Rad

W = F s[N m = 1J ]
Pojam rada u fizici esto se ne podudara
s pojmom rada u obinom ivotu.
Dizanjem ovih predmeta na slici vren je rad,
ali samo dranje tih predmeta na odreenoj
visini, fizikalno gledano, rad je nula.

Fcos

W = F s cos

mg

Koliko puta poveamo prijeeni put, toliko puta moemo smanjiti silu koja djeluje
na tom putu da bi obavili isti rad ( u ovom primjeru radnik podie - kotrlja predmet
teine mg na visinu h od 3 m).

Snaga: brzina vrenja rada

W
P=
t

s = 1W

W F s
P=
=
= F v
t
t
W
P=
W = P t [Ws ]
t
6

1kWh = 1000W 3600 s = 3,6 10 Ws

U tehnici se nekad upotrebljavala

mjerna jedinica za snagu konjska snaga (KS),
a i danas se spominje u automobilskoj industriji.
Konjska snaga je nezakonita jedinica. Snaga uvijek mora biti izraena u vatima!

m m
1KS = 75kg 9,81 2 1 736W
s
s

Energija: sposobnost vrenja rada

Mehanika energija:
-Gravitacijska potencijalna
-Kinetika
-Elastina potencijalna

Gravitacijska potencijalna energija: Egp

Tijelo ima gravitacijsku potencijalnu

energiju zahvaljujui svom poloaju!

E gp = mgh[J ]
Tijelo ima gravitacijsku potencijalnu
energiju zahvaljujui svom poloaju!
mg
h

mg

W = F s = m g h = E gp

Kinetika energija: Ek

mv
Ek =
2

[J ]

v
mv
W = F s = mas = m s =
= Ek
2s
2
Tijelo ima kinetiku energiju zahvaljujui svojoj brzini!

Elastina potencijalna energija: Eep

F
Tijelo (opruga) ima elastinu potencijalnu energiju
zahvaljujui promjeni (deformaciji) oblika !

F = kx

W = F s = F x
F =

F po + Fkon
2

0+kx kx
=
=
2
2

1
1
W = F s = F x = k x x = k x 2 = E ep
2
2

E ep

1
= k x 2 [J ]
2

E gp = mgh[J ]

mv
Ek =
2

E ep

[J ]

1
2
= k x [J ]
2

Tijelo ima gravitacijsku potencijalnu

energiju zahvaljujui svom poloaju!

Tijelo ima kinetiku energiju

zahvaljujui svojoj brzini!

Tijelo ima elastinu potencijalnu energiju

zahvaljujui promjeni (deformaciji) oblika !

Zakon ouvanja energije: ZOE

E gp + E k + E ep = konst .
Energija se moe samo pretvarati iz jednog oblika mehanike energije u drugi,
odnosno radom prenositi s jednog tijela na drugo tijelo.
Energija se ne moe niti izgubiti niti iz niega stvoriti.
Ovaj zakon je samo dio opeg zakona o ouvanju energije koji vrijedi za sve
vrste energije, a ne samo za za mehanike oblike energije.

v=0

Egp = mgh
Ek = 0
Eep = 0

h
Pretvorba gravitacijske potencijalne
energije u kinetiku.

Egp = 0
v

Ek = mv2/2
Eep = 0

Egp = mgh
Ek = 0
Eep = 0

h
Pretvorba gravitacijske potencijalne
energije u kinetiku i elastinu potencijalnu.

Egp = 0
Ek = 0
Eep = kx2/2

Pretvorba elastine potencijalne

energije u kinetiku i gravitacijsku
potencijalnu

Neki primjeri pretvorbe energije:

mgh

mv2/2
W

mgh

mv2/2

mv2/2

Gumena lopta mase 100 g padne na vodoravnu povrinu stola s

visine 25,6 cm i odskoivi od nje podigne se na visinu 19,6 cm.
Koliku je energiju izgubila lopta pri udaru o povrinu stola?
A. 0,09 J
B. 0,04 J
C. 0,06 J
D. 0,02 J
E. 0,03 J

ovjek mase 70 kg penje se uz stube.

Za koliko se promjeni njegova
potencijalna energija kad se popne na
etvrtu stubu ako je visina jedne stube
20 cm?
R: 560 J

v=0
Egp = mgh

h
v

Kuglica mase 0,5 kg poinje se kotrljati

niz kosinu s visine od 10 m. Kolika je
njena kinetika energija na dnu kosine?
R: 49 J

m
Ek = mv2/2
Skija mase 60 kg sputa se niz padinu
krenuvi s mjesta s 200 m viom
nadmorskom visinom od one na dnu
padine. Njegova konana brzina na dnu
padine je 20 m/s. Koliko je njegove poetne
energije izgubljeno na trenje i otpor zraka?
R: 108 000 J

Na nekoj hidrocentrali svake sekunde spusti

se 5 000 000 kg vode s visine 100 m.
Kolika je snaga centrale?
R: 5 000 MW

mgh
mgh
h
mv2/2

Na koju e se visinu popeti kuglica

koja slobodno njie ako pri prolazu
kroz ravnoteni poloaj ima brzinu 1 m/s?
R: 5 cm