Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u

Osijeku
Odjel za biologiju

Seminarski rad iz kolegija: Seminar iz

metodike nastave biologije
Integrirano uenje

Nataa Dermiek

U Osijeku, travanj 2011.

Sadraj
1. Sadraj 1
2. Uvod 2
3. Metode rada

4. Rezultati i diskusija
4.1. Korelacija

4.2. Tematsko pouavanje

4.2.1. Mehanika integracija 4

4.2.2. Sadrajna integracija
4
4.2.3. Pojmovna integracija
5
4.3. Pouavanje projektom 5

4.4. Primjer pouavanja projektom: Podrijetlo ovjeka 8. razred

4.5. Nedostaci

5. Zakljuak

6. Popis literature

1. Uvod
1

Iako je naslov mog seminarskog rada integrirano uenje, ja sam ga odabrala obraditi s
aspekta integriranog pouavanja zbog prirode budueg zanimanja mojih kolegica
kojima je taj seminar prvenstveno namijenjen i mene same.
Postoje razne definicije uenja. Jedna od njih je da je uenje skladitenje informacija u
spremita pamenja.
Integrirano pouavanje je planiranje i organiziranje pouavanja u kojem se meusobno
povezuju razliite discipline, podruja i predmeti, s ciljem postizanja dubokog
razumijevanja odreenog sadraja i istodobnog ovladavanja vjetinama italake,
matematike, prirodoslovne, raunalne i umjetnike pismenosti, kao i vjetinama
kritikog i kreativnog miljenja.
Openitije reeno, integrirano pouavanje je nastojanje da se uenikova aktivnost
usmjeri prema povezivanju razliitih spoznaja i cjelovitom razumijevanju ivotnih
pojava.

3. Metode rada
2

Rad na razliitim literaturama.

4. Rezultati i diskusija
Integrirano uenje se moe provoditi na vie naina. Najei i najpoznatiji su
korelacija, tematsko pouavanje i pouavanje projektom. Tematsko pouavanje se
moe odvijati na tri razliite razine: mehanika integracija, sadrajna integracija ili
pojmovna integracija.

4.1. Korelacija
Korelacija je oblik integriranog uenja gdje se isti ili slini pojmovi spominju, opisuju
ili primjenjuju u dva ili vie razliitih predmeta (slika 4.1.). Ovaj nain predavanja je
prisutan i u tradicionalnoj nastavi.

itanje i pisanje brojevnih rijei

Slika 4.1. Shematski prikaz korelacije izmeu matematike i hrvatskog jezika

4.2. Tematsko pouavanje

Tematsko pouavanje je oblik integriranog pouavanja u kojem se samostalno i
aktivno uenje organizira oko jedne sredinje teme (slika 1.). O nekom se problemu,
pojmu ili pojavi ui se interdisciplinarno, s vie aspekata. Najvei je nedostatak to
nema pune slobode i inicijative uenika, jer je ovaj oblik integriranog pouavanja
ogranien nacionalnim zahtjevima.
3

Povijest

Matemati
ka

Glazbeni

Tem
a
Likovni

Kemija

Biologija
Priroda

Slika 4.2. Shematski prikaz tematskog pouavanja

4.2.1. Mehanika integracija

Mehanika integracija je metoda tematskog pouavanja u kojoj umjesto zajednike
teme postoji zajedniki motiv. Primjerice, esto koriteni motiv medo: pjevanje
pjesmice o medi, itanje slikovnice o medi, plesanje kao medo, jedenje medenjaka sa
tanjura sa slikom mede, brojanje medenjaka
S ovim pristupom se dobivaju minimalni rezultati uenja i ne postie se razumijevanje
gradiva te bi ovakav pristup prilikom pouavanja trebalo izbjegavati.

4.2.2. Sadrajna integracija

U metodi sadrajne integracije postoji jasno definirana sredinja tema. Ovaj nain
integriranog pouavanja dovodi do samostalnog usvajanja sadrajnog znanja kod
uenika. Primjerice, ako se ponovno upotrijebi kao sredinja tema medo, aktivnosti
uenika e biti: itanje slikovnice i prie o medi, gledanje slika i enciklopedija i
4

odgovaranje na pitanje kakav je pravi medo, odlazak u zooloki vrt, itanje kratkih
opisa medvjeda, svrstavanje raznih vrsta medvjeda u kategorije (polarni, mrki,
liki), izrada slika i slikovnica, izrada rjenika, izrada tematske mree.
Ovo je najei i najprikladniji nain koritenja integrirane nastave. Specifinost
sadrajne integracije jest da je izbor sredinje teme ogranien propisanim nacionalnim
zahtjevima.

4.2.3. Pojmovna integracija

U metodi pojmovne integracije uenici se bave dubljim istraivanjem nekog pojma,

ideje ili procesa, to dovodi do generalizacije i dubokog razumijevanja pojava i
pojmova. Na primjer sredinja tema moe biti: ivot se razvija u ciklusima,
suradnja je bolja od natjecanja, ljudi se razlikuju. Ovakve teme su pogodnije za
vie razrede, ali se mogu primijeniti i u razrednoj nastavi.

4.3. Pouavanje projektom

Pouavanje projektom posebno dovodi do izraaja ueniku aktivnost. Projekt se
planira putem nekog stvaranja, izvedbe ili zavravanja rada nekim proizvodom.
Potrebno je due vremensko razdoblje (jedan tjedan ili ak cijelo polugodite) za
ostvarenje ovakve vrste uenike aktivnosti. Potrebno je naglasiti da ovaj nain rad
mora biti vremenski i sadrajno odreen (izvjee o knjizi, izvijee o istraivanju,
multimedijska prezentacija).
Najvanija odlika pouavanja projektom jest da je sve prilagoeno interesima i
mogunostima uenika.

4.4. Primjer pouavanja projektom: Podrijetlo ovjeka 8. razred

Biologija: Razvojni put ovjeka

Povijest: ivot ljudi u prapovijesti (kameno doba, metalno doba,

nalazita prapovijesnih kultura);
Ekskurzija: Krapina - posjet nalazitu u Hunjakovu i Krapinskom
muzeju
Zemljopis: Rasprostranjenost ranih hominida
Matematika: zadaci s tematikom prapovijesti
Primjer zadatka: Mount Everest je visok 8848 m. Visina te planine nije
stalna, nego se zbog tektonike ploa stalo poveava i to 4 mm na godinu.
Kolika je bila visina Mt. Everesta prije 3.18 milijuna godina, kada je ivjela
Lucy, a kolika prije 200 000 godina u vrijeme pojave Homo sapiensa.
(pretpostavka: Brzina rasta Mt. Everesta je cijelo vrijeme bila konstantna.
Odgovor: U vrijeme Lucy Mt. Everest nije ni postojao, a kada se pojavio
Homo sapiens, Mt. Everest je bio visok 8048 m.
Likovna kultura: Oslikavanje spilja tehnika oslikavanja zidova po
uzoru na nae pretke; tehnika: kreda na kartonu (sivi ili uti)
Engleski: Prevesti tekst o Lucy, jednom od najpoznatijih
prapovijesnih nalaza i analizirati koritena glagolska vremena
Vjeronauk/Etika: Knjiga postanka, Religijsko objanjenje postanka
ovjeka, Koji je stav crkve prema teoriji evolucije? to kau druge
velike religije?
Glazbeni: Pojava prvih instrumenata; Naglasiti da su i danas neka
afrika plemena na kulturnoj razini slinoj prahistorijskom ovjeku i
koriste sline instrumente kao i nai zajedniki davni preci.
Projekt: Izlaganje nauenog kolegama iz drugih razreda i odjeljenja.
Uenici neka se podijele u grupe i neka svaka grupa odabere jedan
predmet te pripremi malu radionicu ili prezentaciju nauenoga. Neka
prikazane radionice budu na razini da ih mogu razumjeti i uenici
niih razreda
Radionica za sve uenike: Osim slika ivotinja, poznate su i brojne
slike otisaka ruku na zidovima peina. Po uzoru na svoje pretke, neka
uenici ostave svoje otiske ruku na zidu (ako je mogue, prethodno
obojiti zid u neku nijansu ute boje i otiske ostavljati crvenom
bojom).

4.5. Nedostaci
Kod integriranog pouavanja moe doi i do nekih potekoa prilikom izvoenja
nastave.

Jedna od prvih je neodlunost uenika oko izbora zadatka. Takoer, problem moe
biti, posebno u koraku izbora teme, natjecanje ili neslaganje meu uenicima.
Velik utroak vremena na obraivanje jedne teme moe se mnogima uiniti
neproduktivnim, jer se tradicionalnim pouavanjem obuhvaa puno vie gradiva, te se
to esto napominje kao veliki nedostatak integriranog pouavanja. No poznata je
takoer i injenica da se tradicionalnim pouavanjem gradivo usvaja povrno i da ne
dolazi do pravog znanja, a pogotovo ne do razvijanja novih i kvalitetnijih misaonih
procesa. Ovaj problem se uvelike moe rijeiti kombiniranjem neposrednog i
integriranog pouavanja, kako ne bi u pouavanju dolo do izostavljanja nekih vanih
injenica.
Sljedei problem koji je bitan za naglasiti je nenaviknutost uenika na samostalni rad.
Ovaj problem se moe eliminirati postupnim uvoenjem uenika u integrirani nain
pouavanja. Poinje se s kratkotrajnim i jednostavnim temama, a zatim sa sve teim i
opsenijim.
Neki e uenici, zbog nesigurnosti osjeati potrebu za stalnim poticanjem od strane
nastavnika. Ovaj problem je povezan s nesamostalnou i takoer bi se trebao
eliminirati s vremenom.
Posljednji, ali ne i najmanji je problem potekoa prilikom izvjetavanja. esto ostane
premalo vremena da bi svi uenici ili skupine uenika mogli prikazati rezultate svog
rada. Ovaj korak je bitan, jer u ovom koraku pojedini uenici iskazuju koje su vjetine
i znanja stekli, to daje prostora nastavniku za ocjenjivanje, uenici se meusobno
pouavaju, te stvaraju sposobnost kritikog miljenja kako za svoj uradak, tako i za
tue uratke.

5. Zakljuak
7

Integrirano uenje nije najbolji nain pouavanja i recept za uspjeh. esto je za

uspostavu temeljnih znanja najbolje upotrijebiti neki od klasinih naina pouavanja.
Ipak, treba uenika poticati na samostalno uenje i prouavanje nakon to se ta
osnovna znanja steknu. Integriranim pouavanjem se ta znanja mogu produbiti i
pobuditi dublji interes za gradivo kod uenika.

6. Popis literature
8

1.

udina-Obradovi M., Brajkovi S.: Integrirano pouavanje, Puko otvoreno

uilite Korak po korak, Zagreb

2.

www.ffpu.hr/fileadmin/Dokumenti/Cjelovito_poduavanje.ppt

3.

http://www.d-v-medvescak.hr/