za kou. Koristi se jo i za lijeenje opeklina, glavobolje, pjega
i drugih problema sa koom.
Napomena: osnovna ulja koja se nalaze u lavandi puno se koriste
u lijeenju mirisima (aromaterapijama) .
Bijeli sljez
Naziv biljke: bijeli sljez (Althaea officinalis) .
Dijelovi koji se koriste: cvjetovi, listovi i korijen.
Hemijski sastav i hranjivi sastojci: asparagin, komarin, mast, fla
volinodati, sluzave tvari, pektin, brojne slatke tvari, tanin.
BoLEST 1 LIJEK
Djelovanje i upotreba: njeguje kou, pomae brem zarastanju ra

na, sluzokoe i drugih unutranjih i vanjskih tkiva. Isto tako,
djeluje kao diuretik (sredstvo za izmokravanje) , a ublaava i ka
alj . Koristi se i za lijeenje problema sa mokranim mjehurom,
kod loe probave, odstranjivanju vika tenosti iz organizma,
glavobolje, problema sa crijevima, bubrezima, upalama sinusa i
grla.
Napomena: esto se koristi u tvornicama lijekova za spravljanje ta
bleta.
Zova
Naziv biljke: zova, bazga (Sambucus) .
Dijelovi koji se koriste: plodovi, cvjetovi, unutranja lika, listovi i
korijen.
Hemijski sastav i hranjivi sastojci: ansusijanin, jedinjenja vitami
na B, kalcij , ugljikohidrati, mast, kalij , proteini, roten, sambu
sin, tanina kiselina, tirosin, vitamini A i e.
Djelovanje i upotreba: izgrauje krv, iznutra proiava organi
zam, ublaava zatvor, unapreuje imunoloki sistem, otklanja
upale, poboljava rad lijezda, sniava povienu temperaturu,
njeguje dine puteve, unapreuje krvotok, djeluje kao snaan
antioksidant. Cvjetovi zove takoer se koriste za otklanjanje iri
tacije koe.
Napomena: ne koristiti stabljiku ove biljke, jer ona sadri cijanid
koji je izuzetno otrovan.
Damijana
Naziv biljke: damiana (Turnera diffusa) .
135
Hemijski sastav i hranjivi sastojci: erbotin, hloro.fil, damianijan,

osnovna ulja, smola, krob, eer, tanin.
Djelovanje i upotreba: ublaava pritisak miia na crijeva i po
boljava razmjenu kisika u organizmu. Koristi se za obnavlj anj e
energije i lijeenje problema sa reproduktivnim organima, kao i
hormonalne probleme. Takoder, jaa seksualni nagon kod ena.
Napomena: kod unutranje upotrebe reducira apsorpciju eljeza.
Brijest
Naziv biljke: brijest (Ulmus) .
Dijelovi koji se koriste: unutranja lika.
Hemijski sastav i hranjivi sastojci: bioflavonoidi, kalcij , sluzave
tvari, fosfor, brojne slatke tvari, krob, sanin, vitamin H.
Djelovanje i upotreba: lijei upalu sluzokoe eluca, crijeva i mo
kranih kanala. Koristan je za lijeenje proljeva, rana, gripe i
prehlade.
Napomena: jo se naziva i crveni brijest.
Kapica
Naziv biljke: kapica (Scutellaria lateriflora) .
Dijelovi koji se koriste: gornj i dijelovi biljke.
Hemijski sastav i hranjivi sastojci: mast, glikozid, eljezo, tena
ulja, eer, tanin, vitamin H.
Djelovanje i upotreba: pomae boljem spavanju, poboljava krvo
tok, jaa srane miie. Koristi se za lijeenje depresije, sranih
oboljenja, oboljenja krvnih sudova, glavobolje, nervnog sloma,
problema sa nervima, reumatizma, ublaava greve u miiima,
bolove, a korisna je i za uklanjanje priteva.
BOLEST l LIJEK
Konjogriz
Naziv biljke: konjogriz, konjski rep, rastavi, preslica (Equisetum
arvense) . .
Dijelovi koji se koriste: stabljika.
Hemijski sastav i hranjivi sastojci: kalcij, bakar, ikomozotin, ma
sne kiseline, florin, nikotin, pontosinina kiselina, natrij, krob,
cink.
Djelovanje i upotreba: poveava apsorpciju kalcija koji odrava
zdavlje koe, jaa kosti, zube, kosu i nokte. Konjogriz ubrza
va zarastanje lomova kostiju i oteenih tkiva, j aa srce i plua
i pospjeuje izluivanje mokrae. Koristan je i za lijeenje upala
zglobova, bolesti kostiju, upala bronhija, oboljenja srca i krvnih
sudova, trbune vodene bolesti, oboljenja prostate, te za lijee. nje opekotina i rana.
Raved
Naziv biljke: raved, rabarbara (Rheum officinale) .
Dijelovi koji se koriste: korijen i stabljika.
Hemijski sastav i hranjivi sastojci: flavon, palmedin, pektin, fita
sterol, roten, krob, tanin.
Djelovanje i upotreba: neutralie. nametnike, poboljava rad une
kese, koristan je za lijeenje problema sa debelim crijevom, sle
zenom i jetrom, ubrzava zarastanje rana na dvanaestopalanom
crijevu, a lijei i probleme zatvora i slabe apsorpcije hranjivih
tvari.
Upozorenje: ne koristiti za vrijeme trudnoe.
Majina duiica
Naziv biljke: majina duica, timijan (Thymus serpyllum) .
1 37
Dijelovi koji se koriste: plodovi, cvjetovi, listovi.

Hemijski sastav i hranjivi sastojci: jedinjenja vitamina B, hrom,
osnovna ulja, flor, eljezo, silikon, tanin, sijamin, ulje majine
duice, vitami ni e i o.
Djelovanje i upotreba: ublaava povienu temperaturu, glavobolje
i njeguje sluzokou. Odlikuje se izuzetno jakim dezinfekcionim
svojstvima, sniava nivo holesterola, lijei anginu i druge bolesti
dinih puteva, kao i temperaturu, glavobolju i oboljenja jetre, te
ublaava svrab na elu.
Divlji glog
Naziv biljke: divlji glog (Crataegus azarolus) .
Dijelovi koji se koriste: plodovi, cvjetovi, listovi.
Hemijski sastav i hranjivi sastojci: ansusijanin, kolin, citrina ki
selina, falfon, folina kiselina, glikozidi, inositol, pontosinina
kiselina, saponin, eer, tartarina kiselina, vitamini Bh B2, B3, B6,
Bu
e.
Djelovanje i upotreba: proiruje suene arterije, sniava nivo hale

sterola u krvi, obnavlja srane miie i podie nivo vitamina e
u stanicama. Koristi se za lijeenje anemije, problema sa srcem
i krvnim sudovima, povienog nivoa holesterola i slabosti imu
nolokog sistema.
umbir
Naziv biljke: umbir, isiot, ingver, zendefil (Zingiber officinale) .
Hemijski sastav i hranjivi sastojci: gorke smole, borinol, kamfin,
kolin, sinol, citral, osnovna ulja, folina kiselina, inositol, pon
tosinina kiselina, mangan, silikon, vitamin B3
BoLEST 1 LIJEK
Djelovanje i upotreba: proiava debelo crijevo, poboljava rad

krvnih sudova, ima jako djelovanje kao antioksidant, neutralie
mikrobe, lijei rane. Koristi se za lijeenje bolesti crijeva, krvnih
sudova, poviene temperature i jutarnje munine.
Napomena: Moe uzrokovati osjeaj tegobe u elucu ako se uzima
u veim koliinama.
Pasiflor
Naziv biljke: pasiflor, gospodinova krunica, mukokaz, Hristovo
cvijee (Passiflora) .
Dijelovi koji se koriste: cvijet.
Hemijski sstav i hranj ivi sastojci: erbin, flavonoidi, harmalin, har
man, harimin, harmol, luterin, metil pasiflorin.
Djelovanje i upotreba: djeluje kao blago umirujue sredstvo, ko
risti se za lijeenje nemoi, nesanice, upala ivaca i problema
uzrokovanih njihovom napetou.
Napomena: ne smije se koristiti u veim koliinama za vrijeme
trudnoe.
Jagortevina
Naziv biljke: jagorevina, jaglac, jaglika (Prim ula) .
Dijelovi koji se koriste: sok iz latica.
Hemijski sastav i hranjivi sastojci: gamalinolina kiselina, linolna
kiselina.
Djelovanje i upotreba: pomae pri smanj ivanj u tjelesne mase, sma
njuje povieni krvni pritisak, pomae u lijeenj u bubuljica, upa
la zglobova i menstrualnih tegoba (kao to su obilno krvarenje
i oteano curenje) , brojnih vrsta zaepljenja krvnih sudova, bo
lesti koe i mnogih drugih bolesti.
Napomena: podstie prirodnu proizvodnju estrogena.
1 39
lsop
Naziv biljke: isop, blagovan, blagovanj, mindrak, miloduh, velen
duh (Hyssopus officinalis) .
Dijelovi koji se koriste: nadzemni dijelovi biljke.
Hemijski sastav i hranjivi sastojci: osnovno ulje, falonidati, maro
pin, sanin.
Djelovanje i upotreba: ublaava navalu krvi, uravnoteava krvni
pritisak, otklanj a probadanja. Kod vanjske upotrebe koristan je
za zarastanje rana. Koristi se za lijeenje problema sa krvnim su
dovima, padavice (epilepsije) , temperature, upale zglobova (ar
tritisa) i gojaznosti. Obloga od svjee biljke lijei posjekotine.
Gavez
Naziv biljke: gavez (Symphytum officinale) .
Hemijski sastav i hranjivi sastojci: alantonin, konsolidin, sluzave
tvari biljnog porijekla, fosfor, kalij , prolizidin, krob, tanin, vi
tamini A, e i H .
Djelovanje i upotreba: ubrzava zarastanje rana, lijei probleme sa
koom, koristan je za velik broj problema sa koom: posjekoti
na, ujeda, razderotina, opekotina, upala koe, plikova, zatim za
probleme curnja iz nosa, suhe koe, kao i probleme sa koom
uzrokovane prekomjernim izlaganjem suncu.
Upozorenje: prilikom unutranje upotrebe uzrokuje oteenja je
tre. Smije se koristiti samo pod nadzorom ljekara. Vanjska upo
treba je bezbjedna. Ne smije se koristiti za vrijeme trudnoe.
Ruj
Naziv biljke: ruj , sumah (Cotinus) .
BoLEST 1 LIJEK
Dijelovi koji se koriste: lika, plodovi, listovi, korijen.

Hemijski sastav i hranjivi sastojci: albumin, alantoin, germanij,
malina kiselina, osnovna ulja, est vrsta saponina, sitosirol, si
togamasterol, sanin.
Djelovanje i upotreba: otklanja anemiju, nemo i napetost, ojaava
imunoloki sistem, djeluje antikarcinogeno, koristi se za lijee
nje karcinoma (raka) , oboljenja jetre, povienog krvnog pritiska
i oslabljenog imunolokog sistema.
Napomna: naziva se jo i brazilski ginseng. Istraivanja u Japanu
pokazala su da jedna vrsta kiseline koja se nalazi u ruju moe
eliminisati neke vrste raka.
Zeleni aj
Naziv biljke: zeleni aj (Camellia sinensis) .
Hemijski sastav i hranjivi sastojci: bioflavonoidi, kofein, flavono
idi, malina kiselina, polifenolati, tanin, vitamin e.
Djelovanje i upotreba: smanjuje preptereenost mozga, smanjuje
rizik od obolijevanja od raka eluca, debelog crijeva i koe, a
usporava i nastanak zakreenja arterija (arterioskleroze) .
Upozorenje: za vrijeme trudnoe ili dojenja ne smije se uzimati u
veim koliinama. Osobe koje imaju problema sa depresijom ili
sranim oboljenjima -trebaju uzimati najvie dvije (aj ne) olje
dnevno.
Cedar
Naziv biljke: cedar, kedar (Cedrus) .
Dijelovi koji se koriste: listovi, vrhovi.
Hemijski sastav i hranjivi sastojci: bomil, acetat bomil, kamfor,

flavonoidi, sluzave tvari biljnog porijekla, tanin.
Djelovanje i upotreba: djeluje antivirusne i antibakterijski, jaa
imunoloki sistem, poboljava cirkulaciju, otklanja kaalj i pro
iava limfne vorove i mokrane kanale.
<!ajno drvo
Naziv biljke: ajno drvo (Melaleuca alternifolia) .
Dijelovi koji se koriste: osnovno ulje.
Hemijski sastav i hranjivi sastojci: tvari koje djeluju antibakterijski
i antivirusne.
Djelovanje i upotreba: koristi se za dezinficiranje rana, za lijeenje
rana na koi, bubuljica, sportskih povreda (koe) , posjekotina,
razderotina, ujeda insekata i raznih upala. Moe se stavljati u vo
du i koristiti kao krema protiv prehlade, upale grla ili kao sred
stvo za pranje (oteenih dijelova tijela) , jer neutralie uzronike
bolesti.
Upozorenje: ako doe do iritacije koe izazvane upotrebom ulja
od ajnog drveta, mjesto se mora ispirati vodom, a ulje se treba
razblaiti. Unutranja upotreba treba se praktikovati samo uz
nadzor ljekara.
Kopar
Naziv biljke: kopar (Malabaila pumila) .
Dijelovi koji se koriste: plodovi, korijen, stabljika.
Hemijski sastav i hranjivi sastojci: anisol, kalcij , kamfin, simin,
klorin, dabentin, osnovna ulja, limonin, komarin, stigma, sum
por, vitamini E i e.
BoLEST 1 LIJEK
Djelovanje i upotreba: djeluje kao aperitiv (pojaiva apetita) i kao

sredstvo za ispiranje oiju. Poboljava rad bubrega, jetre i sle
zene, te proiava plua. Osim toga, kopar ublaava bolove u
trbuhu, probleme sa debelim crijevom, proiava eludac i cri
jeva i otklanja garavicu (kiselost u elucu) . Koristan je za upo
trebu nakon koritenja vjetakih (hemijskih) naina lijeenja i
nakon izlaganja zraenju prilikom lijeenja karcinoma (kemo
terapija) .
Napomena: koristi se kao oblog za odstranjivanje buha.
Blaieni kalj
Naziv biljke: blaeni kalj (Cnicus benedictus) .
Dijelovi koji se koriste: razliiti dijelovi.
Hemijski sastav i hranjivi sastojci: sensin, osnovna ulja.
Djelovanje i upotreba: poboljava apetit i luenje sokova u elucu,
lijei jetru, ublaava upale, poboljava rad krvotoka, proiava
krv, j aa srce i djeluje kao izvor energije za mozak. Pored ovo
ga, koristan je za lijeenje enskih bolesti, a poboljava i luenje
mlijeka kod dojilja.
Upozorenje: treba ga uzimati uz maksimalni oprez, jer ima toksine
(otrovne) utjecaje na kou.
Aloe vera
Naziv biljke: Aloe vera (Aloe vera) .
Dijelovi koji se koriste: srika unutranjih listova koji su bogati
sokovima.
Hemijski sastav i hranjivi sastojci: antrokinin, glukominati, laktati
magnezija, brojne slatke tvari.
1 43
Djelovanje i upotreba: kod vanjske upotrebe lijei opekotine, rane,

podstie obnavljanj e stanica, ima odlike antivirusnog i antibak
terijskog djelovanja, te djeluje protiv drugih nametnika (uzro
nika bolesti) . Kod unutranje upotrebe njeguje sluzokou e
luca, pomae bre zarastanje (oteenja, rana) i ima blagotvorno
njegujue djelovanje. Pored ovoga, odlina je za lijeenje konih
oboljenja i problema sa probavom.
Napomena: moe izazvati alergiju kod osoba koje su osjetljive na
nju i to kad se koristi svjea. Da bi se provjerilo da li je osoba
alergina na nju, prije upotrebe treba malu koliinu staviti iza
uiju ili ispod pazuha. Ako osoba osjeti svrab ili se pojavi iritacija
koe, ne treba koristiti ovu biljku.
Vrba
Naziv biljke: vrba (Salix) .
Dijelovi koji se koriste: lika (unutranj a kora) .
Hemijski sastav i hranjivi sastojci: fenol glikozidi, kirostin, salisin,
salsilina kiselina, salingerin.
Djelovanje i upotreba: ublaava bolove, lijei glavobolj u, bolove u
leima, probleme sa ivcima, zubobolju, probadanja i smanjuje
povienu tjelesnu temperaturu (slino Aspirinu) .
Upozorenje: kod unutranje upotrebe vrba onemoguava apsorpci
ju eljeza i nekih drugih minerala.
Cikorija
Naziv biljke: cikorija, vodopija (Cichorium intybus) .
Dijelovi koji se koriste: listovi, korijen, vrhovi.
BoLEST 1 LIJEK
Hemijski sastav i hranjivi sastojci: bioflavonoidi, biotin, kalcij, ko

lin, masti, folina kiselina, gluten, inositol, inolin, eljezo, linol
na kiselina, magnezij, niacin, pontosinina kiselina, fosfor, kalij ,
proteini, smola, sumpor, cink, vitamini A, B11 B2, B6, B12, e i H.
Djelovanje i upotreba: poboljava cirkulaciju krvi i rad jetre, koristi
se kao diuretik (sredstvo za izmokravanje) , sniava nivo holeste
rola i mokrane kiseline u krvi, poboljava rad bubrega, pan
kreasa, slezene i eluca. Koristi se za lijeenje ireva, anemije,
nateknua grudi, izluivanja tenosti, upala jetre, oteenja je
tr , utice, reumatizma, bora na koi i raka dojke.
Upozorenje: preni korij en moe se koristiti kao zamjena za kahvu.
Smreka
Naziv biljke: smreka, kleka, venja, borovica Quniperus communis) .
Dijelovi koji se koriste: plodovi.
Hemijski sastav i hranjivi sastojci: kamfi. n , osnovna ulja, flavon,
smola, saponal, eer, tanin sulfat, terbinati.
Djelovanje i upotreba: koristi se kao diuretik (sredstvo za izmo
kravanje) , pom e uravnoteenj u nivoa eera u krvi, ublaava
upale, koristi ,se za lijeenje astme, upala mokranih kanala, ko
stobolje (artritisa) , problema sa bubrezima, gojaznosti i proble
ma sa prostatom.
Upozorenje: ako se uzima prirodnim putem, moe doi do zaustav
ljanja apsorpcije eljeza i drugih minerala u crijevima.
Sladi
Naziv biljke: sladi, slatki korijen, gospino bilje (Glycyrrhiza gla
bra) .
145
Hemijski sastav i hranjivi sastojci: asparagin, biotin, kolin, mast,

folina kiselina, gliserizin, inositol, mangan, pontosinina kise
lina, fosfor, protein, eer, vitamini Bh Bh B3, B6 i H.
Djelovanje i upotreba: proiava debelo crijevo, ublaava greve
u miiima, poveava vlanost sluzokoe plua i bronhija, po
boljava rad nadbubrenih lijezda. Ima efekte poput hormona
estrogena i progesterona - mijenja boju glasa i pospjeuje lue
nje interferona. Koristi se za lijeenje alergija, astme, nemoi, za
puhanosti plua, temperature, viroza, pada nivoa eera u krvi i
upala crijeva. Sladi bez gliserizina predstavlja prirodno preven
tivno sredstvo protiv nastanka ireva, jer poveava broj stanica
sluzokoe u probavnom traktu. Ovo je dobro za sve vrste slu
zokoe, produava ivotni vijek stanica u crijevima i poboljava
rad krvotoka u predjelu eluca i crijeva.
Upozorenje: ne smije se koristiti za vrijeme trudnoe. Ne smiju ga
koristiti dijabetiari, oboljeli od glaukoma, sranih oboljenja,
osobe sa povienim krvnim pritiskom, kao ni enske osobe sa
jakim menstrualnim tegobama. Ne smije se koristiti svakodnev
no vie od sedam uzastopnih dana, jer to dovodi do povisivanja
krvnog pritiska iznad normalnog, prirodnog nivoa.
Mlijaklnja
Naziv biljke: mijakinja, crijevac, ptiija trava (Stellaria media) .
Dijelovi koji se koriste: razliiti dijelovi.
Hemijski sastav i hranjivi sastojci: biotin, kolin, inositol, bakar,
fosfor, kalij, natrij , silikon, vitamini B6, B12, e i o.
Djelovanje i upotreba: smanjuje rizik od oboljenja plua, a sma
njuje i nivo masnoe u krvi. Koristi se za lijeenje upala bronhi
ja, problema sa krvotokom, prehlade, kalja i bolesti koe. Pred
stavlja dobar izvor vitamina e i drugih hranjivih sastojaka.
BoLEST 1 LIJEK
Limun
Naziv biljke: razliiti dijelovi.
Dijelovi koji se koriste: osnovna ulja, citronilal, metil neptinon,
terbin.
Hemijski sastav i hranjivi sastojci: openito jaa organizam, a ko
ristan je i za kou i nokte.
Djelovanje i upotreba: stavlja se u brojne hidratantne kreme.
Kantarion
Naziv biljke: kantarion, Gospina trava, St. John's Wort (Hyperi
cum perforatum) .
Dijelovi koji se koriste: cvjetovi, listovi, stabljika.
Hemijski sastav i hranjivi sastojci: osnovna ulja, glikozidi, hibro
zin, smola, sanin, rotin i drugi flavonoidi.
Djelovanje i upotreba: poboljava otpornost organizma na viru
sna oboljenja. Koristi se za lijeenje bezvoljnosti i problema sa
ZlVClma.
v.
Upozorenje: ako se uzima prirodnim putem u velikim koliinama,

moe uzrokovati osjetljivost na izlaganje suncu, a isto tako one
moguava i apsorpciju eljeza i drugih minerala.
Oregonsko groe
Naziv biljke: oregonsko grode, mahonija (Mahonia aquifolium) .
Hemijski sastav i hranjivi sastojci: bazine tvari, berberin, oksi
kansin.
Djelovanje i upotreba: proiava krv, ispire jetru i koristi se za
brojne bolesti koe, kao to su akne i pjege.
1 47
Napomena: nekada se moe koristiti kao zamjena za biljku Gol

denseal (Hydrastis canadensis) .
Meije groe
Naziv biljke: meij e groe (Arbutus /Arctostaphylos/ uva ursi) .
Hemijski sastav i hranjivi sastojci: erbotin, tena ulja, klor, hidro
kenolon, malina kiselina, metilerbotin, tanin.
Djelovanje i upotreba: djeluje kao diuretik (sredstvo za izmokra
vanje) , jaa srane miie, pomae u lijeenju oboljenja jetre,

slezene, pankreasa i tankog crijeva. Ova biljka korisna je za hu
brege, mokrane kanale, a pozitivno djeluje i na eernu bolest
(dijabetes) i probleme sa prostatom.
Borovnica
Naziv biljke: borovnica (Vaccinium myrtillus) .
Hemijski sastav i hranjivi sastojci: masne kiseline, Bavonoidi, hi
drokenon, eljezo, lianolina kiselina, natrij, tanin.
Djelovanje i upotreba: pomae pri uspostavlj anju ravnqtee inzu

lina, jaa vezivna tkiva, djeluje kao diuretik (sredstvo za izmo
kravanje) i proiava mokrane kanale. Koristi se za lijeenje
opadanja nivoa eera u krvi, upala, nemoi, melanholije, no
nog sljepila i' bijelog pranja.
Zimzelen
Naziv biljke: zimzelen (Vinca minor) .
Dijelovi koji se koriste: listovi, korijen, stablj ika.
BOLEST I LIJEK
Hemijski sastav i hranjivi sastojci: gulserin (jedinjenje koje se 90%

sastoj i od metil-salisilata koj i je slian Aspirinu), glikozin, slu
zave tvari, tanin.
Djelovanje i upotreba: ublaava bolove i upale. Koristi se za lijee
nje upala zglobova, glavobolje, zubobolje, bolova u miiima i
reumatizma.
Napomena: ulje iz listova koristi se u tenom obliku ili kao pasta
protiv zadaha (neugodnog mirisa iz usta) .
Oajni ea
Naziv biljke: oajnica, tetrljan, smrdua (Marrubium vulgare) .
Dijelovi koji se koriste: cvjetovi, listovi.
Hemijski sastav i hranjivi sastojci: jedinjenja vitamina B, osnov
ne masne kiseline, osnovna ulja, eljezo, maropin, kalij , smola,
tanin, vitamini A, e i H.
Djelovanje i upotreba: smanjuje koliinu sluzi u bronhijama i plu
ima, te poveava njihovu prohodnost. Korisna je za lijeenje
temperature, kihavice, upala sinusa i drugih bolesti dinih pu
teva. Takoder jaa imunoloki sistem.
Tetivka
Naziv biljke: tetivka, sarsaparila (Smilax sarsaparilla) .
.
Hemijski sastav i hranjivi sastojci: bakar, osnovno ulje, glikozidi,
eljezo, mangan, parilin, smola, saponin, sarsaponin.
Djelovanje i upotreba: poveava snagu (vraa energiju) , smanjuje
tetne utjecaje zraenja, uravnoteuje hormone, djeluje kao di
uretik (sredstvo za izmokravanje) , koristi se za lijeenje prehlade,
seksualne nemoi, impotencije, problema sa nervnim sistemom
i predmenstrualnih tegoba.
1 49
Lucerka
Naziv biljke: lucerka, plava djetelina, vija (Medicago sativa) .
Dijelovi koji se koriste: cvjetovi, listovi, pupoljci (ake cvijeta) .
Hemijski sastav i hranjivi sastojci: alfa-karoten, beta-karoten, jedinjenja vitamina B, kalcij , magnezij, kalij , natrij, cink, eljezo, ba
kar, sumpor, fosfor, proteini, osnovne aminokiseline, hlorofil,
vitamini A, e, o, H i K.
Djelovanje i upotreba: u organizmu pospjeuj e bazine tvari i od

stranjuje toksine, djeluje kao diuretik (sredstvo za izmokrava
nje) , ublaava upale, sniava nivo holesterola, uravnoteuje hor
mone, poboljava rad sluznih lijezda, ima antivirusno djelova
nje i korisna je za lijeenje anemije, bolesti kostiju, zglobova,
probavnog sistema, debelog crijeva, konih oboljenja i ireva.
Napomena: biljku treba uzimati u svjeem obliku kako bi se sau

vali vitamini. ake cvijeta veoma su uinkovite.
Crvena paprika
Naziv biljke: crvena paprika (Capsicum annuum) .
Dijelovi koji se koriste: plodovi.
Hemijski sastav i hranjivi sastojci: isasin, kabsasin, kabsanisin, ko
balt, folina kiselina, pontosinina kiselina, cink, vitamini
8z, 83, 8 6 i e.
E, B I J
Djelovanje i upotreba: poboljava probavu, unapreuje rad krvo

toka, zaustavlja curenje iz ira i esto se koristi uz druge ljeko
vite biljke. Korisna je za srce, bubrege, plua, pankreas, slezenu
i eludac. Takoer, upotrebljava se za lijeenje upala zglobova
i reumatizma, zatim prehlade, upala sinusa i grla, a korisna j e i
u lijeenj u bolova, ako se koristi lokalno, a, ako se pomijea sa
leblebijom, moe se koristiti i za lijeenje ivaca.
Napomena: jo se naziva i ljutom paprikom.
BoLEST 1
LIJEK
Kopriva
Naziv biljke: kopriva (Urtica) .
Dijelovi koji se koriste: cvjetovi, listovi, korijen.
Hemijski sastav i hranjivi sastojci: kalcij , hlor, jod, eljezo, ma
gnezij, kalij, natrij , sumpor, silikon, hlorofil, fromina kiselina,
tanin, vitamini E i e.
Djelovanje i upotreba: djeluje kao diuretik (sredstvo za izmokra
vanje) , otklanja kaalj , ublaava bolove i jaa organizam. Sadr

i ivotno potrebne osnovne minerale koji lijee brojne bole
sti. Korisna je za lijeenje anemije, upale zglobova, temperatu
re, oboljenja bubrega i problema sa slabom apsorpcijom hrane,
smanjuje otekline titnih lijezda, djeluje protuupalno i odstra
njuje nakupine sluzi iz plua.
Cimet
Naziv biljke: cimet, cimetnjak, korica, tarin, tarinovo drvo (Cin
namomum ceylanicum) .
Dijelovi koji se koriste: lika (unutranja kora) .

Hemijski sastav i hranjivi sastojci: sinamik aldehidi, osnovna ulja,
j ugenol, metilogenol, saharoza, krob, tanin.
Djelovanje i upotreba: ublaava proljev, jutarnje munine, unapre

uje rad krvotoka, djeluje umirujue na cijeli organizam, po
boljava probavu i eliminie uzronike bolesti. Takoer, kori
stan je za lijeenje problema sa probavom, eerne bolesti, sma
nj ivanja tjelesne mase i materinog otjecanja (izluivanj a) .
Napomena: za vrijeme trudnoe ne smije se koristiti u veim koli

inama.
Karanfil
Naziv biljke: karanfil, karanfili, klinac, garofan (Eugenia caryophyllata) .
Dijelovi koji se koriste: cvjetovi, latice, ulje (ekstrakt) .
Hemijski sastav i hranjivi sastojci: karionilin, jugenol.
Djelovanje i upotreba: odlikuje se dezinfekcionim, antivirusnim
i antibakterijskim djelovanjem, te poboljava probavu. Ako se
koriste lokalno, osnovna ulja ublaavaju bolove u usnoj upljini
(na desnima i zubima) .
Napomena: karanfilovo ulje moe izazvati lokalnu iritacij u i rada
se treba razblaiti maslinovim uljem ili destilovanom vodom, a
pod nadzorom ljekara moe se koristiti i oralno.
Zob
Naziv biljke: zob (Avena sativa) .
Hemijski sastav i hranjivi sastojci: bazine tvari, karoten, gluten,
flavonoidi, saponin, krob, steroidi, vitamini B1 1 B2 , D i H.
Djelovanje i upotreba: otklanj a probleme sa bezvoljnou, jaa i
obnavlja ivce, te jaa lijezde. Koristi se za lijeenje nonog mo
krenja, nemoi, oboljenja koe i utice.
Kava kava
Naziv biljke: kava kava (Piper merhysticum) .
Hemijski sastav i hranjivi sastojci: dehidrokavin, flavoravini, ka
von, krob, jangonin.
BoLEST I LIJEK
Djelovanje i upotreba: djeluje umirujue i odmarajue na tijelo i
mozak, koristi se kao diuretik (sredstvo za izmokravanje) , pro

iava (dezinfikuje) mokrane kanale, a korisna je i za lijeenje
melanholije, nemoi i problema sa infekcijama urinarnog trak
ta.
Upozorenje: moe izazvati pospanost i klonulost, kada treba pre

stati s njenom upotrebom ili smanjiti dozu.
Lan
Naziv biljke: lan, keten, eten (Linum usitatissimum) .
Dijelovi koji se koriste: sjemenke, ulje iz sjemenki.
Hemijski sastav i hranjivi sastojci: beta-karoten, glikozidi, linama
rin, linolna kiselina, linolenska kiselina, olina kiselina, sluzne

tvari, proteini, zasiene kiseline, vitamin H.
Djelovanje i upotreba: jaa kosti, zube i nokte i poboljava izgled

koe. Takoer, koristan je i za lijeenj e debelog crijeva, enskih
bolesti, upala, bolesti srca i krvnih sudova, jer sadri omega-3
nezasiene masne kiseline.
Napomena: predstavlja dobar dodatak onim vrstama hrane koje ne

sadre vlakna biljnog porijekla.
Brusnica
Naziv biljke: brusnica (Vaccinium vitis-idaea) .
Dijelovi koji se koriste: sok iz plodova.
Hemijski sastav i hranjivi sastojci: vitamin
zidi.
e,
alfa o-manoprano
Djelovanje i upotreba: daje kiselost mokrai, te tako spreava na

kupljanje bakterija u mokranom mjehuru i mokranim kana
lima. Koristi se za lijeenje urinarnog trakta. Dobar je izvor vi
tamina e.
153
Napomena: prizvodi od brusnice koje nalazimo u prodavnicama

sadre visok nivo eera. Najbolje ju je koristiti bez eera ili
eer svesti na najmanj u moguu mjeru.
Celer
Naziv biljke: celer (Apium graveolens) .
Dijelovi koji se koriste: sok, korijen i sjemenke.
Hemijski sastav i hranjivi sastojci: jedinjenja vitamina
vitamini
B,
eljezo,
e.
Djelovanje i upotreba: sniava pritisak krvi, ublaava bolove u mi

iima, ublaava tegobe u bubrezima, djeluje kao antioksidant i
umiruje ivce.
Upozorenje: za vrijeme trudnoe ne smije se koristiti u velikim ko

liinama.
Kurkuma
Naziv biljke: kurkuma, uti isiot, ingver, utnjak, indijski afran
(Curcuma longa) .
Dijelovi koji se koriste: stabljika.

Hemijski sastav i hranjivi sastojci: A-etilanton, kurkumin i dru
ge tvari vezane za njega, heptanovidi, kurkuminovidi, osnovna
ulja, kamforin.
Djelovanje i upotreba: neutralie brojne vrste toksinih tvari iz je

tre, poboljava proizvodnju krvnih zrnaca, smanjuje nivo bole
sterola, djeluje antivirusno, antikarcinogeno, proruupalno i kao
an tioksidant.
Upozorenje: ne smije se uzimati u prevelikim koliinama.
BoLEST 1 LIJEK
1 54
Kas kara
Naziv biljke: kaskara (Cascara sagrada) .
Dijelovi koji se koriste: lika (unutranj a kora) .
Hemijski sastav i hranjivi sastojci: jedinjenja vitamina
B,
kalcij ,
kalij, mangan, kaskarozidi, osnovna ulja, inositol.
Djelovanje i upotreba: proiava i njeguje debelo crijevo, a kori
sti se i za lijeenje bolesti debelog crijeva, zatvora i problema sa

crijevnim parazitima.
Napomena: ako se uzima u obliku aja, ima izuzetno gorak okus.
Gundelija
Naziv biljke: gundelija (Gundelia tournefortii) .
Dijelovi koji se koriste: plodovi, listovi, sjemenke.
Hemijski sastav i hranjivi sastojci: sadri salmarin, vrstu flavono
ida, koji dj eluje kao antioksidant.
Djelovanje i upotreba: sadri velik broj tvari koje aktivno tite je

tru (preventiraj u njena oboljenja) i otklanjaju tetna djelovanja
pucanja koe. Kao antioksidant, titi jetru, uva bubrege i lijei
oboljenja nadbubrenih lijezda. Takoder, lijei i tegobe upalje
nih crijeva, slabost imunolokog sistema i oboljenja jetre, kao
to su utica ili upala jetre, a dobra je i za lijeenje ireva.
Napomena: jo se naziva i divljom artiokom.
Hortenzija
Naziv biljke: hortenzija (Hydrangea macrophylla) .
Hemijski sastav i hranjivi sastojci: osnovno ulje, smola, hidrangin,
sa po nin.
155
Djelovanje i upotreba: koristi se kao diuretik (sredstvo za izmo
kravanj e) , poboljava rad bubrega, korisna je za pospjeivanje

rada mokranih kanala, za lijeenje oboljenja bubrega, lijeenje
gojaznosti i problema sa prostatom.
Upozorenje: lie ove biljke ne smije se koristiti jer je otrovno, sa

dri cijanid.
Plavi koho
Naziv biljke: plavi koho (Caulophyllum thalictroides) .
Hemijski sastav i hranjivi sastojci: kalcij , kolosaponin, folina ki
selina, inositol, eljezo, magnezij , pontosinina kiselina, fosfo
rina kiselina, fosfor, kalij, silikonske soli, krob, vitamini B3 i
H.
Djelovanje i upotreba: ublaava bolove u miiima i poboljava

sposobnost kontrakcija maternice pri porodu. Takoder, koristan
je i za lijeenje problema sa potencijom i ivcima.
Upozorenje: listovi se ne smij u koristiti u prve dvije faze trudnoe.
Boraina
Naziv biljke: boraina, lisiina, pore (Borago officinalis) .
Hemijski sastav i hranj ivi sastojci: kalcij, osnovno ulje, gama-linol
na kiselina, linolna kiselina, elatinozne tvari biljnog porijekla,
folina kiselina, palmetina kiselina, kalij , tanin.
Djelovanje i upotreba: jaa nadbubrene lijezde i uravnoteava

razvoj i rad lijezda, sadri minerale i osnovne masne kiseline
koje su vane za rad srca, krvnih sudova, zdravlje koe i noktij u.
Napomena: cvjetovi ove biljke mogu se jesti.
BoLEST 1 LIJEK
Bokvica
Naziv biljke: bokvica, enski ilovlak, obini trputac, paskvica (Pl
antago major) .

Hemijski sastav i hranjivi sastojci: glikozidi, minerali, sluzave tva
ri, tanin.
Djelovanje i upotreba: njeguje plua i mokrane kanale. Ako se
koristi lokalno, ima antivirusne (dezinfekciono) djelovanje na

ranama i posjekotinama. Kod unutranje upotrebe otklanja no
no mokrenje, a, ako se koristi u vidu obloga na koi, korisna
je za lijeenje ujeda pela i drugih vrsta insekata.
Napomena: mali listovi slatkog su okusa i mogu se jesti zajedno sa

zelenom salatom.
Lobe lija
Naziv biljke: lobelija (Lobelia inflata) .
Dijelovi koji se koriste: cvjetovi, listovi, sjemenke.
Hemijski sastav i hranj ivi sastojci: bazine tvari, lobelina kiselina,
lobelin, selen, sumpor.
Djelovanje i upotreba: otklanja kaalj , smiruje ivce, pomae lue
nje hormona i ublaava simptome prehlade i temperature. Ko

risti se za lijeenje astme, upale bronhija (bronhitisa) , prehlade,
gripe, oboljenja srca i krvnih sudova, epilepsije, bolova, a elimi
V
mse 1 vuuse.
Napomena: jo se naziva i indijskim duhanom.

Upozorenje: ovu ljekovitu biljku treba oprezno upotrebljavai. Ne
smije se prakticirati konstantna unutranja upotreba. Ona ima
djelovanje slino nikotin u: ako se doza povea jznad 5 o mg suhe
biljke, moe dovesti do problema sa disanjem, sniavanja krv
nog pritiska, pa ak i nesvjestice.
1 57
Paragvajski aj
Naziv biljke: paragvajski aj , Yerba mat (Ilex paraguayensis) .
Dijelovi koji se koriste: svi dijelovi.
Hemijski sastav i hranjivi sastojci: hlorofi.l, eljezo, pontosinina
kiselina, minerali, vitamini e i H.
Djelovanje i upotreba: proiava krv, uravnoteava apetit, otkla
nja znakove starenja, poboljava pamenje, pospjeuje luenje
kortizona i jaa nervni sistem. Smatra se da pomijean s rugim
ljekovitim biljkama, paragvajski aj ima snano ljekovito dje
lovanje. Pored ovoga, koristan je za lijeenje alergija, zatvora i
upala crijeva.
Maija kanda
Naziv biljke: maija kanda (Una de Gato) .
Dijelovi koji se koriste: unutranja kora (lika) i korijen.
Hemijski sastav i hranjivi sastojci: brojni fenoli, bazine tvari, gli
kozidi.
Djelovanje i upotreba: proiava crijevni trakt, poboljava nasta
janje bijelih krvnih zrnaca (leukocita) , djeluje kao antioksidant,
a djeluje i protuupalno. Koristi se i kod lijeenja tegoba u cri
jevima, a ima i antivirusne djelovanje. Takoer, korisna je i za
lijeenje upala zglobova, karcinoma (raka) , oteklina i ireva.
Upozorenje: ne smije se koristiti za vrijeme trudnoe.
Napomena: jo se naziva i Una de Gato.
Mira
Naziv biljke: mira, gorina, smola, izmira (Commiphora myrrha) .
Dijelovi koji se koriste: smola iz stabljike.
BoLEST 1 LIJEK
Hemijski sastav i hranjivi sastojci: halina kiselina, osnovna ulja,

formika kiselina, gorke soli, smola.
Djelovanje i upotreba: ima dezinfektivno djelovanje, otklanja ne

ugodne mirise i neutralie tetne bakterije u usnoj upljini. Ko
risti se za otklanjanje neugodnog mirisa u ustima, oboljenja de
sni, oboljenja koe i ireva.
Kadulja
Naziv biljke: kadulja, alfija.
Hemijski sastav i hranjivi sastojci: kamfor, smolaste tvari, flavo
noidi, smola, salfin, saponin, tanin, terbin, tena ulja.
Djelovanje i upotreba: jaa centralni nervni sistem, probavni trakt,

openito povolj no djeluje na organizam, smanjuje otekline li
jezda, ublaava jake upale i probleme sa nedovolj nim luenjem
hormona estrogena. Korisna je i za lijeenje oboljenja usne u
pljine i grla, kao to je upala krajnika. Ako se koristi kao aj ,
moe se upotrebljavati za ispiranje kose radi postizanja jakog
sjaja (posebno kod crne kose) , kao i za njeno jaanje. Moe se
koristiti i za zaustavljanje luenja mlijeka, kada majka eli pre
stati dojiti dijete. Pored ovoga, kadulj a jo proiava i krv.
Upozorenje: kadulja onemoguava apsorpciju eljeza i drugih mi
nerala, ako se koristi prirodnim putem (kroz usta) , te smanjuje

luenje mlijeka kod dojilja.
tiama melis
Naziv biljke: hamamelis (Hamamelis virginiana) .
Dijelovi koji se koriste: lika, listovi, granice.
1 59
Hemijski sastav i hranjivi sastojci: gorke tvari, kalcij , osnovna ulja,

calina kiselina, hamamilitanin, eer heskoza, tanin.
Djelovanje i upotreba: ako se koristi lokalno izaziva skupljanj e (tki

va) i lijei ih, a ublaava i osjeaj svraba. Koristi se za lijeenje
hemoroida, kao i za njegu i zatitu koe.
Perun
Naziv biljke: perun (Petroselinum hortense) .
Dijelovi koji se koriste: plodovi, korijen, stabljika.
Hemijski sastav i hranjivi sastojci: ebin, ebiol, kalcij , masnoa,
osnovna ulja, komarin, jod, eljezo, sluzave tvari, hinin, fosfor,
kalij , vitamini A i e.
Djelovanje i upotreba: sadri tvari koje spreavaju nastajanje no

vih stanica u oteklinama, neutralie uzronike bolesti (parazi
te) , pospjeuje rad probavnog sistema i poboljava rad urinarnog
trakta, bubrega, jetre, plua, eluca i titne lijezde. Koristi se za
lijeenje nemogunosti kontrolisanja mokrenja, za izbacivanje
vika tenosti, regulisanje visokog krvnog pritiska, problema sa
probavom, oboljenja bubrega, gojaznosti i oboljenja prostate.
Napomena: sadri vie vitamina e od narande jednake mase.
2utlkovina
Naziv biljke: utikovina, utika (Berberis vulgaris) .
Dijelovi koji se koriste: lika i korijen.
Hemijski sastav i hranjivi sastojci: smole, berberin, osnovna ulja,
lignin, krob, saharoza, tanina kiselina, calina kiselina.
Djelovanje i upotreba: pomae pri ublaavanju osjeaja probada

nja, unapreuj e rad krvotoka, ublaava temperaturu, pomae
pri zaustavljanj u curenja (rana, menstruacije) , a koristi se i za
x 6o
BoLEST I LIJEK
l ijecnj.. pwuic:ma sa krvotokom, temperaturom, nepotpunim

razvojem ti tn.. L.lijez.de i ireva. Osim toga, korisna je i z.a ou
v j,.. -:!.:J.vlja oiju i imunolokog sistema.
Odoljen
Naziv biljke: odoljen, valerijana (Valeriana officinalis) .
Dijelovi koji se koriste: vrhovi biljke.
Hemijski sastav i hranjivi sastojci: halina kiselina, kamfin, osnov
na ulja, formina kiselina, glikozidi, magnezij, hinin, falorina
kiselina, falorin.
Djelovanje i upotreba: poboljava rad krvotoka, djeluje umirujue,
smanjuje luenje sluzi z.a vrijeme prehlade, koristi se za lijeenje

nemoi, za sniavanje povienog krvnog pritiska, utice, pro
blema sa debelim crijevom, grevima za vrijeme menstruacije,
grevima u miiima, napetosti ivaca, ublaavanje bolova i li
jeenje rana.
Napomena: najbolje ga je koristiti kao otopinu u vodi.
Nana
Naziv biljke: nana, metvica, menta (Mentha piperita) .
Dijelovi koji se koriste: pupoljci cvjetova i listovi.
Hemijski sastav i hranjivi sastojci: osnovna ulja, mentol, tanina
kiselina, terbin, vitamin
e.
Djelovanje i upotreba: poboljava probavu tako to poveava kise
lost u elucu, njeguje sluznicu i prob avne organe . . Koristi se z.a

lijeenje problema sa nadutou, probavnim smetnjama, prolje
vom, glavoboljama, sranim smetnjama, j utarnjim muninama,
slabim apetitom i reumatizmom.
Upozorenje: onemoguava apsorpciju eljeza.
161
Divlji bosiljak
Naziv biljke: divlji bosiljak, gorka metvica, verem trava, marull...a
(Calamintha oHicinalis) .

Hemijski sastav i hranjivi sastojci: halina kiselina, biotin, kolin,
citra!, dabentin, osnovna ulja, folina kiselina, inositol, lima

nin, mangan, pontosinina kiselina, fosfor, natrij , sumpor, vi
tamini A, Bh Bz, B3, B6 i Bn.
Djelovanje i upotreba: ublaava povienu temperaturu (aj od div
ljeg bosiljka veoma brzo sniava temperaturu) , poboljava san i

odmaranje, otklanja nemo, poboljava apetit, a koristi se i za
lijeenje naleta osjeaja hladnoe, gripe, upala i bolova.
Crvena djetelina
Naziv biljke: crvena djetelina (Trifolium pratense) .
Dijelovi koji se koriste: cvjetovi.
Hemijski sastav i hranjivi sastojci: biotin, kolin, bakar, komarin,
folina kiselina, glikozidi, inositol, izoflavonoidi, mangan, ma

gnezij, pontosinina kiselina, selen, cink, bioflavonoidi, vitami
ni A, B1 , B3, B6, B12 i e.
Djelovanje i upotreba: djeluje antivirusne, antibakterijski, smanju
je apetit, proiava krv, otklanja nadutost. Koristi se za neutra

lisanje bakterija, virusa i ostalih uzronika bolesti, za lijeenje
upale plua, upale crijeva, problema sa bubrezima, oboljenja je
tre, oboljenja koe i problema sa slabim imunolokim sistemom.
Helonias
Naziv biljke: helonias, lani jednorog (Helonias luteum) .
BoLEST 1 LIJEK

Hemijski sastav i hranjivi sastojci: kamilirin, masne kiseline.
Djelovanje i upotreba: uravnoteava polne hormone. Pored toga,
koristi se kao lijek za impotenciju, neredovnu menstruaciju, bo
love za vrijeme menstruacij e, predmenstrualne tegobe, obolje
nja prostate, a pomae i preventivno protiv pobaaja.
Rua
Naziv biljke: rua (Rosa) .
Dijelovi koji se koriste: plod.
Hemijski sastav i hranjivi sastojci: bioflavonoidi, citrina kiseli
na, flavonoidi, fruktoza, malina kiselina, saharoza, tanin, cink,
vitamini A, B3 , e, o i H.
Djelovanje i upotreba: koristi se za neutralisanje svih vrsta uzro

nika bolesti i problema sa urinarnim traktom. Dobar je izvor
vitamina e. aj od ploda rue lijek je za proljev.
Divlji jam
Naziv biljke: divlji jam (Dioscorea villosa) .
Dijelovi koji se koriste: pupoljci.
Hemijski sastav i hranjivi sastojci: bazine tvari, dioskinin, diosci
nin, fitosteroli, krob, saponini, steroidi, tanin.
Djelovanje i upotreba: ublaava greve u miiima, ublaava upale

(openito) , proiruje vene, a koristi se i za lijeenje krvotoka i
smanjivanje nivoa eera u krvi. Osim toga, divlji j am jaa bu
brege, lijei brojne enske bolesti, predmenstrualne tegobe i te
gobe koje se javljaju kod prestanka menstruacije (menopauza) .
Napomena: velik broj proizvoda od jama spravlja se od biljaka koje
su prskane insekticidima i pesticidima. Zbog toga ih je potrebno

dobro oprati i oistiti.
Bundeva
Naziv biljke: bundeva, tikva, sakaska (Cucurbita pepo) .
Hemijski sastav i hranjivi sastojci: vitamin B, osnovne masne kise
line, proteini, cink.
Djelovanje i upotreba: koristi se za lijeenje prostate.
Juka
Naziv biljke: juka, drvo ivota (Yucca elephantipes) .
Hemijski sastav i hranjivi sastojci: saponini.
Djelovanje i upotreba: proiava krv, koristi se za lijeenje upale
zglobova, slabljenja kostiju, te ostalih upalnih oboljenja. Rai
rena je praksa da se ona koristi za lijeenje upale zglobova. Stavi
se u vodu (jedna aa juke stavi se u dvije ae vode) i koristi
kao zamjena za sapun ili ampon. Ova biljka takoer se koristi
kao ukrasna biljka u stanovima, kuama i vrtovima i lahko ju je
uzgajati.
Anis
Naziv biljke: anis, anason, ani, slatki jan u (Pimpinella anisum) .
Hemijski sastav i hranjivi sastojci: alfa-bionin, kriosol, osnovna
ulja, dijanitol, proanitol.
Djelovanje i upotreba: pomae probavu, isti dine puteve od slu
zi, eliminie uzronike bolesti, poboljava luenje mlijeka kod

majki i dojilja, koristi se za lijeenje problema sa probavom, pro
blema sa dinim putevima (kao to je upala sinusa) , a korisna je
i za lijeenje tegoba kod menopauze.
BoLEST 1 LIJEK
Napomena: proizvodi od anisa mogu biti izvrsni dodaci jelima i

kc!:l!!!!._.
Johimba
Naziv biljke: jo himba (Pausynistalia yohimba) .
Dijelovi koji se koriste: lika (unutranja kora) .
Hemijski. sastav i hranjivi sastojci: hidrokoloid johambin.
Djelovanje i upotreba: poboljava proizvodnju hormona, pojaava
seksualnu elju, pojaava dotok krvi u organe i tkiva i podie
nivo testosterona kod mukaraca.
Upozorenje: kod nekih osoba uzrokuje pojavu bezvoljnosti, me
lanholije i nemoi. Uzrokuje povisivanje pritiska u krvotoku,

glavobolju, vrtoglavicu i crvenilo na koi. Ne smiju je koristiti
ene, osobe koje pate od tegoba sa bubrezima ili imaju problema
sa dinim putevima.
IIl.
S I MPTOMI N E KI H B O L E S T I
I N J I H OVI UZRO C I
SIMPTOMI NEKIH BOLESTI

I NJIHOVI UZROCI
Koji su simptomi bolesti i ta ih uzrokuje? Mogu li saznanja o njima
pomoi u spreavanj u i nastanku bolesti tako to emo prepoznati
uzroke i izbjegavati ih?
Neki simptomi ukazuju na pojavu bolesti ili rizik od obolijeva
nja. Sljedei odlomci pojanjavaju pojavu nekih najeih bolesti,
kao i simptome koji ih obino prate. Napominjemo da ne elimo
prepoznavanje simptoma uiniti zamjenom za upotrebu vjetaki
proizvedenih lijekova koje nam propisuje ljekar specijalista.
Kada osoba kod sebe uoi neke promjene koje bi mogle biti neki
od simptoma koje emo navesti u sljedeim odlomcima, to moe,
ali i ne mora znaiti da je oboljela od bolesti na koju taj simptom
ukazuje. Organizam reaguje na jednostavan nain: alje znakove
koji ukazuju na svaku vrstu greke (u pogledu ouvanj a zdravlj a) .
Osoba treba sluati glas svog organizma i tada e biti u moguno
sti zaustaviti zdravstveni problem prije nego on postane ozbiljan i
opasan. U skladu s ovim, klasifikacija simptoma, kako se navodi u
sljedeim poglavljima, ne mora korespondirati klasifikacij i bolesti
od koje osoba moe oboljeti. Ako osoba primijeti neki od spome
nutih simptoma, treba se obratiti svome ljekaru specijalisti.
1 68
BoLEST 1 LIJEK
Oteano disanje
Mogui uzrok oteanog disanja moe biti bilo koj a bolest u dinim
putevima, alergija, astma, srana oboljenja, hronina upala bran
hija, angina, emfizem plua, rak plua ili upala plua.
Pojaano luenje u uima

Uzronici pojaanog luenja u uima mogu biti: zaepljenje eusta
hijeve cijevi, nakupljanje une masti, slabost imunolokog sistema,
uzronici bolesti (paraziti) , pucanje bubne opne (bubnjia) , teka
oboljenja uiju i otekline.
Vaginalno otjecanje i svrab

Uzronici vaginalnog otjecanja i svraba mogu biti: rak, osip (bu
buljice) na polnom organu, upale u predjelu karlice, polne bolesti,
uzronici bolesti u mokranim kanalima, vaginalne upale i dr.
Bolovi u stomaku
Uzronici bolova u stomaku mogu biti: jake upale, zatvor, proljev,
upale uterusa, razvijanje anomalija u maternici, alergija na neku
vrstu hrane, trovanje hranom, problemi sa mokranim kanalima,
oteenja dijafragme, problemi sa probavom, tegobe u crijevima,
nemogunost prerade glukoze, abortus, predmenstrualne tegobe,
slabljenje (oputanje) maternice, nemo, upale debelog crijeva pra
ene pojavom rana, te otekline maternice.
SIMPTOMI NEKIH BOLESTI I NJIHOVI UZROCI
Bolovi u grudima (dojkama)

Uzronici bolova u grudima mogu biti: problemi koji su poveza
ni s dojenjem, rak, uzimanje vee koliine masnoa, soli ili kofe
ina, hormonalni poremeaji, prestanak menstruacije (menopauza) ,
trudnoa, predmenstrualne tegobe ili nemo.
Bolovi u tijelu
Uzronici bolova u tijelu mogu biti: upale zglobova, virusi, grlo
bolja i drugi.
Bolovi u vratu ili ukoenost

Uzronici bolova u vratu i ukoenosti mogu biti: nepravilno lea
nje pri spavanju (neudoban poloaj), oboljenja prljenova vratnog
dijela kime, upala modane opne, nemo u miiima, kao i tjelesni
ili duevni pritisak (napetost) .
Bolovi u potkoljenici
Uzronici bolova u potkoljenici mogu biti: arterioskleroza (zakre
enje arterija) , lom noge (kostiju noge) , rak, omekavanje kostiju,
esto optereivanje koniju potkoljenice, epavost, upale u venama,
otekline ili uzronici bolesti u predjelu karlice, prljenova ili kime
nog stuba.
Bolovi u prsima
Uzronici bolova u prsima mogu biti: probadanje u prsima, nemo,
lom nekog rebra, problemi sa crijevima, srana aritmija, osjeaj vre
line na ulaznom otvoru eluca, oteenja dijafragme, problemi sa
disanjem, upala plua, tegobe u miiima, nemo.
BoLEST 1 LIJEK
Bolovi u ledima
Uzronici bolova u leima mogu biti: upala zglobova, spavanje u
nepravilnom poloaju, oputenost maternice, oboljenja urinarnog
trakta, oteenja diskova izmeu kimenih prljenova, podizanje
tereta u nepravilnom poloaju, oboljenja bubrega, nedovoljno bav
ljenje sportom (neaktivnost) , nadutost zbog menstruacije, grevi u
miiima, gojaznost, omekalost kostij u (skeleta) , preveliko i pre
uestalo optereenje lea, upala plua, dranje tijela u nezdravom
poloaju, trudnoa, nakrivljenost (iskrivlj enost kimenog stuba) ,
otekline u predjelu kimenog stuba, torzija (iskrivljenost) zglobo
va, tegobe u nekim miiima ili vezivnim tkivima, uzronici bolesti
u mokranim kanalima, te otjecanje zidova maternice.
Bolovi i nemo u miiima

Uzronici bolova i nemoi u miiima mogu biti: anemija, upa
la zglobova, hronini umor, dehidracija, eerna bolest (dijabetes) ,
djelovanje nekih lijekova, temperatura, bolovi u miinim vlakni
ma, paraziti, grlobolja, te brojna druga oboljenja.
Bolovi i nateknue zglobova

Uzronici bolova i oteklina zglobova mogu biti: upala zglobova (ar
tritis) , rak kostiju, lomovi kostiju, upala ovojnice zgloba, upale ka
nala u zglobovima, dugotrajno neprekidno optereivanje zglobova,
tegobe u jetri, eerna bolest (dijabetes) , vodena bolest, upala jetre,
hemofilija, hormonalni poremeaji, oboljenja bubrega, grlobolja,
napetost ivaca, jak reumatizam, iskrivljenost zglobova, hronini
umor miia i vezivnih tkiva zglobova, upale u miiima.
1 71
Smetenost (zbunjenost)
Uzronici smetenosti mogu biti: uzimanje alkohola, Alzhajmero
va bolest, anemija (malokrvnost) , melanholija, pad nivoa eera u
krvi, zastoji u krvotoku, izofrenija, slab (spor) dotok krvi u mozak.
Drhtavica
Uzronici drhtavice mogu biti: trovanje alkoholom, melanholija,
pretjerano uzimanje kofeina, djelovanje nekih lijekova, luenje ti
tne lijezde, preveliko umaranje miia, Parkinsonova bolest, ote
kline.
Zamagljenost pogleda
Uzronici zamaglj enosti pogleda mogu biti: katarakta (bijela voda) ,
potres mozga, problemi sa oima, kao i poveano luenje titne li
jezde.
Nateknue organizma {nadutost)

Uzronici nateknua organizma mogu biti: osjetljivost (alergija),
jake upale, oboljenja crijeva ili bubrega, vodena bolest, oboljenja
ui, srana aritmija (nepravilno kucanje) , nemogunost prerade
glukoze, te ostale otekline.
Hladnoa u rukama i stopalima

Uzronici hladnoe u rukama i stopalima mogu biti: anemija (ma
lokrvnost), opa slabost, izlaganje hladnoi, problemi sa krvotokom i nemo.
1 72
BoLEST 1 LIJEK
Pretjerano.probadanje i podrigivanje
Uzronici pretjeranog probadanj a i podrigivanja mogu biti: aler
gija, probavne smetnje, oboljenja ui, zakreenje crijeva, crijevni
nametnici, tegobe u crijevima, nemogunost prerade laktoze, ne
dostatak eludane kiseline i gutanje zraka.
Curenje pljuvake
Uzronici curenja pljuvake mogu biti: prestanak uzimanja opoj
nih sredstava, neodgovarajua zubna proteza, Parkinsonova bolest,
problemi vezani za trudnou i oboljenja pljuvanih lijezda.
Nadutost limfnih kanala

Uzronici nadutosti limfnih kanala mogu biti: djelovanje nekog
uzronika bolesti i trovanje mineralima.
Pojava rana u usnoj upljini

Uzronici pojave rana u usnoj upljini mogu biti: rane uzrokovane
jedenjem (nekih vrsta tvrde hrane) , neodgovarajua zubna proteza,
ospice {male boginje) , pucanje sluznice u usnoj upljini, te upotre
ba duhana ili Aspirina.
Grevi u miiima
Uzronici greva u miiima mogu biti: upala zglobova, nedostatak

kalcija, magnezija ili kalija, dehidracija, eerna bolest (dijabetes) ,
nedovoljno luenje titne lijezde, preveliko optereivanje miia i
slaba cirkulacija.
1 73
Utrnulost
Uzronici utrnulosti mogu biti: tegobe u zglobovima ake, eer
na bolest (dijabetes) , problemi sa disanjem, brojni problemi sa gr
evima, oboljenje ili pritisak na neki od ivaca, slaba cirkulacija,
reumatske upale zglobova i zastoji u protoku krvi.
Crvenilo koe (na licu)

Uzronici crvenila koe mogu biti: pijenje alkohola, tuga, dehi
dracija, eerna bolest (dijabetes) , srana oboljenja, povien krvni
pritisak, prestanak menstruacije (menopauza) , nedovoljno luenje
titne lijezde, trudnoa i uzimanje velikih doza niacina ili lijekova
koji smanjuju nivo holesterola u krvi.
Nateknue stopala, aka, laktova ili stomaka

Uzronici nateknua stopala, aka, laktova ili stomaka mogu biti:
upala zglobova (artritis) , upala ovoj nice zgloba, srana oboljenja,
prekomjerno optereivanje, oboljenje jetre, eerna bolest (dijabe
tes) , djelovanje nekih lijekova, vodena bolest, alergija na neku hra
nu, nezdravo pie, oboljenja bubrega, grlobolja, oboljenja limfnih
vorova, trudnoa, predmenstrualne tegobe, slaba cirkulacija, is
krivljenost zglobova i jako optereenje nekog miia ili vezivnog
tkiva.
lzbuljenost oiju
Uzronici izbuljenosti oiju mogu biti: aneurizma (nenormalno
proirenje krvnih ila) , zgruavanje krvi, plava voda i nepravilan
razvoj titne lijezde.
1 74
BoLEST 1 LIJEK
Suhoa u ustima
Uzronici suhoe u ustima mogu biti: starost, eerna bolest (di
jabetes) , djelovanje nekih lijekova, disanje na usta i Sjogrenov sin
drom.
Bol pri intimnom odnosu

Uzronici bola prilikom intimnog odnosa mogu biti: nametnici ili
upala polnog organa, grenje miia, neprirodan poloaj pri intim
nom odnosu, nametnici u mokranim kanalima i vaginalna suho
a.
Dugotrajna poviena temperatura

Uzronici dugotrajne poviene temperature mogu biti: slabljenje
imunolokog sistema, hronina upala bronhija, rak (posebno le
ukemija, rak bubrega i limfoma), eerna bolest (dijabetes) , upala
jetre i reumatizam.
Neravnomjeran Ui ubrzan rad srca

Uzronici neravnomjernog ili ubrzanog rada srca mogu biti: ane
mija (slabokrvnost) , zakreenje arterija (arterioskleroza) , astma, bo
lesti srca ili krvnih sudova, uzimanje alkohola ili kofeina, nedosta
tak kalcija, magnezija ili kalija, povieni krvni pritisak, rak, dje
lovanje nekih lijekova, temperatura, srana aritmija, snieni krvni
pritisak, hormonalni poremeaji, gojaznost i pretjerivanje u hrani
ili bavljenju sportom.
SIMPTOMI NEKIH BOLESTI l NJIHOVI UZROCI
1 75
Krv u pljuvaki, gnoju, mokrai i izmetu

Uzronici pojave krvi u pljuvaki, gnoju, mokrai i izmetu mogu
biti: pojava krvnih ugruaka i oteklina u plunim tkivima, upala
prostate, rak, hemoroidi, uzronici bolesti, curenje iz nosa i razliite
otekline.
Vrtoglavica
Uzronici vrtoglavice mogu biti: alergija, anemija (slabokrvnost) ,
jaka nemo, otjecanje mozga, eerna bolest (dijabetes) , naglo sma
njenje nivoa eera u krvi, modani udar, srana oboljenja, povieni
krvni pritisak, nizak krvni pritisak, djelovanje nekih lijekova i vr
toglavica zbog oboljenja uiju.
Neugodan miris na tijelu

Uzronici neugodnog mirisa na tijelu (ili iz tijela) mogu biti: eer
na bolest, neprirodan poloaj eluca ili crijeva, probavne smetnje i
djelovanje nekog uzronika bolesti.
Poveanje tjelesne mase (debljanje)

Uzronici poveanja tjelesne mase mogu biti: starenje, srana arit
mija, hronini umor, eerna bolest (dijabetes) , djelovanje nekih
lijekova, vodena bolest, hormonalni poremeaji, nedovoljna razvi
jenost titne lijezde, oboljenje bubrega i pretjerivanje u uzimanju
hrane.
Konstantni kaalj
Uzronici konstantnog kalja mogu biti: alergija, astma, rak, hro
nina upala bronhija, emfizem plua, upala plua i curenje iz nosa.
BoLEST 1 LIJEK
Oputenost onih kapaka

Uzronici oputenosti onih kapaka mogu biti: eerna bolest (di
jabetes) , neko oboljenje glave ili onih kapaka, nedovoljna razvije
nost titne lijezde i slabost u miiima.
Lahka pojava modrica

Uzronici lahke pojave modrica mogu biti: anemija {slabokrvnost) ,
rak, djelovanje nekih lijekova, hemofilija, nedostatak vitamina e i
slab imunoloki sistem.
Stalne glavobolje
Uzronici stalne glavobolje mogu biti: alergija, astma, otjecanje
mozga, glavobolja (kada boli cijela glava) , djelovanje nekih lijekova,
premorenost oij u, povieni krvni pritisak, upala sinusa i nedosta
tak vitamina.
Teko gutanje hrane

Uzronici tekog gutanja hrane mogu biti: bulimija, rak, dehidraci
ja, suhoa u usnoj upljini, oteenja dijafragme, otekline i tjelesni
ili duevni pritisak (napetost) .
Slab puls
Uzronici slabog pulsa mogu biti: gubljenje krvi, dehidracija, dje
lovanje nekih lijekova, srana aritmija, snieni krvni pritisak, loa
ishrana, ok i povraanje.
1 77
Nemogunost kontrolisanja mokrae ili stolice

Uzronici nemogunosti kontrolisanja mokrae ili stolice mogu bi
ti: oboljenja ivaca, Alzhaj merova bolest, vaginalne upale, eerna
bolest, slabost u miiima, upale prostate, duevni problemi, nedo
voljna aktivnost i modani udar.
Hladan znoj
Uzronici pojave hladnog znoja mogu biti: rak, eerna bolest (di
jabetes) , gripa, prestanak menstrualnog ciklusa (menopauza) , jaka
oboljenja srca ili krvnih sudova, ok i tuberkuloza (suica) .
Nono znojenje
Uzronici nonog znojenja mogu biti: depresija, slab imunoloki
sistem, upale crijeva, rak, oboljenja srca i krvnih sudova, povie
na temperatura, upala jetre, prestanak menstruacije (menopauza) ,
problemi sa disanjem za vrijeme sna, napetost i slab imunoloki
sistem.
Velika ed
Uzronici velike ei mogu biti: dehidracija, eerna bolest (dija
betes) , djelovanje nekih lijekova, poviena temperatura, problemi
vezani uz prestanak menstrualnog ciklusa (menopauza) , te djelova
nje bakterija, virusa i drugih uzronika bolesti.
BoLEST 1 LIJEK
Jutarnje munine i povraanje

Uzronici jutarnje munine i povraanja mogu biti: uzimanje al
kohola, depresija, rak, zatrovanje jetre, trovanje bakrom, dehidra
cija, prestanak uzimanja opojnih sredstava, nedovoljna razvijenost
maternice, trovanje hranom, oboljenja mokranih kanala, srana
aritmija, upale jetre, hormonalni poremeaji, loa probava, gripa,
oboljenja bubrega, glavobolja (kada boli jedna polovina glave) , ju
tarnje munine, vrtoglavica pri kretanju, napetost, trovanje, upala
pankreasa, upala sinusa i upala debelog crijeva praena pojavom
rana.
Nemogunost kontrole nad miiima (kretanjem)

Uzronici nemogunosti kontrole miia mogu biti: uzimanje alko
holnih pia ili opojnih sredstava, jaka premorenost, jake glavobolje,
razne vrste zakreenja (vena, arterija, crijeva) , oboljenja kapilara u
miiima, prekomjerno optereivanje miia i Parkinsonova bolest.
Drhtavic (jeza, marci)

Uzronici drhtavice mogu biti: jaka viroza, anemija (slabokrvnost) ,
izlaganje hladnoi (nazeb) , poviena temperatura, pad tjelesne tem
perature i ok.
Teko disanje
Uzronici tekog disanja mogu biti: astma, oboljenja srca i krvnih

sudova (posebno kod ena) , emfizem plua i upala plua.
1 79
Zadebljanje (bujanje) grudi

Uzronici zadebljanja grudi mogu biti: irevi, rak (dojke) , uzronici
bolesti u mlijenim kanalima i tegobe koje prethode menopauzi.
esto mokrenje
Uzronici estog mokrenja mogu biti: starenje, konzumiranje alko
hola ili kofeina, uzronici bolesti u mokranim kanalima, rak, e
erna bolest (dijabetes) , djelovanje nekih lijekova, trudnoa i upala
prostate.
Obilno znojenje
Uzronici obilnog znojenja mogu biti: konzumiranje alkohola, de
presija, oboljenja srca i krvnih sudova, uzimanje vrele ili prezainje
ne hrane, alergija na neku hranu, poviena temperatura, hormonal
ni poremeaji, nedovoljna razvijenost titne lijezde, oboljenje bu
brega, oboljenje jetre, malarija, menopauza, prevelika iscrpljenost,
upala plua i tjelesna i duevna napetost.
Uestalo i brzo treptanje

Uzronici uestalog i brzog treptanja mogu biti: depresija, dehidra
cija oiju, Parkinsonova bolest i modani udar.
Curenje (openito) : menstrualna, gusto, neredovno

Uzronici curenja mogu biti: problemi uzrokovani pojavom krvnih
ugruaka, rak, hormonalni poremeaji, menopauza, gojaznost, pre
tjerivanje u reimu ishrane (dijeti) ili sportskoj aktivnosti, uzronici
bolesti u mokranim kanalima, koritenje tableta protiv zaea (an
tibaby pilule) , otjecanje maternice, infekcija vagine i gubljenje ili
poveanje tjelesne mase.
180
BoLEST 1 LIJEK
Curenje iz mara, pojava svraba, bolova

ili oteklina na njemu
Uzronici curenja iz mara, te pojave svraba, bolova ili oteklina
na njemu mogu biti: ir, otekline, alergija, pucanje koe u zoni
mara, rak, trovanje hranom, hemoroidi, djelovanje virusa, spolno
prenosive bolesti, rane i upale debelog crijeva praene ranama.
Klonulost
Uzronici klonulosti mogu biti: jake upale bubrega, alergija, pre
stanak uzimanja kofeina, djelovanje nekih lijekova, upala mozga i
problemi sa spavanjem.
Pojava runog mirisa kod disanja

Uzronici pojave runog mirisa kod disanja mogu biti: plak na zu
bima, eerna bolest (dijabetes) , suhoa u usnoj upljini, loa pro
bava, viroza, oboljenje jetre, oboljenje plua, rane u ustima, disanje
na usta, bolesti zuba, nebriga oko zdravlja zuba, upala sinusa i ka
rijes.
Mravost (pothranjenost)
Uzronici mravosti mogu biti: starenje, Alzhajmerova bolest, gu
bitak apetita uzrokovan napetou ivaca, rak, teke viroze, upala
jetre, nedovoljna razvijenost titne lijezde, problemi sa sla6om ap
sorpcijom hrane i Parkinsonova bolest.
181
Naleti greva
Uzronici naleta greva mogu biti: trovanje alkoholom, Alzhajme
rova bolest, uzimanje opoj nih sredstava, djelovanje nekih lijekova,
upala mozga, epilepsija, glavobolje, visoka temperatura, modani
udar i otekline.
Buncanje
Uzronici buncanja mogu biti: konzumiranje alkohola, jake upa
le, eerna bolest (dijabetes) , djelovanje nekih lijekova, epilepsija,
visoka temperatura i modani udar.
Uzrujanost
Uzronici uzrujanosti mogu biti: proputanje konzumiranja alko
hola ili opojnih sredstava u uobiajeno vrijeme (kod osoba koje
su ovisnici) , depresija, Alzhajmerova bolest, otjecanje mozga, hro
nini umor, eerna bolest (dijabetes) , djelovanje nekih lijekova,
alergije na neku hranu, nedovoljna razvijenost titne lijezde, sla
ba ishrana, tegobe pred menopauzu, izofrenija, te bilo koja bolest
koja je teka ili uzrokuje nemo.
Sindrom hroninog umora

Simptomi koji prate hronini umor jesu bolovi u miiima i zglo
bovima, depresija, bezvoljnost, teko koncentrisanje, temperatura,
glavobolja, problemi sa crijevima, utilo (na licu) , gubitak apeti
ta, grevi u miiima, problemi sa dinim putevima, osjetljivost na
svjetlost i toplotu, problemi sa spavanjem, zapinjanje u grlu, ote
kline limfnih vorova, privremeni gubitak seksualne
' elje, a najvie
treba obratiti panju na teki umor i slabost.
Osnovna svojstva kojima se opisuje hronini umor jesu sljedea:
182
BoLEST 1 LIJEK
hronini umor se ne otklanja odmaranjem u postelji, ve trai

da se smanj i dnevni prosjek rada u trajanju od najmanje est
mjeseci;
treba se uvati bilo koje teke bolesti, posebno duevnih bolesti.
Uzrok ili uzroci hroninog umora nisu poznati. Anthony Ep

stein i Yvonne Barr smatraju da ga uzrokuju virusi. Smatra se da
postoje i neki drugi uzroci vezani za rane (ozljede) , gubitak krvi,
teko trovanje ivom, pad nivoa eera u krvi, nedovoljno djelo
vanje titne lijezde, problemi sa spavanjem, bolovi u miiima,
to sve dovodi do slabosti u miiima i zamora. Otkriveno je da
velik broj osoba pati od ovog problema. Hronini umor nije smr
tonosan, ali moe prouzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme, a
posebno veliku tetu moe nanijeti imunolokom sistemu.
ime se to moe lijeiti hronini umor? Moe li se hrana ko
ristiti kao lijek? U narednim redovima navodimo koji to hranjivi
sastojci i vrste hrane, te u kojim koliinama, pomau u lijeenju
hroninog umora.
Hranjivi sastojak: magnezij.

Preporuena doza: soo-I OOO mg dnevno.
Pojanjenje: otkriveno je da nedostatak magnezija uzrokuje hro
nini umor.
Hranjivi sastojak: mangan.
Preporuena doza: 5 mg dnevno.

Pojanjenje: ovaj elemenat uestvuje u vrenju funkcija lijezda.
Hranjivi sastojak:, vitamini
i H.
Preporuena doza: 2 5 .o oo mg dnevno, mjesec dana, a zatim srna

njiti na 1 0 .000 mg dnevno (trudnica ne treba uzimati vie od
1 o.ooo mg dnevno) . Potom se uzima Soo mg dnevno u trajanju
od mjesec dana, a zatim dozu treba smanjiti na 400 mg dnevno.
Pojanjenje: pojaava rad imunolokog sistema koji se bori protiv

virusa. Koristi se kao sirup radi bolje apsorpcije.
Hranjivi sastojak: vitamin e.
Preporuena doza: 5 000-Io.ooo mg dnevno.
Pojanjenje: ima antivirusne djelovanje, te poveava nivo energije
i snage. Treba ga koristiti na odgovarajui nain s obzirom na
njegovu kiselost.
Hranjivi sastojak: bijeli luk.
Preporuena doza: dva ehna, tri puta na dan uz jelo.
Pojanjenje: jaa imunoloki sistem, daje snagu organizmu, bori se
protiv naj rairenijih uzronika bolesti.
Hranjivi sastojak: jedinjenja vitamina B.
Preporuena doza: 2 cm3, dva puta sedmino ili kako ve propie
ljekar.
Pojanjenje: vitamin B je od vitalne vanosti za poveanje nivoa

energije i prirodno djelovanje mozga. Najbolja je injekcija (pod
nadzorom ljekara) . Sve ono to se eli postii, injekcijom moe
se postii lokalno.
Hranjivi sastojak: vitamin
B 12
Preporuena doza: I cm3, dva puta sedmino ili prema savjetu lje
kara.
Pojanjenje: vraa prirodnu energiju. Posebno je koristan
ventiranje slabokrvnosti (anemije) .
za
pre
Hranjivi sastojak: ekstrakt jetre.

Preporuena doza: 2 cm3, dva puta sedmino ili prema savjetu lje
kara.
Pojanjenje: dobar izvor vitamina B, pored drugih hranjivih sasto
jaka.
BoLEST 1 LIJEK
Hranjivi sastojak: ulje iz crnih grodica ili sjemenki lana.

Preporuena doza: uzima se uz jelo, prema ukusu.
Pojanjenje: sadri gama-linolnu i osnovne masne kiseline.
Hranjivi sastojak: jedinjenja minerala i vitamina.
Preporuena doza: preporuljivo je da ova kombinacija bude u sva
kom jelu, u uravnoteenom omjeru.
Pojanjenje: Treba uzimati proizvode u kojima ima minerala i vi
tamina u dovoljnoj koliini.
Hranjivi sastojak: prirodni beta-karoten.
Preporuena doza: I 5 oo mg dnevno.
Hranjivi sastojak: kalcij .
Preporuena doza: I soo mg dnevno.
Hranjivi sastojak: magnezij .
Preporuena doza: I o oo mg dnevno.
Hranjivi sastojak: kalij .
Preporuena doza: 9 9 mg dnevno.

Hranjivi sastojak: selen.
Preporuena doza: 0,2 mg dnevno.
Hranjivi sastojak: cink.
Preporuena doza: 5 0 mg dnevno.
* * *
Hronini umor moe se lijeiti i nekim biljkama, od kojih emo

spomenuti sljedee:
astragalus i akanasija poboljavaj u djelovanj e imunolokog si

stema protiv simptoma gripe i prehlade.
Upozorenje: ne koristiti astragalus ukoliko osoba ima visoku
temperaturu;
aj od ika, utenice (kostrije, zveka) i ljubiice pomae u

zacjeljivanju (rana, ozljeda) tako to poboljava protok krvi (cir
kulaciju) i djelovanje imunolokog sistema. Treba praviti aj od
svih ovih biljaka ili od svake posebno i piti 4-6 aa dnevno;
korijen sladia poboljava rad endokrinih (hormonskih) lije

zda.
Upozorenje: ovu biljku ne treba svakodnevno uzimati due od
sedam dana, a treba je u potpunosti izbjegavati ukoliko osoba
ima povien krvni pritisak;
sveta travica, za koju se zna da ima antivirusno djelovanje;
aspidistra (vrsta palme) i korijen despika (lavendula) pobolja

vaju san.
Postoje li recepti za osobe koje pate od hroninog umora?

1.
Treba uzimati uravnoteenu ishranu i to: 5 0% hrane trebaju biti

svjea hrana i svjei sokovi. Veina hrane treba biti spravljena od
voa, povra i cijelih (integralnih) itarica. Treba jesti piletinu
bez koe ili ribu iz morskih dubina.
2. Treba uzimati vee koliine vode, najmanje osam aa, u osam
navrata u toku dana, sa nekim sokom.
3 . Treba paziti da nam crijeva budu pokretna (prohodna) svaki
dan; treba dodati vlakna u ishranu.

'
4 Treba uzimati hlorofil u obliku tableta ili putem uzimanja ek
strakta iz povra (zeljastih biljaka) . Treba uzimati i one vrste po

vra (zeljastih biljaka) koje sadre proteine kao to je Spiru-tein
iz palete proizvoda Nature's Plus - to je proteinsko pie koje je
veoma dobro za uzimanje izmeu obroka.
186
BoLisT 1 LIJEK
5 . Treba se dovoljno odmarati i nastojati da se ne preoptereuje

mo. Melatonin pomae da se zdravo spava i da osoba bude smi
rena. Ovaj prirodni hormon regulie spavanje (san) i nalazi se
u mnogim vrstama hrane. Treba ga uzimati najmanje dva sata
prije spavanja, ali ne preko dana, jer se mogu javiti vrtoglavice.
Ovisnost o puenju
Koji su sastojci duhana (cigareta) i ta to ljude ini ovisnim? Dim
duhana ima hiljade hemijskih sastojaka. Smatra se da je nikotin
sastojak dima duhana koji je zasluan za veinu tetnih efekata pu
enja, kao i za ovisnost. Nikotin djeluje kao stimulans centralnog
nervnog sistema. Kada se pripali cigareta, to dovodi do luenja
adrenalina, povisuje se krvni pritisak i poveava broj otkucaja srca.
Nikotin takoer djeluje i na proces prerade hrane, na nivo tempe
rature u organizmu, stepen napetosti u miiima, kao i nivo nekih
hormona.
Ove i druge promjene uzrokuj u kratkotrajan osjeaj zadovolj
stva (uivanja) kod puaa, a on sam smatra da ga to odmara. Ovaj
osj eaj zadovoljstva smatra se jednim od uzroka ovisnosti. Drugi
uzrok jeste taj da se veoma brzo stvara navika uzimanja nikotina.
Kada postane ovisan, organizam se oslanja na nikotin. Ako nakon
toga osoba prestane puiti, poinju se pojavljivati odreeni simpto
mi: javljaju se mrzovolja, razdraljivost, izljevi bijesa, problemi sa
koncentracijom, poveanje apetita, glavobolja, grevi u elucu, ne
ravnomjerno kucanj e srca, povienje krvnog pritiska, a najvaniji
simptom jeste poveana elja za nikotinom.
Nakon to se stvori navika uzimanj a nikotina, teko je prestati.
Neki strunjaci tvrde da je ovisnost o nikotinu, pored ovisnosti
o heroinu i kokainu, najopasnija i najea vrsta ovisnosti. To je
zbog toga to je ovisnost o duhanu i tjelesna i psiholoka. Naravno,
ona je vie tjelesna nego psiholoka ovisnost. Svi navedeni faktori
ine prestanak puenja tekim. Uprkos tim potekoama, velik broj
ljudi svakodnevno pokuava ostaviti puenje. Smatra se da u SAD-u

cigarete godinje uzrokuju I 7 % smrti, to znai otprilike 3 5 o--4 00
hiljada ljudi u toku jedne godine.
Poznato je da je nikotin otrov koj i ubija. Ako bi se uzela samo
jedna kap tenog nikotina i ubacila u krv, izazvala bi smrt. Nikotin
ubrzava rad srca i dovodi do zdravstvenih problema. Ako se uzi
maj u redovne doze, kao to to ine puai, to poveava rizik od
pojave sranih oboljenja. Postoji otprilike 4 hiljade hemijskih sa
stojaka za koje se zna da se nalaze u dimu cigarete. Za najmanje 43
meu njima zna se da su karcinogene (uzrokuju pojavu raka kod
ljudi) . Dim cigarete sadri ugljen-monoksid, benzin, cijanid, amo
nijak, nitrozamin, fenol-klorid i druge elemente za koje se zna da
uzrokuju pojavu raka. ene koje pue cigarete podlone su prije
vremenoj pojavi menstrualnog ciklusa i menopauze i izloene su
veem riziku od osteoporoze (bolesti kostiju) nakon menopauze.
Puaima se savjetuje konzumiranje vrsta hrane bogate sastojci
ma koje emo u nastavku navesti, kako bi se obnovila tkiva koja
su unitena ili oteena za vrijeme prakticiranja ove tetne navike,
a one se takoer savjetuju i pri odvikavanju od puenja.
Hranjivi sastojak: vitamin e.

Preporuena doza: 5 000-2o.ooo mg dnevno.
Pojanjenje: vitamin e je vaan antioksidant koji zaustavlja propa
danje stanica. Puenje ga verna brzo unitava.
Preporuena doza: I oo mg dnevno.
Pojanjenje: vitamin B je neophodan za regulisanje enzima u sta
nicama koji najee bivaju uniteni tokom puenja. Treba ga
uzimati stavljanjem pod jezik.
Hranjivi sastojak: vitamin B 12
Preporuena doza:
mg, dva puta dnevno.
188
BoLEST 1 LIJEK
Pojanjenje: poveava energiju potrebnu za funkcionisanje jetre.

Treba uzimati rastopljene tablete ili ih uzimati stavljanjem pod
jezik.
Hranjivi sastojak: folina kiselina.
Preporuena doza: 0,4 mg dnevno.
Pojanjenje: neophodna je za proizvodnju crvenih krvnih zrnaca
(eritrocita) , a vana je za odravanje zdravlja stanica i njihovo
umnoavanje.
Hranjivi sastojak: vitamin H.
Preporuena doza: treba poeti sa 200 mg dnevno. Svakog sljede
eg mjeseca treba poveavati dozu za 200 mg, sve do Soo mg na
dan.
Pojanjenje: vitamin H je jedan od najvanijih antioksidanta. Neo
phodan je za zatitu stanica i tkiva od tetnog djelovanja pue
nja.
E.
Preporuena doza: 2 5 .ooo mg dnevno. Trudnica ne treba uzimati

vie od Io.ooo mg dnevno.
Pojanjenje: djeluje kao antioksidant, pomae u zacj eljivanj u slu
znica.
Hranjivi sastojak: prirodni beta-karoten.
Preporuena doza: 1 5 .oo o mg dnevno.
Pojanjenje: vaan je za odravanje zdravlja plua.
Hranj fvi sastojak: cink.
Preporuena doza: s-So mg dnevno. Ne prelaziti x oo mg na dan.
Pojanjenje: vaan je za imunoloki sistem. Treba koristiti tablete
cink glukonata radi bolje apsorpcije.

** *
Puaima se savjetuje konzumiranje sljedeih vrsta biljaka kako bi

ublaili simptome i tetna djelovanja puenja:
kajenska paprika neutralie osjetljivost stanica dinih puteva na

izloenost dimu cigarete;
maija menta, hmelj, leblebija i/ili korijen ika mogu se ko

ristiti kod sluajeva napetosti (nerava) i uzrujanosti koji mogu
pratiti prestanak puenja;
cikorija i tamjan uvaju jetru od toksinih tvari iz dima cigarete;
umbir uzrokuj e luenje znoj a, a znoj pomae organizmu da

izbaci neke toksine tvari unijete puenjem cigareta. Pored ovo
ga, umbir njeguje eludac, a takvi efekti se nekada postiu i
uzimanjem leblebije;
brijest ublaava probadanje u pluima i kaalj .
Da bi sauvali zdravlje, puaima se savjetuje sljedee: trebaju

uzimati velike koliine paroga, brokule, kupusa, krompira i mr
kve. Takoer, treba uzimati crveni i bijeli luk ili samo bijeli luk kao
sastojak neke hrane. Dobro je svakodnevno piti sok od svjee mrkve
kao sredstvo za prevenciju pojave karcinoma (raka) plua. Treba
piti i sok od svjee blitve, spravljen zajedno sa sokom iz korijena ili
listova nekog drugog povra, kao su paroge i sl. Ne treba uzimati
nikakve proteine ivotinjskog porijekla, osim prene ribe (do tri
puta sedmino) . Treba imati na umu da snana elja za cigaretama
traje samo tri do pet minuta.
Tvari koje iz organizma odstranjuju

hranjive tvari
U organizaam se unose razliite tvari koje stupaju u reakcije sa hra
njivim tvarima. Ukoliko se koriste sljedei lijekovi, tada se deava
interakcija lijekova sa hranjivim tvarima. Spomenut emo sljedee:
BoLEST 1 LIJEK
Tvar: Aspirin.
Hranjive tvari koje odstranjuje: jedinjenja vitamina
lina kiselina, eljezo, kalij , vitamin E, vitamin e.
B,
kalcij , fo
Tvar: antibaby pilule (pilule za spreavanje zaea) .

D i H.
B,
vitamini
e,
Tvar: lbiorinol.
Hranjive tvari koje odstranjuje: eljezo.
Tvar: indesin.
Tvar: itanol.
vitamini e, D, H i K.
B,
magnezij ,
Tvar: azonijazid.
Hranjive tvari koje odstranjuje: vitamin B3 (niacin) , vitamin B6 (pi

ridoksin) .
Tvar: parbitorat.
Hranjive tvari koje odstranjuje: vitamin
e.
Tvar: prodenzon (deltazon i drugi) .

Hranjive tvari koje odstranjuje: kalij , vitamin
B6,
Tvar: duhan.
Hranjive tvari koje odstranjuje: vitamini E, e i
H.
Tvar: tramitobrim (baktrim i drugi) .

Hranjive tvari koje odstranjuje: folina kiselina.
vitamin
e,
cink.
191
Tvar: triametrin.
Hranjive tvari koje odstranjuje: kalcij , folina kiselina.
Tvar: glutesmid.
Hranjive tvari koje odstranjuje: vitamin B6
Tvar: gvanitidin.
Hranjive tvari koje odstranjuje: magnezij , kalij , vitamini B2 i B6
(riboflavin i piridoksin) .
Tvar: spironolakton (aldakton i drugi) .
Hranjive tvari koje odstranjuje: kalcij , folina kiselina.
Tvar: sulfati.
Hranjive tvari koje odstranjuje: para-aminobenzoina kiselina, ko
risne bakterije.
Tvar: furaid.
Hranjive tvari koje odstranjuje: vitamin e.
Tvar: feniton (dailantin) .
Hranjive tvari koje odstranjuje: kalcij , folina kiselina, vitamini B1 2,

e,
oi
H.
Tvar: fenol biotazon.

Hranjive tvari koje odstranjuje: folina kiselina, jod.
Tvar: karbamizobin (atrirol) .
Hranjive tvari koje odstranjuje: natrij , te. slabi krv.
Tvar: kofein.
Hranjive tvari koje odstranjuje: biotin, inositol, kalij, vitamin B11
cink.
1 92
BoLEST 1 UJEK
Tvar: hlorotijazid.
Tvar: klonidin.
Hranjive tvari koje odstranjuje: jedinjenja vitamina B, kalcij .
Tvar: kortizoni, openito.
Hranjive tvari koje odstranjuje: kalcij , kalij , cink, vitamini E,

i D.
B6, e
Tvar: lidokain.
Hranjive tvari koje odstranjuje: kalcij , kalij .
Tvar: diuretici cijazidi (sredstva za izmokravanje) .
Hranjive tvari koje odstranjuje: magnezij , kalij , vitamin B2 (ribofla

vin) , cink.
Tvar: diuretici (sredstva za izmokravanje) , openito.

Hranjive tvari koje odstranjuje: kalcij , jod, magnezij , kalij , vita
min B2 (riboflavin) , vitamin D, cink.
Tvar: proizvodi koji sadre estrogen.
Hranjive tvari koje odstranjuje: folina kiselina, vitamin
B6
Tvar: proizvodi koji sadre penicilin.

Hranjive tvari koje odstranjuje: vitamin
vitamin B6 (piridoksin) .
B.
(niacin), n iacinamid,
Tvar: proizvodi koji sadre rizrebin.

Hranjive tvari koje odstranjuje: fenol-alanin, kalij , vitamin
boflavin) , vitamin B6 (piridoksin) , kalcij, folina kiselina.
Tvar: fenobarbital.
B2
(ri
193
Hranjive tvari koje odstranjuje: folina kiselina, vitamini

doksin), B1z, D i K.
B6
(piri
Tvar: konidon.
Hranjive tvari koje odstranjuje: kolin, pontosinina kiselina (vita
min B5 ) , kalij, vitamin K.
Tvar: tvari protiv kiselosti.
sfati, vitamin E, vitamin D.
B,
kalcij, fo
Tvar: antibiotici, openito.

Hranjive tvari koje odstranjuje: jedinjenja vitamina B, vitamin
korisne bakterije.
K,
Tvar: sredstva suprotna histaminu.
Hranjive tvari koje odstranjuje: vitamin e.
Tvar: sredstva za njegu (izuzev biljnih) .

Hranjive tvari koje odstranjuje: kalij, vitamini
i K.
Tvar: sredstva za uljepavanje.

Hranjive tvari koje odstranjuje: magnezij , kalij, vitamin B2 (riboRa
vin) , B6 (piridoksin) .
Tvar: nitrati, sredstva za proirivanje arterija na bazi nitrata.
Hranjive tvari koje odstranjuje: niacin, selen, vitamini e i H.
Tvar: hidralzin.
Hranjive tvari koje odstranjuje: vitamin B6 (piridoksin) .
* * *
BoLEST 1 LIJEK
1 94
Osobama kod kojih je dolo do odstranjivanja hranjivih tvari iz

organizma zbog upotrebe tableta ili nekih drugih medikamenata
preporuuju se namirnice bogate sljedeim hranjivim sastojcima:
Preporuena doza: 2 cm3 dnevno ili prema preporuci ljekara.

Pojanjenje: potreban je za obnavljanje jetre.
Hranjivi sastojak: vitamin B 12
Prep ruena doza: I cm3 dnevno ili prema preporuci ljekara.
Hranjivi sastojak: kalcij .
Preporuena doza: I 5 00 mg, prije spavanj a.

Pojanjenje: hrani centralni nervni sistem i pomae u uspostavlj a
nju kontrole nad drhtanjem (drhtavicom) .
Hranjivi sastojak: magnezij .
Preporuena doza: I ooo mg pred spavanje.

a5
Preporuena doza: 5 00 mg, tri puta na dan.

Pojanjenje: od vitalne je vanosti za rad nadbubrenih lijezda i za
otklanjanje nemoi.
Hranjivi sastojak: glutasion.

Preporuena doza: 5 o mg dnevno.
Pojanjenje: pomae u neutralisanju tetnog djelovanja tableta, kao
i u smanjivanju elje za tabletama ili alkoholom.
Hranjivi sastojak: L-fenol-alanin.
Preporuena doza: I 5 00 mg dnevno. Uzima se ujutro (kada se pro

budimo) .
Pojanjenje: neophodan je za opskrbljivanje mozga energijom.
195
Upozorenje: trudnica ne smije uzimati ovaj sastojak, kao ni dojilja,
osoba koja ima problema sa uznemirenou, eernom bolesti

(dijabetesom) ili povienim krvnim pritiskom.
* * *
to se tie biljaka koje pomau u uspostavlj anju ravnotee elemena

ta u organizmu nakon upotrebe medikamenata, treba spomenuti
sibirski ginseng, koji pomae onim osobama koje pate od tegoba
zbog odvikavanja od kokaina. Meutim, treba upozoriti na to da
ovu biljku ne treba koristiti ukoliko osoba ima nedostatak glukoze
u krvi, ako ima povien krvni pritisak ili boluje od sranih obolje
nja.
Pored sibirskog ginsenga, veoma je koristan i korijen despika
(lavandula) , koji ima umirujue djelovanje. Koristi se zajedno sa
tirozin aminokiselinom, jer je utvreno da je on veoma koristan za
osobe koje pate od tegoba odvikavanja od kokaina.
* * *
to se tie ishrane, treba uzimati uravnoteenu hranu koja e biti

bogata hranjivim sastojcima i uglavnom sainjena od svjeih na
mirnica, a ne onih preraenih. Uz ovo treba dodati i napitke bo
gate proteinima. Treba izbjegavati koncentrisanu hranu, sve vrste
eera i jako slanu hranu. Koncentrisana se hrana smatra odlinim
izvorom za brzo dobijanje energije, ali utjee i na poveanu elju
za uzimanjem tableta.
IV.
0 O B O L} E NJ I MA
UZRO KOVAN I M PARAZ IT I MA
O OBOLJENJIMA UZROKOVANIM
PARAZITIMA
Za neutralisanje parazita mogu se koristiti sljedea sredstva:
bundeva: sjemenke slatke bundeve smatraju se hranom koja ne

utralie pantljiare (trakavice) ;
jelenski jezik (jelenjak, jeziac) : ovo je drevni engleski recept:

sjemenke ove biljke koriste se za neutralisanje razliitih vrsta na
metnika;
majina duica: ova biljka, takoer, pomae u neutralisanju ra

zliitih vrsta nametnika.
Pojava bradavica na koi

Za otklanjanje bradavica savjetuje se koritenje sljedeih sredstava:
sok od smokve: svjea zelena smokva sadri sok slian mlijeku.

Koristi se kao mast za otklanjanje bradavica;
ulje od ricinusa: savjetuje se da se njime mau bradavice svako

vee, kako bi se postepeno otklonile. Uvijek se savjetuje da se
bradavice ne diraj u, kako se ne bi irili njihovi uzronici.
Vaginalne upale
Vaginalne upale javljaju se zbog uzronika bolesti koji dospiju u
vaginu (tj . zbog infekcija) , kao to su glj ivice Candida albicans, te
1 99
200
BoLEST I LIJEK
paraziti Trihomonas vaginalis, jednoelijski mikrobi kojih ima vie

od bakterija. Kod pojave ova dva uzronika bolesti, oboljela osoba
osjeti peckanje (upalu) i svrab u vaginalnim zidovima. Ova pojava
prepoznatlj iva je po izluivanj u bijele tenosti jakog mirisa.
Vaginalna upala lijei se kiselim mlijekom, imajui u vidu da se
ovi uzronici ire kod ena zbog dugotraj ne upotrebe antibiotika ili
kortizona. Kada doe do prevelikog mnoenja razliitih vrsta ko
risnih bakterija koje normalno ive u vagini ili crijevima, uzimaju
se antibiotici koji ih neutraliu, to opet uzrokuje pojavu i irenje
gljivica koje uzrokuj u tegobe. S obzirom da kiselo mlijeko sadri
korisnu bakteriju Acidophilus, koja djeluje protiv ovih uzronika
bolesti, to znai da se ena konzumirajui kiselo mlijeko moe ri
jeiti ovih tetnih glj ivica koje se ire zbog neutralisanja korisnih
bakterija.
Ljekovite biljke koje proiavaju organizam

putem znojenja
Organizam izbacuje tetne tvari na razliite naine, npr. putem mo
krae, izmeta ili znoja. Odreene biljke poveavaju znojenje i ta
ko proiavaju organizam, jer znoj sa sobom iznosi tetne tvari.
Najjae dejstvo iznojavanja ima kunica (stolisnik, kunji rep, spo
ri, hajduka trava, Achillea millefolium) . Slino djelovanje imaju
i sljedee biljke: kamilica, majina duica, maija menta, isop (mi
loduh, blagovan, mindrak, Hyssopus officinalis) .
1
Ljekovite biljke koje su korisne u periodu

zacjeljivanja rana i periodu oporavka nakon bolesti
Neke su ljekovite biljke bogate vitaminima i mineralima koji se
mogu brzo apsorbovati i zalijeiti rane. Vjeruje se da neke biljke po1
Treba primijetiti da je ovo jedan od korisnih efekata koje imaju parne kupelj i
i saune.
0 OBOLJENJIMA UZROKOVANIM PARAZITIMA
2.0 1
mau odravanje energije u organizmu i prirodne unutranje snage

koje, naravno, omoguavaju brzo zarastanje i izljeenje. Ovakvo
djelovanje ima jemena voda. Uzme se jedan fildan jema, stavi u
est fildana vode i kuha I o minuta na vatri. Posuda se zatim ostavi
I 5 minuta da jeam pusti sok. Napitak od jema se p rodjedi i pije.
Jemena voda pomae osobama kojima rane zacjeljuju, a korisna je
i za osobe koje se oporavljaju od neke bolesti.
Napetost ivaca
Neke od biljaka koje pomau smanjenju napetosti ivaca jesu slje
dee:
karanfil: pomae ublaavanju napetosti ivaca i mrzovoljnosti.
Uzme se nekoliko glavica karanfila koje se samelju i stave u neko

pie od bilja, npr. u aj ;
ruzmarin: aj od ruzmarina pomae u lijeenju jako ubrzanog

lupanja srca koje. je obino posljedica napetosti ivaca. Isto tako,
koristan je i za lijeenje histerije;
kumin: uzmu se 2-3 kapi ulja kumina s malo eera. Ovo je

koristan lijek za ublaavanje napetosti ivaca. Ako ne naemo
ulje od kumina, uzmu se dvije male kaike mljevenog kumina
i stave u olju vrele vode. To se ostavi I O minuta, a zatim se
procijedi i pije;
valerijan: iz korijena ove biljke pravi se lijek koji je slian Va

Humu i koji je poznat kao lijek za smirenje ivaca i otklanjanje
napetosti, ali bez ikakvih neeljenih efekata, za razliku od kori
tenja Valiuma. Neke svjetske organizacije za lijekove pozivaju
da se proizvode kapsule i tablete od ovog korijena nakon to su
ljekari provjerili njegovu ljekovitost i uinkovitost.
202
BOLEST l LIJEK
Tegobe u bubrezima
Za ublaavanje tegoba u bubrezima korisne su sljedee biljke:
perun: korisno je uzimati aj od peruna ili sjemenke peruna

kada osoba ima probleme sa slabim izmokravanjem;
paroga (asparagus) : ova izvrsna biljka, koja raste u evropskim

dravama, sadri neke korisne minerale kao i tvar asparagin, koja
poboljava odvijanje funkcija u bubrezima;
barosma: ovo je jedna vrsta ljekovitog drveta iji j e uzgoj rai

ren u Africi. Njegove listove koriste brojne farmaceutske firme
zapadnih drava. Otkriveno je da listovi barosme imaju jako
dj elovanje u lijeenju nemogunosti kontrolisanja mokrae ili
kapanja mokrae zbog slabog funkcionisanja mokranih kana
la. Uzimanje listova ove biljke pomae jaanju tkiva urinarnog
trakta, ali i neutralie uzronike bolesti koji se javljaju u mo
kranim kanalima. Lijek od ovih listova pravi se u obliku aja,
na sljedei nain: velika kaika osuenih listova doda se u olju
vrele vode i ostavi da stoji pola sata, kako bi listovi pustili sok.
aj se zatim procijedi i piju se 3-4 olje dnevno.
Bolovi i upale u zglobovima (reumatizam)

Sljedea sredstva lijee bolove i upale u zglobovima i reumatizam:
dumbir: aj od umbira koristi se za ublaavanje bolova u zglo

bovima, a moe se koristiti i kao mlaka kupka u koju se doda
odreena koliina umbirovog praha;
kupka od kamfora: napravi se aj od listova kamfora tako to

se jedna etvrtina fildana osuenih listova stavi u otprilike pola
litre vrele vode. Ova se otopina doda u vodu za kupanje radi
ublaavanja bolova u zglobovima;
20 3
sire: jabukovo sire ima specifino jako djelovanje protiv bo

lova i upala u zglobovima. Jabukovo sire stavlja se na bolne
zglobove u vidu obloge. Mogu se takoer praviti i kupke u koje
se doda odreena koliina jabukovog sireta. Sire se moe i pi
ti razblaeno u vodi; uzmu se dvije kaike sireta i stave u olju
vode;
iak: aj od korijena ove biljke lijei upale zglobova. Savjetuje

se uzimanje tri olje dnevno u trajanju od mjesec i pol.
Modrice i povrede
Za lijeenje modrica i povreda korisne su sljedee biljke:
kupus: uzmu se svjei bijeli listovi kupusa i stave u vrelu vodu.

Kasnije se to koristi kao obloga koja se stavlja na nateklo mjesto.
Isto tako, ovo je korisno i za otklanjanje gnoja iz zagnojenih
rana;
amika (Arnica Montana) : ovo je najbolja biljka na koju se moe

mo osloniti u lijeenju modrica i povreda. Postoje razliiti pro
izvodi od arnike u obliku obloge (mehlema) i kupki i mogu se
nabaviti na pijacama na Zapadu. Arnika se takoer moe kori
stiti i u obliku kupke za lijeenje stopala ili ruku {aka) ;
turika {petrovac) : koriste se mljeveni korijen ili listovi za pripre

manje obloge;
tratinica (krasulj ak) : ovi fantastini mali cvjetovi esto se nazi

vaju i "travom za modrice" zbog njihovog ljekovitog djelovanja
na modrice i povrede. U lijeenju, tratinica se koristi tako to
se uzme odreena koliina cvjetova, pomijea sa nekim biljnim
uljem (naj bolje sa uljem iz peninih klica) , zatim se to skuha i
koristi u vidu obloge. Moe se jo praviti i aj od cvjetova ove
biljke;
204
BoLEST 1 LIJEK
repa: izree se plod repe i privrsti na bolno mjesto u obliku

obloge; unutranji dio svjee repe se isitni i stavi na bolno mje
sto;
melasa (crni sirup) : uzme se odreena koliina melase i stavi na

zavoj {komad tkanine) , time se zamota bolno mjesto i ostavi da
stoji nekoliko sati. Ovaj oblog ublaava otekline i bolove.
Biljke koje imaju antiseptino djelovanje

Sljedee biljke imaju antiseptino djelovanje:
kupus: bijeli listovi kupusa sadre tvar koja se zove rapin. Ova
se tvar odlikuje time da ima jako prirodno djelovanje protiv ve
likog broja uzronika bolesti. Listovi kupusa, takoer, uzrokuju
pojaano luenje gnoja (koji titi organizam) . Ukoliko se koriste
u vidu obloga na ranama ili povredama, tada se one postepeno
ispune gnojem;
mrkva: mrkva ima jako antiseptino djelovanje. Za postizanje

ovog cilja plodovi mrkve kuhaju se sve !dok se ne dobije kaa
.
{mehka masa) . Ta mehka masa se, u vidu obloge, stavlja na bol
no mjesto, ime se postie dezinfekcija zagnojenih rana i povre
da, kao i bre zacjeljivanje;
cimet: lika cimeta sadri teno ulje koje neutralie velik broj
vrsta mikroorganizama i zato se to ulje moe koristiti za ispiranje
grla i dezinfekcij u usne upljine. Isto tako, moe se koristiti i aj
od cimeta kao obloga za dezinfekcij u rana;
karanfil: karanfil sadri ulje koje se odlikuje svojstvima slinim
onim cimetovog tenog ulja i moe posluiti kao prirodni an

tiseptik. Zato se karanfil u prahu ili njegove samljevene glavice
mogu koristiti za ispiranje grla i dezinfekcij u usne upljine, a
moe se spraviti i aj koji e se koristiti za dezinfekciju rana';
20 5
dumbir (isiot) : umbir sadri tvari koje su prirodni antiseptici,

a ima i druga korisna svojstva koja smo ve objasnili. Najvanije
je znati da se umbir moe koristiti za lijeenje osjeaja naleta
hladnoe tako to e . se otopina dumbira dodati nekom napit
ku od bilja. Takoer, moe se dodavati u mlake kupke, ime se
ojaava organizam za borbu protiv uzronika bolesti;
kadulja (alfija) : aj od kadulje koristi se za dezinfekciju usne

upljine i grla. Isto tako, moe se koristiti i za dezinfekciju rana.
Pripremi se aj tako to se uzmu dvije velike kaike kadulje i
stave u jednu olju vrele vode.
Poviena temperatura
Sljedee biljke sniavaju tjelesnu temperaturu:
jeam: ekstrakt iz jema jo od davnina se koristio za sniavanje

poviene temperature. On ima korisna prirodna svojstva snia
vanja poviene temperature uzrokovane upalom sluznice u di
nim putevima (kao to je upala bronhija) ili sluznice na zido
vima crijeva;
svinda: aj od svinde sniava temperaturu. Najbolje je u njega
dodati lim unov sok i med. Tako e ovo pie u isto vrijeme ima
ti izuzetnu hranjivu vrijednost, njegovati organizam i sniavati
povienu temperaturu;
limun: uzimanje limunovog soka ili limunade sniava tjelesnu
temperaturu. Ovaj recept veoma je . uinkovit. Uzme se jedan
veliki, svjei limun, oisti se i izree na krike zajedno sa korom.
To se stavi u tri olje vrele vode i kuha sve dok voda ne ispari,
tako da je ostane samo jedna olja (treba paziti <;la se pri kuhanju
ne koriste aluminijske posude) . Napitak se za,tim procijedi i d
bolesnoj osobi. Isto tako, korisno je pomijeati limunov sok sa
ekstraktom jema (jemenom vodom) i koristiti ga za sniavanje
temperature, ali i kao antibiotik.
BOLEST I LIJEK
206
Glavobolja
Z a lijeenje glavobolje mogu s e koristiti sljedea sredstva:
napici: mogu se uzimati napici od razliitih biljaka: kamilica,

kadulja, nana, ruzmarin, bosiljak i perun;
preparati od ulja: mogu se spravljati preparati od tenih ulja.

Tako se mogu napraviti masti od ulja sljedeih bilj aka: bosiljka,
.lavande ili ruzmarina. Ulja se naliju u staklene boce (ili slinu
ambalau) i nekoliko puta se inhaliraju (udiu) njihova isparenja
(miris);
masti: mast/krema od nane. U meksikoj narodnoj medicini
glavobolja se lijei tako to se kuhanjem svj ee nane (metvice,

mente) pripravi mast/krema i time se namau elo ili bolna mje
sta na glavi;
grodice
za
glavobolju (kada boli jedna polovica glave) : kada
boli jedna polovica glave, to esto uzrokuje probleme sa vidom.

Tada se savjetuje uzimanje vee koliine groica koje treba do
bro savakati.
Zdravstveni problemi sa srcem

Sljedee biljke olakavaju i/ili lijee probleme sa srcem:
crveni i bijeli luk: ukoliko se uzima bijeli luk, na bilo koji nain
(svje ili kuhan) , on proiava arterije otklanjajui tetne naku

pine u njima. Pored toga, on djeluje i tako to regulie (reduci
ra) nivo holesterola u krvi, a smanjuje i povieni krvni pritisak.
Uzimanje crvenog luka, takoer, reducira nivo holesterola. Obje
vrste luka smanjuju rizik od pojave krvnih ugruaka u krvnim
sudovima;
207
limun: vitamin e i tvar rotin dvije su tvari koje se nalaze u li

munovom soku. Ove tvari jaaju zidove i kanale krvnih sudova,
to smanjuje rizik od zaepljenja arterija {arterioskleroze) i po
jave zdravstvenih problema sa krvnim sudovima;
mrkva: amerike klinike nutritivne studije spominju da uzima

nje svjee -mrkve ne pomae {ne jaa srce ili krvne sudove) , pa je
treba uzimati samo zbog toga to sadri veliku koliinu vlakana.
Ona jedino pomae u proiavanju organizma od vika masno
a i sniava nivo holesterola. Strunjaci tvrde da uzimanje dvaju
mrkvi dnevno uz veeru, u trajanju od tri sedmice, sniava nivo
holesterola za I I %;
pivski kvasac: hrom je jedan od minerala koji su od vitalne va

nosti za organizam . Vjeruje se da nedostatak ove tvari nekada
dovodi do pojave probadanja u prsima, jer ona djeluje na nivo
tetnog holesterola u krvi tako to povisuje nivo korisnog hale
sterola. Imajui u vidu da se ova tvar nalazi u pivskom kvascu u
velikim koliinama, preporuuje se osobama koje imaju proble
ma sa povienim holesterolom ili ih mue probadanja u prsima
uzimanje 1-2 kaike pivskog kvasca dnevno, dodajui ga u au
.
mlijeka;
paroga (asparagus) : ovo je azijska biljka ije je uzgajanje naj

rairenije na Tajvanu, a moe se nai i u drugim dravama i
rom svijeta. Savjetuje se uzimanje ove biljke u hrani, kod sranih
problema, posebno kod pojave otrih bolova i nepravilnog rada
(aritmije) srca, koju prati otjecanje stopala. Ova biljka odlikuje
se svojim diuretikim djelovanjem (kao sredstvo za izmokrava
nje) , ime otklanja tetne tvari iz srca, otklanja zamor sranih
tkiva i pomae da prestane otjecanje stopala. Postoji i jedan po
seban recept koji se preporuuje osobama kod kojih se pojavi
otjecanje sranih miia i njegov oslabljen rad: iscijedi se sok
(ekstrakt) iz svjee biljke i pomijea se sa jednakom koliinom
meda. Uzima se jedna mala kaika ove mjeavine tri puta na dan;
208
BoLEST 1 LIJEK
dumbir: nai su preci bili dugovjeniji i meu njima nije bi

lo puno zdravstvenih problema sa srcem, kao to je to sluaj sa
dananjim generacijama. Nema sumnje da glavni razlog tome
lei u uzimanju prirodnih vrsta hrane. Meu drevnim tradici
onalnim napicima ija su ljekovita svojstva potvrdili i savremeni
strunjaci jeste i napitak od umbira, kojeg je i Uzvieni Allah
spomenuo u Svojoj asnoj Knj izi. Savremena su istraivanja po
tvrdila da uzimanje umbira preventira pojavu sranih udara
tako to smanjuje nivo holesterola u krvi (utemeljeno na engle
skim studijama) . Isto tako, on sniava i povieni krvni pritisak,
a smanjuje i rizik od nastanka krvnih ugruaka u krvnim sudo
vima;
maslinovo ulje: iz savremenih studija jasno se vidi da se neza

siene masne kiseline, koje se nalaze u bilj nim uljima, kao to
su maslinovo i orahovo ulje, smatraju korisnijim i boljim od
zasienih masnih kiselina, koj e se, naprimjer, nalaze u sunco
kretovom ulju, zato to utjeu na smanjenje nivoa holesterola.
Uzimanje jedne kaike maslinovog ulja dnevno smatra se naj
bolj im sredstvom za sniavanje nivoa holesterola i prevenciju
sranog udara;
pelinji med: brojni nutricionisti (struni savjetnici u pogledu

ishrane) slau se da se uzimanje dvije kaike meda dnevno sma
tra jednom od najboljih metoda ouvanja zdravlja srca i njego
vog ojaavanja. Isto tako, med openito poboljava unapreiva
nje i obnavljanje tkiva u organizmu. Nakon to osoba napuni
etrdeset godina, uzimanje meda je najvaniji savjet koji joj se
moe dati za ouvanje zdravlja srca i usporavanja procesa stare
nja.
Povieni krvni pritisak

Sljedee biljke predstavljaj u prirodni lijek za povieni krvni priti
sak:
20 9
bijeli luk: on se smatra najstarijim prirodnim lijekom za povie

ni krvni pritisak (u stanju je regulisati malo ili srednje povieni
krvni pritisak) . Ljekari se slau da su 1-3 ehna svjeeg bijelog
luka dnevno (ujutro) odgovaraj ua doza za lijeenje povienog
krvnog pritiska. Bijeli luk moe se uzimati i na druge naine,
kao npr. isjeckan na sitne komadie koji se uzmu uz au vode.
Jo se moe dodati i u zelenu salatu, a moe se napraviti i sendvi
sa mrkvom i bijelim lukom;
tavalj: aj od ove biljke, ako se uzima doza od nekoliko olja

dnevno, pomae da se smanji povieni krvni pritisak;
perun:
listovi i sjemenke peruna (plodovi koji se pojave nakon

to se formiraju pupoljci) sadre teno ulje kojeg, ipak, u sje
menkama ima vie nego
ostalim dijelovima biljke. Ova biljka
sadri i dvije veoma vane tvari: apiol i myrisicin. Zahvalj uju

i njima perun djeluje kao diuretik (sredstvo za izmokravanje)
zbog ega se i smatra lijekom za povieni krvni pritisak, kao i za
nepravilan rad srca praen otjecanjem stopala. Perun takoer
njeguje crijeva. Pored ovoga, on sadri hlorofil u najkvalitetni
jem obliku, te se zbog toga koristi za otklanjanje neugodnog
mirisa iz usta (koj i se otklanja vakanjem peruna) .
Snieni krvni pritisak

Postoje odreene biljke kojima se moe lijeiti kako povieni, tako
i snieni krvni pritisak. Od ovih biljaka su i bijeli luk i umbir.
Ove biljke uspostavljaju prirodni krvni pritisak tako to sniavaju
povieni i povisuju snieni krvni pritisak na nain da uspostavljaju
prirodnu irinu krvnih sudova u organizmu.
Meu izvrsnim ruskim receptima za lijeenje snienog krvnog
pritiska jeste i koritenje pola olje soka iscijeenog iz blitve. Osobe
koje imaju problema sa stalno snienim krvnim pritiskom trebaju
uzimati svjeu blitvu uz tri redovna obroka. Treba znati da blitva
210
BoLEST 1 LIJEK
sadri visok nivo eljeza koji je prijeko potreban djevojkama, ena

ma i trudnicama.
Svrab i ui/vai
Za odstranjivanje uij u (vai) iz kose mogu se koristiti sljedea pri
rodna sredstva:
anis: otkriveno je da ulje od anisa ima takvo djelovanje da ne

utralie ui iz kose, kao i neke druge vrste nametnika. Koristi se
tako da se ulje nanosi direktno na eljeno mjesto;
tikva bujaa: za lijeenje svraba u podruju analnog otvora, ko
ji je obino uzrokovan nametnicima, savjetuje se svakodnevno

uzimanje obilnijih koliina sjemenki tikve bujae. Sjemenke tre
ba staviti na blagu vatru dvije minute, kako bi se olakalo ski
danje kouljice s njih, a zatim ih jesti.
Zdravstveni problemi sa jetrom i unom kesom

Za lijeenje jetre i une kese korisne su sljedee biljke:
jabuka: uzimanje svjee jabuke pomae da se reguliu funkcije

jetre. Isto tako, ona se smatra osnovnom svakodnevnom hra
nom koja proiava cijeli organizam;
celer: celer je izuzetno koristan za jetru. Zato se osobama koje

imaju probleme sa jetrom savjetuje da ga uzimaju svakodnevno;
paroga (asparagus) : sjemenke ove biljke imaju fantastino dje

lovanje i za jetru i za bubrege, ali pomae i u luenj u sokova u
unoj kesi;
kantarion: ova biljka openito jaa organizam. Savjetuje se uzi

manje aja od kantariona prije uzimanja obroka kako bi se po
boljao rad jetre i luenje sokova une kese;
lli
maslaak: jedu se mali listovi koji se javlj aj u na biljci (razvijaju

se u proljee) , a koji pospjeuju funkcije jetre. Takoer, mogu
se uzimati i sokovi ove biljke;
ruzmarin: za poboljavanje odvijanja funkcija jetre pije se aj od

ruzmarina;
sladi (slatki korijen) : jo od davnina Kinezi koriste sladi kao

lijek za upale ili infekcije jetre. Jedna skupina azijskih strunjaka
kae da sladi poboljava vrenje funkcija jetre;
nana (metvica, menta) : aj se priprema od svjeih listova nane.

Njima se doda malo aja od cimeta i to se koristi kao lijek za
upalu ili otekline jetre. Jetra se nalazi na desnoj strani, odmah
iza najnieg (zadnjeg) rebra;
iak: od listova ove biljke pravi se mehlem za lijeenje upala i

drugih zdravstvenih problema sa jetrom. Najbolje je te obloge
kombinovati sa kremom od nane i cimeta, a treba jo dodati i
ulje ricinusa.
Za lijeenje zatvora (konstipacije) mogu se koristiti sljedea priro
dna sredstva:
jabuka: jabuka sadri veliku koliinu vitamina i minerala, ali,

isto tako, sadri i veliku koliinu vlakana, posebno u kori. Sve
ovo jabuku ini najboljom vrstom hrane za prevencij u i lijeenje
zatvora (konstipacije) ;
smokva: ovo je jedna vrsta korisnog voa koje ima laksativno

djelovanje, bilo da se uzima svjea ili osuena;
med: med se odlikuje brojnim ljekovitim svojstvima, meu ko

jima je i njegovo djelovanje kao blagi laksativ (sredstvo za olak
avanje) ;
sladi: od samljevenog sladia (praha) pripremi se aj . Spome

nuti prah moe se dodavati i u neke druge biljne napitke.
BoLEST 1 LIJEK
2 12
Otklanjanje neugodnog mirisa iz usta

Neugodan miris iz usta moe se odstraniti pomou peruna, jer ova
biljka sadri visok nivo hlorofila poznatog po svom lijepom mirisu.
Zato je perun poznat kao biljka za osvjeavanje usta. Spominje se
da su perun i nar biljke koje su prve koritene za ostvarivanje ovog
cilja.
Krvarenje rana i hemoroida

Krvarenje rana i hemoroida moe se lijeiti pomou crnog duda.
Otkriveno je da dud, posebno crni dud, sadri visok nivo tanina
koji se odlikuje svojstvom da skuplja krvne sudove na mjestima
manjih posjekotina {povreda) . Za ovu svrhu pravi se aj od listova
ove biljke. Uzmu se 2-3 male kaike osuenih listova i stave u olju
vrele vode, a zatim se ostave I 5-20 minuta da listovi puste sok.
Potom se uzme jedna lanena krpa i natopi se ovim ajem, to se
koristi kao obloga za rane i hemoroide.
Preventiva karcinoma (raka)

Otkriveno je da neke biljke, uz Allahovu pomo, spreavaj u pro
mjene na nivou elija, to podrazumijeva i to da su one uinkovite
u prevenciji razliitih vrsta raka. Meu ove biljke ubrajamo:
bijeli i crveni luk,
kupus i karfiol (cvjetaa) ,
djetelina (lucerka, plava djetelina),
repa,
jabuka,
pinat,
korijen ginsenga.
213
Trovanje hranom
Trovanje hranom lijei se pomou sljedeih biljaka:
ruzmarin: ako se jede pokvareno meso, to e uzrokovati trova

nje hranom. Doi e do oksidacije masnoa u mesu, to se moe
primijetiti po izuzetno runom mirisu. Otkriveno je da ruzma
rin sadri hemijske tvari, antioksidante, koji ga ine sredstvom

pomou kojega se moe uvati meso i sprijeiti njegovo kvare
nje. Brojna istraivanja pokazala su da ovaj efekat zatite hrane
od oksidacije nadmauje djelovanje brojnih tvari koje se kori
ste za uvanje hrane kao to su BHT i BHA. Za postizanje ovog
cilja mogu se koristiti ulje ruzmarina ili njegovi listovi. Listovi
se samelju, a zatim stavljaju na/u hranu (meso, hamburger, tu
na, makaroni, salata, krompir i njima sline vrste hrane) . Mora
se obratiti panja da se listovi ruzmarina uzimaju sa jelima koja
su mu slina po okusu. Takoder, dobro je znati da ruzmarin u
velikoj mjeri pomae proces probave hrane;
kadulja (alfija) : ona ima otprilike isto djelovanje kao i ruzma

rin. Koristi se na isti nain za uvanje mesa i jela koja su podlo
na oksidaciji;
majina duica: prouavanja majine duice pokazala su da ova

biljka djeluje protiv velikog broja bakterija, kao i protiv virusa
koji uzrokuju razliite bolesti. To znai da, ako se doda u hra
nu, spreava njeno kvarenje, a samim tim i trovanje hranom.
Imajui u vidu ovu osobinu dezinfekcije, majina duica moe
se koristiti kao lijek koj i dezinfikuje rane i to tako da se uzme
nekoliko svjeih listova i stavi direktno na ranu (povredu) ;
jabuka: savremene studije potvrdile su da pektin, kojeg ima u ja

buci, posebno u kori, isti organizam od tekih toksinih metala
kao to su olovo, iva i drugi. Ova osobina jabuku ini veoma
korisnom vrstom hrane koja spreava trovanje hranom. Isto ta
ko, ona je posebno korisna za stanovnike velikih gradova (me
tropola, velegrada), koji su izloeni visokoj koncentraciji raznih
214
BoLEST 1 LIJEK
toksinih tvari, kao to je olovo, prisutnih u ispusnim gasovima

automobila i smogu;
cimet: on sadri tvari koje imaju prirodno djelovanje i neutra

liu velik broj tetnih bakterija, virusa i mikroba. Ova osobina
cimet svrstava meu biljke koje su korisne za lijeenje problema
sa crijevima i trovanj a hranom. Cimet se uzima u obliku aja
koji se pripremi tako to se jedna polovina do tri etvrtine male
kaike cimeta stavi u olju vrele vode. Pije se jedna olja aja, tri
puta na dan. Ovaj aj moe se koristiti za ispiranje i dezinfekciju
usne uplj ine;
karanfil: ova biljka odlikuje se time to djeluje tako da neutralie

velik broj razliitih vrsta mikroba. Zbog ovoga se karanfil smatra
uinkovitim lijekom za probleme sa crijevima, trovanje hranom
ili proljev uzrokovan djelovanjem nekog uzronika bolesti. On
dezinfikuje crijeva i neutralie nametnike u njima. Karanfil se
kao lijek koristi u obliku aja koji se pripremi tako to se stavi
mala kaika praha karanfila u au vrele vode, ostavi se 1 o-20
minuta i pije se jedna olja, tri puta na dan. Treba biti oprezan
i ne davati karanfil djeci koja jo nemaju dvije godine, a veoj
djeci se moe davati aj od suenog karanfila, ali u malim koli
inama i samo kada je to prijeko potrebno.
Dizenterija i gvardijaza
Dizenterija i gvardijaza lijee se pomou im:irike (utike) . Ovu
.
izvrsnu biljku koristili su jo drevni Egipani kao preventivu za ku
gu (koleru) . Savremene studije potvrdile su da ova biljka u veoj
mjeri neutralie bakterije nego Hloramfenikol (antibiotik koji se
koristi za lijeenje odreenih bolesti kao to je tifus) . Otkriveno
je da ova biljka eliminie bakterije koje inficiraju rane, bakterije
koje uzrokuju proljev i tifus, nametnike koji uzrokuj u dizenterij_u,
bakterije koje uzrokuju koleru (Vibrio cholera) , a najvanije je da
eliminie bakterij u Escherichia coli u mokranim kanalima. Osim
21 5
navedenog, ona unitava gljivice Candida albicans {koja uzroku

je vaginalne probleme) , a otklanja i gvardijazu. Za koritenje ove
biljke u lijeenju dizenterije, gvardijaze ili nekih drugih oboljenja
eluca koja smo spomenuli treba uzeti pola male kaike sitno sa
mljevenog korijena imirike, staviti u vrelu vodu, a zatim ostaviti
1 5-3 0 minuta da se ohladi. Napitak se zatim procijedi i pije hla
dan, jedna olja dnevno, u jednakim, redovnim dozama. Imajui u
vidu da ovaj napitak ima veoma jak okus moe se u njega dodati
pelinji med kako bi se uinio ukusnijim. Ovaj napitak ne treba
davati djeci mlaoj od dvije godine.
Slabljenje sluha i seksualnog nagona

kod starijih osoba
Slabljenje sluha i seksualnog nagona kod starijih osoba moe se li
jeiti ginkom (ginkgo, viline vlasi, papraca) . Spominje se da je ova
vrsta drveta najstarija ljekovita biljka na Zemlji i da je oduvijek
uzgajana. Za ovu biljku kae se da lijei tegobe koje donosi stare
nje, kao to su slabljenje sluha, slabljenje seksualnog nagona (elje),
slabljenje seksualne moi, slabljenje vida, srana oboljenja i druge.
Imajui u vidu velike ljekovite koristi proizvoda od ove biljke, oni
se ubrajaju u najprodavanije proizvode u svim evropskim drava
ma. Ako se pogleda prosjek prodaje, na godinjem nivou ovih pro
izvoda se proda u vrijednosti oko 5 00 miliona amerikih dolara.
U Evropi i Americi veoma je lahko doi do proizvoda od ove bilj
ke. Obino se proizvodi u obliku tableta koje se uzimaju u dozama
pojanjenim u upustvu za upotrebu.
Zdravstveni problemi ena u menopauzi

Za lijeenje zdravstvenih problema ena u menopauzi korisna bilj
ka jeste svinda. Sjemenke svinde sadre hemijsku tvar diosgenin
216
BoLEST 1 LIJEK
koja ima slino djelovanje kao i hormon estrogen. Zato se enama

savjetuje da uzimaju svindu za vrijeme ovog perioda, jer je ona pri
rodna zamjena za hormon koji nedostaje. U olju vrele vode stave
se dvije male kaike samljevenih ili izdrobljenih sjemenki svinde i
ostave na vatri deset minuta. Pije se po jedna olja, tri puta dnevno.
Isto tako, treba jesti i sjemenke svinde.
Hladnoa u prstima
Za lijeenje hladnoe u prstima (utrnulosti prstiju) korisne su slje
dee biljke:
ka.jenska. paprika: doda se malo kajenske paprike u neki (bilo

koji) biljni napitak. Ovaj napitak posebno treba uzimati pri izla
sku iz kue. Kajenska paprika djeluje umirujue na organizam,
vraa mu energiju i vitalnost;
umbir: pije se aj od dumbira ili se u bilo koji biljni napitak

doda odreena koliina umbirovog praha. Mogu se pripremiti
i mlake kupke u koje se stavi umbirov prah, a taj prah moe se
stavljati i na kolae i druge vrste hrane.
ienje organizma od toksinih tvari (detoksikacija)

i odstranjivanje drugih tetnih tvari
Postoje razliiti naini da se organizam oisti od toksinih tvari. Taj
se proces naziva detoksikacija. Meu najee uzroke unosa toksi
nih tvari u organizam ubrajamo uzimanje neiste hrane i udisa
nje zagaenog zraka. Pored toksinih tvari, postoje i razliite druge
tetne tvari. Neke vrste biljaka pospjeuju proces znojenja organi
zma, to je jedan od naina da organizam, putem znoja, izbaci tok
sine tvari. Postoje i drugi naini uklanjanja, proiavanja i ispira
nja razliitih sistema organa u organizmu, a jedan od njih jeste da
217
se svakodnevno uzima vea koliina vode. Za ovu svrhu korisne su

sljedee biljke:
jabuka: savremene studije potvrdile su da pektin, kojeg ima u

jabuci, a posebno u njenoj ljusci, isti organizam od tekih tok
sinih metala kao to su olovo, iva i drugi. Pored ovoga, j abuka
ima i druga ljekovita svojstva;
bosiljak i karanfil: karanfil pomijean sa slatkim bosiljkom pro

iava organizam od tekih metala. Naj bolje je koristiti ove bilj
ke pomijeane u jednakom omjeru;
breskva: nekoliko isjeckanih breskvi skuha se u vreloj vodi tako

da se dobije aj izrazito crvene boje. Taj se aj uva u friideru
i redovno pije u malim dozama, ime se postie odstranj ivanje
neeljenih efekata vjetakih lijekova. Ovaj aj moe se koristiti
i u druge svrhe, a moe se uzimati u obliku subkutanih (potko
nih) injekcija za odstranjivanje toksinih tvari;
zob: zobena kaa pomijea se sa kuhanom bananom i to se ko

risti kao obloga za dezinfekciju rana, tj . za neutralisanje tetnih
mikroorganizama iz cijelog organizma.
Seksualna nemo
Za lijeenje seksualne nemoi korisne su sljedee biljke:
ruzmarin: djeluje tako da jaa seksualnu sposobnost kod mu
karaca. Takoer, od davnina je poznato da ruzmarin odmara
mozak. Za postizanje navedenih efekata potrebno je redovno
uzimati aj od ruzmarina;
korijen ginsenga: mala koliina praha ginsenga (samljevenog

korijena) doda se u bilo koji biljni napitak za jaanje seksualne
sposobnosti. Neka istraivanja potvrdila su da je uzimanje ove
biljke u velikoj mjeri povealo seksualnu mo kod ispitanika.
218
BoLEST 1 LIJEK
Jutarnja munina
Za lijeenje jutarnje munine korisne su sljedee biljke:
umbir: aj od umbira ubraj a se meu najbolje biljne napitke

protiv jutarnje munine. Zbog toga se savjetuje uzimanje dum
bira kao prirodnog sredstva protiv jutarnjih munina (koje po
sebno mue trudnice na poetku perioda trudnoe) , kao i glavo
bolja koje ponekad prate jutarnje munine. Od aja od umbira
pripreme se obloge za tu svrhu koje se zatim stavljaju na glavu.
Ukliko nam ne prija ukus aja od umbira, moe se uzeti neki
drugi biljni napitak u koji e se staviti malo umbirovog praha;
bosiljak: udisanje mirisa bosiljka pomae protiv jutarnjih mu

nina. Za postizanje ovog cilja moe se ispirati nos uljem od bo
siljka ili udisati miris iz svjeih listova bosiljka koji se prethodno
samelju ili izdrobe u ruci;
nana (metvica, menta) : jutarnje munine mogu se otkloniti uzi

manjem jedne olje aj a od nane. U njega se moe dodati malo
karanfilovog ili umbirovog praha, ime e se dobiti najbolji
rezultati.
Zdravstveni problemi sa grudima (dojkama)

Spomenut emo neke od zdravstvenih problema sa grudima (doj
kama) i kako se oni lijee.
Upala grudi (dojki) : ovo je najea pojava. Nekada se javlja kod

ena dojilja koje u dojkama nemaju mlijeka (grudi ne proizvode
dovoljne koliine mlijeka) . Simptomi upale su bolovi u dojkama
i crvenilo koe. Za lijeenje ovog zdravstvenog problema moe
se koristiti ekstrakt breskve u obliku obloge.
119
Zaepljenje mlijenih kanala u dojkama: ovo se najee doga

a kod ena dojilja koje nemaju dovoljno mlijeka. Za lijeenje
ovog problema pripreme se obloge od isitnjenih svjeih listova
perun a.
Bolovi u dojkama: za. bolove u dojkama, openito, mogu se ko

ristiti oblozi od aja od nane.
Mrkva: za lijeenje ispucalosti bradavica koristi se svjea olju

tena mrkva od koje se pripreme obloge.
Kunica (stolisnik) : sokom ili ajem od ove biljke namau se bol

ne bradavice dojki.
Luenje mlijeka kod dojilja

Za poveanje luenja mlijeka kod dojilja korisne su sljedee biljke:
kumin: ova biljka u velikoj mjeri poboljava luenje mlijeka u

dojkama. Za ovu svrhu koristi se aj od kumina, 2-3 olje dnev
no. Uzmu se isitnjene ili samljevene sjemenke kumina i u jednu
olju vrele vode stavi se jedna mala kaika, a zatim se ostavi tako
1 5-ak minuta. Moe se koristiti ulje od kumina na nain da se
nekoliko kapi doda u neki biljni napitak;
kopar: Grci su uzimali kopar kao apsolutno zdravu (organsku)

hranu. Koristili su rastvor od sjemenki kopra kao napitak za
pojaavanje luenja mlijeka kod doj ilja. Savremena istraivanja
kau da kopar sadri tvar koja ima djelovanje slino hormonu
estrogenu, zbog ega sei--savjetuje osobama koje imaju proble
ma sa nedovolj nim luenj em mlijeka, sa sporim istjecanjem krvi
kod menstrualnog ciklusa, kao i za lijeenje tegoba u menopa
uzi. Pripremi se aj na nain da se 1-2 male kaike samljevenih
sjemenki kopra stave u olju vrele vode i ostave tako deset mi
nuta. Pije se jedna olja aja 2-3 puta na dan;
220
BoLEST 1 LIJEK
svinda: ova biljka odlikuje se brojnim ljekovitim svojstvima, po

sebno za ene. Meu tim ljekovitim svojstvima jeste i to da ona
poveava luenje mlijeka kod dojilja. Dnevno se trebaju uzima
ti 1-2 olje aja od skuhanih sjemenki svinde, nakon ega treba
pojesti i sjemenke;
ekstrakt iz jema i urekota: uzmu se dvije kaike urekota i

sitno se samelju, a zatim se dodaju u litru i pol jemene vode.
Sve se to skuha i ostavi da se ohladi dvadeset minuta. Pije se u
vie navrata tokom dana.
Sredstva za ublaavanje bolova

Od biljaka koje ublaavaju bolove treba spomenuti maiju kandu.
Ova se biljka odlikuje smirujuim djelovanjem, a ublaava i bolove,
jer unapreuje i njeguje ivce. Pripremi se aj od maije kande, od
pupoljaka i cvjetova i uzima se manja koliina ujutro i uveer, prije
obroka (doruka i veere) .
Artritis (upala zglobova)

Sljedee biljke pomau da se odstrani jurina kiselina koja uzrokuje
artritis:
otkriveno je da redovno uzimanje aja od peruna po

mae u odstranjivanju jurine kiseline nakupljene u zglobovima,
posebno ako se uzima sa sokom od duda;
ananas: sok od ananasa preporuuje se za ublaavanje bolova u

zglobovima uzrokovanih artritisom.
perun:
Nesanica
Za lijeenje nesanice mogu se koristiti kadulja (alfija) , maija kan

da i karanfil. Ove tri vrste biljaka odlikuju se umirujuim djelo
vanjem i uzimaju se pred spavanje u obliku aja.
221
Prestanak puenja
Osobama koje ele prestati puiti savjetuje se koritenje sljedeih
sredstava:
kamilice: otkriveno je da vakanje cvjetova kamilice pomae u

suzbijanju elje za cigaretama;
maurana: uzimanje aja od maurana uzrokuje pojavu suhoe

u grlu tako da pua ne podnosi miris cigareta ili prolazak dima
kroz usnu upljinu. Puaima se savjetuje da uzimaju jednu olju
aja od maurana ujutro i u vrijeme kada su imali obiaj zapaliti
prvu cigaretu. Isto tako, treba uzimati po jednu polovinu olje
aja svaki put kada se javi elja za cigaretama;
parne kupelji i saune: redovno odlaenje u parne kupelji i sa

une pomae da se organizam oisti od nikotina na koj i se osoba
navikla. Isto tako, savjetuje se uzimanje velikih koliina vode za
proiavanje krvi od nikotina.
Upala grla i krajnika

Upala grla i krajnika moe se lijeiti kaduljom {alfijom) . Za rjea
vanje ovog zdravstvenog problema treba vie puta piti aj od kadu
lje. Takoder, savjetuje se izlaganje lica pari iz vode u koju se doda
puna olja aja od alfije, ime se poboljava prohodnost nosa i
dinih puteva koj i mogu biti zaepljeni sluznim izluevinama. Ka
dulja se moe koristiti i za otklanjanje nakupina u grlu koje prate
osjeaje naleta hladnoe ili gripu.
Nedostatak vitalnosti .
U sluaju nedostatka vitalnosti korisno je upotreblj avati sljedee
biljke:
222
BoLEST 1 LIJEK
bosiljak: aj od bosiljka odlian je napitak za jaanje razliitih

tkiva u organizmu;
anis: ova biljka izuzetno jaa organizam, bilo da se uzima u obli

ku pia ili ulja. Kod uzimanja aja treba paziti da se sjemenke
samelju prije kuhanja u vodi kako bi se iscijedilo djelotvorno
ulje iz njih;
andcosku travu (aneliku) : koristi se u obliku aja pomijea

nog s medom. Ovaj napitak jaa organizam. Takoer, moe se
stavljati u kolae kojima e biti dobar dodatak, jer je veoma pri
jatnog okusa. Anelika je takoer korisna i za probavni sistem.
Na Zapadu se lahko moe nai na pijacama.
Oboljenja zglobova ruke

Za lijeenje problema sa zglobovima ruke mogu se koristiti sljedea
sredstva:
neven: ova biljka pomae u lijeenju zglobova ruke i preventivi

obolijevanja istih. Moe se uzimati na razliite naine, a najbolje
je kombinovati vie njih. Tako se, naprimjer, moe pripremiti
kupka u koju e se dodati listovi i cvjetovi. Jo se mogu koristiti
obloge na zglobovima ili piti aj od listova ove biljke;
sirte: u evropskoj narodnoj medicini za lijeenje zglobova na

rukama koristi se jab ukovo sire. Spominje se da.redovno prak
tikovanje ovog postupka u trajanju od jednog mjeseca dovodi do
povlaenja (ovrivanja, zategnutosti) zglobova u velikoj mjeri.
Za postizanje ovog cilja moe se jabukovim siretom namoiti
krpa (zavoj, komad tkanine), staviti na nabrekle vene (na zglo
bovima) i zamotati. Ovu vrstu lijeka treba stavljati svako jutro i
vee. Pored ovoga, savjetuje se uzimanje dvije kaike jabukoog
sireta dnevno u olji mlake vode.
2.2.3
Alergije
Za lijeenje alergija korisne su sljedee biljke:
sladi: isitni se odreena koliina korijena sladia, kuha se u

vodi deset minuta, procijedi i saspe u staklenu flaicu. Uzima se
jedna velika kaika uz svaki obrok u trajanju od est dana;
perun: ova biljka pomae da se snizi proizvodnja histamina (he
mijske tvari koju lui organizam, a koj a uzrokuje pojavu simpto

ma alergije) . Zbog ovoga se perun smatra sredstvom koje dje
luje protiv histamina, te se koristi za lijeenje alergija kao to je
alergija koe i sl. Uzmu se dvije male kaike osuenih listova, ili
korijena, ili mala kaika samljevenih sjemenki i stavi se u olju
vrele vode. Napitak se zatim ostavi da se ohladi deset minuta.
Pije se po jedna olja, tri puta na dan.
Alergija nosnica (nosa)

U sluaju pojave alergije nosnica, savjetuje se uzimanje meda i vo
ska tri puta sedmino u trajanju od nekoliko sedmica, prije nego
doe do pogoravanja alergije, to se esto deava kod promjene go
dinjih doba. Treba nastojati svakodnevno konzumirati bijeli luk,
a neki ljekari savjetuju da se uzima ekstrakt iz bijelog luka, est
kapsula dnevno.
Grudna alergija
U sluaj u pojave grudne alergije, redovno se uzima jedna puna ma
la kaika urekotovog ulja. Iza toga se ne smije nita jesti, niti piti
puna dva sata. Takoer, moe se u urekotovo ulje dodati prah ko
rijena ginsenga u bilo koji biljni napitak, kao npr. aj od anisa ili
nane.
BoLEST 1 LIJEK
224
Alergija koie
Za lijeenje alergije koe korisne su sljedee biljke:
aloe vera: isitne se listovi aloa vere kako bi se dobio sok koji se
potom koristi za mazanje oboljele koe, a mogu se pripremati i
oblozi za tu svrhu;
zob: u vodu za kupanje doda se zobena kaa kako bi se ublaio

osjeaj svraba.
Anemija (slabokrvnost)
Anemija se moe lijeiti tako to e se svaki dan piti etvrtina olje
soka od cikle u koji se doda sok od svjee mrkve (cikla se smatra
najbogatijim izvorom eljeza) .
Mokrenje u krevetu i none more
U sluaju mokrenja u krevetu i nonih mora korisno je piti aj od
maurana.
Prehlada
Prehlada se moe lijeiti pomou sljedeih biljaka:
anisa: ova biljka posebno je korisna za lijeenje prehlade kod

djece. Koristi se u obliku blagog aja. aj se spravlja tako to se
oko trideset grama samljevenih sjemenki anisa stavi u olju vrele
vode;
jema: opere se manja koliina jema (oko ezdeset grama) , zatim se skuha u pola litre vode. Na ovaj nain treba pripremiti
dvije litre jemene vode u koju e se dodati !imunova kora pret
hodno dobro oprana u vodi. Sve ovo treba kuhati dok se koliina
vode ne smanji za pola (ostane jedna litra) , nakon ega se doda
ezdeset grama meda;
kunice (stolisnika) : ova biljka spada u red onih biljaka koje ubla
avaju tegobe uzrokovane prehladom. Moe se uzimati u obliku
aja koji se pripremi od osuenih listova. Isto tako, aj se moe
pomijeati sa drugim biljnim napicima poput aja od nane i sl.
Kaalj, bronhitis i astma

U sluaju kalja, bronhitisa i astme korisna su sljedea sredstva za
lijeenje:
penzoin tinktura: ovo je prirodni lijek koji se dobija iz like aga

ve, koja openito pomae ublaavanju tegoba u dinim organi
ma, posebno kod jakih upala praenih tekim disanjem. Ovaj
lijek priprema se tako to se manja koliina ovog ekstrakta stavi
u vrelu vodu. Oboljela osoba treba inhalirati (udisati) isparenja.
Ovaj se ekstrakt moe nabaviti u apotekama;
kamforovo ulje: uzme se odreena koliina kamforovog ulja i

njime se masiraju grudi. Na taj se nain otklanjaju bolovi u gru
dima. Oboljela osoba ubrzo osjeti olakanje i povrati sposobnost
disanja;
med: pije se limunada pomijeana s medom. Med se moe do

dati u bilo koji bilj ni napitak, kao to je, naprimjer, aj od nane
ili anisa;
jastue za astmatiare: u zapadnoj narodnoj medicini koristi se

kora palme da se izradi jastuk za osobu oboljelu od astme. Na
vodi se da spavanje na tom jastuku oboljeloj osobi pomae u
borbi protiv napada astme.
226
BoLEST 1 LIJEK
Lijeenje emfizema plua

Emfizem je plua jedno od hroninih oboljenja koje obino poga
da puae. Postoji uinkovit recept za ublaavanje ovog problema
i prevazilaenje rizika koje ono nosi sa sobom: uzme se 5 kapi ani
sovog ulja i pomijea sa pola kaike meda. Ovaj se lijek uzima tri
puta na dan pola sata prije jela.
Upala mokranog mjehura

Za lijeenje upale mokranog mjehura koristi se sok od duda koji je
veoma uinkovit kada se uzima u veim koliinama. Za ovu svrhu
najbolje je koristiti divlji dud.
Proljev
Za lijeenje proljeva mogu se koristiti sljedee biljke:
nana (metvica, menta) : aj od nane openito se koristi kao sred

stvo za ublaavanje tegoba uzrokovanih slabom probavom, kao
i za lijeenje greva i proljeva. Za lijeenje proljeva kod djece
primjenjuje se sljedei recept: uzme se odredena koliina listova
svjee nane, otprilike puna aka i stavi u jednu veliku olju vode,
prokuha se i koristi u vidu obloga koje se stave na pupak;
listovi duda: rastvor listova duda koristi se kao uinkovit lijek

za proljev. Uzme se odredena koliina listova, koji se stave u
olju vrele vode, a zatim ostavi I 5 minuta. Uzima se jedna olja
dnevno.
Problemi s probavom i nadutost

Za lijeenje problema sa probavom i nadutosti korisne su sljedee
biljke:
227
kantarion: kae se da je rastvor korijena ove biljke uinkovit

lijek za otklanjanje osjeaja vreline u elucu i na ulaznom otvoru
eluca koji se iri prema zadnjoj strani grudi i esto je praen
loom probavom;
kamilica: ova se biljka koristi za otklanjanje nadutosti eluca ko

ju prati loa probava. Moe se koristiti u obliku aja, subkutanih
(potkonih) injekcija, a mogu se spravlj ati i obloge od aj a koje
se stavljaju na stomak;
kumin: dodavanje kumina u jela pomae otklanjanju .loe pro

bave. Isto tako, uzimanje aja od kumina sa drugim ljekovitim
biljkama kao to je nana moe otkloniti greve;
kopar: aj od kopra uinkovit je lijek za nadutost stomaka, kao i

za lou probavu, kako kod djece tako i kod odraslih. Savremene
studije pokazale su da ova biljka jaa zidove crijeva. Pored ovo
ga, ona pospjeuje probavljanje hrane i odmara (njeguje) tkiva
organa probavnog sistema, ime otklanja greve i tegobe uzro
kovane nadutou eluca. Zbog svega ovoga kopar treba doda
vati u jela, kao npr. u kolae, jer je on veoma prijatnog okusa.
Za lijeenje nadutosti eluca koristi se aj od ekstrakta sjemenki
kopra. Dodaju se dvije male kaike samljevenih sjemenki u olju
vrele vode, a zatim se to ostavi I o minuta. Pije se jedna olja tri
puta na dan. Za lijeenje nadutosti kod djece daje im se blagi
aj od kopra. Uzme se jedna mala kaika sjemenki kopra i stavi
u olju vrele vode. Obavezno treba dobro procijediti aj i davati
djeci u nekoliko manjih doza.
Smanjenje tjelesne mase (mravljenje)

Za smanjenje tjelesne mase veoma je korisna efedra, biljka od koje
se pravi poznati lijek efedrin. Otkriveno je da na djeluje tako to
regulie tjelesnu masu djelujui na centralni nervni sistem, ime
pospjeuje proces sagorijevanja hrane i tako vraa energiju (snagu)
228
BoLEST 1 LIJEK
organizmu. Treba znati da ova biljka povisuje krvni pritisak. Ako

se efedra uzima sa kahvom, predstavlja uinkovito sredstvo za srna
njivanje tjelesne mase, ali nekada moe imati i neeljene efekte kao
to su nesanica, pa ak i debljanje. Zato se savjetuje da se za mr
avljenje koristi sigurna metoda, poznata svima, a to je smanjenje
uzimanja hrane i bavljenje sportom.
Biljke za njegu i zatitu kose

Za njegu i zatitu kose korisno je spomenuti sljedee:
kna: koristi se za bojenje (farbanje) kose. Pored toga, ona spre

ava opadanje kose, dezinfikuje kou na glavi (neutralie bakte
rije) , spreava pucanje kose i isti kosu od pretjerane masnoe;
ruzmarin: koristi se kao lijek za vanjski omota kose. Uzmu se

dvije kaike ruzmarina i stave u olju vrele vode, ostavi se petna
est minuta, a zatim koristi za namakanje kose uz masiranje koe
na glavi;
aj za prikrivanje sijedih vlasi: aj se pripremi na sljedei na

in : uzme se izuzetno vrela voda i u njoj se rastopi jedna velika
kaika kuhinjske soli. Ova se mjeavina koristi za mazanje ko
se od korijena prema vrhovima ili za mazanje pramenova kose
koje elimo obojiti. Treba paziti da ova otopina stoji na kosi 4 5
minuta, a zatim se kasa ispere obinom vodom;
limunov sok: pogodan je za masnu kosu, a posebno dobro i
sti kou od nakupina masnoa, kao i nakupina oko same kose
(dlaka) . Pored ovoga, ima izuzetno jako djelovanje kao sredstvo
koje spreava da se masnoe nakupljaju u kosi i da se na koi
stvaraju masne naslage. Limunov sok vraa prirodnu boju i sjaj
kosi, a otklanja i pjege na koi (licu) . Na kou se nanosi blago,
u umjerenim koliinama, ostavi se nekoliko minuta da se osui,
a zatim se lice opere obinom vodom;
22 9
ekstrakt nane (metvice, mente) : preventira pojavu akni (bubu

ljica) i njihovo irenje. Uzme se odreena koliina svjeih listova
nane, iscijedi se sok na komad tkanine i time se namae koa.
Ovo treba ponavljati svaki dan.
v.
DOVE KOJ I MA S E
L I J E I O D B O L E STI .
DOVE KOJIMA SE LIJEI

OD BOLESTI
Za lijeenje od bolesti uit emo aj ete iz sljedeih kur' anskih sura:
Sura El-Fatiha:
,, " WI ) JJ \ . , . ,, ,, \ H
G1 o 0-::' : !l !ll t r l; r ''
-ll""'
- ; i, ;
. -i _u,
il i,,,.1"""
,' ;::- _...,
- ,
- .1,,-.
'.rf' ,.()1.
11'-1:
,
I",.J .
,
::
v:.
J\ '-jj r :1G.
"U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Tebe, Allaha, Go

spodara svjetova, hvalimo, Milostivog, Samilosnog, Vlada
ra Dana sudnjeg, Tebi se klanjamo i od Tebe pomo trai
mo! Uputi nas na Pravi put, na Put onih kojima si milost
Svoju darovao, a ne onih koji su protiv sebe srdbu izazvali,
niti onih koji su zalutali!" (El-Fatiha, 1 .-7.)
23 3
BoLEST 1 LIJEK
2 34
"Elif Lam Mim. Ova Knjiga, u koju nema nikakve sumnje,

uputstvo je svima onima koji se budu Allaha bojali; onima
koji u nevidljivi svijet budu vjerovali i molitvu obavljali i
udjeljivali dio od onoga to im Mi budemo davali; i onima
koji budu vjerovali u ono to se objavljuje tebi i u ono to je
objavljeno prije tebe, i onima koji u onaj svijet budu vrsto
vjerovali. Njima e Gospodar njihov na Pravi put ukazati i
oni e ono to ele ostvariti." (El-Bekare, r .-5 .)
...
J
\ \ ..b-l.J \J r
< '\ ,
\ "..e ' i r l J l l l r
1)
,..
r ':! J
-- J J
'
s.
':? \ lj Jlj J..lll lj .)='lj lj\
LL
...
,.
-Jl' J'1 LA

lli1
J:i
LA
:_ i 1
J - .
y
) "f
!il,(-
;.

J i \ ) t;lil ll . ::) t l r..r

.
)
.J'
e.
r-Ji
:r li
l
.i:! r.n
l ) ""' ' i t ., 0
) l
"f
"'
;.,
' "'
, 1;1:U1 ...U l 0
-ll
i
T
y),.t Jial
'
..U
l
J
"' .
.re J- , ) '
.
".J
.
'
,
...\J. ..W.
Wl 01)
...U a "' :q 01 1.11J
I u)_j.
- l l:r-- t 1:. ;.1- ..U l t..>_j.-
"'
- ' . ' ' :r
.
' i o )t \.l;JI
..
".
..
4J
...
$J
'-
'
"'
:;,
ll
".
Y'
'
...
'
"""
"'
..
... ...
"'
'
"A va Bog - jedan je Bog! Nema boga osim Njega, Milo

stivog, Samilosnog! Stvaranje nebesa i Zemlje, smjena noi
i dana, lada koja morem plovi s korisnim tovarom za ljude,
kia koju Allah puta s neba pa tako u ivot vraa zemlju
nakon mrtvila njezina - po kojoj je rasijao svakojaka iva
bia, promjena vjetrova, oblaci koji izmedu neba i Zemlje
lebde - doista su dokazi za one koji imaju pameti. Ima ljudi
koji su umjesto Allaha kumire prihvatili, vole ih kao to se
Allah voli, ali pravi vjernici jo vie vole Allaha. A da znaju
mnogoboci da e onda kada doive patnju - svu mo samo
Allah imati i da e Allah strahovito kanjavati . . " (El-Beka
re, 1 63 .-1 6 5 .)
.
DOVE KOJIMA SE LIJEI OD BOLESTI
\
- :J'.;.!JI
& 11 _ ,
_A:II r
t.' \; 4J Y 'j:J' .U..,- ;.J.. \.1 'j '..r.r
,
.,
'' \; l! .;.,)L,
r: "" ,:.
r-t' l
-- .:.P
t
'J , "
<"
. .. .r C::J
"
Ji .;1
.... e
2.3 5
l!._.
"
l:.. t.;."
".
4.'JI'J
Uli
'J\
"
' -- ,
f
)' 'j\ .
'JI o
lo?'""JJI
; 1.5 ;.r
,. "
, J:# ... . ,.
'JI
0 - '- - 'jJ' !l
; , .;.r!
Gl
"
"
\;:J"
.tL ,
\;J"
,.
JJ
_. } ; \. " 6-4
t:.::.l\ '-:P"'
& 1::.1) .>"'
:-- ,,
; '"
. lJ' '--
' ' 11
o o A.
.",
l lJ'
lJ_ J
J ' t:. . o::Jfi
e::
'
"
J..
' '
"Allah je - nema boga osim Njega - ivi i Vjeni! Ne obuzi

ma Ga ni drijeme ni san! Njegovo je ono to je na nebesima
i ono to je na Zemlji! Ko se moe pred Njim zauzimati za
nekoga bez doputenja Njegova?! On zna ta je bilo i prije
njih i ta e biti poslije njih, a od onoga to On zna - drugi
znaju samo onoliko koliko On eli. Mo Njegova obuhva
a i nebesa i Zemlju i Njemu ne dojadi odravanje njihovo;
On je Svevinji, Velianstveni!" (El-Bekare, 2 5 5 .)
Sure En-Nisa i El-Bekare:
J
J
Jo J
J "
'll
' o
li.:;.
- " o
;. ..uJ,
, ..
J.
, , _.
. ,.. , .
oJ.
0. *
l; -LS" l
_ ,
.i. .
,,
'
01
''Ako se budete klonili velikih grijehova, onih koji su vam

zabranjeni, Mi emo prei preko manjih ispada vaih i uvest
emo vas u divno mjesto." (En-Nisa, 3 L)
BoLEST 1 LIJEK
--
_".
,.,.
: .ill
lJ:i
,ji.
,.
,.
,.
.,.
,.
"
, . , ,5., ... .. . , ..
J J
'
J!
J\ li..\>.\-;:JJ! ,.)
!1;..
."
lil
.
"..
,.
1 ::.J'
1
- ,.
l"rl',l
.
0
".
.J
, . 1 - J:J' , ....., ",--u,, "" , .. n:;.?

"".J'
...
....
, t; G...y,
l G_r2J
.,. A i Y'
}" ;J...# \ rr
::,,
"(
".
1 ..
.#' J
. .
.a- IJ.S- J
... l
"
::. ."' J
1. I"t"""
1....
J
\
"l_!_; ,..J- " !!.IJJ....
I L : l J"\
,.;-;-
.
J
'
,..
.:.i)
"Allahovo je sve to je na nebesima i to je na Zemlji! Po

kazivali vi ono to je u duama vaim ili to krili Allah e vas
211 to pitati; oprostit e onome kome On hoe, a kaznit e
onoga koga On hoe - Allah je kadar sve. Poslanik vjeruje u
ono to mu se objavljuje od Gospodara njegova, i vjernici svaki vjeruje u Allaha, i meleke Njegove, i knjige Njegove, i
poslanike Njegove: 'Mi ne izdvajamo nijednog od poslanika
Njegovih.' I oni govore: 'ujemo i pokoravamo se; oprosti
nam, Gospodaru na; Tebi emo se vratiti.' Allah nikoga
ne optereuje preko mogunosti njegovih: u njegovu korist
je dobro koje uini, a na njegovu tetu zlo koje uradi. Go
spodaru na, ne kazni nas ako zaboravimo ili to nehotice
uinimo! Gospodaru na, ne tovari na nas breme kao to
si ga tovario na one prije nas! Gospodaru na, ne stavljaj
nam u dunost ono to ne moemo podnijeti, pobrii grije
he nae i oprosti nam, i smiluj se na nas. Ti si Gospodar na
pa nam pomozi protiv naroda koji ne vjeruje!" (El-Bekare,
284.-2.86.)
Sura El-En'am:
DovE KOJIMA SE LIJEI OD BOLESTI
2. 3 7
"Hvaljen neka je Allah, Koji je nebesa i Zemlju stvorio i

tmine i svjedo dao, pa opet oni koji ne vjeruju - druge sa
Gospodarom svojim izjednauju! On vas od zemlje stvara i
as smrti odreduje, i samo On zna kada e Smak svijeta biti,
a vi opet sumnjate. On je Allah na nebesima i na Zemlji, On
zna i to krijete i to pokazujete, i On zna ono to radie. A
nevjernicima ne dode nijedan dokaz od Gospodara njihova
od koga oni glave ne okrenu. Oni smatraju da je la Istina
koja im dolazi, ali, njih e, sigurno, stii posljedice onoga
emu se rugaju." (El-En'am, 1 .- 5 .)
.
liii
"'
eJ.
"
JJi u>
Ji U 1} \i l
- \.)
i.
,
J.. . .. r
J. l!.::
J. , \ ,:;.
IJS.
: .iJI ,J. ,aJ.- '. \.;..J
, , J.- 1.r:.
J' .ull
. , " t , ;)J l;lS"
Wl ;l\1 Ci.JI
,
lij
_.
tl
"'
lij
.!i ,
"'
...
'
"A kada njima dokaz dolazi, oni govore: 'Mi neemo vje
rovati sve dok se i nama ne di neto slino onome to je
Allahovim poslanicima dato.' A Allah dobro zna kome e
povjeriti poslanstvo Svoje. One koji grijee sigurno e sti
i od Allaha ponienje i patnja velika zato to spletkare."
(El-En'am, 1 24.)
Sura El-A' raf:
BOLEST I LIJEK
"Gospodar va je Allah, Koji je nebesa i Zemlju u est vre

menskih razdoblja stvorio, a onda svemirom zagospodario;
On tamom noi prekriva dan, koja ga u stopu prati, a Sunce
i Mjesec i zvijezde se pokoravaju Njegovoj volji. Samo On
stvara i upravlja! Uzvien neka je Allah, Gospodar svjetova!
Molite se ponizno i u sebi Gospodaru svome, ne voli On
one koji se previe glasno mole. I ne pravite nered na Zem
lji, kad je na njoj red uspostavljen, a Njemu se molite sa
strahom i nadom; milost Allahova je doista blizu onih koji
dobra djela ine.'' (El-A'raf, 54.-5 6.)
"' ,
l)
<'lJ-
._ , ' v
".
, ' -;.",.
...
\j, \j".
!l
l)\'
"!1,1
.
JI, G:;.
- J 1J
"' -
- ,
rr"Y
. , ' "' 0);:.; 1) \S" Jlaij \ 8f;
"I Mi naredismo Musau: 'Baci tap svoj!' - i on odjednom

proguta sve ono ime su oni bili obmanu izveli." (El-A'raf,
l 17.-1 1 8 .)
Sura }unus:
liT A 0)h il; 1)i } J \i \!li

l)\
Wl l)\ .!.- R , JU
l-:;,. e..
.!.L'A Wl
-:.--.:
, ._A ,
.i. A (). 0 , r:-'
:_i \ o'-r<"' y \)
.:_ i 1 llJI
\
v--
"
, :.__ l l
, .r--"'
l.Y""
""
o =
rY':'-1,) 'l{
tJ""'y
)l.
)" ,y.
"I kad arobnjaci dodoe, Musa im ree: 'Bacite to imate

baciti!' I kad oni bacie, Musa uzviknu: 'Ono to ste pri
redili arolija je! Allah e je unititi, jer Allah ne doputa
da djelo pokvarenjaka uspije, Allah e Svojom moi istinu
utvrditi, makar to e to nevjernicima krivo biti!' " Ounus,
So.-8 2.)
00VE KOJIMA SE LIJEI OD BOLESTI
23 9
Sura Taha:
J li . , 0 . )i.:; J J}.J i i l ; l) li
t 0 0
, \ ":1\
-.:.J, \ aG ' !\l:> \.)li
l
,A i i "\
J
:JA'
"(. Y' "t" .r-:
l' - ,
r-r .
d
l)ll
J
0 } OI
..
, bo ,.,
l lJ
' )' 8i .i"(. i VA." tJ""' .J'"' U.,..,
' .. ' li
.. ,
u;- )
,... J:.."
-ti, ..,e " ....
)' , d t.;. 1 ' : , 1 T ' : .. t; ;17
.
;
,.... t; "!' ) "(. i 'J'
) t:
,t
"
.i '\ l. 1 .}';
.J.a
' l!..! l
"< i Y l..i
,.
,.
,. ,.
'
,.
J.
..
- ,.
o ...
...
....
'"O Musa' - rekoe oni - 'hoe li ti ili emo najprije mi

baciti?' 'Bacite vi! ' - ree on - i odjednom mu se priini da
se konopi njihovi i tapovi njihovi, zbog vradbine njihove,
kreu, i Musa u sebi osjeti zebnju. 'Ne boj se! ' - rekosmo Mi
- 'ti e, doista, pobijediti! Samo baci to to ti je u desnoj
ruci, progutat e ono to su oni napravili, jer je ono to su
oni napravili samo varka arobnjaka, a arobnjak nee, ma
gdje doao, uspjeti."' (Taha, 6 5 .-69.)
Sura El-Mu'mintin:
, ' " o A.y JJ-Jt;..."; )', l,
...
, ,,\J" r
<t:;l,;_ l;.; l r ! l
ll!l JW.
,
, , t.
' .i"< " , )., ci1 A :: i1 , , ' 4l1 '] tJI W1
J
" .7" '-"' r
J y. J J
4Y"'
..
"
'
"
"
...
"'
".
. "
... .
"(.
!.L.a )' l , t \.;.;li 4.1 lA'' )' 1 ' \1 l
JJ!
''\S:JI
e_
-;-:.
, ..) .. . .. J ;
.ft
.r- '+'J ..
". /
" ' ' ... " ' r>

.i \ \ A A
1"'11
J .. .J \J' ' ' ' l ..:,;.. " " laJ. ' .i U yA.
,
. ..
..
"
..
.-
.#'
"
" 'Zar ste mislili da smo vas uzalud stvorili.Ji .J

daJ Nam
se ne
"(.
ete povratiti?' I neka je uzvien Allah, Vladar istiniti, ne
ma drugog boga osim Njega, Gospodara svemira velian
stvenog! A onaj koji se, pored Allaha, moli drugom bogu,
bez ikakva dokaza o njemu, pred Gospodarom svojim e
raun polagati, i nevjernici ono to ele nee postii. I reci:
'Gospodaru moj, oprosti i smiluj se, Ti si najmilostiviji!' "
(El-Mu'mintin, 1 1 5 .-I I 8 .)
24 0
BoLEST r LIJEK
Sura El-Har:
"Da ovaj Kur'an kakvom brdu objavimo, ti bi vidio kako je

strahopotovanja puno i kako bi se od straha pred Allahom
raspalo. Takve primjere navodimo ljudima da bi razmisli
li. On je Allah - nema drugog boga osim Njega - On je
poznavalac nevidljivog i vidljivog svijeta, On je Milostivi,
Samilosni! On je Allah - nema drugog boga osim Njega,
Vladar, Sveti, Onaj Koji je bez nedostataka, Onaj Koji sva
koga osigurava, Onaj Koji nad svim bdi, Silni, Uzvieni,
Gordi. Hvaljen neka je Allah, On je vrlo visoko iznad onih
koje smatraju Njemu ravnim! On je Allah, Tvorac, Onaj
Koji iz niega stvara, Onaj Koji svemu daje oblik, On ima
najljepa imena. Njega hvale oni na nebesima i na Zemlji,
On je Silni i Mudri." (El-Har, 2 1 .-24.)
Sura Es-S:iff:it:

t;.
jj,<
, . If
Oi, , ...
0JI lt.J'
"'- V ."..
},. ,.,J t;
"(
...
;;,
-'
\J' 1J.)>"
' ..) 4 A llt
(PT
0
' t. '
,
j,J 1 J'l
li l
.o\:lr.'?. l'
, J 1.1$.
, ' l "(
,,
. ... ""
".
/J
...
'J.
...
..
'
lili- ..w. l r :e- li ,.. ' ' \S y
\;!
,
,
,
.
, .
lJ.) 1.) " ' ' 0Jj " ' Yj
"'
t ,
1J'lJ' 1.)\"<'.1J.
-'liJ "'
>.. uJr..:...
J l..l.. ulJ 1Y
, t .",
"'- ' r},. uJr
;.
. , "'
...:
fil
.-
.,. ,
".
_ , ...
'
- ..
l
;J J
."..
...
"Tako Mi onih u redove poredanih i onih koji odvraaju

i onih koji Opomenu itaju - va Bog je, uistinu, Jedan,
Gospodar nebesa i Zemlje i onoga to je izmedu njih i Go
spodar istoka! Mi smo nebo najblie vama sjajnim zvije
zdama okitili i uvamo ga od svakog ejtana prkosnoga da
ne prislukuje meleke uzviene; njih sa svih strana gadaju
da ih otjeraju: njih eka patnja neprekidna, a onoga koji
to ugrabi - stigne svjedica blistava. Upitaj ih da li je tee
njih stvoriti ili sve ostalo to smo stvorili? - Njih stvaramo
od ljepljive ilovae. Ti se divi a oni se rugaju, a kada im
se savjeti upuuju, oni ih ne prihvaaju, i kad dokaz vide,
oni jedni druge na ismijavanje podstiu, i govore: 'Ovo nije
nita drugo do prava arolija!"' (Es-Saffat, 1 .-1 5 )
.
Sura Er-Rahman:
'
- l
y')U!l
" "
4
t-=-.
... t
'
-
\lail 1J ul
J- n
J !JI J
l' !!t..
'-/'J
r .. 1 ul' J r.r J J o;'
"'r
t )" u\Jjsj -.J t
i , 0J Jit:: lJ jj;
"( ."..
:cL "("'rr>.. u''\!
"
n >4J )
t o
"tl
)\
Y
...
n
...
J. J.
T" ;,
.".. *
"Polagat ete Mi raun, o ljudi i dini - pa, koju blago

dat Gospodara svoga poriete?! O druine dina i ljudi, ako
moete da preko granica nebesa i Zemlje prodrete, prodrite,
BoLEST 1 LIJEK
moi ete prodrijeti jedino uz veliku mo! - pa, koju blago

dat Gospodara svoga poriete?!" (Er-Rahman, 3 1 .-3 4.)
Sura El-Mulk:
..!.- ',
,,
.;J
J
:._, _ . - ..!<. , ,,
,.. \ .1.
1 - " .. :\
.-. \; liU, .;J\J' , . ,.
;
*
;.r> ".r
t:" "':? l , ..C f'll. _,l.,;.
\j. - :: , ; '-"' l
'1
li..J . ::lfl('.r
,
.
. ; -
)
':r
) r,.J 'l( " ).J-' ".r !.T ':r"'
t }j -aJ I !
"-
Itl
--
'' . . . Onaj Koji je sedam nebesa jedna iznad drugih stvorio ti u onome to Milostivi stvara ne vidi nikakva nesklada, pa
ponovo pogledaj vidi li ikakav nedostatak, zatim ponovo
vie puta pogledaj, pogled e ti se vratiti klono i umoran."
(El-Mulk, 3 .-4.)
Sura El-Kalem:
... , J
.'\ _l
'!J
' <'.l! \ \
""'Y.JAi.J .r
n
of\ ...
" \.:J
-1 ;
<'
- '\All ..
_r
'l(
o r ",

",
l "-'\..,
'
'
J ",
;.<' : .l!\ .)\5:; .)\ "
-"", ,-,... - -J.: 1'.'1" \ r,...
nr- Jr- ,y.. ,.
oJ
':J I ,, \;'J "" " ' .:.>

, .JIA
",
'
Si
" ' l
"Skoro da te nevjernici pogledima svojim obore kad Kur'an

sluaju, govorei: 'On je, uistinu, luda!' A Kur'an je svijetu
cijelome opomena!" (El-Kalem, 5 1 .- 5 2.)
Sura El-Dinn:
243
"Reci: 'Meni je objavljeno da je nekoliko dina prisluki
vala i reklo: 'Mi smo, doista, Kur'an, koji izaziva divljenje,
sluali, koji na Pravi put upuuje - i mi smo u nj povjerova

li i vie nikoga neemo Gospodaru naem ravnim smatrati,
a On nije - neka uzvieno bude dostojanstvo Gospodara
naeg! - uzeo Sebi ni druge ni djeteta."' (El-Dinn, 1 .-3 . )
Ajetul-Kursija:
...
...
..
.,. lr
(fl
",
jl
(oj j IS .,!ill
jA l l W1
(fl
...
'
, lA
...
e:
- ...
.)L ob '
.. ".. .ll i u .. ... . )1 \.:6J..
,;.r
..
.. F- ":j' .. J
..
,:,rt.
..
..
..
J
,
cr...
..
A
("' ,:ft
J ... "; \.:6J"
-'- J,. J"
'
',. ,. "'" W.
.:.>
t...
-
- .. ..r
J
rf.
.. ..
\...... '
"
.. ,
...
.
(fl
",
t.
(fl
ll
, :..
.", o o "
)l.
.t..::l:. \
1 1.:.1 \ J'A
" ' J" l" 6' 't:.4
,o
Jr&. "
"l"J.. vP
... ' l' \J"
..
... .. rf, ..W ,

,JI.A...
"Allah je - nema boga osim Njega - ivi i Vjeni! Ne obuzi

ma Ga ni drijeme ni san! Njegovo je ono to je na nebesima
i ono to je na Zemlji! Ko se moe pred Njim zauzimati za
nekoga bez doputenja Njegova?! On zna ta je bilo i prije
njih i ta e biti poslije njih, a od onoga to On zna - drugi
znaju samo onoliko koliko On eli. Mo Njegova obuhva
a i nebesa i Zemlju i Njemu ne dojadi odravanje njihovo;
On je Svevinji, Velianstveni!" (El-Bekare, 2 5 5 . )
Sura El-Ihlas:
j :J; j r , m1 , , :l;.i lli1 ; Ji

. t,
"
t.
J>.\
JJ.
1_?5'
...
"Reci: 'On je Allah - Jedan! Allah je .Utoite sVakom! Nije

rodio i roden nije, i niko Mu ravan nije!"' (Ei-Ihlas, 1 .-4.)
Sura El-Felek:
BoLEST 1 LIJEK
244
, . .,. lo. r,.Y "' ' '-"""

_\!il"' '
' i ..r
'
- r'
J
'-l l; r'

. :) 1 1.1
. .1;. :Y
,
'l(
},.
.,( O .,
."
, .,( fA , ,
, 4'flo.
. J
11\ ..L.,.., \,;. r t. J
r
.
,
"
7'
.,
" Reci: 'Utjeem se Gospodaru svitanja od zla onoga to On

stvara, i od ua mrkle noi kada razastre tmine, i od zla smu
djivca kad smutnje sije, i od zla zavidljivca kad zavist ne
krije! ' " (El-Felek, 1 .-5 .)
Sura En-Nas:
4{r l t''J ;( \ J! ;.i Ji

; \ . t . i.J"\ 1 1,)", 1)1
(1 .,. i,)"
\ J, J j<_,:..
,
;
.,, lj
"'
..
"
"Reci: 'Traim zatitu Gospodara ljudi, Vladara ljudi, Boga

ljudi, od zla ejtana-napasnika, koji zle misli unosi u srca
ljudi - od dina i od ljudi!"' (En-Nas, 1 .-6.)
Posljednja dva ajeta sure El-Bekare:
00VE KOJIMA SE LIJEI OD BOLESTI
245
"Poslanik vjeruje u ono to mu se objavljuje od Gospodara

njegova, i vjernici - svaki vjeruje u Allaha, i meleke Njego
ve, i knjige Njegove, i poslanike Njegove: 'Mi ne izdvajamo
nijednog od poslanika Njegovih.' I oni govore: 'ujemo i
pokoravamo se; oprosti nam, Gospodaru na; Tebi emo se
vratiti.' Allah nikoga ne optereuje preko mogunosti nje
govih: u njegovu korist je dobro koje uini, a na njegovu
tetu zlo koje uradi. Gospodaru na, ne kazni nas ako zabo
ravimo ili to nehotice uinimo! Gospodaru na, ne tovari
na nas breme kao to si ga tovario na one prije nas! Go
spodaru na, ne stavljaj nam u dunost ono to ne moemo
podnijeti, pobrii grijehe nae i oprosti nam, i smiluj se na
nas. Ti si Gospodar na pa nam pomozi protiv naroda koji
ne vjeruje!" (El-Bekare, 28 5 .-286.)
* * *
BOLEST I LIJEK
* * *
Bot moj, Gospodaru ijudi, udaiji ntvoijt ipodari lijtk, }tr Ti si Onaj
Koji lijei, nema lijeka osim Tvoga lijeka kojem nita nt izmit. Mo
lim SvtvilnjtgAllaha, Gospodara Arla uzvi/enog da me izlijti. Zati
tu traim pomou Allahovih savr/enih Rijei pred srdbom Njegovom
i kaznom Njtgovom, protiv zla robova Njegovih, tt protiv ejtanskih
nagovaranja na zlo i njihova prisustva. Boe moj, Ti Koji daje svaku
tekou, Ti Koji uje svaku molbu, Ti Koji zna za svaki btlaj, Ti Koji
si spasio Isaa, Halila (Svoga prijatelja) Ibrahima, a. s., i Muhamme
da, sal/allahu 'alejhi ve stilem, moli Te onaj kojeg}t nevoija pritisnula,
ije je kretanje oslabilo, ija se vitalnost smanjila, dovom usamljeni
ka, siromanog, kojem je potrebno od Tebe da Mu se odazove! i da ga
izlijei, o Allahu.
Ako osobu boli, neka stavi ruku na bolno mjesto i neka proui:
Bismillahi (U ime Allaha) , tri puta, a zatim neka kae:
l J
'
J
..\>-l
.)\>.\
J
lJ
;
"
oJ
.; ..u'.J
...l.H.J .)'.Y l
If<
J J'
E'iizu billahi ve kudretihi min erri ma edidu ve uhaziru

'Zatitu traim od Allaha i Njegove svemoi protiv zla koga
nalazim i kojeg se plaim!"
* * *
SADRAJ
s
O raznim bolestima i nainima lijeenja

O raznim bolestima i nainima lijeenja .
Bolesti oka .
Premorenost i malaksalost
Bolesti eluca . . . . .
Kako lijiti osjtaj svraba u lucu i otjcanja zbog obolijanja
Kako s mo lijditi ir
I3
Upala debelog crijeva
I4
Bolesti jetre . .
NatknuJtr . . .
Slab/jtnj jtrt
. .
Zarazna oboljenja jttrt
Bol u jtri .
. . .
Obo/jmjt ovojnictjttre
una kesa . . . .
I6
I3
I4
I6
I6
I7
I7
I8
I9
Mokrani mjehur i kanali

Kako prolistiti kana/t ija}t prohodnost umanjena
Oboljenja mokranih kanala i upala bubrega i mokranog mjehura
Kamenac u bubrtzima
Nattknut bubrga.
Bolovi u bubrtzima
I9
Slezena
. . .
Bolovi u skuni . .
Krutost skzm . .
ZalqJ/jtnjt skunt
2I
I9
I9
20
20
2I
2I
2I
22
247
SADRAJ
Vitkost i elegantnost
22
Malaksalost, slabost i nemo
23
Poboljanje apetita .
. .
23
Mravost . . . . . . . .
24
Opi zdravstveni problemi ene .

Bolovi u toku mmstrualnog ciklusa .
Hormona/ni poremdaji . .
. .
Prekomjan odljev krvi prilikom menstrua/nog ciklusa
Vaginalno izluivanje . .
.
.
Bolovi u jajnkima .
Otekline i rane u vagina/nom podruju .
Bolesti maternice .
.
Ttgobe kojima su izloene dojilje
Mlohavost i nateknue grudi
Ttgobe u doba mmopauze
Neplodnost . .
. .
Bolovi u grudima . . .
Zamor u periodu dojmja.
Upale bradavica .
.
24
Zdravstveni problemi sa lijezdama znojnicama
35
Zglobovi . . . .
Bolovi u zglobovima
Bolovi u zglobu Jake
35
24
25
26
26
20
27
27
28
29
JO
JO
JO
JJ
J4
35
36
Ispucalost usana .
38
Holesterol . . . .
39
42
Proljev .
. . . .
Proljev kod dojmadi i male djece.
44
Problemi sa kosom . .
Lijeenje ispuca/osti kose .
Lijeenje peruti . . . .
Lijeenje slabe i suhe kose.
Lijtmje kovrdavosti kose
Lijeeje elavosti
Opadanje kose .
47
46
48
49
sr
52
53
54
SADRAJ
2 49
O konim bolestima . . .
Lijemjt svraba . . . . . .
Lijemje bakterijskih oboljenja.
Lijtmje liJajeva .
Lijtmjt osipa . .
Lijtmje pjegavosti.
Uklanjanje bora
Lijtmjt tamnih pjega uzrokovanih izlaganjem suncu .
Lijtmjt naboranosti lica usljed izlaganja suncu .
Uklanjanje bubu/jica . . .
Kako odrati vitalnost koe .
Otvaranje pora na koi . .
Uklanjanje akni . . . .
Ztlltita od isumos# koe u zimskom periodu .
Lijeenje glavobolje i nattknua lica .
Lijtmjt ireva na koi . . . . . . . .
Lijtmjt ispuca/osti koe usljed svraba . . .
Kako sprijeiti probkmt sa koom na rukama.
Lijemje uljeva i kurjih oiju .
Lijtmje osipa i upale koe . . . . . . .
Lijtmjdsulmosti koe . . . . . . . .
54
Zdravstveni problemi sa usnama i usnom upljinom

Lije_mje upala usana i usta . . . . . . . . .
Lijtmje upak omotaa unutralnjosti usne !upljine .
Otklanjanje neprijatnog mirisa iz usta . .
. Lijemje pojave sluzi u ustima nakon gripe.
73
Hronini kaalj i astma

Ljtmje hroninog kal/ja
Lijtmjt astme . . .
75
Bolesti dinih organa

Emfizem plua . .
Bronhitis . . . .
Upak dilnih puteva
Prehlada . . . .
Lijdmjt osjetljivosti nosa
Lijtmjt kihavice (hunjavice)
Zaltita imunolo/kog sistema prilikom lijtmja prthladt
Lijtmje promuklosti uzrokovane gripom
75
Odlike maslin . . . . . . . . .
84
S4
SS
SS
s6
s6
S7
s8
s8
S9
S9
6o
6I
6I
62
62
63
64
66
68
70
73
73
74
74
7S
7S
7S
79
79
Bo
82
83
83
83
SADRAJ
Bolesti eluca
Lijdmj bolova u stomaku i proljva.

Lijtmj kiulin u lucu (garavia)
Lijdmj ira na ulucu . . . .
Lijdmj zatvora i nadutosti kluca
Lijmj upalejdnjaka . .
Lijdmj upale tankog crijroa . .
Lijdmj dizmt"ij . . . . .
Lijtmj ugoba sa tkblim crijroom .
Lijdmj proljva . . . . . . .
Lijdmj munin . . . . . . .
Lijdmj bolova u stomaku koji sjavljaju prilikom pijenja vod
Bezvolj nost . .
. .
Dijabetes i povieni krvni pritisak .

Odravan} nivoa Jd"a i masno u krvi
Kontrola k"a u krvi putm pravi/n ishran .
Upotrba itarica i mahunarki bogatih vlaknima u rgulisanju
krvnog pritiska . . . . . . . . . . . . . . . .
Koliina itarica i mahunarki koja daj pozitivn rzultat u
ishrani dijabtiara . . . . . .
Vo i povr u ishrani dijabtiara .
Mlijko i jaja u ishrani dijabtiara .
Meso i prottini u ishrani dijabetiara
Vrst hran kojih u dijabtiari trbaju kloniti
Uloga minrala i vitamina u jaanju imunoloJkog sistma
Savjeti za dijabtiare. . . . . . . . . . . . .
Prirodni dodaci ishrani

Prirodni dodaci ishrani
Ljekovito bilje
Vuji rp .
umarica . .
iak . . .
Divlji sitni bosiljak
Astragalus . . .
Irs/ea mahovina .
Plin . .
Tratinica .
Ruzmarin .
98
99
IOO
IOO
IOI
I02
IOJ
1 07
. 1 09
113
II4
II4
IIS
II S
II6
II6
IIJ
IIJ
II8
SADRAJ
Hajduka trava .
Eukaliptus
Efodra . .
Ehinauja .
Kamilica
Papaja .
Brna .
utika .
Vidac .
Sn-moja
Bijfli hrast
Barosma .
Pau d'arco
Bonfut. .
Rani/ist .
Crni dud .
Bijfli luk .
Crni kohoJ
Grimizni (ljubiasti} bonmt
Ginsmg
Gorica
Ginko .
Gotu kola .
Crni orah .
Gorki tarkanj
Kukuruzna svila
Hmflj . . . .
Anekoski korijm
Svinda . . .
uta kiulica .
Goruica .
Lavanda .
Bijfli sljfz.
Zova . .
Damijana.
Brijfst . .
Kapica . .
Konjogriz .
Ravfd . .
Majina duica .
Divlji glog . .
rr8
II9
II9
120 :r-
12 0
I2I
121
I2I
122
122
123
123
124
124
124
12)
I2)
126
12 6
I2J
I2J
12 8
12 8
12 9
129
IJ O
IJI
IJI
IJ2
IJ2
IJJ
IJJ
133
IJ4
134
IJ S
IJ S
Ij6
13 6
13 6
IJJ
SADRAJ
251
umbir
Pmiflor.
]agorltvinll
/sop .
Gavtz .
Ruj .
almi llj .
Ctdar .
Clljno drvo
Kopllr .
B/akni tita/j .
137
13 8
13 8
139
139
1J 9
140
140
141
141
142
Alot vtra .
Vrba
Cikorija
Sm"lta.
Sladit .
Milja/tinja
Limun .
Kantllrion.
O"gonslto groMe
Mtijt grotlt
Borovnica .
Zimu/en .
Oajnica .
utivlta.
Luurlta
Crvtna paprika .
Kopriva
Cimtt .
/Gzranfi/
142
14 3
14 3
1#
1#
145
146
146
146
14 7
14 7
14 7
148
148
149
149
IJO
150
151
Zob .
1fi
Kava !tava
Lan .
Brusnica .
Celer
Kurkuma .
Km!tara
Gundt/ija .
Hortmzija
PlAvi ltohol
Bortdina .
1fi
152
152
153
..
153
154
154
154
155
155
SADRAJ
253
156
Bokvica . . .
Lobelija . . .
Paragvajski aj .
Matija kamia .
Mira . .
Kadulja .
Hamamelis
Perlun . .
utikovina
Odoljen .
Nana . .
Divlji bosiljak
Crvena djetelina
He/onias .
Rua . .
Divlji jam
Bundeva
juka. .
Anis . .
johimba
156
15 7
15 7
15 7
15 8
15 8
159
159
160
160
161
161
I6I
162
162
163
163
1 63
164
Simptomi nekih bolesti i njihovi uzroci

Simptomi nekih bolesti i njihovi uzroci
Oteano disanje .
. 16 7
. . .
1 68
Pojaano luenje u uima .
1 68
Vaginalno otjecanje i svrab .
1 68
Bolovi u stomaku . .
. .
1 68
Bolovi u grudima (dojkama)
1 69
Bolovi u tijelu . .
. . .
1 69
Bolovi u vratu ili ukoenost
169
Bolovi u potkoljenici
1 69
Bolovi u prsima . .
Bolovi u leima . .
1 69
1 70
Bolovi i nemo u miiima .
1 70
Bolovi i nateknue zglobova
1 70
2 54
SADRAJ
Smetenost (zbunjenost)
. . 1 71
. 171
Drhtavica . . . . . .
Zamagljenost pogleda .
Nateknue organizma (nadutost)
. 1 71
. 171
Hladnoa u rukama i stopalima .
. 1 71
Pretjerano probadanje i podrigivanje .
. 1 72
Curenje pljuvake . . . .
Nadutost limfnih kanala . .
. 1 72
. 1 72
Pojava rana u usnoj uplj ini
. 1 72
Grevi u miiima . .
Crvenilo koe (na licu) . .
. 1 72
. 173
. 173
Nateknue stopala, aka, laktova ili stomaka
. 1 73
Izbuljenost oiju . . . .
. 1 73
Suhoa u ustima . . . . . . . .
. 1 74
. 1 74
. 1 74
Utrnulost . . . . . . .
Bol pri intimnom odnosu . . . .

Dugotrajna poviena temperatura .
Neravnomjeran ili ubrzan rad srca .
Krv u pljuvaki, gnoju, mokrai i izmetu .
. 1 74
. 175
Vrtoglavica . . . . . . . . . .
. 175
Neugodan miris na tijelu
. 175
. 175
. 175
. . . .
Poveanje tjelesne mase (debljanje)

Konstantni kaalj . . . .
Oputenost onih kapaka
. 1 76
. 1 76
Lahka pojava modrica .

Stalne glavobolje . .
. 1 76
Teko gutanje hrane .
. 1 76
Slab puls . . . . .
. 1 76
255
SADRAJ
Nemogunost kontrolisanja mokrae ili stolice
. I 77
Hladan znoj . .
Nono znojenje
. I 77
I 77
Velika e . . .
. I 77
Jutarnje munine i povraanje
I 78
Nemogunost kontrole nad miiima (kretanjem)
. I 78
Drhtavica (jeza, marci) . .
. I 78
Teko disanje
. I 78
. I 79
. I 79
. I 79
. . . . . .
Zadebljanje (bujanje) grudi

esto mokrenje . . . .
Obilno znojenje . . . .
Uestalo i brzo treptanje .
Curenje (openito) : menstrualno, gusto, neredovno
. I 79
. I 79
Curenje iz mara, pojava svraba, bolova

ili oteklina na njemu
. . . .
. . . . . . . . .
I 8o
I 8o
Pojava runog mirisa kod disanja
. I 8o
Mravost (pothranjenost)
. I 8o
Klonulost
Naleti greva .
Buncanje
I8I
. I8I
Uzrujanost .
. I8I
Sindrom hroninog umora .
. . .
. I8I
. I 86
Tvari koje iz organizma odstranjuju hranjive tvari
. I 89
Ovisnost o puenju
O oboljenjima uzrokovanim parazitima

O oboljenjima uzrokovanim pitima .
1 97
. 1 99
Pojava bradavica na koi . .
Vaginalne upale . . . .
. 1 99
1 99
SADRAJ
Ljekovite biljke koje proiavaj u organizam

putem znojenja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 200
Ljekovite biljke koje su korisne u periodu zacjelj ivanja
rana i periodu oporavka nakon bolesti .
Napetost ivaca
. . . . . . . . . . .
Tegobe u bubrezima
. 200
. . . . 20 I
. . . . . . . .
. 202
Bolovi i upale u zglobovima (reumatizam)

Modrice i povrede
. . . . . . . . .
. 202
Biljke koje imaju antiseptino djelovanje .
. 20 3
. 204
Poviena temperatura . . . .
. 20 5
Glavobolja
. 206
206
. . . . . . . .
Zdravstveni problemi sa srcem
Povieni krvni pritisak .
. 208
Snieni krvni pritisak .
. 20 9
Svrab i ui/vai . . . .
. 2Io
Zdravstveni problemi sa jetrom i unom kesom.

Zatvor (konstipacija) . . . . . . .
. 21o
. 211
Otklanjanje neugodnog mirisa iz usta
. 2I 2
Krvarenje rana i hemoroida
. 2I2
Preventiva karcinoma (raka)
. . . 2I2
Trovanje hranom . . . . .
. 2I 3
Dizenterija i gvardijaza . .
. . 2I4
Slabljenje sluha i seksualnog nagona kod starij ih osoba . . 2 I 5

Zdravstveni problemi ena u menopauzi
. . . . .
. 2I 5
Hladnoa u prstima .
. . . . . . . . . . . . .
ienje organizma od toi ih tvari (detoksikadja)
i odstranjivanje drugih tetnih tvari
Seksualna nemo .
. 2 16
Jutarnja munina .
. 2I6
. 2I7
. 218
SADRAJ
2 57
Zdravstveni problemi sa grudima (dojkama)
. 2!8 .
Luenje mlijeka kod dojilja. .
. 2 19
Sredstva za ublaavanje bolova
. 220
Artritis (upala zglobova) .
. 220
Nesanica . . . .
. 2 20
Prestanak puenja.
. 221
Upala grla i kraj nika
. 221
Nedostatak vitalnosti
. 221
Oboljenja zglobova ruke .
. 222
Alergije . .
.
Akrgija nosnica (nosa}
Grudna akrgija.
.
Akrgija kou .
.
. 223
224
Anemija (slabokrvnost)
. 224
Mokrenje u krevetu i none more .
. 224
Prehlada
. 224
223
223
. . . . . . .
Kaalj , bronhitis i astma .
'
. 225
Lijeenje emfizema plua
. 226
Upala mokranog mjehura .
. 2 26
Proljev . . . .
. 226
Problemi
. .
probavom i nadutost
. 226
Smanjenje tj elesne mase (mravljenje)
. 2 27
Biljke za njegu i zatitu kose . .
. 228
Dove kojima se lijei od bolesti

Dove kojima se lijei od bolesti . .
231
. 23 3

Bolest I Lijek - Islam I Medicina

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Bolest I Lijek - Islam I Medicina

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

O raznim bolestima i nainima lijeenja (bolesti eluca, oka,

jetre, debelog crijeva, zglobova, mokranih kanala, dinih

ABDULBASIT MUHAMMED ES-SEJJID

"I Koji me, kad se razbolim, lijei." (E-u'ara', 8o.)

Prvo: uvajte oi od isuenosti. Uprkos tome to je ovo neuobi

Drugo: vodite rauna o zdravlju onih kapaka. Ako su kapci crveni

kada se probudite, onda je problem sa vaim onim kapcima, a

Tree: smanjite upotrebu minke. minka sadri tvari koje su te

tne i koje pospjeuju pojavu crvenila oiju, jer dovode do oteenja

etvrto: koristite vjetaki proizvedene kapi za oi koje ne uzro

kuj u pucanje krvnih sudova u oku. Odlazite li na posao odmornih

Prvo: slijediti upute poznatih ljekara. Treba se puno odmarati, uzi

Drugo: poinjati lagahno: pruiti sebi dodatnih petnaest minuta

procenat njihovog sagorijevanja. Poeljno je da se za veeru uzima

u stanj u ovo procijeniti, moe doi do premorenosti prije nego se

Peto: izbjegavati sve ono to izaziva premorenost i prekomjerno

esto: treba to manje gledati TV-program, jer je poznato da on

Sedmo: potrebno je praktikovati sportske vjebe kako bi se ojaao

Osmo: zapamtiti da osoba treba biti upoznata sa svojim moguno

stima. Ona moe stvoriti naviku da vjeba na koristan nain, ali

Deveto: treba sebi odrediti posao koji e se raditi i pripremiti ono

Deseto: treba uzeti dodatni obrok svakog dana kada osjetimo da

Jedanaesto: organizam treba priviknuti da sam zna prepoznavati

Dvanaesto: treba se kloniti puenja. Za ostavljanje puenja dovo

ljan je i samo jedan od razloga koje ljekari navode: puenje je su

Trinaesta: praktikovati redovno bavljenje sportom tokom dana, bi

etrnaesto: treba biti oprezan kada se eli smrati. Smanjenje tje

Petnaesto: umanjiti spavanje za sat ill vie sati. Pretjerana koliina

esnaesto: ne umanjiti spavanje prekomjerno. U tom sluaj u nee

mo se moi odmoriti. Ne moe se ii na spavanje u dva sata poslije

0 RAZNIM BOLESTIMA I NAINIMA LIJEENJA

Sedamnaesta: treba pokuati malo odspavati (lagahnim snom) kad

se prui prilika. Popodnevno spavanje (kajlula) ne odgovara svim

Osamnaesto: disati duboko, onako kako to savjetuju ljekari i spor

cisti. Ovo je jedan od najboljih naina odmaranj a

Devetnaesto: treba uzimati lagahne obroke kako se ne bi javlj ala

Dvadeseto: ruak treba biti najobilniji obrok u toku dana. Dakle,

Dvadeset prvo: odmoriti se od posla. U velikom broju sluajeva

Dvadeset drugo: treba promijeniti navike u pogledu uzimanj a hra

Dvadeset tree: osigurati pravo osvjetljenje. Ako je osvjetljenje u

potrebu za veom koliinom svjetlosti, bilo da se radi o sunevoj

0 RAZNIM BOLESTIMA I NAINIMA LIJEENJA

Osjeaj umora je prirodni osjeaj . S vremena na vrij eme ga osjeti

Prvo: prije uzimanja lijeka, bolesnik se mora izlijeiti od zatvora ili

Kako lijeliti osjeaj svraba u elucu i otjecanja

Drugo: za lijeenje rana na elucu pomijea se rutvica sa medom i

Kako se moe lijeiti ir

Upala debelog crijeva

0 RAZNIM BOLESTIMA I NAINIMA LIJEENJA

Takoer, sportski treninzi su, pored toga to su dobri za odra

Prvo: u sluaju nateknua jetre treba dan za danom jesti zelenu

Prvo: raved, lovor i bro, po pedeset grama svakog od njih, skuhaju

0 RAZNIM BOLESTIMA I NAINIMA LIJEENJA

Zarazna oboljenja jetre

Prvo: uzeti stotinu grama endivije i stotinu grama kopra. Endiviju

Prvo: stotinu grama oguljene tikve (bundeve) i dvadeset i pet grama

Oboljenje ovojnice jetre

Prvo: konzumirati krstac (vranino oko) i blitvu sa siretom i bo

Koji je najbolji nain da se unaprijedi zdravlje jetre i zatiti od svega

Prvo: piti to vie ekstrakta leblebije, te jesti i samu leblebiju.

0 RAZNIM BOLESTIMA l NAINIMA LIJEENJA

Prvo: treba jesti puno endivije s cikorijom (zvonce, repuac, zeica,

Mokrani mjehur i kanali