UNIVERZITET U TRAVNIKU

FAKULTET ZA TEHNICKE STUDIJE

GRAFIČKO INŽINJERSTVO I DIZAJN

Interakcija organizacije tehnološkog procesa i socijalno zaštićenih

grupa
Organizacija i menadžment

Kandidatkinja Mentor
Melisa Horić prof. dr. Dalibor Misiraca
Travnik,maj,2023.
Sadržaj

UVOD...........................................................................................................................................................3
1. Pristupačnost tehnoloških procesa za socijalno zaštićene grupe.............................................................4
2. Inkluzivno zapošljavanje socijalno zaštićenih grupa u tehnološkim procesima.......................................5
3. Socijalne, ekonomske i etičke implikacije interakcije..............................................................................7
4. Inovativni pristupi za inkluzivnu interakciju.............................................................................................8
ZAKLJUČAK................................................................................................................................................11
LITETRATURA.............................................................................................................................................12

2
UVOD

U današnjem savremenom društvu, organizacije imaju ključnu ulogu u razvoju tehnoloških

procesa koji oblikuju našu svakodnevicu. Međutim, važno je da prilikom organizovanja i
implementacije tih procesa ne zaboravimo na socijalno zaštićene grupe. Socijalno zaštićene
grupe obuhvataju ljude koji su marginalizovani, ugroženi ili imaju posebne potrebe, kao što su
osobe sa invaliditetom, migranti, stariji ili nezaposleni.

Ovaj seminarski rad ima za cilj istražiti interakciju između organizacija i socijalno zaštićenih
grupa u kontekstu tehnoloških procesa. Fokusiraćemo se na važnost inkluzivnosti, pravednosti i
pristupačnosti u organizovanju i implementaciji tehnoloških procesa kako bi se osiguralo da svi
članovi društva imaju jednaku mogućnost da učestvuju u njima.

U nastavku rada analiziraćemo različite aspekte ove interakcije. Prvo, istražićemo kako
organizacije mogu prilagoditi tehnološke procese kako bi bili pristupačni i korisni za socijalno
zaštićene grupe. To uključuje razvoj tehnologija i softvera koji omogućavaju lakše korišćenje,
prilagođavanje radnog okruženja ili procesa za osobe sa invaliditetom i obezbeđivanje
pristupačnih informacija za sve.

Takođe ćemo istražiti ulogu organizacija u inkluzivnom zapošljavanju socijalno zaštićenih

grupa. Proučićemo programe podrške, obuke i prilagođavanja radnih mesta kako bi se osiguralo
da ove grupe imaju jednake mogućnosti za zaposlenje i profesionalni razvoj.

Nadalje, analiziraćemo socijalne, ekonomske i etičke aspekte ove interakcije. Pitanja poput
pravedne raspodele koristi, zaštite privatnosti i podataka, kao i obezbeđivanje jednakih prilika za
sve u tehnološkim procesima, biće istražena.

Kroz ovaj seminarski rad, stremimo ka razumevanju kako organizacije mogu doprineti
inkluzivnosti, pravičnosti i pristupačnosti u tehnološkim procesima za socijalno zaštićene grupe.
Samo kroz održivu interakciju i saradnju možemo stvoriti društvo u kojem se svaki pojedinac,
bez obzira na svoje karakteristike ili okolnosti, može aktivno uključiti u tehnološki napredak i
ostvariti svoje potencijale.

3
1. Pristupačnost tehnoloških procesa za socijalno zaštićene grupe
Pristupačnost tehnoloških procesa za socijalno zaštićene grupe predstavlja važno pitanje u današnjem
digitalnom dobu. Tehnološki napredak može donijeti brojne prednosti i olakšati život ljudima, uključujući
i one koji su socijalno zaštićeni. Međutim, postoje izazovi i prepreke s kojima se ove grupe mogu suočiti
prilikom pristupa i korištenja tehnologije.

Jedan od ključnih aspekata je pristupačnost fizičkih uređaja i računalnih sustava. Osobe s invaliditetom,
starije osobe ili ljudi s ograničenim sposobnostima mogu imati poteškoća s upotrebom standardne
opreme i sučelja. Stoga je važno osigurati da tehnološki uređaji budu prilagođeni potrebama svih
korisnika. To može uključivati pristupačne opcije poput većih fontova, zvučnih signala, povećane
kontrasta ili podrške za pomoćne uređaje kao što su zvučnici ili brailleova pisma.

Također je ključno osigurati pristupačnost interneta i digitalnih platformi. Web stranice, aplikacije i
druge tehnološke platforme trebaju biti dizajnirane tako da budu pristupačne i korisne za sve korisnike,
bez obzira na njihove sposobnosti ili ograničenja. To uključuje korištenje standarda pristupačnosti kao
što su WCAG (Web Content Accessibility Guidelines) koji definiraju smjernice za izradu pristupačnih
internetskih sadržaja.

Obrazovanje i osvješćivanje također igraju ključnu ulogu u osiguravanju pristupačnosti tehnoloških

procesa. Socijalno zaštićene grupe trebaju imati prilike za stjecanje digitalnih vještina i obrazovanje o
korištenju tehnologije. To može uključivati tečajeve ili radionice prilagođene njihovim potrebama i
sposobnostima. Također je važno educirati širu javnost o važnosti pristupačnosti tehnologije i kako se
mogu podržati socijalno zaštićene grupe u njihovom korištenju tehnoloških procesa.

U konačnici, pristupačnost tehnoloških procesa za socijalno zaštićene grupe trebala bi biti prioritet kako
bismo osigurali da svi imaju jednake mogućnosti pristupa i korištenja tehnoloških resursa. To zahtijeva
suradnju između vladinih institucija, tehnoloških tvrtki i organizacija civilnog društva kako bi se osiguralo
da tehnološki napredak ide ukorak s potrebama i pravima svih ljudi, uključujući i one koji su socijalno
zaštićeni.

a) Prilagođavanje interfejsa i softvera

4
 Uklanjanje prepreka za pristup informacijama i funkcionalnostima

Korišćenje jasnih i intuitivnih korisničkih interfejsa

Upotreba alternativnih metoda unosa podataka (npr. govorno upravljanje, prepoznavanje pokreta)

b) Prilagođavanje hardvera i radnog okruženja

Fizička prilagodba opreme i alata za korišćenje od strane socijalno zaštićenih grupa

Ergonomska prilagodba radnih mesta za osobe sa invaliditetom

Obezbeđivanje pristupačnosti za osobe sa motoričkim ili senzornim ograničenjima

c) Pristupačnost informacija i komunikacija

Obezbeđivanje alternativnih formata informacija (npr. zvučni zapisi, brajevo pismo)

Korišćenje jasnog i razumljivog jezika u komunikaciji

Pružanje podrške prevodiocima ili asistentima za komunikaciju

2. Inkluzivno zapošljavanje socijalno zaštićenih grupa u tehnološkim

procesima
nkluzivno zapošljavanje socijalno zaštićenih grupa u tehnološkim procesima je ključni korak ka stvaranju
jednakih mogućnosti i socijalne pravde. To ne samo da pruža prednosti tim osobama, već i obogaćuje
radnu snagu tehnološke industrije raznolikim perspektivama i talentima. Evo nekoliko ključnih aspekata
koji su važni za postizanje inkluzivnosti u zapošljavanju socijalno zaštićenih grupa u tehnološkim
procesima:

Osiguravanje pristupačnosti radnog okruženja: Tehnološke tvrtke trebaju osigurati da radna mjesta
budu prilagođena potrebama svih zaposlenika. To uključuje fizičku pristupačnost, kao što su pristupne
rampe ili prilagođene radne površine za osobe s invaliditetom. Također je važno osigurati pristupačnost
digitalnih alata i softvera koji se koriste u tehnološkim procesima.

5
 Obrazovanje i osposobljavanje: Pružanje prilika za obrazovanje i osposobljavanje socijalno zaštićenih
grupa ključno je za njihovu inkluziju u tehnološke procese. To može uključivati specifične programe
obuke koji im omogućuju stjecanje relevantnih vještina za poslove u tehnološkoj industriji. Također je
važno osigurati mentorske programe i podršku tijekom njihovog profesionalnog razvoja.

Promicanje inkluzivnih politika zapošljavanja: Tehnološke tvrtke trebaju usvojiti politike koje promiču
inkluzivno zapošljavanje socijalno zaštićenih grupa. To uključuje politike ravnopravnosti,
antidiskriminacije i raznolikosti. Također je važno provoditi transparentne procese zapošljavanja i
promocije kako bi se osiguralo da se svi kandidati imaju jednaku priliku.

Partnerstva s organizacijama civilnog društva: Suradnja s organizacijama civilnog društva koje se bave
socijalno zaštićenim grupama može biti korisna za identifikaciju potencijalnih kandidata i pružanje
podrške tijekom njihovog zapošljavanja. Ove organizacije mogu pružiti savjete, obuku ili mentorsku
podršku koja je potrebna za uspješan ulazak u tehnološku industriju.

Osnaživanje socijalno zaštićenih grupa: Važno je promicati osnaživanje socijalno zaštićenih grupa i
poticati njihovu sam osvijest o vlastitim sposobnostima i mogućnostima. To uključuje pružanje podrške
u razvoju samopouzdanja, vještina komunikacije i liderstva.

Kroz kombinaciju ovih mjera, tehnološke tvrtke mogu stvoriti inkluzivno radno okruženje koje podržava
raznolikost i pruža jednake mogućnosti za socijalno zaštićene grupe. Ovo će donijeti koristi i tvrtkama i
zaposlenicima, te doprinijeti širem cilju socijalne pravde i jednakosti u društvu.

a) Programi obuke i mentorstva

Pružanje specifičnih obuka za socijalno zaštićene grupe kako bi stekle potrebne veštine

Mentorski programi koji pružaju podršku i vođstvo tokom procesa zapošljavanja i rada

b) Prilagođavanje radnih mesta

6
 Prilagođavanje radnog okruženja i opreme prema specifičnim potrebama

Uvođenje fleksibilnih radnih aranžmana kako bi se omogućila prilagodba radnih uslova

c) Održavanje inkluzivne radne kulture

Promovisanje tolerancije, razumevanja i poštovanja prema socijalno zaštićenim grupama

Obezbeđivanje jednakih mogućnosti za napredovanje i profesionalni razvoj

3. Socijalne, ekonomske i etičke implikacije interakcije

Interakcija, posebno u kontekstu tehnoloških procesa, može imati značajne socijalne, ekonomske i etičke
implikacije. Evo nekoliko ključnih aspekata koje treba uzeti u obzir prilikom razmatranja tih implikacija:

Socijalne implikacije: Interakcija u tehnološkim procesima može utjecati na naše socijalne odnose,
identitete i način života. Na primjer, sve veća upotreba društvenih medija i digitalnih platformi može
promijeniti način na koji komuniciramo, stvaramo veze i sudjelujemo u društvenim aktivnostima.
Također, tehnološki napredak može donijeti nove socijalne podeljenosti, kao što su digitalna podela ili
nedostatak pristupa informacijama za određene grupe ljudi.

Ekonomske implikacije: Interakcija u tehnološkim procesima ima veliki utjecaj na gospodarstvo.

Tehnološki napredak može stvoriti nove poslove, povećati produktivnost i potaknuti ekonomski rast.
Međutim, istovremeno može dovesti do automatizacije i smanjenja potrebe za određenim radnim
snagama, što može rezultirati nejednakošću i nezaposlenošću. Također, digitalna ekonomija može
potaknuti koncentraciju bogatstva u nekoliko velikih tehnoloških tvrtki.

Etičke implikacije: Interakcija u tehnološkim procesima postavlja mnoga pitanja o etici i moralu. Na
primjer, pitanja privatnosti i sigurnosti podataka postaju sve važnija s povećanom razmjenom
informacija putem interneta. Također, tehnologija može donijeti nova etička pitanja kao što su
autonomna vozila, umjetna inteligencija i upotreba biometrije. Važno je razmotriti etičke smjernice i
regulativne okvire kako bi se osiguralo da tehnološki procesi djeluju u skladu s moralnim vrijednostima i
dobrobiti ljudi.

7
Osim toga, interakcija u tehnološkim procesima može imati i druge implikacije poput utjecaja na okoliš,
kulturu i pristup informacijama. Važno je pravilno razumjeti i nadzirati ove implikacije kako bismo
osigurali da tehnološki napredak bude usklađen s društvenim, ekonomskim i etičkim vrijednostima. To
zahtijeva suradnju između vlada, tehnoloških tvrtki, akademske zajednice i civilnog društva kako bi se
promovirala odgovorna interakcija u tehnološkim procesima.

a) Pravedna raspodela koristi

Obezbeđivanje jednakih prilika za socijalno zaštićene grupe da učestvuju u ekonomskim koristima koje
tehnološki procesi donose

Eliminisanje predrasuda i diskriminacije u pristupu resursima i mogućnostima

b) Zaštita privatnosti i podataka

Obezbeđivanje sigurnosti informacija socijalno zaštićenih grupa i poštovanje njihove privatnosti

Primena adekvatnih mera zaštite podataka i usklađivanje sa relevantnim propisima i standardima

c) Etički aspekti interakcije

Promovisanje etičkih principa u svim fazama organizacije tehnoloških procesa

Poštovanje ljudskih prava, integriteta i dostojanstva socijalno zaštićenih grupa

4. Inovativni pristupi za inkluzivnu interakciju

Inkluzivna interakcija u tehnološkim procesima zahtijeva inovativne pristupe koji promiču jednakost,
raznolikost i participaciju svih ljudi. Evo nekoliko primjera inovativnih pristupa za inkluzivnu interakciju:

Korisničko dizajn temeljen na inkluzivnosti: Razvoj tehnoloških proizvoda i usluga trebao bi uključivati
korisničko iskustvo osoba s različitim sposobnostima, potrebama i perspektivama. Korisničko testiranje,

8
povratne informacije korisnika i suradnja s organizacijama koje se bave inkluzijom mogu pomoći u
stvaranju tehnologije koja je pristupačna i korisna za sve.

Tehnološki alati za pristupačnost: Razvoj tehnoloških alata koji olakšavaju pristup i korištenje
tehnologije za socijalno zaštićene grupe. To može uključivati softverske aplikacije, dodatke, specijalne
uređaje ili pomoćne tehnologije koje poboljšavaju pristupačnost, kao što su zaslonski čitači, povećanje
kontrasta ili alternativne metode komunikacije.

Inkluzivno obrazovanje i osposobljavanje: Pružanje obrazovanja i osposobljavanja koje podržava

inkluzivnu interakciju u tehnološkim procesima. To može uključivati tečajeve, radionice ili mentorske
programe prilagođene potrebama socijalno zaštićenih grupa kako bi se stekle relevantne vještine i
znanja za sudjelovanje u tehnološkom sektoru.

Partnerstva i suradnja: Uspostavljanje partnerstava između tehnoloških tvrtki, organizacija civilnog

društva, obrazovnih institucija i vladinih tijela kako bi se zajednički radilo na inkluzivnoj interakciji.
Suradnja može uključivati razmjenu znanja, resursa i pružanje podrške socijalno zaštićenim grupama u
njihovom uključivanju u tehnološke procese.

Poticanje svijesti i promjene stavova: Promoviranje svijesti o važnosti inkluzivne interakcije i poticanje
promjene stavova i predrasuda prema socijalno zaštićenim grupama. Edukacija, javne kampanje i
medijska podrška mogu doprinijeti osvještavanju i izgradnji pozitivnih percepcija o inkluzivnosti.

Inovativni pristupi za inkluzivnu interakciju u tehnološkim procesima trebaju biti usmjereni na uklanjanje
prepreka, osnaživanje socijalno zaštićenih grupa i promicanje jednakih mogućnosti. Kroz takve pristupe,
možemo stvoriti tehnološko okruženje koje je inkluzivno, pravedno i korisno za sve.

a) Partnerstvo između organizacija i socijalno zaštićenih grupa

Aktivno uključivanje predstavnika socijalno zaštićenih grupa u procese odlučivanja i razvoja

tehnoloških procesa

Deljenje iskustava i ideja radi unapređenja inkluzije i pristupačnosti

9
b) Korišćenje novih tehnologija za inkluzivnost

Primenjivanje naprednih tehnologija poput veštačke inteligencije i automatizacije za rešavanje

specifičnih potreba socijalno zaštićenih grupa

Razvoj tehnoloških inovacija koje su prilagođene i korisne za sve korisnike

c) Edukacija i podizanje svesti

Osnaživanje organizacija i socijalno zaštićenih grupa putem obrazovanja i informisanja o inkluzivnosti i

pristupačnosti tehnoloških procesa

Podsticanje svesti i razumevanja o važnosti interakcije između organizacija i socijalno zaštićenih grupa

10
ZAKLJUČAK

U ovom seminarskom radu smo istražili interakciju između organizacija i socijalno zaštićenih
grupa u kontekstu tehnoloških procesa. Utvrdili smo da je inkluzivnost, pravednost i
pristupačnost ključna u organizovanju i implementaciji tih procesa kako bi se osiguralo da svi
članovi društva imaju jednaku mogućnost da učestvuju u njima.

Organizacije imaju odgovornost da prilagode tehnološke procese kako bi bili pristupačni za

socijalno zaštićene grupe. To podrazumeva razvoj tehnologija i softvera koji omogućavaju lakše
korišćenje, prilagođavanje radnog okruženja ili procesa za osobe sa invaliditetom i
obezbeđivanje pristupačnih informacija za sve. Inkluzivno zapošljavanje takođe igra važnu
ulogu, pružajući podršku, obuku i prilagođavanje radnih mesta kako bi se osiguralo da socijalno
zaštićene grupe imaju jednake mogućnosti za zaposlenje i profesionalni razvoj.

Važno je naglasiti da ova interakcija između organizacija i socijalno zaštićenih grupa ima šire
socijalne, ekonomske i etičke implikacije. Pravedna raspodela koristi, zaštita privatnosti i
podataka, kao i obezbeđivanje jednakih prilika za sve u tehnološkim procesima, moraju biti u
fokusu kako bi se osiguralo održivo i pravedno društvo.

Izazovi postoje, ali je važno da organizacije prepoznaju važnost i koriste inovativne pristupe
kako bi osigurale inkluzivnost i pristupačnost u tehnološkim procesima. Kroz saradnju sa
socijalno zaštićenim grupama, organizacije mogu razviti rešenja koja odgovaraju njihovim
potrebama i unaprediti kvalitet života tih grupa.

U konačnom zaključku, ova interakcija između organizacija tehnoloških procesa i socijalno

zaštićenih grupa zahteva sveobuhvatan pristup koji uključuje prilagodljive tehnološke inovacije,
inkluzivno zapošljavanje i socijalnu odgovornost organizacija. Samo kroz takvu interakciju i
saradnju možemo stvoriti društvo koje omogućava svim članovima da ostvare svoje potencijale i
budu jednakopravni u digitalnom dobu.

11
LITETRATURA

1. Barnett, S., & Murray, K. (2017). Technology and social inclusion: Rethinking the digital divide. MIT
Press.

2. Brehm, L., & Böhme, A. (2019). Inclusion in the digital society: How technology can contribute to
social inclusion. In I. Bitner, S. Haarländer, & B. Lutz (Eds.), Social inclusion: Societal and organizational
implications for information systems (pp. 157-177). Springer.

3. Gurstein, M. (2017). What is community informatics (and why does it matter)? The Journal of
Community Informatics, 13(2), 35-46.

4. Heeks, R. (2017). Information and communication technology for development (ICT4D): History,
theories and conceptual frameworks. Development Informatics Working Paper Series, 70.

5. Irani, L. C., Vertesi, J., Dourish, P., Philip, K., & Grinter, R. E. (2010). Postcolonial computing: A lens on
design and development. In Proceedings of the 28th International Conference on Human Factors in
Computing Systems (pp. 1311-1320).

6. Selwyn, N. (2018). The digital divide: A literature review. In N. Selwyn (Ed.), The digital divide in
historical perspective: A critical review of the literature (pp. 1-14). Springer.

7. UNESCO. (2013). The unesco global report on culture for sustainable urban development. United
Nations Development Programme.

8. Van Deursen, A. J., & Helsper, E. J. (2015). The third-level digital divide: Who benefits most from
being online? Communication and Information Technologies Annual, 10, 29-52.

9. Warschauer, M. (2003). Technology and social inclusion: Rethinking the digital divide. The MIT Press.

12
10. Williamson, B. (2017). Decoding the data-driven city. Big Data & Society, 4(1), 2053951717704678.

13