STROJARSKA TEHNIČKA ŠKOLA

OSIJEK

DINAMIKA
Dinamika je dio mehanike koji razmatra gibanje tijela pod
djelovanjem vanjskih sila.
PRVI NEWTONOV ZAKON ( zakon inercije )
Svako tijelo ili čestica mase ostaje u stanju mirovanja ili jednolikog
gibanja po pravcu sve dok neka vanjska sila to stanje ne promijeni.

Prema ovom zakonu za česticu koja miruje ili na koje djeluje sustav sila u
ravnoteži vrijedi:

a=0
v = const. Ili mirovanje v = 0
DRUGI NEWTONOV ZAKON ( zakon gibanja )
Izraz predstavlja Drugi Newtonov zakon prema kojemu je promjena
stanja čestice opisana ubrzanjem a proporcionalno sili F, koja djeluje na
česticu mase m. Sila je produkt mase i ubrzanja.

F  ma
Gdje je:
F – Sila [N]
m – masa [kg]
a – akceleracija []
ODNOS IZMEĐU SILE I UBRZANJA
Sile i ubrzanja su proporcijonalna:

F1 a1

F2 a2
ODNOS IZMEĐU MASE I TEŽINE
Sila G je sila i za nju vrijedi drugi Newtonov zakon mehanike tj

G  m  g N
Gdje je
m – masa [kg]
g – gravitacija [g = 9,81 ]

Težina je sila kojom čestica tlači na svoju podlogu, a javlja se kao

posljedica sile teže kojom Zemlja privlači svaku česticu.
TREĆI NEWTONOV ZAKON ( zakon akcije i reakcije)
Akcija je uvijek suprotna reakciji, odnosno uzajamna djelovanja dvije
čestice uvijek su jednaka i suprotnog su smjera.
INERCIJSKE SILE
Sila kojom se cestica mase m suprotstavlja svakoj promjeni stanja
mirovanja ili gibanja je inercijalna sila.

Određena je kao i svaka sila po drugom Newtonovu zakonu

Njezin vektor je uvijek na pravcu gibanja s orijentacijom suprotnom od

ubrzanja.
Primjer 1
Slobodna cestica mase 600 g giba se pravocrtno ubrzanjem 0,5 m/s2
Odredite velicinu i smjer inercijalne sile.
Primjer 2
Vagončić tezine 2 500 N , giba se pravocrtno s ubrzanjem 0,5 m/
Odredite velicinu i smjer vektora sile inercije.
D’Alambertovo načelo za pravocrtno gibanje
Na cesticu mase m prema slici, djeluje sila F koja uzrokuje njeno
pravocrtno gibanje s ubrzanjem a .
Primjer
Na uzetu visi teret tezine G = 20 kN
Kolikom je silom optereceno uze:
a) u stanju mirovanja,
b) pri jednolikom ubrzanom dizanju s ubrzanjem 4 m/,
c) pri jednolikom ubrzanom spustanju s ubrzanjem od 4 m/?
MEHANIČKI RAD
Mehanički rad je produk djelujuće sile F i prevaljenog puta s
premještenog tijela.

W  F  s J=Nm 
MEHANIČKI RAD
Mehanički rad je produk djelujuće sile F i prevaljenog puta s
premještenog tijela.

W  F  s J=Nm 
Veće jedinice za mehanički rad su:

• KILODŽUL [kJ]- 1 kJ = 1000 J

• MEGADŽUL [MJ]- 1 MJ = 1 000 000 J
• GIGADŽUL [GJ]- 1 GJ = 1 000 000 000 J
Mehanički rad može se grafički prikazati dijagramom SILA – PUT
( F, s – dijagram).

Rad W predstavlja osječana površina ispod pravca sile F.

PRIMJER
Bačve za ulje guraju se silom od F = 400 N na ravnoj podlozi dužine 3
m. Koliki je obavljen rad?
MEHANIČKA ENERGIJA
Energija se može pojaviti u više oblika.

Važno svojstvo energije je da se može pretvoriti iz jednog oblika u drugi.

Mehanička energija može se pojaviti kao potencijalna ili kinetička

energija.
POTENCIJALNA ENERGIJA (energija položaja)
Potencijalna energija je energija koju tijelo dobija promjenom položaja tj.
udaljenosti od tla. Potencijalna energija zavisi od mase, te gravitacionog 
ubrzanja.

Ep  G  h  m  g  h J 
Ep  potencijalna energijaJ 
G  sila teža  N 
h  visina m 
g  gravitacija  m/s 2 
m  masa kg 
KINETIČKA ENERGIJA (energija gibanja)
Kinetička energija je energija tijela u gibanju.
2
mv
Ek  J 
2
Ek  kinetičkaenergijaJ 
m  masa kg 
v  brzina  m/s 2 
MEHANIČKA SNAGA
Mehanička snaga je rad obavljen u jedinici vremena.

W
P  W 
t
P  snaga W(vat) 
W  rad J 
t  vrijeme s 