You are on page 1of 11

0

More

NextBlog

CreateBlog

ThissiteusescookiesfromGoogletodeliveritsservices,topersonaliseadsandtoanalysetraffic.Information
aboutyouruseofthissiteissharedwithGoogle.Byusingthissite,youagreetoitsuseofcookies.

LEARNMORE

SignIn

GOTIT

Masinac
,27.2012.

TMOprvideo
1.Tehnologijadefinicija
Tehnologijajeregrkogporeklaiznaiuenjeopostupcimapomoukojihse
preranujusirovine.Ili,tehnologijajenaukaovetinamaizanatima,kaoinaunoprikazivanje
ljudskedelatnostisasvrhompreradeprirodnihproizvoda(sirovina)zaljudskuupotrebu.Tehnologija
jeprimenjenanaucnaitehnickadisciplinakojaproucavamedjusobneodnosesredstavaimetoda
proizvodnjeusvimsferamaljudskedelatnostisaglasnozakonimaprirodnihnaugaiekonomske
celishodnosti.Toznacidamorabitiuskopovezanasaorganizacijomradaiproizvodnjei
ekonomijom.Takodjetehnologijajeaktivnainterakcijaizmedjuhavdera,ovgeraisoftera.

Google

(14)

2012(7)
(4)
(3)
TMOprvideo
tmodrugideo
SredaD

10

Izvestajiz
mehanike
fluida

2.Optapodelatehnologije

3.Meusobniodnosisistema

Poslovnisistemobuhvatailisadrzijedaniliviseproizvodnihsistema.Proizvodnisistemobuhvata
jedanilivisetehnoloskihsistema.Uokvirutehnoloskogsistemapojavljujesenajmanjejedan
obradnisistemsailibezsistemazaoblikovanje.
Proizvodnisistemobuhvatavisetehnickotehnoloskihcinilaca,uzneophodnupodrskui
drustvenoekonomskihcinilaca,asaciljempodizanjavrednostpolaznogmaterijalausmislu
dobijanjagotovogproizvoda.
Tehnoloskisistemjeobuhvacenproizvodnimsistemom.Sadrziskupcinilacaukojimaseod
polufabrikatailisirovinedobijagotovideloviilisklopovi.Tojelinijailigrupamasinagdeseizvodi
odredjenaaktivnostioperacija,takodaseodpolufabrikatadobijagotovdeo.
Obradnisistemuokvirutehnoloskogsistemapredstavljajednuilivisemasinaalatkikojeizvode
odredjenihilidrugimrecimamasinaalatkailigrupamasinasaradnikomkojivrsiupravljanje.
Sistemzaoblikovanjepredstavljamasinaalatkagdesevrsioblikovanjedelailimontaznistosa
radnikomgdesevrsioblikovanjesklopa.
4.Meusobniodnosiprocesa
Osnovnafunkcijasvakogsistemajeodgovarajuciproces.Procesiusistemuproizvoljnogmasinstva

Page: 1 of 11

Sistemzaoblikovanjepredstavljamasinaalatkagdesevrsioblikovanjedelailimontaznistosa
radnikomgdesevrsioblikovanjesklopa.
4.Meusobniodnosiprocesa
Osnovnafunkcijasvakogsistemajeodgovarajuciproces.Procesiusistemuproizvoljnogmasinstva
predstavljajuskupilikompleksmedjusobnopovezanihaktivnosti,pomocukojihseizvrsava
transformacijainformacije,energijeimaterijalapridobijanjugotovogdelailiproizvodaod
polufabrikatilisirovine.Procesisedelena:proizvodni,tehnoloski,procesoblikovanjaiobradni
proces.
Proizvodniproces:

Proizvodniprocespredstavljaskupmedjusobnopovezanihaktivnostikojimasevrsitransformacija
ulaza(polufabrikata,sirovine)uizlaz(gotovproizvod).
Tehnoloskiproces:

Tehnoloskiprocespredstavljaskupmedjusobnopovezanihaktivnostikojimasevrsitransformacija
ulaza(polufabrikata)uizlaz(gotovdeo).
Obradniproces:

Obradniprocejedeotehnoloskogprocesakojimsesastojiodskupaaktivnostikojetransformisu
polaznimaterijalausmislupromene:fizickomehanickihosobina,oblika,meraprematehnicko
tehnoloskojdokumentaciji.
Procesoblikovanja:

Procesoblikovanjasadrziaktivnostkojeseodnosenaoblikovanjesklopailicelogproizvoda
uglavnomprispajanjuimontazi.
5.Osnovnimodelobradnogsistema

6.KvalitetobradeTanostobrade
Tacnostobradeobuhvata:tacnostmera,tacnostoblikaitacnostmedjusobnogodnosapovrsina.
Tacnostobradejesteepenpoklapanjaizradjenogdelasaidealnimprototipom.Kazemodaje
poklapanjeizvrsenoakosumere,oblikimedjusobniodnosapovrsinaugranicamakojesu
naznacenenaradionickojdokumentaciji.
7.KvalitetobradeKvalitetobraenepovrine
Kvalitetobradjenepovrsineodredjujesepreko:hrapavosti,valovitostiidefektapovrsinskogsloja.

Triosnovnaparametrahrapavostisu:
Rasrednjearitmetikoodstupanjeprofilaodsrednjelinijeprofila,
Rzsrednjavisinaneravninai
Rmaxmaksimalnavisinaneravnina.

Page: 2 of 11

SrednjearitmetikoodstupanjeprofilaodsrednjelinijeprofilaRajesrednjaaritmetikavrednost
odstupanjasvihtaakaefektivnogprofila(y1,y2,....,yn)odsrednjelinijeprofilaugranicama
referentneduine:

MaksimalnavisinaneravninaRmaxjerastojanjedveparalelnepravesasrednjomlinijomprofila,
povuenetakoda,ugranicamareferentneduineprofila,dodirujunajviuinajniutakuprofila.
SrednjavisinaneravninaRz(slika3.46)jerazlikasrednjiharitimetikihvrednostipetnajviihipet
najniihtaakaprofilaugranicamareferentneduine:

8.Metodeobraderezanjempodela

9.Metodeobradeplastinimdeformisanjempodela

10.Posebnemetodeobradepodela

11.Obradabruenjem

12.Obradahonovanjem

Page: 3 of 11

12.Obradahonovanjem
Honovanjesekoristizanajfinijuobradurupailiotvoraprimenomspecijalnogalatazaglaanjesa
elastinopostavljenimsegmentimaodnajfinijegbrusnogmaterijala.

13.Obradalepovanjem
Lepovanjesekoristizaobraduspoljanjihpovrinadelovamanjihdimenzija,kaotosuosovinice
iliravneploicarazliitogoblika.Dodatkompastezaglaanje,uzostvarenakretanja,obezbeuje
seuklanjanjevikamaterijalaivisokkvalitetpovrina.

14.Obradeodsecanjem
Obradaodsecanjasekoristiprvenstvenozarealizacijuproizvodnihoperacijaodsecanja(seenja)
materijala,madasemoekoristitiizaizvoenjeoperacijaisecanjaiusecanja.Premaosnovnim
kretanjimaalataipredmetaobrade,kaoitipumainezaobradutesterisanjem,razlikujuse
postupciobradena:krunim,trakastimiokvirnimtesterama.

15.Obradeojaanjapovrinaplastinimdeformisanjem

16.Obradevisokogsjajaobraenepovrine

Page: 4 of 11

17.Obradevisokimvazdunimpritiscima
18.Obradaeksplozijom
19.Strukturaobradnogprocesa

Procesiobradepredstavljajudirektnutransformacijupripremkauizradak(promenafiziko
hemijskihosobina,promenaoblika,mera,kvalitetapovrina).
Operacijasvetoseradina1mainipri1stezanjudela.Zahvatsvetoradimo1alatomna1
elementarnojpovrini.Prolazakozahvatponavljamovieputaradiveegskidanjamaterijala.
20.Strukturapomonihprocesa
Pomocniprocesisuelementarneoperacijekojeomogucujuizvodjenjezahvataitosu:postavljanje
pripremka,postavljanjeobradkaipostavljanjealata.Pomoniprocesidirektnoneutiunastanje
obratka(pozicioniranjeistezanjeobratkaialata,odlaganjeobratka,putanjeuradizaustavljanje
maine).Postavljanjetojebaziranjeistezanje.
Baze:konstrukcione,tehnoloke,merneimontane.
Bazesunematerizovaneilimaterizovanepovrsine,linijeilitackekojedefinisudeoilinjihovpolozaj
utokuobradeilimontaze.Bazemogubitikonstrukcione(nematerizovane),ekoloske,mernei
montazne(materizovane).
Nematerizovaneznacidadefinisepovrsine,linijeilitackenacrtezu.Tehnoloskebazemogubiti:
neobradjene,obradjene,pomocne,dopunske.
21.Osnoviteorijeobraderezanjem
Rezanjesesastojiuprodiranjureznogalataumaterijal.Uotemsluajurazlikujusekosoi
ortogonalnorezanje.Akojepravacrelativnogkretanjaizmeumaterijalaiobratkapodnekimuglom
uodnosunaseivoreznogalatatojekosorezanje(sl.1.1a)dokjeortogonalnorezanjespecijalan
sluajkosogrezanjakadajepravacrelativnogkretanjaizmeualataiobratkanormalannaseivo
reznogalata(sl.1.1b).

22.Baznielementiprocesastruganja

Page: 5 of 11

23.Baznielementiprocesabuenja

24.Baznielementiprocesaglodanja

25.Baznielementiprocesarendisanja

26.Mehanizamstvaranjastrugotineiuticajnifaktori
Formiranjestrugotineseodvijakroztrisukcesivnefaze:
plastinodeformisanjematerijalapredmetaobrade(stvaranjastrugotine),
odvoenjestrugotineizzonerezanjai
savijanjeilomljenjestrugotine.Ovafazasenepojavljujeuvek.
Procesformiranjastrugotineostvarujese,uosnovi,lokalnimplastinimdeformisanjem
materijalapredmetaobrade.Priprodiranjureznogklinaalataumaterijalpredmetamobradejavljaju
se,umaterijaluispredreznogklina,sloenanaprezanja.Ravanukojojsunaprezanjanasmicanje
maksimalna(slika3.3)senazivaravansmicanja,anjenpoloajjeodreenuglomsmicanja.
Veemuglusmicanjaodgovaramanjadebljinastrugotine.
stvarnostiprocesdeformisanjaseneodvijaujednojravni(ravnismicanja),veujednomsloju
materijalaokoteravni,kojisenazivazonasmicanjailizonadeformisanja(zonarezanja).
DeformacijazrnamaterijalapredmetaobradezapoinjeuravniAO,azavravauravniOCB,ukojoj
jestrukturamaterijalapotpunodeformisana(slika3.3).Izgledzonedeformisanjaprikazanjena
slici3.4.Poredprimarnezonedeformisanja(I)zonaADOHB,javljaseisekundarnazona

Page: 6 of 11

materijalaokoteravni,kojisenazivazonasmicanjailizonadeformisanja(zonarezanja).
DeformacijazrnamaterijalapredmetaobradezapoinjeuravniAO,azavravauravniOCB,ukojoj
jestrukturamaterijalapotpunodeformisana(slika3.3).Izgledzonedeformisanjaprikazanjena
slici3.4.Poredprimarnezonedeformisanja(I)zonaADOHB,javljaseisekundarnazona
deformacija(II)zonaOHCsakoionimslojemdebljinea10,1as.Relativnadeformacijau
sekundarnojzoniznaajno(do20puta)prevazilazisrednjudeformacijuslojevastrugotine.Ispred
zoneODAmetaljeelastinodeformisan.Debljinadeformisanogslojaa2(tercijalnezone
deformisanja)zavisiodosobinamaterijalapredmetaobradeioptereenja.Pravacukomesevri
deformisanjezrnamaterijalaizduenjemnepoklapasenikadasapravcemravnismicanja,ve
zaklapanekiugao(ugaoteksture)uodnosunaravansmicanja.Usleddejstvasiletrenja(FT)i
normalnesile(FN)dolazidonaknadnogdeformisanjasabijanjemipovijanjalinijateksturau
oblastikoionogsloja.

Nadebljinuzonesmicanja(zoneplastinogdeformisanja)utievrstamaterijalapredmetaobradei
uslovipodkojimaseprocesrezanjaostvaruje.Privisokimbrzinamarezanjaikorienjualatasa
malimilinegativnimvrednostimagrudnogugla,debljinazonesmicanjajerelativnomala,takodase
moeaproksimiratisaravnismicanja.Meutim,prirezanjumalimbrzinamarezanjaikorienju
alatasavelikimvrednostimagrudnogugladebljinazonesmicanjajeznatna.

27.Faktorsabijanjastrugotine
Kaoparametriprocesadeformisanjamaterijalastrugotinekoristesefaktorideformisanja
strugotine,faktorsabijanjastrugotine,relativnoklizanje,brzinarelativnogklizanja,kvadratno
izduenje,relativnadilatacijaistvarniililogaritamskisteependeformacije.
Stependeformacijematerijalakojisepretvaraustrugotinuseizraavakoeficijentima
deformacije(faktorimadeformisanjastrugotine,slika3.8):faktorimadebljine,irinei
duinestrugotineifaktorompovrinepresekastrugotine.

Zaidentifikovanjestepenadeformisanjastrugotinenajeesekoristifaktorsabijanja
strugotinekojipredstavljaodnosdebljinestrugotine(as)idubinerezanja(a):

Vrednostfaktorasabijanjastrugotinesemoedefinisatinabazivrednostigrudnogugla
iuglasmicanja,matematikominterpretacijomemeprikazanenaslici3.9.a.

Page: 7 of 11

IztrouglovaOACiOABsledi:

ili

toznaidajedebljinastrugotine:

Premadefinicijifaktorsabijanjastrugotineje:

Izizrazazafaktorsabijanjastrugotine

odgovarajuimmatematikim

transformacijama

slediugaosmicanja
28.Glavnifaktoriobrade,brzineuzonirezanja
FaktorsabijanjastrugotinesemoedefinisatiiprekobrzinerezanjaVibrzineklizanja
strugotinepogrudnojpovriniVst(slika3.9.b).Naime,nabazisinusneteoreme
primenjenenatrougaoOFG:

Vrednostfaktorasabijanjastrugotine:
zavisiodbrzinerezanjaistrugotine,dubinerezanja,debljinestrugotine,uglasmicanjai
grudnoguglaalata.
Vrednostfaktorasabijanjastrugotineeksperimentalnoseodreujenatrinaina:
merenjembrzinerezanjaibrzinestrugotine,
zapreminskommetodomi
masenommetodom.
Najjednostavnijipostupakodreivanjafaktorasabijanjastrugotinesezasnivana
jednakostizapreminaslojamaterijalaprerezanjaistrugotine(zapreminskametoda):

Toznaidasepostupaksvodinaidentifikovanjepreenogputaalatailiduinematerijala

prerezanja:

imerenjeduinestrugotinenakonrezanjals.

29.Glavnifaktoriobrade,silepriortogonalnomrezanju
Prodiranjureznogklinaalataumaterijalpredmetaobrade(slika3.11)suprotstavljajuse
otporirezanja.Njihovopoznavanjeimaznaajnuuloguupostupkudefinisanjaobradljivosti
materijala,habanjareznihelemenataalata,dimenzionisanjaelemenatamaina,pogonskesnage
maineisl.
KodortogonalnogrezanjarezultujuasilarezanjaFRsemoerazlaitina:
tangencijalnusilu(silutrenja)FT,kojadelujeuravnigrudnepovrinei
normalnuFN,kojadelujeuravninormalnojnagrudnupovrinureznogklina,
siluuravnismicanja(silusmicanja)FSinormalnusiluFSN,kojadelujeuravni
normalnojnaravansmicanjai
glavnusilu(glavniotporrezanja)F1isilu(otpor)prodiranjaF2,kojadeluje
normalnonaobraenupovrinupredmetaobrade.

UsluajukosogrezanjajavljaseiotporpomonomkretanjuF3(slika3.12).

Page: 8 of 11

UsluajukosogrezanjajavljaseiotporpomonomkretanjuF3(slika3.12).

Odnossilesmicanjaisilenormalnenaravansmicanja
definie
koeficijentunutranjegtrenjasodnosnougaounutranjegtrenjas.Zapraksujeznaajnijiodnos

siletrenjainormalnesile
kojimseutvrujekoeficijenttrenjaodnosnougao
trenja,jeromoguujeizraunavanjepojedinihkomponentirezultujuegotporarezanja.

30.GFOiobradljivost

gdesu:Tpostojanostalata,Ksspecificniotporrezanja,Kv,KFipopravnikoeficijent,cv
koeficijentbrzine,cKkoeficijentsile,adubinarezanja,Skorak
31.GFOkodstruganja

i
Glavnasilarezanjasenajeeinajlakemeriieksperimentalnoodreuje.Naosnovu

rezultujuegotporarezanja:
odnosnoglavnesilerezanjaostale
komponenterezultujuesilerezanjamogusedefinisatirelacijama:

silatrenjailitangencijalnasila:

normalnasila:
silasmicanjailisilauravnismicanja:

silanormalnanaravansmicanja
silaprodiranja:
Jednainamazaproraunnajeeseutvrujezavisnostglavnesilerezanja.Nabazi
glavnesilerezanjaodreujuseiostalekomponente.Najuticajnijeveliinenaglavnu
silurezanjasumaterijalpredmetaobradeiparametrireimaobrade,presvihdubina
rezanja(a)ikorak(S),takodajenajeekorieniizrazoblika:
ukomesuCk1,x1iy1konstantaieksponentiuticajamaterijalapredmetaobrade,
geometrijealataiuslovaobrade.
Zaproraunglavnesilerezanjakoristeserazliitiizrazioblika
zasnovaninaspecifinomotporurezanjaKs.
gdesu:KS,MPa/mm2specifiniotporrezanjaijavrednostzavisiodgeometrijeimaterijala
alata,materijalapredmetaobrade,vrsteobradeitd.iA=aS,mm2povrinapoprenogpreseka
strugotine.
32.GFOkodrendisanja
Kaoiuobradistruganjem,rezultujuiotporrezanjauobradirendisanjemsemoe
razloitinatrikomponente(slika8.8):
F1glavniotporrezanja,

Page: 9 of 11

razloitinatrikomponente(slika8.8):
F1glavniotporrezanja,
F2otporprodiranjai
F3otporpomonomkretanju.
ukomesu:Ck,xiykonstantaieksponentiotporarezanja,a,mmdubinarezanjaiS,mm/dh

korak.

33.GFOkodbuenja
Rezultujuiotporrezanjauobrdibuenjem(slika5.15)serazlaenatrikomponente:
F1glavniotporrezanja,
F2otporprodiranjai
F3otporpomonomkretanju

Meutim,analizauticajaglavnogotporarezanjaiotporaprodiranjajepokazaladasu
osnovnekomponenterezultujuegotporarezanja(slika5.15):

otporpomonomkretanju:
obrtnimoment(momentuvijanja):
gdesu:
Cf,Cm,x1,y1,xiykonstantaieksponentiotpora
D,mmprenikburgijeiS,mm/okorak.
34.Reimrezanja
Rezimiobradeobuhvataosnovniilibaznielementiobradekojidefinisumadjusobni
odnosizmedjukretanjaalataiobradkautokuizvodjenjaprocesaobrade.

35.Izborpripremka
Pripremakjepolaznimaterijal,polufabrikatilisirovina,kojisetransformacijomu
obradnomprocesupretvarauizradak,odnosnogotovdeo.Pripremcimogubitiod
valjanihilivuenihpolufabrikata(okruglog,kvadratnog,pravougaonog,estougaonog,
cevastogidrugihpoprenihpreseka),otkivakiodlivak.

Page: 10 of 11

valjanihilivuenihpolufabrikata(okruglog,kvadratnog,pravougaonog,estougaonog,
cevastogidrugihpoprenihpreseka),otkivakiodlivak.

SredaD 12.13

:
+3 Google-

:(Atom)

Simple.Blogger.

Page: 11 of 11

You might also like