Professional Documents
Culture Documents
3
Originalni nauni rad
1. UVOD I CI RADA
Lamelirano drvo predstava proizvod izraen iz vie slojeva furnira, meusobno slepenih i, radi konstruktivnih potreba, razliito
oblikovanih. Laminati nastaju presovaem tankih, lepkom obloenih
slojeva drveta furnira, u toku tano odreenog vremena, uz odreen
pritisak i temperaturu.
Laminati mogu da zadovoe razliite konstruktivne potrebe. To se
prvenstveno odnosi na lamelirane nosae u graevinskim konstrukcijama i konstruktivne elemente u nametaju. Vrsta drveta, debina furnira, nain slagaa i reimi presovaa i obrade su faktori koji znatno
utiu na mehanika svojstva laminata. Istraivaem je posebna paa
posveena istraivau kvaliteta sirovine, tehnolokih uslova proizMr. Biserka Nestorovi, asistent, . Neboja Todorovi dipl. ing, asistent-pripravnik, umarski fakultet Univerziteta u Beogradu.
*Rad je finansiran sredstvima Ministarstva za nauku, tehnologiju i razvoj
Republike Srbije u okviru projekta tehnolokog razvoja 2002-04.
JANUAR-JUN, 2004.
61
2. METOD RADA
Da bi izvrili ispitivaa fizikih i mehanikih svojstava lepenog lameliranog drveta izradili smo epruvete iz dve vrste furnirskih
ploa, koristei pravila o slepivau. Furniri su izraeni tehnikom
utea. Po standardu, ove ploe pripadaju tipu UK-22 to je vrsta ploa koja koristi UF-900E-1 lepak, nameena za proizvodu nametaja, enterijera i unutraih pregrada. UF-900E-1 lepak ima sledee karakteristike: suva materija 70 %, viskozitet po Fordu (4 mm) 162 s, gustina 1,28
g/cm3, pH 8,3, slobodan CH2O 0,08%, rastvorivost u vodi 1:2, vreme eliraa 56 s.
Epruvete dimenzija 20 x 20 x 320 mm iskrojene su u fabrici furnira i
kondicionirane za ispitivae, pri relativnoj vlanosti vazduha od =
653% i temperaturi vazduha 202 oC.
Prva ploa za izradu epruveta dobijena je tako to su slepivani furniri debine 0,6 mm u 35 slojeva, istog pravca pruaa vlakanaca (paralelno sa osom ploe) pa su iz e izrezane dve grupe epruveta (slika 1):
a) Paralelno uslojen
b) Normalno uslojen
oznaka (0/0)
oznaka (90/90)
Slika 1
Drugi tip ploe je dobijen tako to su furniri slagani unakrsno, takoe, debine 0.6 mm u 35 slojeva, i iz e su izrezane dve grupe
epruveta ( slika 2):
a) Paralelno ukrten
oznaka (0/90)
62
b) Normalno - ukrten
oznaka (90/0)
[UMARSTVO
1-2
Slika 2
3. REZULTATI ISTRAIVAA
U tabeli 1 su prikazane vrednosti vlanosti i gustine ispitivanih
epruveta, dok tabele 2 i 3 prikazuju vrednosti vrstoe na savijae, odnosno modula elastinosti, pri razliitim nainima slagaa furnira.
Tabela 1 Gustina i vlanost ispitivanih laminata (%, kg/m3)
Obeleje
Statistiki
pokazatei
Vlanost
I (0/0o i 90/90o)
II (0/90o i 90/0o)
20
20
x (%)
10,02
10,35
x (%)
0,102
0,099
V(%)
1,02
0,95
fx- (%)
0,032
0,031
20
20
844
806
x (kg/m )
32,40
25,90
V(kg/m3)
3,84
3,21
fx(kg/m3)
7,24
5,79
x (kg/m )
Gustina
JANUAR-JUN, 2004.
Tip ploe
63
0/0
10
0/90
10
90/0
10
90/90
10
x (N/mm2)
101,955
67,461
52,376
15,821
x (N/mm2)
7,015
5,825
9,807
1,972
V(N/mm2)
6,881
10,138
17,397
12,467
f-x(N/mm2)
2,218
1,842
3,101
0,624
Statistiki
pokazatei
0/0
10
10
10
10
90/90
10681
6374,190
5739,650
2073,740
(N/mm2)
616,523
291,514
281,730
35,352
(N/mm2)
5,772
4,851
4,908
1,704
194,962
92,185
89,091
11,179
x (N/mm )
f-x(N/mm )
[UMARSTVO
1-2
stinosti, kod naina slagaa 90/90o furnira i iznosi r = 0,956. Zavisnost je linearnog karaktera oblika y = 1,5677x + 707,78, u opsegu gustine
od 820 do 900 kg/m3 (grafikon 1). Prema Ro e me r O r p ha l ovoj tabeli
ova korelacija je potpuna. Ostali koeficijenti korelacije pokazuju da
ne postoji korelaciona zavisnost ili je ona jako slaba.
Uporedni pregled dobijenih prosenih vrednosti vrstoe i modula
elastinosti laminata i ve poznatih vrednosti za masivno drvo hrasta,
prikazani su na grafikonu 2 i 3. Da bi smo mogli izvriti poreee izvrili smo korekciju sredih vrednosti dobijenih podataka na vlanost od 12 %. Uporeea radi, prosena vrednost modula elastinosti
prilikom savijaa masivnog drveta hrasta iznosi 11424 N/mm2, a vrstoa na savijae 110,2 N/mm2, pri vlanosti od 11,2 % ( o ki B., P op o v i Z. 1993).
Grafikon 1:
2120
2100
(N/m
m2)
Modul elasticnosti
2080
2060
2040
2020
2000
820
840
860
880
900
Grafikon 2:
120
100
80
60
40
0/0
0/90
90/0
90/90
Masivno drvo
20
0
JANUAR-JUN, 2004.
65
Grafikon 3:
Modul elastinosti lepljenog lameliranog i
masivnog drveta hrasta (N/mm2)
12000
10000
8000
0/0
0/90
6000
90/0
4000
Masivno drvo
90/90
2000
0
Uporeeem vrstoe na savijae masivnog drveta i lepenog lameliranog drveta, zapaa se da je vrstoa na savijae masivnog drveta najpriblinija laminatu dobijenom pri nainu slagaa 0/0o, dok je kod naina slagaa 0/90o i 90/0o maa za 45 %. Najmaa vrednost vrstoe na savijae laminata je kod slagaa furnira 90/90 i za oko 85% je maa od istih vrednosti masivnog drveta. Modul elastinosti lameliranog drveta,
pri 0/0o nainu slagaa furnira, je najpribliniji masivnom drvetu,
ali je od ega mai za oko 33 %.
Ostali naini slagaa furnira pokazuju znatno mae vrednosti modula elastinosti i to 0/90o i 90/0o za oko 64 %, a 90/90o za 87 % od masivnog drveta. Poreea radi, ispitivaem bukovog lameliranog drveta
debine furnira 0,6 mm i 0/0o naina slagaa, pod istim eksperimentalnim uslovima, dobijeno je da je vrstoa na savijae 133,16 N/mm2, a modul
elastinosti 12127 N/mm2. (N e s t o r o v i B. 2001, 2003).
5. ZAKUAK
Laminati izraeni od paralelno sloenih furnira daju najpriblinije vrednosti vrstoe i modula elastinosti pri savijau prirodnoj
vrsti drveta umaenu za 10-33 %, dok kod laminata dobijenih ukrtaem
listova furnira pod uglom od 90 stepeni imaju vrstou i modul elstinosti od 45 do 87 % mau od istih vrednosti masivnog drveta.. Drugim reima, primeeni proces ukrtaa furnira nije doprineo poveau vrstoe i modula elastinosti prilikom savijaa. Vrednosti napona na savijae i savojnog modula elastinosti vee su kod slagaa furnira 0/90o,
nego kod naina slagaa 90/0o, to nalae potrebu veeg obraaa pae kod poloaja spoaih slojeva konstruktivnih elemenata napregnutih na savijae.
66
[UMARSTVO
1-2
LITERATURA
Kneevi, M. (1966): "Furniri i perovano drvo", Beograd.
Nestorovi, B. (2001): "Uticaj debine i naina slagaa bukovog furnira na napon
na savijae lameliranog drveta", Drvarski glasnik 39-40, Beograd.
Nestorovi, B. (2003): "Uticaj debine i naina slagaa bukovog furnira na modul
elastinosti pri savijau laminata", Prerada drveta br. 1, Beograd.
Todorovi, N. (2001): "Uporedna istraivaa svojstava masivnog i lepenog lameliranog drveta hrasta, jasena, javora, bresta, sapellia i jele/smre" Diplomski rad,
Beograd.
oki, B. Popovi Z. (1993): "Uporedna istraivaa nekih svojstava drveta bukve,
hrasta i bora sa teritorije Srbije. Drvarski glasnik 4-5, Beograd.
Zaki, B. (1999): "Mehanika drveta", Beograd.
JANUAR-JUN, 2004.
67
68
[UMARSTVO
1-2