Komora Dentalne Medicine Časopis PDF

TEAJEVI STRUNOG
USAVRAVANJA
ZA doktore
DENTALNE mEDiciNE
U 2015. GODiNi
25.04.2015.
26.03-05.04.2015.
18.04.2015.
28.03.2015.
21.03.2015.
21.02.2015.
7.02.2015.
Stomatologija
danas 2015.
Split/
HKDM PS-Split
Gorski
Kotar
Ravna Gora/
HKDM PS-Rijeka
BROJ BODOVA
S praktiarima
otvoreno o
praksi 8
Zagreb/HKDM
PS-Zagreb
Proljee u
Varadinu
Varadin/HKDM
PS-Varadin
Proljee u
Osijeku
Osijek/HKDM
PS-Osijek
10. Hrvatski
Dolor u
dentalnoj
medicini
Zagreb/HKDM
Etika
BROJ BODOVA
teaj preparacije inlay

owerlay i vestibularnih
ljuskica s postupcima
cementiranja
Zagreb/HKDM
BROJ BODOVA
bit e bodovano
BROJ BODOVA
10
studeni/prosinac
2015.
10
11.i 12.12.2015.
14.11.2015
13. i 14.11.2015.
bit e bodovano
HRVATSKA KOMORA DENTALNE MEDICINE

ZADRAVA PRAVO IZMJENE PODATAKA
SVE AKTUALNOSTI I PROMJENE PRATITE NA SLUBENOJ WEB STRANICI KOMORE WWW.HKDM.HR
Sv.Martin
na Muri/HKDM
PS-Varadin
BROJ BODOVA
10
bit e bodovano
Quintessence
kongres
BROJ BODOVA
Opatija/
HKDM
Zagreb/
HKDM
Solaris-ibenik/
HKDM PS-Split
Suvremeni
postupci u
estetskoj
dentalnoj
medicini radni
24.10.2015.
Jesen u
Slavoniji
Vinkovci/HKDM
PS-Osijek
BROJ BODOVA
Jesen u
Sv.Martinu
na Muri
Zagreb/HKDM
Implantati &
Perioimplant
17.10.2015.
16. i 17.10.2015.
svibanj/lipanj 2015. suprastrukture Dubrovnik/

-Solaris 2015.
HKDM PS-Split
Suvremeni
23.05.2015.
bit e bodovano
listopad /studeni 2015. meunarodni
11. i 12. 09.2015.
bit e bodovano
10
10
10.10.2015.
teaj preparacije inlay

owerlay i vestibularnih
ljuskica s postupcima
cementiranja
Opatija/HKDM
PS-Rijeka
BROJ BODOVA
10
postupci u estetskoj dentalnoj

medicini radni
Zadar/HKDM
PS-Split
BROJ BODOVA
10
BROJ BODOVA
Aesthetic
Dental
Moment
Kvarnerski
dan
BROJ BODOVA
svibanj 2015.
In memoriam
Davorin
Gjumli,
dr.med.dent.
exteritorijalno
HKDM
BROJ BODOVA
10
21.-23.05.2015.
Novi terendovi
u dentalnoj
medicini
Zagreb/
HKDM
BROJ BODOVA
10
Boini
kongres
Itop intro
BROJ BODOVA
10
Zagreb/
HKDM
BROJ BODOVA
Zagreb/
HKDM
Zagreb/
HKDM
to nakon
implantata?
bit e bodovano
10
SADRAJ
UVODNIK
Vjesnik dentalne medicine
Glasilo Hrvatske komore dentalne medicine
Godina 2015, volumen 23, broj 1,
stranice 1-84
UDK 616.31
CODEN HSVJEZ
ISSN 1847-9766
Vjesnik dentalne medicine izlazi est puta
godinje
Nakladnik
Hrvatska komora dentalne medicine
Za nakladnika
Predsjednik Komore Hrvoje Pezo
Adresa urednitva
Kureleva 3, 10000 Zagreb
tel.: 01/4886 710
fax: 01/4816 540
e-mail: vdm@hkdm.hr
web:www.hkdm.hr
Glavni urednik
Josip Buan
Zamjenik glavnog urednika
Stjepan palj
Recenzent
Goran Kneevi
Ureivaki odbor
Biserka Bori
Marija Magdaleni-Metrovi
Dubravka Matanevi
Pavle Picek
Miroslav Sikora ml.
Nina Varljen
Neven Vidovi
Daniela Kovaevi Pavii
Vlatka Lajnert
Bruno Buinac
Violeta Jozi
Tajnik redakcije
Pavle Picek
Korektor
Dragutin Bali
Raunalna priprema i tisak
Agencija za komercijalnu djelatnost
Savska cesta 31, Zagreb
Naklada
4600 primjeraka
Cijena volumena
100 kn
lanovi Hrvatske komore dentalne medicine
asopis dobivaju besplatno.
Upute suradnicima
Vjesnik dentalne medicine objavljuje pregledne
lanke, prikaze sluajeva, recenzije knjiga, te
ostale tekstove vezane uz dentalnu djelatnost.
lanci i ilustracije se mogu pretiskivati samo
uz naznaku izvora.
Tekstovi objavljeni u asopisu Vjesnik dentalne
medicine izraavaju miljenja autora i ne moraju
se podudarati s miljenjem Ureivakog odbora
ili slubenim stavom Hrvatske komore dentalne
medicine.
ESTETIKA LICA I ZUBI I STUPANJ SAMOPOTOVANJA .....................................................
UTJECAJ BOLESTI OVISNOSTI NA USNU UPLJINU ..........................................................
RECENZIJA ASOPISA DENTALNE MEDICINE BIH .......................................................... 15

TRIGEMINALNA NEURALGIJA - DIJAGNOSTIKA I TERAPIJA .......................................... 17
ALVEOTOMIJA 3. MOLARA - KORIST ILI TETA ZA PACIJENTA ..................................... 24
PRIMJENA BULK fILL KOMPOZITNIH MATERIJALA
U RESTAURATIVNOJ DENTALNOJ MEDICINI ...................................................................... 29
VARIOLINK ESTHETIC: NOVI KOMPOZITNI CEMENT ..................................................... 35
ROBOLOCK VEZA = UNILATERALNA PROTEZA ............................................................... 40
KLINIKA UINKOVITOST JEDNOfAZNIH SAMOJETKAJUIH ADHEZIVA
U ODNOSU NA SUSTAVE JETKANJA I ISPIRANJA ............................................................. 45
UILITE AMBITIO..................................................................................................................... 50
PLIDENTA - NAJKVALITETNIJA ZUBNA PASTA U HRVATSKOJ ........................................ 54
PROBLEMI ZUBOZDRAVSTVENE ZATITE U NASELJU NOVI JELKOVEC ..................... 57
SPECIJALISTIKO USAVRAVANJE ZA DOKTORE DENTALNE MEDICINE ....................... 59
UTE STRANICE ......................................................................................................................... 61
MALI OGLASI ............................................................................................................................. 65
DOGAANJA .............................................................................................................................. 69
UPUTE SURADNICIMA
Vjesnik dentalne medicine objavljuje pregledne lanke, prikaze sluajeva, recenzije knjiga te ostale tekstove vezane uz dentalnu medicinu i djelatnost dentalne
medicine. Slubeni jezik asopisa je hrvatski, a pojedini dijelovi (saeci) mogu biti
i na engleskom jeziku.
Rukopisi se alju iskljuivo u digitalnom obliku e-mailom na adresu vdm@hkdm.hr.
Tekstovi moraju biti napisani u doc formatu (MS Word) fontom Times New Roman, veliine pisma 12 tipografskih toaka, dvostrukog proreda s marginama 2,5
cm. Pregledni lanci i prikazi sluajeva ne bi trebali biti dui od 5 kartica (jedna
kartica - cca 1800 znakova) bez popisa literature, a recenzije knjiga i izvjetaji sa
strunih skupova ne dui od 1 kartice. Nadnaslov, naslov, podnaslov i meunaslovi se istiu masnim fontom (bold). Ispod naslova teksta takoer masnim slovima navodi se autor s e-mailom za kontakt. Znanstvene titule navode se ispred
imena, a strune iza prezimena (npr. Mr. sc. Ivo Ivi, dr. dent. med., spec. ortodont). Pojedini dijelovi teksta mogu biti istaknuti okvirom ili masnim slovima.
Popis literature navodi se na kraju teksta numeriran prema redolslijedu citiranja
u tekstu. Naslovi asopisa piu se kraticom u obliku koji se upotrebljava u Index
Medicusu. Literatura se navodi prema pravilima citiranja International Committee of Medical Journal Editors (Vancouverski stil). Slikovni prilozi moraju biti u
jpg ili tif formatu rezolucije 300 dpi. U tekstove se ne umeu slikovni prilozi, ve
se slike alju u zasebnom attachmentu. Na kraju teksta potrebno je navesti popis fotografija s objanjenjem to prikazuju te tko im je autor, odnosno iz kojeg
izvora su preuzete. Slikovne priloge je potrebno numerirati redoslijedom pojavljivanja u tekstu. U tekstu je potrebno naznaiti u zagradi na koju se fotografiju
tekst poziva. Autor teksta alje i svoju fotografiju. Tablice su sastavni dio teksta.
lanci i ilustracije se mogu pretiskivati samo uz naznaku izvora. Tekstovi objavljeni u asopisu Vjesnik dentalne medicine izraavaju miljenja autora i ne moraju se podudarati s miljenjem urednikog odbora ili slubenim stavom Hrvatske
komore dentalne medicine.
d.d.
POSEBNO POVOLJNI UVJETI

Financijskog leasinga u suradnji Medike d.d. i SG Leasinga
24 mjeseca:
36 mjeseca:
48 mjeseci:
60 mjeseci:
Troak obrade: 0,49%

*Uee: minimalno 20%
**FIKSNO/ nepromijenjiva kamata
za cijelo vrijeme trajanja Ugovora.
3,99 % FIKSNO, EKS: 4,55%

3,99 % FIKSNO, EKS: 4,40%
3,99 % FIKSNO, EKS: 4,32%
3,99 % FIKSNO, EKS: 4,27%
Jedinstveni leasing za vrijednost narudbe

ve od 30.000 kn.
Obrona otplata 24-60 mjesenih obroka
FIKSNA KAMATA 3,99 %
LANCI
EstEtIkA LICA I zubI

I stupANj
sAmopotovANjA
Uvod
Estetika osmijeha i poloaj zubi predstavljaju znaajan udio estetike lica, a mogu ozbiljno naruiti kvalitetu
ivota djece i odraslih, ostavljajui posljedice na fiziko,
drutveno i psiholoko stanje osobe (1, 2). Percepcija u
drutvu je da su ljudi s dobro smjetenim sjekutiima
privlaniji, inteligentniji i bolje prihvaeni u drutvu, u
odnosu na ljude s nekom malokluzijom (2, 3). Dok tei
deformiteti facijalne estetike izazivaju kod ljudi suosjeanje, blae nepravilnosti predstavljaju povod za podsmijeh i izrugivanje, dovodei osobu u stanje niskog
samopotovanja (4, 5). Djeca i adolescenti s estetskim
malokluzijama su potencijalne rtve vrnjakog maltretiranja , koje utjee i na njihovo samopotovanje (6).
Uoeno je da prikladni estetski dentalni zahvati pridonose smanjenju stope vrnjakog maltretiranja, kao i
jaanju samopotovanja i drutvene prihvaenosti (5).
Ivan bogadi, student 5. godine studija dentalne

medicine medicinskog fakulteta sveuilita u Rijeci,
e-mail:ivanbogadi@me.com
vinja kati, dr.med.dent.
katedra za ortodonciju, medicinski fakultet
sveuilita u Rijeci
izv. prof.dr.sc. stjepan palj, dr. med.dent.,
specijalist ortodoncije
katedra za ortodonciju, medicinski fakultet
sveuilita u Rijeci
smislu). Morris Rosenberg sa suradnicima 1960-ih

definira samopotovanje kao vrednovanje osobne vrijednosti. Samopotovanje pomae ljudima u motivaciji
za ostvarenje svojih ciljeva, pri emu visok stupanj
samopotovanja ukazuje na suoavanje i hvatanje u
kotac s problemima. Suprotno, nizak stupanj samopouzdanja ukazuje na izbjegavanje suoavanja s problemima.
Razvoj samopotovanja
Slika 1. Skrivanje zubi pri osmijehu kod djece s niskim samopo

tovanjem.
Djeca koja su optereena neestetskim izgledom svojih

zuba skrivaju zube pri osmijehu, ak i ako traimo od
njih da se iroko nasmiju (Slika 1).
Pojam samopotovanje u psihologiji oznaava
emocionalno vrednovanje o vrijednosti sebe, odnosno
miljenje, stav i emocije o samome sebi kao to su: Ja
sam dostojan, Ja vrijedim te osjeaji ponosa, srama,
pobjede i oaja, kao i odnos prema sebi (7). Suvremeni psiholoki pristup ire slike sebe opisuje se
pojmom self-koncepta (eng. self-concept), koji ukljuuje kognitivne i bihevioralne komponente, kao i
komponente za vrednovanje i emocionalnu procjenu
stvarnog i idealnog sebe (samopotovanje u uem
Iskustva koja skupljamo kroz ivot, bilo pozitivna

ili negativna, oblikuju stavove osobe koja dalje utjeu
na na osjeaj vrijednosti. Od roenja na nas i na
pravilan razvoj samopotovanja najvie utjeu roditelji,
odnosno njihov odnos prema nama, kao i koliina
panje koja dolazi od njih (8). Na nain kako emo
kroz kolske dane razviti nae samopotovanje utjeu
jednim dijelom ocjene testova na predmetima, a drugim dijelom odnosi i razlike izmeu naih kolega i nas
(prijateljski ili neprijateljski odnosi i razlike u raznim
aktivnostima, izgledu, interesima, miljenjima). Kroz
kasnije kolske dane i adolescenciju utjecaj drutva
vie dobiva na snazi u razvoju samopotovanja te e
drutvena prihvaenost doprinijeti tom procesu vie
nego neprihvaenost (9).
Potovanje, uvaavanje naih miljenja, pozornost i
uspjesi tijekom ivota pridonose pozitivnom i zdravom
samopotovanju, za razliku od ignoriranja, kritiziranja,
omalovaavanja itd. (10).
LANCI
Samoprocjena stupnja samopotovanja pojedinca
ukazuje na mogue probleme koje i doktori dentalne
medicine susreu u svakodnevnom radu, kao to su
problemi u motiviranosti pacijenata, objektivnim i
subjektivnim oekivanjima od predloene terapije, ali
i prihvaanje postavljene dijagnoze.
tipovi samopotovanja
a. visoki tip samopotovanja
Osobe zdravog samopotovanja imaju vrste stavove
i principe iza kojih stoje, spremni su na prilagodbu, no
nije im nuno odobravanje drugih. Ne zamaraju se
prolou, ue na grekama, ive u sadanjosti i planiraju sutra. Takve osobe se za rjeavanje svojih problema
pobrinu same, a ako je potrebno potrae i pomo. Opiru se manipulaciji, priznaju svoje greke, priznaju svoje
osjeaje, brine su prema drugima i pruaju jednako
potovanje. esto osoba visokog tipa samopotovanja
bude prozvana narcisoidnom osobom, no narcisoidna osoba pretjerano vrjednuje sebe, uobraena je i
hvalisava, a pri analizama daje prepoznatljiv odgovor
Da ja vladam svijetom, svijet bi bio ljepi. Ugroeni
egoizam je tip pripisan narcisoidnoj osobi kod nailaska
na kritiku, a reakcija takve osobe je agresija (11).
odobrenja drugih da pokrenu neto novo, to utjee na

njihove rezultate u sportu ili koli (12).
d. nezavisno i zavisno samopotovanje

Nezavisan tip samopotovanja je oprean zavisnom
tipu, kod kojeg je osoba sposobna normalno funkcionirati samo ako je apsolutno sigurna u sebe da e dobro
napraviti odreenu stvar ili ako je uz nju osoba kojoj vjeruju i koja im predstavlja potporu i osjeaj sigurnosti (13).
Nijedan tip samopotovanja nije postojan, ve se
pod utjecajem razliitih okolnosti i ivotnih situacija
moe mijenjati (7).
psihosoCijalni UtjeCaj dentalne

estetike
Stupanj kompleksnosti malokluzije je vaan prediktor samopotovanja i psihosocijalnog utjecaja estetike osmijeha, pri emu je stupanj samopotovanja
vie podloan promjeni kod osoba mukog spola, dok
je psihosocijalni utjecaj vie povezan s osobama enskog spola (14). Pritom je utvreno da ljudi ne obraaju
panju na mikroestetiku osmijeha, ve na znaajne
malpozicije zuba (Slika 2, 3).
B. siguran vs. obrambeni tip

samopotovanja
Osobu sigurnog tipa odreuje visoko samopotovanje i samostalnost. Osobu obrambenog tipa
odreuje visoko samopotovanje, ali je vrlo osjetljiva
na kritiku, te ovisi o potvrdi drugih. Razlog tome je
podsvjesno potiskivanje svojih sumnji i nesigurnosti
o sebi. Hvalisavost, arogantnost i ponekad agresivan
nastup olienja su ovog tipa (11).
Slika 2. Osmijeh kod osoba s niskim samopotovanjem (prisutna

malokluzija veeg stupnja kompleksnosti).
C. niski tip samopotovanja

Ovaj tip moe biti rezultat raznih faktora kao to
su genetski faktori, fiziki izgled ili pretilost, mentalni
poremeaji, socioekonomski status, pritisak drutva ili
maltretiranje. Osobe niskog samopotovanja su samokritine i nezadovoljne te imaju osjeaj da su napadnute. esto su perfekcionistiki nastrojene to djeluje
frustrirajue ako svari ne idu eljenim putem. Takve
osobe su neodlune, boje se pogreke, zamaraju se
prolou, bez nekog razloga znaju biti neprijateljski
raspoloene, pokazuju obrambeno ponaanje, pesimistine i zavidne. Trenutne i prolazne probleme vide
kao trajne, a negativan odgovor esto uzimaju osobno.
Prepreke mogu ostaviti na njih dugotrajne posljedice
kao to su manjak ambicioznosti i elje za napredovanjem, misle da su manje vrijedne, da su im potrebna
4
Slika 3. Osmijeh kod osoba s visokim samopotovanjem (ma

nje nepravilnosti u postavu pojedinih zuba ne utjeu na stupanj
samopouzdanja).
RSS je primijenjena u istraivanju o psihosocijalnom stanju pacijenata kojima je preporuena

ortognatska kirurka terapija (15). Zamijeeno je da
LANCI
subjektivni doivljaj dentofacijalne deformacije predstavlja kljuni faktor u pronalasku pacijenata s psihosocijalnim problemima, koji ukazuje na prioritetnu
potrebu za psihosocijalnom potporom i drugim terapijskim mogunostima. Dentofacijalna deformacija
kao takva nije uzrok promjene samopotovanja.
Utvreno je da umjerena do teka hipodoncija i
uroene hipoplastine promjene na caklini negativno
utjeu na kvalitetu ivota povezanu s oralnim zdravljem, ali ne i na samopotovanje (16).
Drutveni utjecaj dentalne estetike i dentalno
samopouzdanje pridonose samopotovanju, a kraniofacijalna tipologija, dob, spol i stupanj ortodontske
anomalije nisu utvreni kao znaajni prediktori
samopotovanja na uzorku 200 srednjokolskih uenika i studenata u Rijeci (17).
pRoCjena (mjeRenje)
samopotovanja
Svaka osoba ima percepciju kakva osoba eli
biti i koje kvalitete eli posjedovati. Takva percep-
cija se moe nazvati idealan opis sebe. Suprotno,

svaka osoba zna kakva ne eli biti, odnosno osoba
kakvom se boji postati, osoba u kojoj su sadrane
sve loe kvalitete. Ako zamislimo idealnog sebe kao
maksimum na ljestvici, a osobu kojom se bojimo
postati kao minimum, osoba koja pristupa procesu
samoprocjene pozicionira sebe kakva trenutno je
izmeu ove dvije toke. Taj proces je bitan jer tako
moemo prepoznati nae prednosti i slabosti, te
utjecati na na daljnji razvoj (9, 12). Samopotovanje
se procjenjuje putem obrasca u kojem ispitanik sam
daje informacije o sebi i svojim miljenjima. Zbrajanjem bodova predvienih za svaku stavku obrazaca
dobiva se konaan rezultat, koji se usporeuje s
prethodno utvrenim rezultatima, prilagoenim za
svaku populaciju i kulturoloke specifinosti (18,
19). Za procjenu samopotovanja se najee koristi Rosenbergova skala samopotovanja koja sadri
10 tvrdnji uz koje su ponueni odgovori. Ispitanik
odabire odgovor uz svaku tvrdnju koji odgovara njegovom miljenju (18, 19).
Tablica I. Rosenbergova skala samopotovanja obrazac upitnika
Sljedee stavke trae odgovor na pitanje kako se trenutno osjeate. Za svaku od navedenih stavki/tvrdnji molimo zaokruite broj koji najbolje opisuje koliko se slaete sa navedenom tvrdnjom.
Uope se
ne odnosi
na mene
Uglavnom
se ne
odnosi na
mene
Niti da
niti ne
Uglavnom
se odnosi
na mene
Potpuno
se odnosi
na mene
1. Osjeam da vrijedim, u najmanju ruku

koliko i ostali ljudi.
2. Osjeam da imam puno pozitivnih

osobina.
3. Openito, sve vie osjeam da sam

neuspjena osoba.
4. Sposoban sam funkcionirati barem tako

uspjeno kao i veina drugih ljudi.
5. Osjeam da nema puno toga ime bih

se mogao ponositi.
6. Imam pozitivan stav o sebi.
7. Openito govorei zadovoljan sam

sobom.
8. elio bih imati vie potovanja prema

samom sebi.
9. Ponekad se osjeam potpuno beskorisnim.
10. Ponekad mislim da uope ne vrijedim.
LANCI
RosenBeRgova skala
samopotovanja
Rosenbergova skala samopotovanja (RSS) predstavlja samoprocjenu pojedinca o opem samopotovanju i vrijednosti sebe kao ljudskog bia (19).
RSS ima pet pozitivnih tvrdnji i pet negativnih tvrdnji, svaka tvrdnja ima skalu s 5 stupnjeva u rasponu
od Uope se ne odnosi na mene do Potpuno se
odnosi na mene (Tablica I) (18). Svaka tvrdnja boduje se sukladno odabranom odgovoru, osim za pitanja 3, 5, 8, 9 i 10, koja se boduju u obrnutom smjeru.
Najvii broj bodova ljestvice je 50 (5 stupnjeva). Rezultati s ukupnim rezultatom do 25 predstavljaju
nizak stupanj samopotovanja, a iznad 25 visok stupanj samopotovanja. Zbog jednostavnosti, kratkoe
i potvrene dobre strukturiranosti RSS upitnik je
prikladan za koritenje u ispitivanjima u psiholokim,
biomedicinskim, sociolokim i humanistikim istraivanjima (18-20).
Osim kao mjerni instrument u istraivanjima i sam
pojedinac moe sam napraviti takav test, ako eli saznati
vie o sebi i tako unaprijediti rad na sebi (Tablica I). o
RefeRenCe
1. Cunningham SJ. The psychology of facial appearance. Dent Update. 1999;26:438-43.
2. Shaw WC. The influence of childrens dentofacial
appearance on their social attractiveness as judged
by peers and lay adults. Am J Orthod. 1981;79:399415.
3. Kerosuo H, Hausen H, Laine T, Shaw WC. The
influence of incisal malocclusion on the social attractiveness of young adults in Finland. Eur J Orthod. 1995;17:505-12.
4. Kllestal C, Dahlgren L, Stenlund H. Oral health
behaviour and self-esteem in Swedish children.
Soc Sci Med. 2000;51:1841-9.
5. Scheffel DL, Jeremias F, Fragelli CM, Dos SantosPinto LA, Hebling J, de Oliveira OB Jr. Esthetic
dental anomalies as motive for bullying in schoolchildren. Eur J Dent. 2014;8:124-8.
6. Seehra J, Newton JT, DiBiase AT. Bullying in
schoolchildren-Its relationship to dental appearance and psychosocial implications: An update for
GDPs. Br Dent J. 2011;210:411-5.
7. Hewitt JP. Oxford Handbook of positive psychology. Oxford: Oxford University Press; 2009. str.
217-224.
8. Breckler SJ, Olson JM, Wiggins EC. Social psychology alive. Toronto:Thomson; 2005. str. 171-175.
9. Leary MR, Baumeister RF. The nature and function

of self-esteem: sociometer theory. U: Zanna MP.
Advances in experimental social psychology. San
Diego: Academic Press; 2000. str. 1-62.
10. Jordan CH, Spencer SJ, Zanna MP, HoshinoBrowne E, Correll J. Secure and defensive high
self-esteem. J Pers Soc Psychol. 2003;85:969-78.
11. Jordan CH, Spencer SJ, Zanna MP. I love me...I
love me not: Implicit self-esteem, explicit selfesteem and defensiveness. U: Spencer SJ, Fein S,
Zanna MP, Olson JM. Motivated social perception.
Psychology Press: New York; 2002. str. 117-145.
12. Blascovich J, Tomaka J. Measures of self-esteem.
U: Robinson JP, Shaver PR, Wrightsman LS. Measures of personality and social psychological attitudes. San Diego: Academic Press; 1991. str. 121122.
13. Koivula N, Hassmn P, Fallby J. Self-esteem and
perfectionism in elite athletes: effects on competitive anxiety and self-confidence. Personality and
Individual Differences. 2002;32:865-75.
14. Lukez A, Pavlic A, Trinajstic Zrinski M, Spalj S.
The unique contribution of elements of smile aesthetics to psychosocial well-being. J Oral Rehabil. 2014. doi: 10.1111/joor.12250. [Epub ahead of
print]
15. Alanko OM, Svedstrm-Oristo AL, Peltomki T,
Kauko T, Tuomisto MT. Psychosocial well-being of
prospective orthognathic-surgical patients. Acta
Odontol Scand. 2014;22:1-11.
16. Hashem A, Kelly A, OConnell B, OSullivan M.
Impact of moderate and severe hypodontia and
amelogenesis imperfecta on quality of life and
self-esteem of adult patients. J Dent. 2013;41:68994.
17. Gavri A. Kvaliteta ivota povezana s malokluzijama. Diplomski rad. Rijeka: Medicinski fakultet;
2013.
18. Schmitt DP, Allik J. Simultaneous administration
of the Rosenberg Self-Esteem Scale in 53 nations:
exploring the universal and culture-specific features of global self-esteem. J Pers Soc Psychol.
2005;89:623-42.
19. Rosenberg M. Society and the adolescent self-image. Princeton: Princeton University Press; 1965.
20. Lackovi-Grgin K. Samopoimanje mladih. Jastrebarsko: Naklada Slap; 1994.
Fotografije su vlasnitvo
Katedre za ortodonciju Medicinskog fakulteta
Sveuilita u Rijeci.
LANCI
utjECAj boLEstI ovIsNostI

NA usNu upLjINu
vedrana milievi, dr.med.dent.
prof.dr.sc. sonja pezelj-Ribari, dr.med.dent.,
specijalist oralne patologije
prof.dr.sc. miranda muhvi urek, dr.med.dent.,
specijalist oralne patologije
doc.dr.sc. Irena Glaar, dr.med.dent., specijalist
oralne patologije
kontakt e-mail: irena.glazar@medri.uniri.hr
Ovisnost je prema definiciji Svjetske zdravstvene
organizacije (SZO), duevno i tjelesno stanje nastalo
meudjelovanjem sredstva ovisnosti i ivog organizma
koje obiljeava prisila za povremenim ili redovitim
uivanjem sredstva ovisnosti radi stvaranja osjeaja
ugode ili izbjegavanja neugode uslijed odsutnosti sredstva ovisnosti (1). Ovisnost je vieuzrono uzrokovan
kronini neurobioloki poremeaj koji pogaa mozak i
utjee na ponaanje pojedinca. Genetika se, temeljem
provedenih istraivanja, smatra veinskim imbenikom
rizika za razvoja ovisnosti (40-60%), a osim nje vanu
ulogu imaju psihosocijalni te okolini imbenici. Uslijed udnje, neovisno o posljedicama koje nastaju konzumiranjem, sredstva ovisnosti uzimaju se kontinuirano, te je kod ovisnih osoba smanjena mogunost
kontrole uzimanja istih (1,2).
Alkohol, duhan, droga i lijekovi se ubrajaju u sredstva ovisnosti. To su kemijske tvari s djelovanjem na
sredinji ivani sustav zbog ega su dobile naziv psihoaktivne tvari. Veina sredstava ovisnosti djeluje na
sustav nagraivanja u mozgu preko neurotransmitera
dopamina koji je odgovoran za osjeaje, motivaciju,
kretnje, spoznaju i osjeaj zadovoljstva. Direktna ili indirektna prekomjerna stimulacija sustava nagraivanja
dovodi do stvaranja osjeaja euforije to navodi ovjeka
na ponovno koritenje sredstva ovisnosti radi stvaranja
osjeaja ugode. Ovisnik gubi samokontrolu te nema
sposobnost donoenja razumnih odluka (3,4).
Ovisnost se moe razviti kao posljedica zlouporabe
nekog sredstva ili kao posljedica pogrene primjene
istog. Zloupotreba ima za cilj promjenu stanja svijesti
opetovanim i svjesnim uzimanjem droge ili lijeka u
nemedicinske svrhe, dok pogrena primjena oznaava
upotrebu lijeka koji je propisan u medicinske svrhe suprotno uputama lijenika i indikacijama, namjerno ili
nenamjerno (2). Svaku ovisnost opisuju dva obiljeja:
psihika i fizika ovisnost. Psihika ovisnost obiljeena
8
je osjeajem zadovoljstva i eljom za ponovnim uzimanjem sredstva ovisnosti kako bi se izbjegla nelagoda i postigla ugoda konzumiranjem istog. Fizika
ovisnost opisuje se kao stanje prilagodbe na sredstvo
ovisnosti praeno potrebom za uzimanjem sve veih
doza sredstva s ciljem postizanja istog uinka, a posljedica je razvoja tolerancije organizma na sredstvo
ovisnosti. Apstinencijski sindrom se razvija kao posljedica smanjenja koncentracije sredstva ovisnosti u
krvi uslijed naglog smanjenja ili potpunog prestanka
upotrebe istog, ili upotrebom tvari s antagonistikim
djelovanjem, to se manifestira fizikim i psihikim
simptomima i znakovima (1,2).
U Republici Hrvatskoj poveava se broj ovisnih osoba. Istraivanja pokazuju da je u posljednjih desetak
godina zabiljeeno oko 1 800 novih ovisnika o heroinu. Nastavkom tog trenda poveavanja broja ovisnih
znailo bi da e svaka dvadeset peta osoba u dobi od
22. godine biti heroinski ovisnik, zaraen hepatitisom
B i/ili C i u 50% sluajeva biti ukljuen u kriminalne
radnje. Svake godine od tisuu do dvije tisue mladih
postaje ovisno o razliitim vrstama droga, lijekovima ili
kombinaciji lijekova s alkoholom. Tijekom ivota svaka
trea osoba postaje ovisna o duhanu (30-35%), svaka
dvanaesta (8-9%) o alkoholu, te prema procjenama
oko 1,5% osoba postaje ovisno o psihoaktivnim lijekovima (3).
manifestaCije konzUmiRanja
dUhana U Usnoj Upljini
Konzumacija duhana ostavlja posljedice kako na
opem zdravstvenom stanju organizma, tako i na
stanju zdravlja usne upljine i svih njenih struktura.
Promjene nastale kao posljedica konzumacije duhana u usnoj upljini mogu se podijeliti na nemaligne i
maligne promjene, a nemaligne se promjene dijele na
promjene dentalnih, gingivnih i mukoznih tkiva.
Nemaligne dentalne promjene vezane uz konzumaciju duhana su tamna smea obojenja zuba, dentalnih ispuna i protetskih nadomjestaka uzrokovana
prvenstveno katranom, ali obojenje moe biti potpomognuto i dijetetskim navikama, odnosno hranom i
piem konzumenta duhana (slika 1). Osim to takva
obojenja naruavaju estetiku, mjesta su to na kojim se
moe pojaano zadravati plak koji je uzrok kasnijem
karijesu i gingivitisu (5).
LANCI
Promjene sluznice usne upljine uslijed konzumacije duhana su brojne te im pripadaju i prekancerozne lezije kao leukoplakija, eritroplakija i lihen planus.
Crni dlakavi jezik (slika 2) razvija se uslijed usporenog ljutenja dorzalne povrine jezika te poveanja i
izduenja nitastih papila te je najee asimptomatsko stanje iako senzacije kao kakljanje i nagon na
povraanje nisu rijetke (8,9).
Slika 1. Obojenja zuba uzrokovana konzumacijom duhana.

Preuzeto iz: Mirbod S M, Ahing S I. TobaccoAssssociated Lesions
oft he Oral Cavity: Part I. Nonmalignant Lesions. J Can Dent
Assoc. 2000; 66:2526
Puenje lule i vakanje duhana veu se uz abraziju

zuba s posljedinom mogunou razvoja preosjetljivosti dentina, otvaranjem zubne pulpe uslijed gubitka zubnog tkiva te jednostranog otvaranja zagriza na
mjestu pridravanja lule/cigarete. Vea je uestalost
karijesa kod konzumenata duhana uslijed ogoljenja
povrine korijena zuba nakon gingivne recesije, promjene u sastavu i koliini sline, veoj koliini eera u
duhanu koji se konzumira vakanjem te slabijeg
provoenja oralne higijene (5,6).
Promjene gingive i potpornog aparata zuba vidljive
su u obliku pojaanog nakupljanja kamenca kod
puaa koji svojom neravnom povrinom slui kao
idealna podloga za nakupljanje plaka i izazivanje upale
marginalnog ruba gingive. Kliniki znakovi upale gingive manje su vidljivi uslijed vazokonstriktivnog uinka duhana na krvne ile to uz nedostatnu funkciju
polimorfonuklearnih leukocita (PMN), koja dovodi
do manje otpornosti organizma na mikroorganizme
ime se poveava vjerojatnost od nastanka akutnog
nekrotizirajueg gingivitisa. Kronina upotreba duhana poveava otputanje kolagenaza s posljedinim
smanjenjem koliine kolagena, inhibira rast gingivnih
fibroblasta i stvaranje fibronektina to se sve odraava
na gubitak gingivnih tkiva. Resorpcija alveolarne kosti
nastaje uslijed poveane produkcije proupalnih citokina. Posljedica takve upotrebe duhana je agresivni parodontitis osobito kod mladih osoba, s veom dubinom
parodontnih depova, jaom resorpcijom alveolarne
kosti, poveanom pominosti zuba i veim rizikom
gubitka zuba.. Slabija migracija i smanjena sposobnost fagocitoze neutrofila uzrokuje smanjen odgovor
bolesnika-puaa na parodontnu terapiju uslijed perzistencije subgingivne mikrobe flore s parodontopatogenima, Bacteriodes forsythus i Porphyromonas gingivalis (5,8). Periimplantitis je prema istraivanjima ei
u puaa nego nepuaa, te je znaajniji u mandibuli, a
nelijeen dovodi do neuspjelog odravanja implantata
u kosti i njegova gubitka (9).
Slika 2. Crni dlakavi jezik. Preuzeto s: http://www.surgicalden

tistry.info/Blackhairytongue.html
Na usni puaa cigareta bez filtera mogu se uoiti

tanke, blago uzdignute promjene s crvenim prugama
na mjestu pridravanja cigarete. Puako nepce, stomatitis nicotinica, posljedica je lokalnog toplinskog i
kemijskog djelovanja u puaa lule. Poinje crvenilom nepca koje potom oronjavanjem epitela postaje
sivkasto-bijelo uz mnogobrojne vorie, brazde i uzdignua te upalno proirena ua izvodnih kanala lijezda slinovnica koja se manifestiraju u vidu crvenih
toaka (slika 3). Ova lezija nema tendenciju razvoja u
malignu leziju.
Slika 3. Puako nepce. Preuzeto iz: Mirbod S M, Ahing S I. To

baccoAssssociated Lesions oft he Oral Cavity: Part I. Nonmalig
nant Lesions. J Can Dent Assoc. 2000; 66:2526.
Kod puaa je mogue uoiti i erozije nepca nastale djelovanjem toplinskog agensa. Labijalna povrina
LANCI
privrsne i interdentalne gingive frontalnog segmenta
eljusti moe biti fokalno smee pigmentirana uslijed
odlaganja melanina u stanicama germinativnog sloja
epitela i lamini propriji. Ova promjena ee se javlja
kod ena. Puenje lule dovodi do pigmentiranja nepca
i obrazne sluznice (7,9). Slabije cijeljenje tkiva vee
se uz smanjenu oksigenaciju krvi kisikom, konstrikciju krvoilja te snienu razinu serumskog i salivarnog
imunoglobulina (Ig) to slabi mogunost obrane tkiva
od oralnih patogena i usporava cijeljenje. etiri puta je
vea vjerojatnost od razvoja boli nakon vaenja zuba
uslijed nestvaranja krvnog ugruka. Halitoza u konzumenata duhana posljedica je velike koncentracije
sumpora, a sklonost oralnoj kandidijazi opisana je kao
posljedica supresije imunolokog sustava puaa (14).
Osobe u procesu odvikavanja od puenja imaju veu
sklonost razvoju aftoznih ulceracija, to moe djelovati
demotivacijski, negoli aktivni puai kod kojih je jaa
keratinizacija oralne sluznice to je zatitni faktor od
razvoja afti (7).
Leukoplakija (slika 4) je bijela mrlja na sluznici koja
se niti patohistoloki niti kliniki ne moe svrstati u niti
jednu drugu poznatu leziju, a razvija se kao posljedica
iritacije, te ima tendenciju maligne preobrazbe u 3-6%
sluajeva. Javlja se kao homogena leukoplakija (slika
6), kao nehomogena leukoplakija s crveno-bijelim
promjenama sluznice, nodularna leukoplakija te kandidijalna leukoplakija.
Slika 4. Homogena leukoplakija dna usne upljine. Preuzeto iz:

Sham AS, Cheung LK, Jin LJ, Corbet EF. The effects of tobacco use
on oral health. Hong Kong Med J. 2003 9:2717.
U prekancerozne lezije pripada i crveni nespecifian

asimptomatski plosnati ili uzdignuti plak, eritroplakija,
koja u 91% sluajeva za vrijeme postavljanja dijagnoze
histoloki pokazuje teki oblik epitelne displazije, karcinom in situ ili sliku invazivnog planocelularnog karcinoma (9,10).
Rak usne upljine ini 3-4% svih vrsta raka ovjeka, od ega je 96% karcinom, a ostalih je 4% sarkom.
Karcinom ploastih stanica javlja se u 90% sluajeva,
a najea mjesta pojave su podruje jezika (25-40%),
dna usne upljine (15-20%) i retromolarno podruje.
10
Spojivi sva mjesta rizika za razvoj karcinoma unutar

usne upljine (11).
Rak nastaje kao posljedica oteenja deoksiribonukleinske kiseline (DNK) molekule toksinim karcinogenim elementima duhana i duhanskog dima (11).
Osamdeset puta je vea incidencija za razvoj planocelularnog karcinoma kod osoba koje su puai i ovisnici
o alkoholu zbog multipliciranja uinka ta dva rizina
imbenika. Alkohol dehidracijom pojaava propusnost
oralne sluznice za karcinogene imbenike duhana
(9,12). Kliniki, planocelularni karcinom u ranim stadijima moe nalikovati parodontnoj leziji, eroziji, egzofitinoj tvorbi ili se javlja kao eritematozna ili bijela
asimptomatska promjena, dok se u kasnoj fazi manifestira kao duboki vrijed nepravilnih uzdignutih rubova,
infiltrirano otvrdnue usne upljine ili egzofitina tvorba koja moe i ne mora imati vrijedove. Kroninost i
induracija su vani kliniki znakovi svih stadija razvoja
karcinoma (3,8,13)
alkohola U Usnoj Upljini
Alkoholizam je progresivna kronina bolest nastala
nekontroliranom kontinuiranom konzumacijom alkoholnih pia. Kao i duhan, alkohol je legalno sredstvo
ovisnosti u gotovo svim dravama svijeta. Umjerena
konzumacija alkohola kod veine ljudi nee izazvati
ovisnost ve je za to potrebno poklapanje dodatnih
imbenika rizika kao to su genetska predispozicija,
emocionalno stanje i socijalna okolina osobe. Istovremeno se mogu razviti razliiti oblici alkoholne ovisnosti kao to su neurokemijska, metabolika i psiholoka
ovisnost (12,14,15).
Kronini ovisnici o alkoholu rijetko brinu o svom
oralnom i cjelokupnom zdravlju, kao i o oralnoj higijeni i pravilnoj prehrani ime postaju osjetljiva grupa
bolesnika. Konzumacijom alkohola, povea se vjerojatnost razvoja nasilnikog ponaanja pa te osobe postaju
podlonije ozljedama maksilofacijalnog i mandibularnog skeleta s neobjanjivim infekcijama koje nastaju
kao posljedica nedijagnosticiranih fraktura. Mogu je
nalaz luksacijskih ozljeda zuba uslijed traume. ee se
kod takvih bolesnika moe uoiti slabije cijeljenje rana,
nepredvidiv odgovor na dentalne zahvate, produeno
krvarenje kao posljedica slabije funkcije i smanjenog
broja trombocita, oralne ulceracije, upala i bol jezika
te halitoza. Kronini alkoholizam slabi imunoloki
sustav bolesnika (16). Posljedino kod ovisnika postoji
vea sklonost razvoju upalnih procesa, primjerice upali
lijezda slinovnica uslijed masne promjene njihovih
stanica, upali usnih kuteva (slika 5), gljivinim infekcijama, ali se isto tako uoava i poveano odlaganje kamenca i vie zubnog karijesa.
LANCI
peenja i suhoe sluznice usne upljine, keratoza, ei
razvoj oralne boli, gingivitisa te petehijalnog krvarenja
koritenjem tekuina za ispiranje usta s alkoholom. Ipak,
etanol se koristi u tekuinama za ispiranje usta jer djeluje
antiseptiki i kaustino te produava trajnost i stabilnost
samih sredstava za ispiranje usta (19,20).
dRoga U Usnoj Upljini
Slika 5. Upala usnog kuta. Preuzeto s: http://www.angularcheili
tishelp.org/similarmouthillnesses.php
Intraoralnim pregledom ee se nalaze dentalne

erozije koje nastaju kao posljedica refluksa eluanog
sadraja ili direktnog djelovanja kiselina (pogotovo u
vinima), atricije zuba uslijed bruksizma te premalignih
(leukoplakija, eritroplakija - slika 6) i malignih promjena sluznice usne upljine (16-18).
Slika 6. Eritroplakija lateralnog ruba sluznice jezika. Preuzeto s:

http://dentistryandmedicine.blogspot.com/2011/08/redlesions
oforalmucosadifferential.html
Etanol sam po sebi nije karcinogen, ali njegov primarni metaboliki produkt acetaldehid koji se vee za
DNK molekulu, nastao razgradnjom pomou alkohol
dehidrogenaze je mutagen i karcinogen. Sam etanol
djeluje kao otapalo lipidne membrane stanica oralne
sluznice ime olakava prodor ostalim karcinogenim
tvarima unutar epitela (16,18,19).
Istraivanjem dugotrajne upotrebe tekuina za ispiranje usta s udjelom etanola viim od 20% pokazalo se
imbenikom rizika u razvoju karcinoma usne upljine osoba kod kojih anamnestiki nije zabiljeena konzumacija
niti alkohola, niti duhana. Osim to na razvoj karcinoma
utjee visoka koncentracija etanola, vaan je i direktan
doticaj istog sa sluznicom usne upljine. Koritenjem
tekuina za ispiranje usta kod puaa, kroz dulji vremenski period dva puta dnevno, devet puta je vei rizik
od obolijevanja od karcinoma usne upljine. Utvrena
je pojava omekavanja povrinskog sloja restaurativnih
materijala, raslojavanja epitela, razvoj ulceracija, osjeaja
Droge su psihoaktivne kemijske tvari prirodnog ili

umjetnog porijekla koje konzumacijom mogu izazvati
ovisnost; psihiku i/ili fiziku. Sve se ee kree u eksperimentiranje s drogama u sve ranijoj ivotnoj dobi,
u prosjeku je to izmeu 15.-35. godine, a meu prva
sredstva ovisnosti s kojima se poinje pripadaju alkohol i marihuana (3).
Uslijed apatije, depresije i anksioznosti takve osobe
esto su zaputene s nedovoljnom oralnom higijenom.
Manjak novanih sredstava uzrokuje slabu ishranu
ovisnika to uz promjenu okusne osjetljivosti, djelovanjem opioida na receptore, dovodi do vee potrebe za
konzumacijom ugljikohidrata i razvoja ekstenzivnih
karijesnih lezija cervikalne treine krune zuba emu
dodatno pogoduje kserostomija (nastala djelovanjem
opioida, ali i istovremenom konzumacijom antidepresiva uz opioide) i promijenjen sastav mikrobne flore.
Pri puenju ili umrkavanju heroina mogue je uoiti
hiperpigmentaciju jezika. Kronina salivarna hipofunkcija moe dovesti do kserostomije i stomatopiroze,
kandidijaze, parodontitisa i oteanog hranjenja. Analgetika svojstva opioidnih narkotika maskiraju bol
zbog ega se ovisnici puno kasnije javljaju za pomo.
Imunoloki sustav ovisnika je oslabljen ime su ovisnici o opioidima podloniji virusnim i gljivinim infekcija usne upljine. Kanabis i/ili kokain; koji sadre
brojne karcinogene tvari, koriste se esto istovremeno
s opioidima te predstavljaju rizine imbenike za razvoj mukozne displazije. Kronini parodontitis i akutni
nekrotizirajui gingivitis posljedica su loe oralne higijene, oslabljene imunosti i kserostomije (17,20).
Razvoj anksioznosti i nervoze posljedino vodi bruksizmu to se intraoralno oituje bolom i promjenama u
temporomandibularnim zglobovima i vanim miiima,
brusnim fasetama, atricijom i abrazijom. Cervikalni defekti povezuju se s ekscesivnim etkanjem zuba to uz
vazokonstriktivan uinak kokaina uzrokuje povlaenje
gingive i preosjetljivost dentina. Kokainski prah rastopljen u slini sniava pH sline ime ubrzava tamnjenje
zlatnih restauracija unutar usne upljine (2,18). Dodatak
eera kokainu je uz kserostomiju, nastalu promjenom u
koliini i sastavu sline, uzrok uestalijeg razvoja karijesnih lezija. mrkanje kokaina moe dovesti do specifinih
promjena nosne sluznice u vidu krvarenja iz nosa, bro-
11
LANCI
jnih krasta, rinitisa i kroninog sinusitisa. Najtea posljedica takvog uivanja kokaina je perforacija nosnog
septuma i posljedian gubitak oslonca nosu s nastankom
sedlastog nosa ili perforacija koja se otvara prema usnoj upljini vidljiva na slici 7, uslijed vazokonstriktivnog
djelovanja kokaina (21).
a. b.
Slika 7. Perforacija nepca (a) i nosnog septuma (b) kod ko
kainskih ovisnika. Preuzeto s http://www.pinterest.com/
pin/85146249180094442
Posljedino perforacijama otean je govor i hranjenje. Konzumacijom kokaina javljaju se cluster

glavobolje koje poinju od trigger zone u podruju
pretkutnjaka gornje eljusti te se ire periorbitalno na
istoj strani glave. Lijeenje tih glavobolja antidepresivima moe biti uzrok kserostomiji, dok lijeenje litijem
i levodopom dovodi do promjene okusne osjetljivosti i neeljenih pokreta line muskulature (21). Uslijed
promjene tijeka, koliine i sastava sline kod ovisnika o
psihostimulativnim drogama poveana je sklonost razvoju gljivinih infekcija te je oteano vakanje i gutanje
u stanju suhoe usta. Meth mouth je naziv za skup
specifinih promjena unutar usne upljine ovisnika o
metamfetaminu. U te promjene ubraja se razvoj rampantnog karijesa (slika 8) vidljivog prvenstveno na
glatkim vestibularnim/bukalnim plohama stranjih
zuba i u interproksimalnim podrujima prednjih zuba.
Slika 8. Meth mouth s rampantnim karijesnim lezijama na

glatkim vestibularnim plohama zuba kod ovisnika o metamfeta
minu. Preuzeto s http://doctorspiller.com/meth_mouth.htm
12
Javlja se kserostomija i oteenje lijezda slinovnica

nastalo oteenjem krvnih ila koje opskrbljuju krvlju
lijezde slinovnice, uestaliji nastanak gljivinih infekcija, dentalne erozije uslijed visoke kiselosti nastale
upotrebom gaziranih zaeerenih pia, oboljenja parodontnog tkiva uslijed vazokonstrikcije i neprovoenja
oralne higijene. Prisutne mogu biti i oralne ulceracije, epitelna atrofija, a na koi bolesnika uoe se esto
ozljede nastale sumanutim nesvrsishodnim eanjem
zbog abnormalno poveane osjetljivosti takvih osoba. Kokainski ovisnici esto uslijed trombocitopenije
imaju spontana gingivalna krvarenja i sporije cijeljenje
rana (21,22).
Kanabionidima pripadaju marihuana i hai koji
izazivaju amnezije, konfuznost, apatiju, dilataciju
zjenica i krvnih ila, ubrzanje pulsa, povean rizik za
razvoj raka plua i kroninog bronhitisa. Pripadaju
poetnikim drogama s kojima u prosjeku poinje
80% petnaestogodinjaka. Tetrahidrocanabinol (THC)
je glavni psihoaktivni sastojak kanabinoida koji izaziva euforiju kod konzumenta. Hai je potentniji od
marihuane u izazivanju euforije, dok je ulje haia
potentnije ak od samog haia. Marihuana i hai
prvenstveno se konzumiraju puenjem, pomou lula
ili cigareta, a u tijelu ostaju tjednima unutar masnih
stanica. Dim kanabinoida sadri puno vie karcinogena od duhanskog dima. Kanabinoide najee zloupotrebljavaju mladi uz istovremenu upotrebu raznih
drugih sredstava ovisnosti, a najee su to alkohol i
duhan. Osim negativnih uinaka, kanabinoidi imaju i
analgetiki, antiemetiki, miorelaksacijski, antialergijski, protuupalni, neuroprotektivni, bronhodilatacijski i
sedativni uinak (20).
Poveanje apetita i kserostomija imbenici su
rizika u razvoju karijesa (2). Intraoralno kanabinoidi
na sluznici usne upljine ostavljaju zlatno-zelene
mrlje i uzrokuju halitozu (18). Postoji mogunost razvoja eritema i edema uvule kod tekih bilo akutnih,
bilo kroninih ovisnika o kanabinoidima to se moe
manifestirati simptomima oteanog gutanja, disanja
i grlobolje. Izgaranjem haia postie se via temperatura nego izgaranjem duhana ime se objanjava
edem uvule, razvoj nikotinskog stomatitisa i jae iritacijsko djelovanje haia na oralnu sluznicu. Od pretkutnjaka jedne do pretkutnjaka druge strane zubnih
lukova uslijed specifinog naina puenja kanabinoida
javlja se hipertrofija marginalne gingive i interdentalnih papila koja nalikuje poveanju gingive uzrokovanom koritenjem antiepileptika fenitoina. Pregledom
usne upljine ovisnika o kanabinoidima nalazi se
vie karioznih, restauriranih i izgubljenih zuba, vea
koliina plaka s posljedinim gingivitisom te vea
podlonost gljivinim infekcijama uslijed imunosu-
LANCI
presije. Koritenje kanabinoida rizini je imbenik u
razvoju leukoplakije, oralnog papiloma i karcinoma
usne upljine (20).
Pregledom literature moe se zakljuiti da su bolesti ovisnosti u porastu, sve se ranije poinje s prvom
konzumacijom sredstva ovisnosti, te je sve uestalija
istovremena upotreba vie sredstava ovisnosti. Duhan
izaziva nemaligne promjene u usnoj upljini te je jedan od glavnih imbenika rizika u razvoju malignih
promjena. Alkohol djeluje dehidrirajue na sluznicu
usne upljine, ima negativne interakcije sa 150 razliitih vrsta lijekova ime zahtijeva oprez pri propisivanju lijekova. Razliite droge maskiraju bol i oteavaju
anesteziranje ovisnika, izazivaju osjeaj euforije, mogu
dovesti do perforacije nosnog septuma i nepca, izazvati meth-mouth-a s karijesnim lezijama, mogu uzrokovati razvoj edema uvule te izazivaju erozije oralne
sluznice. o
liteRatURa
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
Ovisnost. Dostupno na : http://www.unizd.hr/

portals/27/pdf/letak_ovisnost.pdf .
Ovisnost. Dostupno na : http://www.sciencedaily.
com/articles/a/addiction.htm Drugs, Brains and
Behavior: The Science of Addiction Dostupno na:
http://www.drugabuse.gov/publications/drugsbrains-behavior-science-addiction/drug-abuseaddiction Sakoman S. kolski programi prevencije ovisnosti.
Zagreb: Agencija za odgoj i obrazovanje; 2009; str.
9-39.
Svjetsko istraivanje o uporabi duhana u mladih.
Rezultati za Hrvatsku. Hrvatski Zavod za Javno
Zdravstvo. Dostupno na : http://www.hzjz.hr/
publikacije/GYTS.pdf Umrle osobe u Hrvatskoj u
2011. Godini. Hrvatski Zavod za Javno Zdravstvo.
Dostupno na : http://www.hzjz.hr/publikacije/
umrli_2011.pdf
Sham AS, Cheung LK, Jin LJ, Corbet EF. The effects of tobacco use on oral health. Hong Kong
Med J. 2003 9:271-7.
Tobacco Cessation and Impact of Tobacco Use
on Oral Health. Dostupno na: http://chfs.ky.gov/
NR/rdonlyres/31D160F5-8270-4BB1-BB5FA4199108A499/0/TobaccoCessation.pdf
Tobacco and Oral Health. Dostupno a:http://ash.
org.uk/files/documents/ASH_598.pdf
Mirbod S M, Ahing S I. Tobacco-Assssociated Lesions oft he Oral Cavity: Part I. Nonmalignant Lesions. J Can Dent Assoc. 2000; 66:252-6.
Mirbod S M, Ahing S I. Tobacco-Assssociated Lesions oft he Oral Cavity: Part II. Malignant Lesions. J Can Dent Assoc. 2000; 66:308-11.
10. Laskaris G. Atlas oralnih bolesti, Tree, revidirano i

proireno izdanje, Prvo hrvatsko izdanje , urednica Mravak-Stipeti M, Jastrebarsko: Naklada Slap,
2005; str. 76-8,322, 328.
11. Williams N, McElniney W .Substance Abuse and
Chemical Dependency 2013; str 35--9 Dostupno
na : http://www.dentallearning.org/course/SubstanceAbuse/SubstanceAbuse
12. McCullough MJ, Farah CS. The role of alcohol in
oral carcinogenesis with particular reference to alcohol-containing mouthwashes. Australian Dental Journal; 2008:53:302-5.
13. Rees T D. Oral effects of Drug Abuse. Critical Reviews in Oral Biology and Medicine. 1992:
3(3):163-184.
14. Alkoholizam. Dostupno na : http://www.sciencedaily.com/articles/a/alcoholism.htm
15. Cope G. Alcohol and recreational drug use: The
effect on oral health. Dental Nursing. 2012;8:14-7.
16. Reidy JT, McHugh EE, Stassen LFA. A review
oft he role of alcohol int he pathogenesis of oral
cancer and the link between alcohol-containing
mouthrinses and oral cancer. J Irish Dent Assoc;
2011:57(4):200-2.
17. Center for Applied Behavioral Health Policy
(ASU). Why Dental Practitioners Need to Understand Substance Use and Abuse. Journal oft he
Arizona Dental Association-Inscriptions, September 201. 13;25: 42-3.
Dostupno na : http://cabhp.asu.edu/files/publications/why-dental-practitioners-need-to-understand-substance-use-and-abuse
18. Zato ne uzimati lijekove s alkoholom. Dostupno
na : http://www.cybermed.hr/savjeti_ljekarnika/
jeste_li_se_ikada_zapitali_zasto_lijekove_ne_
smijete_uzimati_s_alkoholnim_picima
19. National Institute on Alcohol Abuse and Alcoholism (NIH) Alcohol Alert. 1995;27 PH 355
Dostupno na : http://pubs.niaaa.nih.gov/publications/aa27.htm
20. Rawal YS, Tatakis DN, Tipton DA. Periodontal and
Oral Manifestations of Marijuana Use. J Tenn Dent
Assoc 2012;92-2:26-32.
21. Brand HS, Gonggrijp S, Blanksma CJ. Cocaine
and oral health. Brit Dent J 2008; 204:365-69.
22. Doan A, Li W, Vu M. Methamphetamin Abuse
& Oral Health. Winter 2014. Dostupno na:
http://aidoan.myefolio.com/Uploads/Meth%20
Paper%20FINAL.pdf
13
Imate li u Vaoj ordinaciji aparat koji osim za
minimalno invazivnu kotanu kirurgiju moete

koristiti i za:
EKSTENZIJU ATROFIRANOG ALVEOLARNOG GREBENA
RETROGRADNU PREPARACIJU PRI APIKOTOMIJI
PODIZANJE SLUZNICE MAKSILARNOG SINUSA
PARODONTOLOKE ZAHVATE
IMPLANTOLOGIJU
KORTIKOTOMIJU
EKSTRAKCIJE
PRIJAVITE SE NA TECAJ
Umag
052 752 106
"Piezokirurka preparacija
leita za implantate u
odnosu na klasicni
postupak"
Kastav
051 374 374
Prof.dr.sc. Andrej Meniga

Informacije i prijave na info@dentalgrupa.hr
Split
021 568 500
Zagreb
01 2371 999
www.dentalgrupa.hr
RECENzIjA AsopIsA
DENtALNE mEDICINE bIH
doc.dr.sc. vlatka Lajnert, dr.med.dent.,
specijalist stomatoloke protetike
medicinski fakultet u Rijeci
- studij Dentalne medicine
klinika za dentalnu medicinu kbC Rijeka
Casopis dentalne medicine BiH volume 1 number 1 april 2014
Official publication of the Dental Chamber of FBiH
BOSNIAN JOURNAL of Dental Medicine
LANCI
Bosnian Journal
of Dental Medicine
asopis dentalne medicine BiH
Volume 1
Number 1
2014
ISSN 2303-6095
Stomatoloka komora Federacije Bosne i Hercegovine izdala je sredinom 2014. godine asopis
dentalne medicine BiH (Bosnian journal of dental
medicine) kao svoju slubenu publikaciju. asopis
je struno-znanstvenog karaktera i prua mogunost
autorima da u njemu objavljuju originalne znanstvene, strune i pregledne radove, prikaze zanimljivih
i rijetkih sluajeva iz svakodnevne prakse, priopenja
preliminarnih istraivanja, prikaze strunih knjiga kao
i prikaze aktivnosti Federalne stomatoloke komore.
asopis e izlaziti tri puta godinje na slubenim
jezicima BiH i na engleskom jeziku, a pozvani su svi
autori iz BiH, regije i svijeta da publiciraju svoje radove.
Predmetni asopis je pokrenut u suradnji s Hrvatskom komorom dentalne medicine koja je ujedno
partner Stomatoloke komore Federacije Bosne i
Hercegovine. Hrvatska komora dentalne medicine je
inicijator i promotor znanstvenih i strunih ideja na
polju dentalne medicine te je u tom kontekstu pomogla naim susjedima iz BiH pokretanje ovako vanog
asopisa. Velika nam je ast i zadovoljstvo biti suradnik naim susjedima, kolegama i partnerima u ovako
znaajnom iskoraku koji e donijeti boljitak struci u
regiji, a i ire.
Glavni i odgovorni urednik je Halid Sulejmanagi, a Ureivaki odbor BiH ine: Edin Muhi, Mirjana Duspara, Lejla Ibrahimagi-eper, emsa Baovi
i enol Bejtula dok u Meunarodnom ureivakom
odboru sjede priznati i poznati strunjaci iz odreenih
grana dentalne medicine: Hrvoje Pezo i Vlatka Lajnert
(HR), Diana Terlevi Dabi (SLO), Ljubomir Todorovi
i Dragoslav Stamenkovi (SRB), Ana Minovska (MK),
Marija Antunovi (MNE), Hamit Bostanci (TR) i Nikolai Sharkov (BG).
Do sada su objavljena ve dva broja, trei je u tisku,
a zahvaljujui ponajprije profesorima Sulejmanagiu
i Muhiu vjerujemo da e se uzlazni trend u kvaliteti i kvantiteti objavljenih lanaka nastaviti. Jedan od
najveih problema s kojima se naa struka suoava
jest nedostatak elje za publikacijom znanstvenih
i strunih radova. Nerijetko se kao glavni problem
navodi nedostatak vremena, elje i znanja, no struka
ne moe ii naprijed ukoliko se ne ita i ne pie o istoj. Sva dostignua, nove materijale, postupke i slino
morali smo negdje proitati, a za to su zasluni kolege koji imaju volje i elje za radom i pisanjem, stoga, nemojmo biti sebini, slikajmo svoje uspjene, ali
jo ee neuspjene sluajeve te pokaimo kolegama
kako nauiti na tuim grekama, kako sprijeiti neke
neeljene situacije ili posljedice, upoznajmo struku s
naim najnovijim dostignuima te e nam to, pored
zadovoljnog pacijenta, takoer biti velika nagrada.
Ovom prigodom pozivam sve doktore dentalne
medicine da alju svoje radove na mail: vlatka.lajnert@
medri.uniri.hr te da iskoriste priliku za publikaciju svojih
radova u asopisu koji e sigurno ostaviti veliki i znaajan trag na znanstveno-strunom nebu nae regije.
Uredniku i Ureivakom odboru asopisa dentalne medicine BiH estitam jo jednom te elim dug
i plodonosan put.
15
Koljinik crveni T1 C 200Lmini

Koljinik crveni T2 A200 L
Koljinik plavi T2 A 40 L
Koljinik plavi T1 LINE C 40 L
Turbina T2 CONTROL K
13.512,50 kn
9.917,38 kn
s PDV-om
10.786,00 kn
7.726,83 kn
6.862,50 kn
5.490,00 kn
4.512,50 kn
3.610,00 kn
3.325,00 kn
2.660,00 kn
3.923,50 kn
3.138,80 kn
5.675,00 kn
4.540,00 kn
Koljinik crveni T2 A200 L - 1 kom

Koljinik plavi T2 A 40 L - 1 kom
Turbina T2 CONTROL K - 1 kom
Koljinik plavi T1 LINE C 40 L - 1 kom

Koljinik crveni T1 C 200Lmini - 1 kom
s PDV-om
Ponuda vrijedi do isteka zaliha.
Sve cijene izraene su S
PDV-om.
www.medical-intertrade.hr
Sv.Nedjelja - 01/3374-020 dental@medical-intertrade.hr Kreimir:099/3374-649;Robert:099/3374-669;Ana-Katarina:091/3374-276
Vukovar - 032/445-440 dental.vu@medical-intertrade.hr Mario:099/3374-608
Split - 021/203-987 dental.st@medical-intertrade.hr tefica:091/3374-240
LANCI
tRIGEmINALNA NEuRALGIjA
- DIjAGNostIkA I tERApIjA
Openito se pod neuralgijom podrazumijeva
oboljenje ivca praeno paroksizmalnom, sijevajuom,
otrom i kratkotrajnom jednostranom boli u podruju
inervacije nervusa trigeminusa, ali bez anatomskih
promjena. Neuralgija moe biti posebna klinika
znaajka, ili samo faza neurolokog procesa, u kojem
postoje bolovi bez objektivnih promjena. Bolovi se javljaju u vidu napadaja, a za vrijeme njihovog trajanja ili
u intervalima nema ispada funkcije.
Neuralgija trigeminusa (neuralgia nervi trigemini),
poznata jo i pod nazivom prosopalgia, najee je
oboljenje iji je jedini simptom iznenadna i kratkotrajna bol u podruju trigeminusa koja spada meu najjae poznate boli (1) te je esti uzrok suicida (2) .
dijagnostika
Kod prave ili idiopatske neuralgije trigeminusa
nema patoloko-anatomskog nalaza. ea je kod
ena i poslije pedesete godine, a jako se rijetko javlja
prije srednje dobi. Ranije se javlja jedino kod oboljelih od multiple skleroze. Etiologija idiopatske neuralgije trigeminusa nije poznata. Postoji vie teorija od
kojih neke uzrok nastanka neuralgije lociraju intrakranijalno na strukturalne lezije semilunalnog ganglija,
demijelinizaciju, ili na patoloku vaskularnu strukturu
arterije cerebelli superior, zbog koje nastaje vaskularna
kompresija na ganglij ivca u pontocerebelarnom kutu.
Misli se da postoji mehaniki nadraaj ivca, kompresija korijena trigeminusa izmeu tentorijuma i temporalne kosti, na mjestu gdje ivac prelazi preko vrha
temporalne kosti. Postoji teorija da se uzrok boli nalazi
cerebralno, najvjerojatnije u modanom deblu (3, 4).
Takoer, pretpostavlja se da do neuralgije moe doi
zbog istezanja mandibularne grane zbog nesimetrine
protruzije mandibule, a moe se javiti i zbog poremeaja funkcije temporomandibularnog zgloba (5) .
Bol nastaje naglo te traje svega nekoliko sekundi
do najvie dvije minute. U poetku su napadaji boli
blai i rjei, s remisijama koje mogu trajati i nekoliko
mjeseci. No s vremenom remisije postaju krae, a napadaji boli jai, ponavlja se vie puta dnevno, u teim
sluajevima i svakih nekoliko minuta. Obino se napad boli provocira nekim perifernim podraajem u jednoj osjetljivoj toki lica kao to je umivanje, tuiranje,
vakanje, hladnoa, brijanje, kaljanje, pokreti usana
i jezika, zijevanje, dodirivanje koe lica, nagli pokreti
jana bari, studentica 5. godine stomatolokog

fakulteta sveuilita u zagrebu
Nena matuli, dr.med.dent., poslijediplomski
doktorski studij dentalne medicine, stomatoloki
fakultet sveuilita u zagrebu
prof.dr.sc. mato sui, dr.med.dent., zavod za
oralnu kirurgiju, stomatoloki fakultet sveuilita u
zagrebu
doc.dr.sc. Dragana Gabri, dr.med.dent., zavod za
oralnu kirurgiju, stomatoloki fakultet sveuilita u
zagrebu
glave, hodanje, buka, jako svjetlo pa ak i govor. Zbog
boli, bolesnik zgri tu polovinu lica u bolnu grimasu
(tic douloureux). Napadi boli se nikad ne javljaju nou,
za vrijeme spavanja. Karakter boli je intenzivan i pacijenti ga opisuju kao udar struje ili ubod noa. Periodi
bolova traju najvie nekoliko mjeseci, do godinu dana,
izmeu kojih su periodi remisije priblino iste duljine.
Na pregledu bez akutne atake, ne nalaze se oteenja,
iako su Valleixove toke, toke gdje ivac prolazi blizu
povrine tijela, osjetljive na palpaciju (1, 6) .
Najea je neuralgija u inervacijskom podruju
druge grane trigeminusa (Slika 1), u podruju nervusa
Slika 1. Prikaz inervacijskog podruja trigeminalnog ivca

(https://baptisthealth.net/en/healthservices/gammaknife/Pub
lishingImages/TrigeminalNeuralgia.jpg)
17
LANCI
maxillarisa, koji izaziva bolnu senzaciju gornje usnice,
nosnice, sluznice nosa, nepca i zubi gornje eljusti,
rjee u podruju tree grane, nervusa mandibularisa
koji zahvaa donju usnicu, eljust i zube, a izuzetna je
u prvoj grani, nervusu ophtalmicusu, a bol se u tom
sluaju iri u elo, okolinu vlasita i oko. Tijekom bolesti mogu biti zahvaene dvije grane, a vrlo rijetko su zahvaene sve tri grane istovremeno (trifacijalna neuralgija) (Slika 2). Najrjee su zahvaene obje strane lica.
ee je zahvaena desna strana lica (1, 6, 7) .
Sekundarna ili simptomatska neuralgija trigeminusa nije prava neuralgija ve neuritis. Nastaje kao
posljedica sifilisa, virusne infekcije (herpes zoster), egzogenih intoksikacija ivom ili olovom ili endogenih
intoksikacija kao to je dijabetes. Infekcija moe krenuti ascendentno du ivanih ogranaka kod karijesa
zuba ili nakon ekstrakcije zuba. Intrakranijalni procesi,
kao tumori, aneurizme i tuberkuloza takoer mogu
biti uzrok.
Bolovi kod sekundarne neuralgije nemaju karakter prave neuralgije; oni su trajni i obino praeni
oteenjem senzibiliteta. esto zahvaaju sve grane
ivca i susjedne kranijalne ivce.
Iako je tipina slika bolnog napada kod trigeminalne neuralgije izrazita i lako prepoznatljiva, greke
prije postavljanja dijagnoze dosta su este (nepotrebni
stomatoloki zahvati, este ekstrakcije zdravih zuba,
kirurki zahvati sinusa, lijezda slinovnica, dugotrajna
i nepotrebna antibiotska i analgetska terapija) (1, 6).
Postavljanje dijagnoze ukljuuje detaljan neuroloki

pregled glave, vrata, provjeru izlazita modanih ivaca
uz ispitivanje motorike i senzorike funkcije. Svakako,
potrebno je detaljno pregledati usnu upljinu. Rendgenskom dijagnostikom, MSCT-om i ee magnetskom rezonancom (MRI) potvruju se ili iskljuuju
postojanja sekundarne trigeminalne neuralgije u bolesnika sa sumnjom na idiopatsku neuralgiju. Prikaz
krvnih ila i eventualne malformacije registriraju se cerebralnom angiografijom i transkranijalnom Doppler
pretragom (8).
difeRenCijalna dijagnostika
Postoje i druga stanja kraniofacijalnog podruja
koja mogu imati slina obiljeja kao trigeminalna neuralgija. Na prvom mjestu su to neuralgije kao: Readerov paratrigeminalni sindrom, glosofaringealna, genikulatna (neuralgija n. intermediusa), okcipitalna i
postherpetina neuralgija te odontogena bol (1, 5, 9).
teRapija
Terapija idiopatske neuralgije trigeminalnog ivca
zapoinje kao konzervativno-medikamentozno lijeenje, to je najekonominije i najugodnije za pacijenta.
Prvi lijek izbora je karbamazepin (Tegretol) koji je
uinkovit u 75% sluajeva u prosjenoj dozi od 600 mg/
dan (do max. 1200 mg/dan). Kad se jednom uspostavi
Slika 2. Shematski prikaz podruja zahvaenih pojedinom granom trigeminalnog ivca
18
LANCI
kontrola boli potrebnom dozom lijeka, doza se tjedno
smanjuje do potpunog izostavljanja lijeka. Na poetku
terapije se mogu javiti nuspojave u vidu vrtoglavica,
munina, pospanosti, ataksije koje nestaju tijekom
vremena. Takoer je potrebna redovita kontrola krvnog
tlaka te kontrola funkcije jetre i bubrega tijekom primjene lijeka. Ovo nije specifian lijek za neuralgiju, nego
je to zapravo antiepileptik s centralnim djelovanjem
koji sniava funkciju neurona u nukleus tractus spinalisu n. trigeminusa. Drugi lijek izbora u neuralgijskih
bolesnika je fenitoin (Dilantin). Farmakoloki pripada
istoj skupini kao i karbamazepin. Dnevna terapijska
doza tog antikonvulziva iznosi 200 do 500 mg. Uzrokuje vrtoglavice kao i Tegretol. Kao trei lijek izbora koristi
se gabapentin (Neurontin), antikonvulziv, u terapijskoj
dozi od 1800 do 3600 mg/dan. Kako je ponekad manje
efikasan od Tegretola moe se s njim kombinirati. Navedene je lijekove, nerijetko, potrebno koristiti u kombinaciji s triciklikim antidepresivima, koji pomau
tako to inhibiraju metabolizam serotonina i aktiviraju
mehanizme inhibicije boli u mozgu. Bolesniku je vano naglasiti da pokua, koliko je to mogue, sprijeiti
aktivaciju triger zona (dodirom, temperaturnim promjenama, nainom hranjenja) (1, 10, 11). Ukoliko medikamentozna terapija nije dovoljno uinkovita, kao
dodatak primjenjuju se blokade anestetikom, obino
u seriji od deset puta. Radi se o aplikaciji anestetika
na izlazite, bolom zahvaene grane trigeminalnog
ivca, a to uvjetuje prekid bolnih podraaja. Blokade
pomou alkohola uzrokuju neurolizu i degeneraciju
vlakana preiferno od mjesta ubrizgavanja. Regeneracija i povrat boli se javljaju poslije 6 do 24 mjeseca.
Supraorbitalnoj grani pristupamo kroz foramen supraorbitale, na maksilarnu granu pristupamo kroz fossu
pterigopalatinu to se rjee koristi jer moe doi do
oteenja okulomotoriusa, trohlearisa i facijalisa te se
zato koristi ee foramen infraorbitale. Mandibularnoj
grani se pristupa kroz foramen ovale ili foramen mentale, to je manje uinkovito (7, 12). U novije vrijeme se
pokuava smanjiti uestalost bolnih epizoda pomou
ubrizgavanja Botoxa u triger toke (13). Pokuaji lijeenja vitaminom B12 za sada nemaju potvrdu imaju
ili pozitivno djelovanje, regeneraciju ivanih vlakana ili djeluju kao placebo. Takoer sve vie se koriste
istonjake metode lijeenja akupunkturom (1).
Ako se bolest vie ne moe kontrolirati medikamentoznom terapijom, dolazi u obzir kirurko lijeenje
kao krajnja opcija. Kirurko lijeenje na prvom mjestu
pripada domeni neurologije i neurokirurgije. Najstariji
operativni zahvat trigeminalne neuralgije je periferna
neurektomija ili neuroekshereza. Kirurka je metoda
kojom se intraoralnim pristupom presijecaju periferne
grane trigeminalnog ivca na svom izlazitu: foramen
infraorbitale, foramen mentale i foramen mandibulare
(1, 7). Cilj operacijskog zahvata je prekinuti provoenje

impulsa do centralnog trigeminalnog aparata i time
olakati nesnosnu bol. Posljedica zahvata nije samo
analgezija nego i anestezija podruja inervacijske zone
grane ivca koja se presijeca. Prvi zahvat je izveden
1830. godine. Danas se najee primjenjuje metoda
mikrovaskularne dekompresije senzorikog korijena ili
radiofrekventna termokoagulacija ivca. Metoda mikrovaskularne dekompresije primjenjuje se u sluaju
gdje je a. cerebelli superior identificirana kao glavni
komprimirajui uzrok. Sastoji se od male kraniotomije
(2 do 2.5 cm u promjeru) u retromastoidnom, subokcipitalnom podruju, mobilizacije arterije koja vri
kompresiju na ivac, uvoenja adekvatno prilagoenog
teflonskog materijala izmeu arterije i ivca te fiksacije
arterije u novom odmaknutom poloaju. Venske strukture koje izvode pritisak mogu se izdvojiti, koagulirati i
odstraniti. Ukoliko se tijekom operativnog zahvata ne
vizualizira jasan kompresivni uinak okolnih struktura,
moe se pristupiti parcijalnoj senzornoj rizotomiji resekcija senzorikih korjenova n. trigeminusa uz uvanje motornog dijela ivca. Namjera je oteenje gangliona Gasseri ili korijenova ivca kako bi se postiglo
oslobaanje od boli. Postoje razliiti naini oteenja
ivca - kemijskim sredstvima, mehaniki, termokoagulacijom, radiokirurki - gama noem (14, 15).
Periferna neurektomija se izvodi u ruralnim podrujima i kod starijih osoba. Indicirana je kod osoba
mlaih od 40 godina, pacijenata koji su ve ranije bili
na neurektomiji te kod osoba koje imaju kontraindikacije za lokalnu ili opu anesteziju. To je jednostavan
postupak, bez velikog rizika od komplikacija, a moe
se izvoditi i u lokalnoj anesteziji (16). Nakon to je
potvrena dijagnoza, prije zahvata treba sa sigurnou
potvrditi o kojoj grani trigeminusa se radi. Postupak
dokazivanja se izvodi apliciranjem 2% anestetika lidokaina u zahvaenu granu, naredna tri dana. Prije operacijskog zahvata pacijent uzima visoke profilaktike
doze antibiotika, karbamazepina i gabapentina (17).
Infraorbitalna neurektomija se izvodi kroz intraoralnu
inciziju u labiogingivnom sulkusu. Infraorbitalni ivac
odvoji se u infraorbitalnom foramenu. Ostatke ivca
treba kauterizirati duboko u foramenu. Na mjesto infraorbitalnog foramena stavlja se elini vijak. Odvajanje mentalnog ivca izvodi se kroz trokutastu gingivocervikularnu inciziju u podruju premolara. ivac
se odvoji u mentalnom kanalu i kauterizira duboko u
kanalu. Transoralni pristup za alveoaris inferior izvodi
se trokutastom incizijom poput incizije za operaciju
treeg molara samo to se produlji posteriordni dio incizije du anteriorne granice ramusa mandibule. ivac
se prepoznaje pomou lingule na medijalnoj povrini
mandibule i kauterizira. Bukalis se ispreparira kroz intraoralni rez u bukalnom sulkusu u razini okluzalnih
19
LANCI
povrina molara mandibule. Incizija je 1-1.5 centimetara ispod duktusa parotide. Secira se sve dok se ne
nau terminalne grane te se onda kauterizira (7, 18,
19).
Pogoravanje bolnog stanja nastupa u prosjeku
nakon 2,5 do 3 godine ukoliko se na infraorbitalni
foramen ne stavi elini vijak ime se produljuje period remisije. U najveem broju sluajeva bolesnici su
bili oslobaani bolova za period od 8 do 19 mjeseci.
Nedostatak ovog postupka su senzibilni ispadi koji
nastaju te recidiviranje tegoba po regeneraciji ivca.
Zahvati se mogu ponavljati, ali remisije, nakon svakoga sljedeeg zahvata traju sve krae (20, 21).
Slika 4. Prikaz isprepariranog donjeg alveolarnog ivca
zakljUak
Neuralgija trigeminusa u tolikoj mjeri komplicira
ivot pacijenata da se svrstava meu najbolnija stanja
u medicinskoj znanosti. Iz tog razloga bi svaki doktor dentalne medicine trebao savladati dijagnostiku i
diferencijalno - dijagnostiku te terapijsku problematiku koja mu se pri tom namee, jer se pacijenti s trigeminalnom neuralgijom nerijetko sa svojim prvim simptomima javljaju upravo u stomatoloku ambulantu (1).
pRikaz slUaja
Prikazan je sluaj bolesnice s obostranim neuropatskim bolovima u podruju inervacije donjeg alveolarnog ivca, primarno u podruju inervacije mentalnog ivca, nakon obostranih viestrukih kirurkih
zahvata periferne neurektomije mentalnog ivca u
svrhu lijeenja prijanje neuralgije. Na preoperativnom
ortopantomogramu (Slika 3), nije bilo mogue identificirati mentalne otvore radi osifikacije po prijanjim zahvatima. Obostrano se uini osteotomija u podrujima
mentalnih otvora, identificira se i prikae ostatno tkivo
donjeg alveolarnog ivca (Slika 4), isti se odstrani iz
mandibularnog kanala, povlaenjem s distalne strane
tehnikom periferne neurektomije (Slika 5), eventualno
zaostalo ivano tkivo se zatali primjenom laserskog
zraenja, visokoenergetskog diodnog lasera s desne
Slika 3. Ortopantomografska snimka (preoperativno)
20
Slika 5. Periferna neurektomija, uklanjanje ivca izvlaenjem

kroz distalnu osteotomiju.
Slika 6. Prikaz taljenja eventualnog zaostatnog tkiva ivca un

utar mandibularnog kanala visokoenergetskim diodnim laserom
Slika 7. Imedijatni postoperativni izgled.

LANCI
strane (LaserHF, Hager&Werken, Germany) i Er:YAG
lasera (LightWalker, X-Runner, Fotona, Slovenia) s
lijeve strane. Postoperativno se bolesnica ne ali na
zaostalu bol neuropatskog karaktera. o
liteRatURa
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
Poeck K. Neurologija. Zagreb: kolska knjiga;

1994.
Franikovi T, Moro Lj. Psihijatrija. Zagreb: Medicinska naklada; 2009.
Cruccu G. Idiopatic and simptomatic trigeminal pain. J Neurol Neurosurg Psychiatry 1990;
53:1034-42.
Dandy W. E. Concerning the cause of trigeminal
neuralgia. Amer J Surg 1934; 24:447-55.
Okeson J. P. Temporomandibularni poremeaji i
okluzija. Zagreb: Medicinska naklada; 2008.
Demarin V. Prirunik iz neurologije. Bjelovar:
Prosvjeta; 1998.
Krmpoti-Nemani J. Funkcionalna anatomija
ivanog sustava i osjetila. Zagreb: Medicinska
naklada; 1971.
Gronseth G, Cruccu G, Alksne J, Argoff C, Brainin M, Burchiel K, Nurmikko T, Zakrzewska JM.
Practice parameter: the diagnostic evaluation and
treatment of trigeminal neuralgia: report of the
Quality Standards Subcommittee of the American
Academy of Neurology and the European Federation of Neurological Societies. Neurology 2008;
71:1183-90.
Bagatin M, Virag M. Maksilofacijalna kirurgija. Zagreb: kolska knjiga; 1991.
Beydoun A. Safetyandefficacy of oxcarbazepine:
results of randomized, double-blind trials. Pharma- cotherapy 2000;20:152S-158S.
11. Gronseth G, Cruccu G, Alksne J . Practice parameter: the diagnostic evaluation and treatment of
trigeminal neuralgia (an evidence-based review):
report of the Quality Standards Subcommittee of
the American Academy of Neurology and the European Federation of Neurological Societies. Neurology 2008; 71:1183-90.
12. Nurmikko TJ, Eldridge PR. Trigeminal neuralgia pathophysiology, diagnosis and current treatment.
British Journal of Anaesthesia 2001;87:117-32.
13. Mense S. Neurobiological basis for the use of botulinum toxin in pain therapy. Journal of Neurology; 1-7, 2004.
14. Jannetta P. Vascular compression in the cause of
trigeminal neuralgia. J Amer Pain Soc 1993; 2:21727.
15. Zakrzewska JM, Coakham HB. Microvascular
decompression for trigeminal neuralgia: update.
Curr Opin Neurol 2012; 3:296-301.
16. Sweet WH. Treatment of trigeminal neuralgia (tic
douloureux). N Eng J Med 1986; 315:174-7.
17. Szapiro Jr J., Sindou M., Szapiro J. Prognostic factors in microvascular decompression for trigeminal neuralgia. Neurosurgery; 17:920-9.
18. Walchenbach R, Voormolen JHC. Surgical
treatment of trigeminal neuralgia. BMJ 1996;
313(7064):1027-8.
19. Tiffany LM. Intracranial operations for the cure of
facial neuralgia. Ann Surg 1896; 24:575-619.
20. Sidebottom A,Maxwell S. The medical and surgical management of trigeminal neuralgia. J Clin
Pharm Ther 1995; 20(1):31-5.
21. Shah SA,Khattak A,Shah FA. The role of peripheral neurectomies in the treatment of trigeminal
neuralgia in modern practice. Pakistan Oral &
Dental Journal 2008;28(2):237-40.
21
dental
Lupe koje pruaju maksimalan komfort i funkcionalnost
- Individualno napravljene lupe prema razmaku zjenica
i radnoj udaljenosti
- Najlake lupe na svijetu ukupne teine 32g
- Slobodan pogled iznad radnog polja
- Podesivi nosai okvira za idealan kut gledanja
- Poveanje 2,7 ili 3,3 puta
- Mogunost nadogradnje svjetla
c on nxt
Intraoralna kamera s ugraenim iroskopom
- Jasna i otra slika sa autofokusom
- Mogunost slike ili videa
- Automatska rotacija slike prema gore
- USB konekcija
Ureaj za dezinfekciju foto aktivacijom

Uklanjanje oralnih bakterija 99,99%
Indikacije:
- Preventiva
- Parodontologija
- Peri-implantitis
- Karijes
- Endodoncija
Digitalni ureaj za parodontologiju

Parodontoloki status:
Brz, standardiziran i potpuno softverski integriran
- Sterilni jednokratni nastavci s bezbolnim pritiskom od 20g
- Individualno podeavanje parametara mjerenja
- Ergonomski i beian
- LCD ekran i govorna podrka
Korulanska 4 - 6, 10000 Zagreb, Tel: +385 1 61 81 178, 61 81 085, 61 83 505 - Fax: +385 1 61 83 059
e mail: dental@sanitaria.hr - www.sanitaria.hr
Podrunica Split: Put Supavla 1, 21000 Split, Tel/fax: +385 21 384 464; +385 21 322 368
Podrunica Osijek: Hrvatske republike 43 /I, 31000 Osijek, Tel/fax: +385 31 215 601; +385 31 215 600
Podrunica Pula: Mletaka 12 /II, 52100 Pula, Tel/fax: +385 52 544 457; +385 52 210 366
NOVO
DO 2 PUTA BJELIJI ZUBI +
CJELODNEVNA ZATITA*
* DO 12 SATI
LANCI
ALvEotomIjA 3. moLARA koRIst ILI tEtA

zA pACIjENtA
dr.sc. petra Nola Fuchs, dr.med.dent.
spec. oralne kirurgije
odjel oralne kirurgije
pnolafuchs@spz.hr
dr.sc. marija magdaleni metrovi, dr.med.dent.
spec. ortodoncije
odjel ortodoncije
m.mestrovic@spz.hr
stomatoloka poliklinika zagreb
perkoveva 3
Trei molari spadaju u grupu postnatalno formiranih zubi. Nastaju u dobi od 3. do 8. godine, a mineralizacija im poinje izmeu 7. i 12. godine. U literaturi je najranija pojava mineralizacije zabiljeena s
5 godina, a najkasnija u dobi od 15 godina. Neto
ranije poinje mineralizacija kod djevojica nego kod
djeaka, te ranije u maksili nego u mandibuli. Trei
molari su zubi koji najee kongenitalno nedostaju.
Procjene postotaka osoba kojima kongenitalno
nedostaju jedan ili vie treih molara je izmeu 9 20%. Trei molari u pravilu niu zadnji, u dobi od 17.
do 27. godine i time se kompletira zubni niz. Pokazuju veoma veliku varijabilnost u poetku, duljini trajanja i zavretku svog razvoja.
Za procjenu dostatnog mjesta za nicanje treeg
molara u mandibuli koristi se ortopantomogram, dok
se za maksilu lake odredi na lateralnom rentgenogramu.
Kod mjerenja dostatnog prostora u mandibuli
mjeri se udaljenost od distalne plohe drugog molara do uzlaznog kraka mandibule i mezio-distalni
promjer treeg molara koji jo nije niknuo. Dobivena udaljenost od distalnog kraja drugog molara do
uzlaznog kraka mandibule uveava se godinje za 1,5
mm kod djevojica do 15 godina, a do 17 godina kod
djeaka za isti iznos.
Drugi kriterij je konvergencija ili paralelnost aksijalnih osovina drugog i treeg molara. Paralelne aksijalne osovine su povoljan znak, dok je bilo koja angulacija nepovoljna.
Konvergencija od 45 stupnjeva ukazuje na mogunost spontanog, fiziolokog paraleliziranja u tijeku
24
nicanja, za razliku od one vee od 45 stupnjeva koja

implicira potekoe.
Mogunost fiziolokog ispravljanja zuba u tijeku
nicanja ovisi o tipu mandibule. Zatvoreni tip mandibule, kod kojeg su alveolarni greben i uzlazni krak
mandibule meusobno okomiti implicira povoljan
poloaj. Otvoreni tip, gdje izmeu uzlaznog kraka i
alveolarnog grebena postoji vea angulacija implicira
komplikacije to se tie spontanog ispravljanja.
Inklinacija umnjaka vestibularno ili lingvalno daju
lou prognozu.
Kod mjerenja dostatnog prostora u maksili, mjeri
se udaljenost od distalne plohe drugog molara do
prednje plohe pterigoidnog nastavka.
patoloke pRomjene pRidRUene

tReim molaRima
Patoloke promjene pridruene treim molarima
mogu se podijeliti na dvije kategorije:
1. Promjene pridruene niklim ili djelomino
erupniklim treim molarima
karijes
periodontitis i ostali upalni procesi (perikoronitis)
malokluzije
frakture
neuropatije i dr.
2. Promjene pridruene neniklim ili impaktiranim
treim molarima
folikularna cista
benigne neoplastine tvorbe (npr. ameloblastom)
resorpcija krune ili korijena drugog molara
destrukcija ramusa mandibule
oslabljenje stranjeg djela mandibule (uobiajeno
mjesto loma kod traume lica)
neuropatije
geRmektomija tReih molaRa

Germektomija je kirurko uklanjanje zametka zuba
i najea je kod treeg molara.
U Engleskoj se prakticira od 1936. godine kod
pacijenata u dobi od 8 godina. Ipak postoji dvojnost u
LANCI
razmiljanju koje se odnosi kako na potrebu, tako i na
posljedice rane germektomije.
teRCijaRna kompResija
Kompresija u donjem zubnom luku koje se razvija
ili raste nakon uspostavljanja trajne denticije tijekom
tinejderskog perioda, najbolje opisano kao postadolescentna zbijenost, opi je ortodontski problem.
Uobiajeno se pojavljuje u incizivnoj regiji, ali moe
se pojaviti i na bilo kojem drugom mjestu. Uzrok ove
vrste zbijenosti je kontraverzna (nejasna) i esto je
zamijenjena s uzrocima posttretmanskog recidiva
koji mogu biti potpuno drugaiji.
Kod najveeg broja osoba interkanina irina se
poveava do oko 9. godine starosti, nakon ega slijedi njezino lagano smanjenje tijekom ivota, koje
je najuoljivije tijekom srednjih do kasnih tinejderskih godina. Smanjenje interkanine irine ima za posljedicu poveanje ve postojee zbijenosti u podruju donjih inciziva, pojavu zbijenosti u lukovima koji
su bili ispravno pozicionirani ili su bile prisutne ak
i dijasteme.
Pojava tercijarne kompresije zabiljeena je i kod
osoba koje nisu bile ortodontski tretirane, a pojavljuje se u godinama nakon erupcije treih molara, te kod
ortodontski tretiranih pacijenata nakon zavrenog
tretmana, u vrijeme retencije.
Pacijenti kod kojih je bila provedena ortodontska
terapija, ak i s ekstrakcijama, nisu zatieni od pojave tercijarne kompresije, ako nije provedena adekvatna retencija (npr. lingvalnim retainerom)
Sindrom tercijarne kompresije moe biti tranzicijskog ili definitivnog tipa.
Tranzicijski tip nastaje kada osealni rast zaostaje
u odnosu na dentalni rast, odnosno formiranje zametka umnjaka.
Definitivni tip javlja se kao posljedica kongenitalno uvjetovane disharmonije u dimenzijama osealnih
struktura i dentalnih organa.
Etiologija tercijarne kompresije nije u potpunosti
razjanjena. Veina autora smatra da je multifaktorijalna.
Sekundarni ili indirektni uzroci tercijarne kompresije mogu ukljuivati hormonalne promjene i gubitak kotane potpore kao posljedica periodontalne
bolesti ili starenja, to ini zube osjetljivijim na pritisak koji su prije mogli podnijeti.
Vremenski dulji rast mandibule prema naprijed
(bilo horizontalni rast ili posljedica rotacijskog rasta)
kada je rast maksile ve zavren, zajedno s pritiskom
mekih tkiva, dovode od redukcije obujma mandibularnog luka i zbijenosti u labijalnom segmentu zubnog niza.
peRikoRonitis
Perikoronitis se manifestira jakom boli u podruju
zahvaenih zubi koja iradira u uho, temporomandibularni zglob i u stranju submandibularnu regiju. Trizmus, disfagija, submandibularni limfadenitis, crvenilo
i edem okolne sluznice klinike su manifestacije tog
stanja. Na pritisak u podruju perikoronitisa pacijent
odgovara bolnom senzacijom te dolazi do pranjenja
gnojnog sadraja. Perikoronitis se kliniki pojavljuje
u kroninom, ulceroznom i akutnom obliku. Kronini
oblik nema izraenih subjektivnih smetnji osim osjetljivosti pri vakanju i halitoze. Ulcerozni oblik manifestira se pojavom ulceracija lokaliziranih u neposrednoj okolini nepotpuno izraslog umnjaka i rijetko imaju
tendenciju da se ire retromolarno i bukalno, to se
dogaa kod teih sluajeva.
Akutni perikoronitis je najei oblik perikoronitisa.
Karakterizira ga na palpaciju osjetljiva oteklina mekog tkiva lica i vrata u podruju angulusa mandibule,
trizmus, stalna bol koja iradira u uho, grlo i dno usne
upljine, halitoza, regionalni limfadenitis, disfagija i
hipogeuzija.
pUtovi iRenja Upale

Donji umnjak je specifian u pogledu upale zbog
svog poloaja, jer su infekciji otvoreni svi putovi. Ako
upala prijee na vanu muskulaturu nastaje trizmus,
to oteava pregled i terapiju. Putovi irenja upale su u
dubinu prema korijenu zuba i kosti, prema bazi usne
upljine, na povrinu kosti u obliku subperiostalnog
i submukoznog apscesa, perimandibularno, prema
farinksu (retrofaringealno i pterigomandibularno) i
temporalno.
indikaCije i kontRaindikaCije za
kiRURkU teRapijU
Terapija retiniranih i impaktiranih treih molara je
kirurko uklanjanje istih, tj. alveolotomija. Uvrijeen je
i naziv alveotomija. Alveolotomija u podruju treih
molara oznaava ciljano odstranjivanje kosti koja
inkludira umnjak te onemoguuje njegovo izvlaenje.
Nakon uklanjanja njegovog kotanog oklopa, zub se
ekstrahira.
Stroge indikacije za alveotomiju umnjaka su perzistirajui i rekurentni perikoronitisi, apscesi, pulpna i
periapikalna patologija, opsena karijesna destrukcija,
parodontne bolesti, cistine i tumorozne promjene te
eksterna resorpcija drugog molara uzrokovana impaktiranim umnjakom.
U posljednje vrijeme vodi se rasprava je li potrebno raditi preventivne alveotomije u sluajevima
25
LANCI
SHEMA IRENJA UPALE

SUBMANDIBULARNI PROSTOR
SUBLINGALNI PROSTOR
prednji trbuh m. digastrikusa
stranji rub m. milohioideusa
SUBMENTALNI
PROSTOR
upala se iri straga
INFRATEMPORALNI PROSTOR
PTERIGOMANDIBULARNI PROSTOR
m. pterigoudeus lat.
preko stranjeg ruba m. pterigoideus med.
PARAFARINGEALNI PROSTOR
PTERIGOPALATINALNI PROS.
nakon erozije vezivne karotidne

ovojnice, upala se sputa izmedu a.
carotis, v. jugularis i n. vagusa
fisura orbitalis inf.
STRANJI MEDIASTINUM
kada su zubi potpuno impaktirani i ne prave nikakve

smetnje u vrijeme njihova otkrivanja zbog moguih
kasnijih komplikacija ili treba ekati da se komplikacije pojave i tek onda se odluiti za operativni
zahvat.
To je podruje sukoba mnogih autora, te se struka
razdvaja u dva smjera:
1. Odgaanje ekstrakcije impaktiranog zuba nije
najbolji postupak jer se komplikacije mogu pojaviti kod osoba starosti iznad 40 godina, kada mnogi
pacijenti ve imaju i neku drugu kroninu bolest
to operativni zahvat znatno oteava. Kotano
tkivo donje eljusti postaje kompaktnije i gubi na
elastinosti sa smanjenom vaskularizacijom, produljenim vremenom zarastanja, a mogunost infekcije i drugih komplikacija znatno je vea. Idealno
vrijeme za kirurko uklanjanje impaktiranih umnjaka je kod zavrene jedne treine rasta korijena
zuba te prije zavretka formiranje druge treine
korijena.
2. Alveotomija je strogo kontraindicirana ako nema
ponavljajuih znakova upale ili ako ortodont zbog
ulaska u terapiju, tijekom ili nakon zavrene terapije nije indicirao istu.
26
fisura pterigomaksilaris
ORBITA
3. Relativna kontraindikacija za alveotomiju je neuspjeno endodontsko lijeenje zuba u lateralnom

segmentu zubnog luka (prvi ili drugi molar). Nakon ekstrakcije takvog zuba, ortodontskom terapijom, mogue je mezijalizacijom treeg molara
zatvoriti zubni luk u tom podruju.
postopeRativna skRB
Nakon zavretka operativnog zahvata, potrebno je
pacijentu uruiti postoperativne upute koje bi mu trebale olakati postoperativno razdoblje. To razdoblje
je esto popraeno tegobama koje znatno naruavaju
kvalitetu pacijentova ivota.
Faktori koji poveavaju rizik nastanka tegoba su
traumatska ekstrakcija,
preoperativna infekcija - ponavljajui perikoronitis, puenje, mjesto ekstrakcije
(umnjaci u mandibuli zarastaju sporije i dugotrajnije nego oni u maksili), neiskustvo osobe koja izvodi
zahvat. Ovo posljednje sve se ee uoava, pacijenti
dolaze sa velikom destrukcijom kosti i mekih tkiva u
ambulantu oralne kirurgije nakon provedene alveotomije od nestrunih osoba.
LANCI
Postoperativne tegobe su najveim dijelom vezane
uz zarastanje operativne rane, koje moe biti normalno ili je praeno komplikacijama.
Pitanje koje pacijenti svakodnevno upuuju je
upotreba antibiotika. Na stav je da upotreba antibiotika nije indicirana za svaki zahvat u obliku protokola.
Potreban je individualan pristup svakom pacijentu, te
ako se planira tei i dugotrajniji zahvat i kada u anamnezi dobijemo podatak ponavljajuih upala antibiotik
je potreban. U sluaju mladih i zdravih pacijenata s
relativno kratkim zahvatom antibiotik nije indiciran. o
zakljUak
Uz pravilno postavljenu indikaciju te individualno
planiranje terapije, alveolotomija u podruju impaktiranih treih molara predstavlja opravdan kirurki
zahvat.
liteRatURa
1. Mie I. Oralna kirurgija. 3rd ed. Zagreb: Medicinska
naklada; 1991.
2. Baranovic M, Macan D. Alveotomija umnjaka: indikacije i kontraindikacije u teoriji i praksi. Acta Stomatol Croat. 2004;38:297.
4. Richardson, M. Late third molar genesis: Its significance in orthodontic treatment, Angle Orthod. 50:
121-128, 1980.
5. Banks, H. V.: Incidence of third molar development,
Angle Orthod. 4: 223-233, 1934.
6. Dachi, S. F. and Howell, F. W.: A survey of 3.874
routine full-mouth radiographs. II. A study of impacted teeth, Oral Surg. 14:1165 - 1169, 1961.
7. Bjrk, A. et al.: Mandibular growth and third molar impaction, Acta Odontol. Scand. 14: 231-272,
1956.
Gengigel Prof s 0,8% koncentracijom hijaluronske

kiseline pomae u zacjeljivanju gingivalnoga tkiva:
kod kirurkih zahvata u ustima
kod ugradnje implantata
kod ekstrakcije zuba
kod ienja zubnoga kamenca i parodontalnih depova
kod struganja i poliranja korijena zuba
kod gingivitisa i parodontitisa
www.gengigel.eu
Proizvodi Gengigel namijenjeni za

uporabu kod kue dostupni su u
obliku gela, Baby gela, spreja i otopine
u svim ljekarnama i specijaliziranim
prodavaonicama.
Medis Adria d.o.o., Kolarova 7, Zagreb
27
PREDSTAVLJAMO
NOVI
Close picture box
here for non bleed U ZATITI OD KARIJESA
STANDARD
item
DOKAZANO NA 14000 LJUDI

I 8 GODINA KLINIKOG ISTRAIVANJA
Neutralizator
eerne kiseline
Fluorid
Bori se protiv eernih
kiselina u zubnim
naslagama, glavnog
uzronika karijesa 1,2
4 X vea
remineralizacija*3
Fluorid
Skoro 2 x vee smanjenje

ranog karijesa4
20% vee smanjenje
pojave karijesa u
razdoblju od dvije godine5
* Rezultati studije o remineralizaciji u usporedbi sa standardnom pastom za zube sa fluoridom

pri emu obje sadre 1.450 ppm fluorida.
Rezultati estomjesene studije za procjenu poboljanja kod karijesa zubne cakline koristei QLF (Quantitative
Light-induced Fluorescence) metod u usporedbi sa standardnom pastom za zube sa fluoridom pri emu obje
sadre 1450 ppm fluorida.
Rezultati dvogodinje klinike studije u usporedbi sa standardnom pastom za zube sa fluoridom pri emu obje
sadre 1450 ppm fluorida.
QLF je zatitni znak u vlasnitvu Inspektor Research System BV.
Citirani znanstveni radovi: 1. Wolff M, Corby P, Klaczany G, et al. J Clin Dent. 2013;24(Spec Iss A):A45-A54.
2. Data on file. Colgate-Palmolive Company. 3. Cantore R, Petrou I, Lavender S, et al. J Clin Dent. 2013;24
(Spec Iss A):A32-A44. 4. Yin W, Hu DY, Fan X, et al. J Clin Dent. 2013;24(Spec Iss A):A15-A22. 5. Data on file.
Colgate-Palmolive Company.
COLGATE, POSVEEN
BUDUNOSTI BEZ KARIJESA
PARTNER
HRVATSKE
KOMORE DENTALNE MEDICINE
LANCI
pRImjENA buLk FILL

kompozItNIH mAtERIjALA
u REstAuRAtIvNoj
DENtALNoj mEDICINI
Uvod
Dugo vremena, kompozitni materijali imali su
imperativ postavljanja u slojevima tanjim od 2 mm
kako bi ispun bio dostatno polimeriziran (1). Slojevito postavljanje kompozita je vodilo produenom vremenu izrade ispuna. Osim trajanja, ono nosi i druge
neeljene posljedice: moguu inkorporaciju neistoa i mjehuria zraka izmeu slojeva te slabiju svezu
izmeu slojeva kompozita (2, 3).
Debljina od 2 mm bila je uvjetovana samom strukturom materijala. Naime, kako bi se postigla to bolja
mehanika svojstva, proizvoai su nastojali unijeti
to vie punila u njihov sastav, istovremeno smanjujui
veliinu estica zbog poboljanja estetike (4). Takvi visoko punjeni materijali su slabo proputali polimerizacijsku svjetlost, koja se lomila na spojitu punila i
smole te zadravala samo u povrinskim slojevima
dubine do 1,5-2 mm. Jasno je da se bez adekvatne
koliine svjetlosti materijal ne moe dovoljno polimerizirati. Stupanj polimerizacije vii od 55% nuan je
u klinikom radu (5) kako bi osigurali dovoljnu vrstou, tvrdou i dugotrajnost naih ispuna, ali i kako
bi zatitili pacijenta od neeljenih toksinih i kemijskih uinaka nepolimerizirane smole (6).
Kako bi poveali debljinu sloja kompozita koja
se moe aplicirati u kavitet, pribjeglo se jednoj sasvim suprotnoj logici od one kojom se vodilo do tada.
Umjesto da se veliine estica punila smanjuju, a njihova koliina poveava, kao to je do tada bio trend,
kod bulk fill kompozita uglavnom su rabljene vee
estice u manjim koliinama nego kod konvencionalnih kompozitnih materijala (3, 7). to je manje punila,
manja je refleksija i lom svjetlosti, a via apsorpcija i
aktivacija fotoosjetljive smole te posljedine polimerizacije. Na taj se nain postie visoki stupanj polimerizacije, od 60-80%, to je u rangu ili vie od konvencionalnih kompozitnih materijala (1, 2). No, takav
pristup ima i negativnu stranu: veina bulk fill materijala, osobito nisko-viskoznih, imaju visoku translucenciju (4) i stoga ne zadovoljavaju visoke estetske
standarde potrebne za ispune na prednjim zubima.
dr.sc. Danijela marovi, dr.med.dent.

(marovic@sfzg.hr);
zavod za endodonciju i restaurativnu stomatologiju,
stomatoloki fakultet u zagrebu
prof.dr.sc. vlatko panduri, dr.med.dent., specijalist
dentalne patologije i endodoncije;
maja imi, dr.med.dent.; privatna stomatoloka
ordinacija
prof.dr.sc. zrinka tarle, dr.med.dent., specijalist
dentalne patologije i endodoncije;
Danas dostupne bulk fill kompozitne materijale
moemo po viskoznosti podijeliti u dvije skupine:
1. Nisko-viskozne (tekue) bulk fill kompozite
(npr. SDR, Venus Bulk Fill, Xtra base, Filtek Bulk fill) i
2. Visoko-viskozne (krute) bulk fill kompozite (npr.
Tetric EvoCeram Bulk Fill, SonicFill, Xtra fil, Quixfil).
Tekui bulk fill materijali pokazali su dovoljno visoki stupanj polimerizacije, ali i jako veliku translucenciju i niske vrijednosti mikrotvrdoe. Zbog toga
zahtijevaju postavljanje jo jednog, zavrnog sloja
konvencionalnog kompozita kako bi konani ispuni
mogli podnijeti vane sile i biti estetski prihvatljivi
(3, 8). Visoko-viskozni bulk fill materijali imaju puno
bolja mehanika svojstva od nisko-viskoznih bulk
fill kompozita, ali i niu translucenciju, pa se mogu
postavljati kao samostalni materijal u slojevima debljine 4 mm, to znaajno pojednostavljuje rad (2, 3,
9). Uz SonicFill (Kerr, vicarska), Tetric EvoCeram
Bulk Fill (Ivoclar Vivadent, Liechtenstein) najmanje
proputa svjetlost (4) meu bulk fill kompozitima.
Smanjena translucencija je kompenzirana dodatnim
fotoinicijatorom Ivocerinom koji je puno uinkovitiji
od kamforkinona koji se inae koristi u kompozitnim
materijalima, zahvaljujui kojem postie dobru polimerizaciju bez potrebe za pojaanom translucencijom materijala (2). Takoer, velike prepolimerizirane
29
LANCI
estice (50 m) omoguavaju visoko punjenje materijala i visoke vrijednosti mikrotvrdoe. Osim toga, s tri
mogue boje moe se individualizirati ispun kod velikog broja pacijenata.
Zbog svega navedenog, to je bio na materijal izbora u zahtjevnim radnim uvjetima s dubokim kavitetima gdje smo mogli brzo postii dobru estetiku. U
nastavku emo prikazati jedan sluaj izrade direktne
restoracije s bulk fill materijalom Tetric EvoCeram
Bulk Fill, usporedno s izradom ispuna univerzalnim
nano-hibridnim kompozitnim materijalom, Evetricom (Ivoclar Vivadent).
pRikaz slUaja
Pacijentica (35 god.) dolazi na Zavod za endodonciju zbog karijesa i neadekvatnih ispuna na zubima 36 i 37 (Slika 1). Nakon aplicirane provodne
mandibularne anestezije, pristupa se uklanjanju
starih ispuna i karijesa s oba zuba (Slika 2). Izolacija
radnog polja osigurala se uporabom Optradam-a
(Ivoclar Vivadent) (Slika 3). Adhese Universal (Ivoclar Vivadent) bio je adheziv izbora zbog dobrog
Slika 1. Poetni izgled zuba 36 i 37.
Slika 3. Izolacija radnog polja Optradamom.
30
vezivanja za veliku dentinsku povrinu. Snaga sveze

za caklinu pojaana je prethodnim selektivnim jetkanjem u trajanju od 15 s. Zub 37 restauriran je bulk fill
materijalom Tetric EvoCeram Bulk Fill, dok je zub 36
restauriran univerzalnim nano-hibridnim kompozitnim materijalnom, Evetric-om (Ivoclar Vivadent).
Kako bi se ilustrirala brzina rada, sve faze postavljanja ispuna (jetkanje, aplikacija adheziva, tekueg
kompozita...) raene su usporedno (Slike 4-15). Oba
materijala polimerizirana su s Bluephase Style polimerizacijskim ureajem (1100 mW/cm2), svaki sloj
u trajanju 20 s. Dugotrajnije postavljanje Evetric-a u
slojevima od 2 mm rezultiralo je boljom estetikom,
no brzina izrade ispuna s Tetric EvoCeram Bulk Fillom kompenzira neto veu translucenciju finalnog
rada (Slike 16 i 17). o
liteRatURa
1. Marovic D, Panduric V, Tarle Z , Ristic M, Sariri K,
Demoli N, Klaric E, Jankovic B, Prskalo K. Degree of
conversion and microhardness of dental composite
resin materials. J Mol Struc. 2013;1044:299-302.
Slika 2. Izgled preparacije kaviteta na zubima 36 i 37 nakon uk

lanjanja starih ispuna i karijesa.
Slika 4. Selektivno jetkanje cakline u trajanju 15 s.

LANCI
Slika 5. Izgled najetkane povrine.
Slika 6. Paralelna aplikacija univerzalnog adheziva na oba zuba.
Slika 7. Adhese Universal (Ivoclar Vivadent) je adheziv izbora

za oba zuba.
Slika 8. Postavljanje tekueg kompozita u tankom sloju na dno

oba kaviteta.
Slika 9. Izrada bukalne stijenke s Evetricom na zubu 36 uz po

mo OptraSculpt Pad instrumenta (Ivoclar Vivadent).
Slika 10. Nadogradnja bukalne stijenke s Tetric EvoCeram Bulk

Fillom (IVA boja) na zubu 37.
31
LANCI
Slika 11. Prvi sloj Evetrica na 36, modelacija uz pomo Op

traSculpt instrumenta (Ivoclar Vivadent).
Slika 12. Postavljen i polimeriziran prvi okluzalni sloj u debljini

od 4 mm s Tetric EvoCeram Bulk Fillom na zubu 37.
Slika 13. Finalni izgled zuba 37 restauriranog s Tetric EvoCeram

Bulk Fillom prije poliranja. Paralelno se postavlja drugi sloj
kompozita na 36.
Slika 14. Nadogradnja meziobukalne kvrice zuba 36 Evetricom.
Slika 15. Nadogradnja distobukalne kvrice zuba 36 Evetricom i

dodatna karakterizacija fisura i kvrica s bijelim i oker pigmen
tima IPS Empress Direct Color (Ivoclar Vivadent).
Slika 16. Izgled ispuna na 36 i 37 nakon usklaivanja okluzijskih

kontakata.
32
LANCI
Slika 17. Konani izgled ispuna na 36 i 37 nakon poli

ranja.
3. Par M, Gamulin O, Marovic D, Klaric E, Tarle Z. Raman spectroscopic assessment of degree of conversion of bulk-fill resin composites - changes at
24 hours post cure. Oper Dent. 2014 Oct 2. DOI:
10.2341/14-091-L
4. Bucuta S, Ilie N. Light transmittance and micromechanical properties of bulk fill vs. conventional
resin based composites. Clin Oral Investig. 2014
Nov;18(8):1991-2000.
5. Silikas N, Eliades G, Watts DC. Light intensity effects on resin-composite degree of conversion and shrinkage strain. Dent Mater. 2000
Jul;16(4):292-6.
6. Marovic D, Tadin A, Mladinic M, Juric-Kacunic
D, Galic N. In vitro detection of DNA damage in
human leukocytes induced by combined effect of
composite resins and adhesive systems. Am J Dent.
2014;27(1):35-41.
7. Par M, Gamulin O, Marovic D, Klaric E, Tarle Z. Effect of temperature on post-cure polymerization of
bulk-fill composites. J Dent. 2014 Oct;42(10):125560.
8. Ilie N, Stark K. Effect of different curing protocols
on the mechanical properties of low-viscosity bulkfill composites. Clin Oral Investig. 2014 May 25.
DOI: 10.1007/s00784-014-1262-x
9. Ilie N, Stark K. Curing behaviour of high-viscosity
bulk-fill composites. J Dent. 2014 Aug;42(8):977-85.
2. Tarle Z, Attin T, Marovic D, Andermatt L, Ristic M,

Taubck TT. Influence of irradiation time on subsurface degree of conversion and microhardness of
high-viscosity bulk-fill resin composites. Clin Oral
Investig. 2014 Aug 21. DOI: 10.1007/s00784-0141302-6
33
Variolink EsthEtic:
noVi koMPoZitni cEMEnt
Autor: Dr. Stephenie Huth
Variolink Esthetic je novi svjetlosno i dualno poli

merizirajui kompozitni cement koji kliniaru omogua
va adhezijsko cementiranje visoko estetskih keramikih
i kompozitnih nadomjestaka zahvaljujui fleksibilnom i
dobro strukturiranom konceptu boja. Prepolimerizirani
viak materijala moe se lako i uinkovito ukloniti.
Uloga cementa je svezivanje tvrdih zubnih tkiva sa
restaurativnim materijalima, ime oni znatnaajno pri
donose dugoronom klinikom uspjehu indirektnih
nadomjestaka. Materijali za cementiranje razvrstavaju
se u tri razliite skupine: konvencionalni cementi, samo
adhezijski kompozitni cementi i adhezijski kompozitni
cementi.
Prednost konvencionalnih cemenata (npr. cinkfos
fatnih ili stakloionomernih) jednostavno je i brzo ukla
njanje vika materijala koji samo mehaniki prianja na
zubno tkivo te se lako razaznaje zbog svoje mutno bijele
boje. Meutim, uvijet za uspostavljanje mehanike sveze
kod primjene konvencionalnih cemenata je prije svega,
retencijski oblik preparacije.
Pojava adhezijskih sustava za cementiranje dopri
nijela je porastu znaaja i primjene inovativnih restau
rativnih materijala koji omoguuju minimalnu prepara
ciju definiranu oblikom i veliinom defekta. Njihova
vrsta kemijska veza omoguuje da se visoko estetske
bezmetalne restauracije izraene od IPS e.max Press/
CAD sustava mogu koristiti bez retencijskog oblika
preparacije. U takvim sluajevima iznimno je vano
odabrati materijal odgovarajue boje i stupnja trans
lucencije kako bi se dobili vrhunski estetski rezultati.
To se posebno odnosi na tanke nadomjestke. Dodatna
prednost adhezijskih kompozitnih cemenata u odnosu
na konvencionalne cemente je dugorono bolja rubna
cjelovitost nadomjestka. Niska topljivost i visoka otpor
nost na troenje kompozitnih cemenata garantiraju od
lino rubno zatvaranje i smanjuju mogunost nastanka
rubne pukotine.
Kod adhezijskih kompozitnih cemenata, pouzdanu
kemijsku vezu restauracije sa tvrdim zubnim tkivom
osigurava primjena dentinskih adheziva. Adheziv pro
dire u dentinske kanalie i tvori hibridni sloj sveziva
njem na kolagenska vlakna. Kompozitni materijal stvara
kemijsku vezu s hibridnim slojem i na taj nain odlino
prianja na dentin i caklinu. Za razliku od adhezijskih
kompozitnih cemenata, samoadhezivni kompozitni

cementi imaju adhezivni sustav integriran u svoj sas
tav. Jednostavniji su za koritenje zbog kraeg vremena
potrebnog za pripremu zuba ali imaju nie vrijednosti
vezne vrstoe.
Optimalna estetika za irOk

spektar indikacija
Variolink Esthetic je svjetlosno i dualno polime
rizirajui kompozitni cement za trajno cementiranje
keramikih i kompozitnih nadomjestaka. Svjetlosno
polimerizirajua inaica (Variolink Estetic LC) pogodna
je za cementiranje translucentnih nadomjestaka kada
kliniar eli produiti vrijeme manipulacije. Time se
kliniaru omoguuje da namjesti, stabilizira i naknadno
osvjetli potpuno keramike ljuskice, bez vremenskog
ogranienja. Dualno polimerizirajua inaica (Variolink
Esthetic DC) pogodna je za keramike i kompozit
ne nadomjestke za koje se ne moe osigurati potpuna
polimerizacija svjetlom zbog neprozirnosti materijala ili
velike debljine stijenki. U takvim sluajevima potpuna
polimerizacija kompozita postie se kombinacijom sv
jetlosno i kemijski polimerizirajuih svojstava, to re
zultira pouzdanom adhezijom nadomjestka.
Variolink Esthetic dostupan je u pet razliitih boja
kojima kliniar moe utjecati na konanu svjetlinu
nadomjestka. Variolink Esthetic neutral, koja ima najviu
razinu translucencije, ne utjee na vrijednost svjet
line nadomjestka i bezbojan je. Warm i Warm+
poveavaju zasienost nadomjestka i stoga mu daju
tamniji izgled. Nijanse Light i Light+ posvijetljuju
nadomjestak.
jednOstavnO uklanjanje vika

materijala
U prolosti, dugotrajno uklanjanje vika materijala
prije i nakon polimerizacije predstavljalo je nedostatak
adhezijske tehnike cementiranja. Variolink Esthetic do
datno je razvijen i danas postavlja nove standarde u tom
pogledu. Viak materijala moe se jednostavno ukloniti
dok je jo u konzistenciji gela zahvaljujui mogunosti
predpolimerizacije. Za predpolimerizaciju Variolink Es
thetic DC osvjetjuje se primjenjujui tehniku etvrtina,
35
tj. osvjetljava se svaka etvrtina povrine (meziooralna,

distooralna, meziobukalna, distobukalna) po dvije
sekunde. Ako se koristi Variolink Esthetic LC, cijela ce
mentna pukotina predpolimerizirana je u roku od dvije
sekunde (kruna tehnika).
Fleksibilna kOnzistencija
Konzistencija Variolink Esthetic cementa optimalno
je prilagoena zahtjevima dentalnih ordinacija. Ima op
timalna svojstva teenja te se jednostavno i precizno is
tiskuje iz trcaljke. Nadalje, viak materijala lagano izlazi
iz cementne pukotine, ali ostaje na mjestu, tako da se
moe lako oistiti nakon uspjene predpolimerizacije.
kOmbinacija s adhezivOm adhese

universal
Adheziv Adhese Universal idealno nadopunjuje
Variolink Esthetic cement. Neobavezni korak s fosfor
nom kiselinom dio je tehnikeselektivnog jetkanja i
jetkajueispirue tehnike te rezultira poveanom ad
hezijom na caklini uz poboljano rubno brtvljenje. Ad
hese Universal nanosi se na povrinu zuba, poevi od
caklinskih rubova i utrljava se najmanje 20 sekundi. Na
kon toga adheziv se raspruje zrakom dok se ne pojavi
sjajan, stabilan sloj premaza. Zahvaljujui prilagoenoj
tiksotropiji adheziva, debljina sloja svedena je na mini
mum, tako da ne utjee na dosjed nadomjestka. Materi
jal se polimerizira lampom intenzitetom 500 mW/cm2
deset sekundi prije stavljanja indirektnog nadomjestka.
kliniki sluaj:
Dvadesetpetogodinji pacijent u nau ordinaciju
doao je s insuficijentnim kompozitnim ispunom i
36
sekundarnim karijesom na zubu 36 (slika 1.). Budui da

je defekt bio vrlo velik, odlueno je izraditi IPS e.max
CAD onlej kako bi se postigao uinkovit i estetski re
zultat. Nakon preparacije zub se skenira intraoralno te
se izrauje virtualni nacrt djelomine krunice (slika 2.).
Nakon toga izglodan je nadomjestak od nekristalizirane
keramike koji je isproban u ustima kako bi se provjerile
kontaktne toke i dosjed. Kako bi se procijenili estetski
uinak i boja, individualizirani onlej ponovno je isproban
koristei Variolink Esthetic TryIn pastu neutralne boje
(slika 3.). Tijekom proba pazilo se da zub bude dovolj
no vlaan kako bi se osigurao to realistiniji dojam
boje. Anatomski oblikovan koferdam (OptraDam Plus)
koritena je za postizanje apsolutno suhog radnog polja
tijekom cementiranja nadomjestka (slika 4.). Prvo je jet
kana caklina 15 sekundi (slika 5.), a zatim cijeli kavitet jo
15 sekundi (slika 5.). Potom je Adhese Universal nanesen
na cijelu prepariranu povrinu zuba i raspren strujom
zraka (slika 6.). Posebno se pazilo da se na dnu kaviteta
ne formiraju nakupine materijala. Nakon toga nadomje
stak je 10 sekundi svjetlosno polimeriziran lampom
(Bluephase Style). Da bi se postigla optimalna veza, onlej
od IPS e.max CAD keramike jetkan je fluorovodinom
kiselinom (IPS Ceramic Etch gel) 20 sekundi i premazan
posrednikom veze Monobond Plus. U sljedeem kor
aku Variolink Esthetic DC nanesen je na veznu povrinu
nadomjestka koji je zatim postavljen na zub. Nakon
predpolimerizacije cementa primjenjujui tehniku et
vrtina (dvije sekunde po etvrtinu povrine) (slika 7.),
viak materijala konzistencije gela moe se lako ukloniti
sondom (slika 8.). Glicerinski gel (Liquid Strip) nanesen
je rubno kako bi se sprijeio nastanak inhibicijskog sloja.
Zavrno je svaki segment nadomjestka osvjetljen po 10
sekundi (slika 9.), cementna pukotina je obraena i poli
rana (Astropol) te su provjereni okluzijski odnosi. o
Slika 1. Stanje prije zahvata: Zub 36 s insuficijentnim kompozitnim ispunom
Slika 2. Oblikovanje IPS e.max CAD nadomjestka u software-u
Slika 3. Proba prijanjanja i prilagodbe boje nadomjestka pomou

Variolink Esthetic Try-In pastu neutralne boje
Slika 4. Izolacija kaviteta OptraDam-om prije cementiranja
Slika 5. Jetkanje kaviteta 37%-tnom ortofosfornom kiselinom (Total Etch)
Slika 6. Nanoenje Adhese Universal adheziva
37
Slika 7. Viak materijala se predpolimerizira primjenom tehnike

etvrtina, tj. svaka etvrtina povrine osvjetljava se po 2 sekunde
polimerizacijskom lampom koja se dri na maksimalnoj udaljenosti od 10 mm.
Slika 8. Viak materijala gelaste konzistencije jednostavno se uklanja strugaem.
Slika 9. Nakon nanoenja glicerinskog gela (Liquid Strip), svaki

se segment nadomjestka polimerizira.
Slika 10. Izgled noadomjestka tjedan dana nakon cementiranja.
38
NOVO
Variolink Esthetic
Estetski kompozitni cement
Nevjerojatno jednostavna
estetika!
Ivoclar Vivadent AG
Bendererstr. 2 | 9494 Schaan | Liechtenstein | Tel.: +423 235 35 35 | Fax: +423 235 33 60
rin
Ivoce
IG
www.ivoclarvivadent.com
NTED
TO
E
AT
H T I NITI
Balansiran i jednostavan sustav boja

Izuzetna stabilnost boje zbog formule bez amina
Jednostavno uklanjanje vika
Kompozitni cement za vrhunske estetske rezultate pri trajnom

cementiranju potpuno keramikih restauracija...
roBolock VEZa =
UnilatEralna ProtEZa
igor Gali, dt
info@primusdental.com
kliniki sluaj
Gubitk stranjih zuba uzrokuje sniavanje okluzije
i pomankanje funkcije vakanja. Sila se prenosi na
prednje zube i ubrzava se njihovo troenje. (Slika 1.)
Kod umetnutog sedla moemo planirati fiksni pro
tetski nadomjestak dok kod produenog sedla imamo
mogunost izbora. (Slika 2.) Jedna je opcija implan
tati kao sidrite mosta, dok je druga mogunost izrade
kombinirane unilaterale proteze. Pacijentov status je
detaljno analiziran u ordinaciji i isplanirana mu je
protetska terapija. Iz objektinih i subjektivnih razloga
pacijent nije izrazio elju za implatoloko zbrinja
vanje. U gornjoj eljusti na jednoj strani isplaniran je
fiksni metal keramiki most a na drugoj strani je plan
izrade unilateralne proteze. Poznato je da sa smanje
njem baze prijeti opasnost da se leite preoptereti
zbog ograniene sposobnosti optereenja sluznice i
kotanog fundamenta. Stoga vrijedi pravilo da se pri
izradi skeleta prijenos sila osigura modificiranim kru
nicama i posebnim retecionim elementima za reten
ciju. Jedno od tih posebnih atamena je i proizvod
Robolock tvrtke ZL Microdent Njemaka. Robolock
je kruta, ekstra koronarna zglobna veza, koji se moe
koristiti u sva etri kvadranta. Robolock se sastoji od:
patrice, matrice, mehanizama za otputanje, opruge
za odvajanje matrice od patrice i vijka za zatvaranje.
(Slika 3.) U setu se nalaze osim patrice i matrice, i po
moni dijelovi. (Slika 4.) Pacijentu je nakon bruenja
uzet otisak za izradu fiksnih konstrukcija. Kod izrade
unilateralnih proteza postoji mogunost da se rad iz
veda na jednom otisku/modelu. Ako se radi na seg
mentiranim modelima i meko tkivo je zdravo i tvrdo,
moemo vrlo precizno odrediti sedlo za bazu proteze.
(Slika 5.) Tehniar izmodelira u vosku krunice i na dis
talni dio uz pomo paralelometra privremeno montira
patricu. Uz pomo silikonskog kljua se provjeri pros
40
tor potreban za okluziju. Ako je potrebno patrica se

moe skratiti po visini (Slika 6.). Nakon adaptacije
nuno je napraviti utor za mehaniku retenciju pa
trice s legurom. Patrica se montira pomou draa i u
paralelometru se fiksira pomou voska (Slika 7.). Bit
no je napomenuti da se vanjski dio patrice ne tretira
pjeskarenjem ili frezama jer bi to moglo uzrokovati
probleme kod lijevanja. Pravilo kod izrade ovih vrsta
protetskih radova da se obavezno mora izraditi frezani
utor i interlock radi distribucije negativnih vanih
sila.(Slika 8.) Prilikom ulaganja treba provjeriti s ba
zalne strane metalnu patricu i cervikalni votani dio
modificirane krune. Patrica je izraena od Pt/Ir legure
i ima interval taljenja 1830C 1855C. Ova vrsta le
gure je ne oksidirajua i samim time nije je nuno
polirati nakon lijevanja. Nakon lijevanja paljivo ot
voriti kivetu. Prije faze pjeskarenja voskom zatititi
patricu (Slika 9. i 10.). Proba metalnog skeleta u us
tima pacijenta (Slika 11.). Uzimanje i kontrola boje
pomou Easyshadea i kljua boja (Slika 12.). Nakon
slojevanja keramike i poliranja metalnih dijelova uz
ima se funkcijski otisak individualnom licom (Slika
13.). Slijedei korak je izrada mobilnog dijela. Matrica
se montira na patricu i po potrebi se paljivo adaptira
prema okluzijskom prostoru (Slika 14. i 15.). Vijak za
dubliranje se postavlja u matricu na onu stranu koja
je odreena za mehanizam za odvajanje. U naem
sluaju je to palatinalna strana (Slika 16.). U fazi pri
preme za dubliranje vano je zatititi voskom mikro
navoje mehanizma. Na matricu se tanko vokom pri
premi meuprostor za ljepilo. Zaliju se i podminirani
dijelovi (Slika 17.). Postupak preciznog dubliranja
silikonom i izrada modela od ulone mase je stan
dardan. Kod modelacije na dubliranom modelu vijak
za dubliranje se na zatvara voskom. Debljina voska
na matrici iznosi otprilike 0,5 mm (Slika 18.). Na
kon izlijevanja metalnog skeleta i obrade, potrebno
je provjeriti pasivni dosijed na krunicama i matrici.
Skelet se moe ispolirati na visoki sjaj. Rupa, koju
smo izradili u vosku, za oprugu za odvajanje matrice
od patrice, se oslobodi sa bazalne strane i osigura se
nesmetani dosijed skeleta u nulti poloaj (Slika 19.).
Slijedi priprema matrice za lijepljenje u metalni ske
let. Kako se matrica sastoji od dva mikro mehanizma,
neophodno ih je zatititi prije pjeskarenja (Slika 3.).
Svi se elementi paljivo s posebnim alatima odviju.
Voskom se zatiti ispolirani dio metalnog skeleta i
Slika 1. Inicijalna situacija
Slika 2. Okluzalni pogled situacije
Slika 6.
a.odreivanje
poloaja modela
u paralelometru,
b.privremeno
pozicioniranje
patrice na krunicu,
c.adaptiranje gornjeg dijela patrice
Slika 7. a. nakon
prilagodbe treba
izraditi lijeb za
retenciju, b.montaa
patrice pomou
draa, c.paljivo
navotavanje
treba osigurati istu
povrinu patrice
Slika 5.
Segmentirani
model spreman
za fiksnu
rekonstrukciju
Slika 3. Dijelovi Robolock-a:

1.patrica,
2.matrica,
3.mehanizam za otputanje,
4.opruga za odvajanje matrice
od patrice,
5.vijak za zatvaranje
Slika 4.
1.patrica,
2.matrica,
3.pomoni
dijelovi
Slika 8. Obavezno se mora izraditi frezani

utor i interlock radi distribucije negativnih vanih sila
41
Slika 9. Zatita patrice prilikom

pjeskarenja metalnog odljeva
Slika 12. Pomagala za uzimanje boje; VITA

klju boja, VITA Easyshade Advance 4.0,
Smile Light s polarizacijskim filterom
Slika 16. Pomoni vijak za dubliranje se
postavlja na radnu stranu matrice
Slika 13. Funkcijski otisak nakon zavrenog peenja keramike
Slika 17. Finalno poliranje frezanih dijelova i priprema za dubliranje
Slika 10. Neoksidirajua Pt/Ir patrica

nakon lijevanja
Slika 14. Matrica mora odgovarati dimenzijama patrice
Slika 18. Modelacija na dubliranom modelu budue mobilne konstrukcije
Slika 15. Prilagodba matrice
Slika 11. Proba

fiksne metalne
konstrukcije u
ustima
42
Slika 19. Obrada

skeleta i provjera
pasivnog dosijeda.
Priprema za oprugu
za odvajanje
Slika 20. Pjeskarenje dijelova koji se lijepe

DuroBond-om
Slika 21. DuroBond kompozitno ljepilo

se polimerizira na 2 naina; svijetlom ili
samovezujui
Slika 24. Kompletni rad u ustima
Slika 25. Novi status u ustima pacijenta

Slika 22. Registracija zagriza
Slika 23. Postava i karakterizacija kompozitnih zuba
Slika 26. Potpuni zubni luk i zadovoljni

osmijeh
matrica. Nakon pjeskarenja granu

lacijom od 250m na 3 bar. paljivo
se zaviju svi elementi mehaniz
ma. Sve se dobro oisti od voska i
osui (Slika 20.). Model se izolira.
Povrina se premae metal prime
rom i zamjea se ljepilo Duro
Bond. Ljepilo je na bazi kompzita
i polimerizira se dvofazno (Slika

21.). Nakon to se je ljepilo u
potpunosti vezalo viak se moe
odstraniti i sada se provjerava dali
atemen ispravno funkcionira. Na
metalnu retenciju skeleta postavlja
se specijalni vosak za registraciju
zagriza. S obzirom da je kod paci
jenta okluzija ouvana votani be

dem se prilagoava tako da preo
stali zubi lagano dodiruju registrat
(Slika 22.). Kod postavljanja zuba
esto ih je potrebno prilagoditi
morfologiji antagonista. Najbolje
je koristiti kompozitne zube iz
razloga to je manja abrazija od
akrilatnih, estetski najbolje odgo
varaju keramikim bojama (VITA
3DMaster) i lako se nijan
siraju kompozitnim materijalima.
(Slika 23.). Nakon probe postave
i prije polimerizacije akrilatne
baze, atement se dobro izolira i
mehanizam za otputanje se za
mjeni mesinganim pinom radi
spreavanja oteenja oprunog
mehanizma. Obrada i zavravanje
se izvodi na uobiajan nain. Po
potrebi se kompozitni zubi dodat
no karakteriziraju i sve se dobro
ispolira. Mesingani pin se zamjeni
s orginalnim elementom i svi se
mehaniki mikro navoji premau
tekuim silikonom za brtvljenje
(TectuSIL). Rad je spreman za
predaju (Slika 24.). Nakon trajnog
cementiranja adekvatnim cemen
tom pacijenta se educira o nainu
skidanja i stavljanja unilate
ralne proteze. Uvjet da funkcije
ovog sustava budu maksimalne
jest sklad i pravilna funkcija svih
njegovih dijelova (Slika 25.). Ovaj
kliniki sluaj je popraen svim
fazama rada. Naravno da se neke
faze mogu skratiti ovisno o pro
tetskom timu i teini sluaja. Ove
vrste protetskih radova predstav
ljaju kljunu prednost u odnosu
na klasino rjeavanje jednostrane
bezubosti (Slika 26.).
elio bi zahvaliti pacijentu na
suradnji i strunoj pomoi Mis
lavu Periu dr.dent.med. na ovom
klinikom sluaju. o
Autor/Izvor fotografije broj 3. je

ZL Microdent
Autor svih ostalih fotografija je
Igor Gali
43
- originalno rjeenje jednostranih proteza!

ROBOLOCK
je element, koji slui iskljuivo retiniranju djelominih proteza sa unilateralnim
slobodnim sedlom ( jednostrano skraenim zubnim lukom). Osim toga upotrebljava se za protetsku
opskrbu obostrano skraenog zubnog luka djelominim protezama sa bilateralnim slobodnim
sedlom i protezama sa zasunom, a takoer i za pomine mostove. Ovaj retencijski element,
zahvaljujui mogunosti navijanja fiksacijskog klina, je mogue postavljati u sve kvadrante.
Vinogradski odvojak 2d 10431 Sveta Nedelja HRVATSKA
Opekarnika cesta 26 3000 CELJE SLOVENIJA
Tel.: 01 3873 644 Fax: 01 3873 617
Tel.: +386 (0)3 425-62-00 Fax: +386 (0)3 425-62-10
E-mail: interdent@interdent.hr www.interdent.hr
E-mail: info@interdent.cc www.interdent.cc
klinika UinkoVitost
jEdnofaZnih
saMojEtkajUih adhEZiVa
U odnosU na sUstaVE
jEtkanja i isPiranja
rast samOjetkajuih sredstava za
spajanje
autor: Prof. jan van dijken
Posljednjih godina trend vezano uz sredstva za

spajanje je njihovo pojednostavljenje, kako je pokazao
razvoj samojetkajuih adheziva u jednoj boici (SEA, 7.
generacija), koji kombiniraju jetkanje, primer i spaja
nje u jednoj klinikoj fazi. Konani cilj tih modifikacija
bio je smanjiti broj potrebnih koraka, kao i osjetljivost
tehnike procesa [6].
Danas su samojetkajui adhezivi poznati po svojoj
brzoj primjeni te se smatraju lakima za uporabu od
adheziva koji se koriste u vie koraka [3]. Meutim,
sustavi jetkanja i ispiranja u tri koraka (4. generacija)
jo se uvijek raireno smatraju zlatnim standardom za
spajanje.
Osim toga, nemaju svi samojetkajui adhezivni sus
tavi isti sastav, to uzrokuje njihovu razliitu uinkovi
tost. Primjer toga je sadri li sustav HEMA ili ne. Zapra
vo je HEMA (2hidroksietilmetakrilat) dobro poznati
alergen, no iroko se koristi kod dentalnih adheziva
za smanjenje viskoznosti, poboljanje vrstoe spa
janja za dentin i sprjeavanje odvajanja faza. Stoga je
predstavljanje adheziva koji ne sadre HEMA (GBond
i Gaenial Bond) potaklo veliko zanimanje. Istodobno
se na nekim sveuilitima ispituje i aktualno raspravlja
klinika pouzdanost novih sustava spajanja koji ne sa
dre HEMA.
su manje osjetljivi na tehniku [6]. Meutim, nedavna

klinika ispitivanja [14] pokazuju da se godinje stope
neuspjeha samojetkajuih adheziva stalno smanjuju te
da sada mogu konkurirati tradicionalnim sredstvima
za spajanje.
Pri odabiru sustava za spajanje vano je utvrditi koji
proizvodi imaju dobre klinike rezultate, radije nego
se samo oslanjati na odreenu generaciju adheziva.
tovie, stupanj klinikog neuspjeha za proizvode
unutar iste generacije adheziva moe znaajno vari
rati (Tablica 1). Kod svake generacije neki e proizvodi
imati vrlo visoku uspjenost, dok e drugi uzrokovati
vee neuspjehe
Iz tog su razloga klinika ispitivanja vanija za
ocjenu rezultata svakog proizvoda od rasprave o su
periornosti odreene generacije sredstava za spajanje.
Moe li jednofazni samojetkajui adheziv imati iste
klinike rezultate kao tradicionalni sustav jetkanja i
ispiranja?
Najnovija klinika istraivanja klase V nekarije
snih lezija [1] usporeuje trajnost klinikog spa
janja jednofaznog samojetkajueg adheziva koji
ne sadri HEMA (GBond, GC), trofaznog sustava
jetkanja i ispiranja koji ne sadri HEMA/TEGDMA
(cfm, Saremco) i dvofaznog adheziva koji sadri
HEMA s jetkanjem i ispiranjem (XP Bond, Dent
sply). Svi adhezivni ispuni izraeni su na nekarijes
nim cervikalnim lezijama, budui da se one smatraju
najboljim izazovom za adhezivne sustave. Nadalje,
nije izraena caklinska kosina, kako bi teite bilo
iskljuivo na vrstoi spoja s dentinom. Ispuni su
ocijenjeni prije poetka terapije, nakon 6, 12, 18 i 24
mjeseca te zatim jedanput godinje kroz pet godina,
od strane operatera i ispitivaa.
Rezultati nakon pet godina pokazuju da je kliniki
uspjeh oba adheziva koji ne sadre HEMA bio znaajno
dugOrOni kliniki pOdaci

Danas je problem da mnogi novi sustavi nemaju
neovisne klinike ocjene te mnogima nedostaju du
gorone studije. Veina ispitivanja vrstoe spoja pro
vodi se odmah nakon spajanja te samo nekoliko studija
oponaaju, i tada samo djelomino, kemijske i fizike
imbenike sila do kojih dolazi u oralnom okruenju. In
vitro ispitivanja pokazuju da sustavi jetkanja i ispiranja
imaju bolje rezultate od samojetkajuih adheziva [1] te
45
Tablica 1 - Objavljeni godinji podaci o neuspjenosti adhezivnih sustava testiranih u Umei u slinim studijama samo dentinskih nekarijesnih cervikalnih lezija, nakon 5 godina praenja. AFR = godinja stopa neuspjeha. Za veinu sustava jetkanja i ispiranja koristila
se 35-37% fosforna kiselina, a druge kiseline koje su se koristile navedene su u zagradama. (JWV van Dijken. A randomized controlled
5-year prospective study of two HEMA-free adhesives, a 1-step self etching and a 3-step etch-and-rinse, in non-carious cervical lesions. Dental Materials 2013; 29: e271-e280)
nove klinike studije pokazuju da

jednofazni samojetkajui adhezivi
imaju klinike rezultate kao i sustavi
spajanja s jetkanjem i ispiranjem
nakon pet godina.
vei nego kod dvofaznog adheziva koji sadri HEMA
s jetkanjem i ispiranjem. Druga studija provedena na
Katolikom sveuilitu Leuven, Belgija (KU Leuven)
[5], pokazala je jednako povoljnu kliniku uinkovitost
nakon tri godine za adheziv koji ne sadri HEMA (G
Bond, GC) i adheziv koji sadri HEMA (Clearfil TriS
Bond, Kuraray).
Iskljuenje HEMA iz sastava sredstava za spajanje
moe imati i druge prednosti, kao to su nii rizik od
alergije, poboljana mehanika vrstoa i nia hidro
litika razgradnja. Zakljuak moje studije [1] bio je da
je trajnost nekarijesnih cervikalnih lezija adheziva koji
ne sadre HEMA (GBond i cfm) bila uspjena nakon
pet godina. Pored toga, GBond bio je jedno od kliniki
najuinkovitijih sredstava za spajanje dentina.
Dodatni kliniki rezultati kod kaviteta klase II [2]
pokazali su da je trajnost GBonda kod kaviteta klase
46
II bila uspjena nakon 6 godina. Ovo je istraivanje

takoer jasno pokazalo da je klinika uinkovitost G
Bonda bila visoko prihvatljiva i sukladna s adhezivima
s tehnikom jetkanja i ispiranja.
Druga klinika studija nekarijesnih cervikalnih
lezija na KU Leuven potvruje te rezultate zakljukom
da je slina klinika uspjenost utvrena za GBond i
zlatni standard tehnike jetkanja i ispiranja Optibond
FL, nakon tri [3] i pet [4] godina. Utvreno je znaajno
vie incizalnih rubnih defekata kod samojetkajueg
adheziva nego kod adheziva s jetkanjem i ispiranjem,
no mogli su se lako odstraniti poliranjem. Rezultati G
Bonda bili su kliniki prihvatljivi nakon pet godina.
Koji su zakljuci ovih klinikih studija?
U laboratorijskim testiranjima sustavi jetkanja i ispi
ranja uvijek imaju bolje rezultate u usporedbi sa samo
jetkajuim adhezivima. Meutim, rezultati dobiveni u
najnovijim klinikim ispitivanjima jasno pokazuju da
samojetkajui adhezivi imaju dobre klinike rezultate.
Openito se smatra da su samojetkajui sustavi
znaajno usavreni posljednjih nekoliko godina te da
mogu postii kliniki uspjeh slian zlatnom standardu
trofaznih adheziva sa sustavom jetkanja i ispiranja, kao
to je Optibond FL [34]. Burrow & Tyas [6] zakljuu
ju da ispun nekarijesnih cervikalnih lezija s novijim

sveujednom adhezivima predstavlja uinkovitu
alternativnu tehniku sloenijim adhezivnim materi
jalima.
Navedene klinike studije [15] pokazuju da odsus
tvo HEMA ne utjee negativno na stopu neuspjeha
ispuna. To su ponovili Burrow & Tyas [6] tvrdnjom da
izgleda da odsustvo HEMA nije negativno utjecalo
na retenciju ispuna ili rubno obojenje, u usporednoj
studiji GBonda (GC) i S3 Bonda (Kuraray). Sukladno
zakljucima studije klase V, utjecaj bi mogao biti i pozi
tivan za vrstou spoja za dentin, zbog manje apsorp
cije vode i postupne hidrolitike polimerne razgradnje.
Meutim, potrebno je vie dugoronih klinikih studi
ja za istraiti mogu li adhezivi koji ne sadre HEMA
omoguiti bolju trajnost spoja. Konano smo zakljuili
da je trajnost kod nekarijesnih cervikalnih lezija adhe
ziva koji ne sadre HEMA bila uspjena nakon 5 go
dina. Usprkos pitanja koja su se pojavila, jednofazni
samojetkajui adhezivi (GBond, GC) bili su meu
najboljima s obzirom na kliniku uinkovitost kod spa
janja dentina. o
literatura
1. JWV van Dijken. A randomized controlled 5year
prospective study of two HEMAfree adhesives, a
1step self etching and a 3step etchand rinse, in
noncarious cervical lesions. Dental Materials 2013;
29: e271e280.
2. JWV van Dijken. A 6year prospective evaluation
of a onestep HEMA free self etching adhesive
in Class II restorations. Dental Materials 2013; 29:
11161122.
3. KL Van Landuyt, M Peumans, J De Munck, MV Car
doso, B Ermis, B Van Meerbeek. Threeyear clinical
performance of a HEMAfree onestep selfetch
adhesive in noncarious cervical lesions. Eur J Oral
Sci 2011; 119: 511516.
4. KL Van Landuyt, J De Munck, B Banu Ermis , M
Peumans, B Van Meerbeek. Fiveyear clinical per
formance of a HEMAfree onestep selfetch ad
hesive in noncarious cervical lesions. Clin Oral In
vest DOI 10.1007/ s0078401310619 , published
ahead of print 2013
5. SG Moretto, EMA Russo, RCR Carvalho, J De
Munck, K Van Landuyt, M Peumans, B Van Meer
beek, MV Cardoso. 3year clinical effectiveness of
onestep adhesives in noncarious cervical lesions.
J Dent 2013 Aug;41:675682.
6. MF. Burrow & MJ. Tyas. Comparison of two all
inone adhesives bonded to noncarious cervi
cal lsions results at 3 years. Clin Oral Investig.
2012;16:10891094
o autoru
Prof. Jan van Dijken je profesor iz karijesologije na Sveuilitu Ume u sjevernom dijelu vedske. Posljednjih
etrdeset godina radi na Fakultetu dentalne medicine u Umei i predaje karijesologiju i restorativnu dentalnu
medicinu studentima dentalne medicine dodiplomskog i postdiplomskog studija, dentalnim tehniarima
i higijeniarima. Njegovo podruje istraivanja su uglavnom dentalni materijali i adhezivna dentalna me
dicina. Dugorona klinika ocjena akrilatnih kompozita, keramika i adhezivnih sustava te ocjena in vivo
biokompatibilnosti glavne su teme istraivanja na Umei. Diplomirao je dentalnu medicinu na Sveuilitu
u Amsterdamu (ACTA) 1973. godine. Nakon rada kao doktor dentalne medicine i djeje dentalne medicine
u privatnoj ordinaciji, preselio se u vedsku i doktorirao 1987. godine na Sveuilitu u Umei, prouavajui
u svojoj disertaciji dugotrajnost akrilatnih kompozita in vivo. Dio tog istraivanja proveden je na NIOMu,
Skandinavskom institutu za materijale u Oslu. Istraivanje u suradnji s Umeom provedeno je i s nekoliko
drugih svjetskih sveuilita, poput sveuilita u Kopenhagenu, Turku, Nijmegenu, Amsterdamu, Helsinkiju,
Oslu, itd. te takoer s mnogim PDSH klinikama u vedskoj. Od 2000. godine voditelj je Grupe za istraivanje
biomaterijala u Umei i Edukacije za dentalne higijeniare u Umei.
Objavljeno u GC get connected2, veljaa 2014. ljubaznou prof. Dijken
47
NITRADINE UINKOVITO UKLANJA BIOFILM SA

PROTEZA, UDLAGA I ETKICA ZA ZUBE
Unato globalnoj dostupnosti raznih tableta za ienje i
dezinfekciju proteza, otprilike 65% pacijenata koji
nose razne proteze pati od simptoma stomatitisa.
Ovi simptomi uzrokovani su nakupljanjem biofilma kako na povrini tako i u mikroporama
polimera koji se koristi za izradu proteza,
ortodontskih aparata i udlaga. Glavni razlog
za to je to veina tableta za ienje na
tritu istie svoju antibakterijsku uinkovitost, no ne i uklanjanje biofilma.
Stomatitis izazvan mikrobiolokim biofilmom
treba smatrati ozbiljnom infekcijom. Neki od
neugodnih, time uzrokovanih simptoma jesu, iritacija, osjeaj peckanja, neugoda i bol u ustima, upaljene
desni, ispucale usne i lo zadah. Moe doi do pojave
SAETAK KLINIKE STUDIJE
Evaluacija uinkovitosti proizvoda za ienje proteze
kontaminirane s poznatom mikrobiolokom florom. In
vitro ispitivanje.
R. Thomas Glass, DDS, PhD1/James W. Bullard, BA, SI ASCP2/Robert S.
Conrad, PhD3/Earl L.Blewett, PhD4
Bez tretmana
Tretirano
samo vodom
Tretirano
NitrAdine
tabletom
Kontrolno
S aureus
P aeruginosa
C albicans
10
S aureus
103
102
P aeruginosa
105
104
C albicans
NitrAdine
10
CFU
g
105
104
103
102
107
106
Herpes simplex
Kontrolno
TCID50
mL
107
106
NitrAdine
Slika 3a - SEM fotomikrograf pokazuju velike nakupine

C. albicans na povrini netretirane meko podloene
dentalne proteze (originalno poveanje x1, 000).
Slika 3b - SEM fotomikrograf pokazuje nakupine C.

albicans na povrini tvrdog dijela proteze tretiranog
vodom. Primjeujemo da su neki od mikroorganizama
isprani (originalno poveanje x1, 000).
Slika 3c - SEM C. albicans na povrini tvrdog dijela

proteze tretirane sa NitrAdine tabletom. Zamjeena je
potpuna odsutnost mikroorganizama.
Kako nema
otkrivenih mikroorganizama koji se pojavljuju na
povrini, vidljivo je da NitrAdine tablete ne samo da
uklanjaju mikroorganizme sa proteza, ve ih i izravno
ubijaju (originalno poveanje x1, 000).
sistemskih infekcijskih bolesti, koje ak u nekim sluajevima mogu dovesti i do zatajenja organa.
Jedinstvena NitrAdine formula bazirana je na
kombinaciji uinkovite dezinfekcije i temeljitog
sredstva za ienje. Rezultat toga je potpuno
uklanjanje patogenih uzronika mikrobiolokog biofilma sa bilo kojeg polimera koji se
koristi za izradu proteza, ortodonstkih aparata i udlaga, te isto tako ienje i dezinfekciju
etkica za zube. Rezultat se moe postii ve
nakon samo jednog tretmana od 15 minuta.
NitrAdine i Steryl Brush umee tablete s jedinstvenom formulom, jednostavne su za uporabu,
netoksine, ne izazivaju koroziju metala, ne oteuju
proteze i aparate, te ne utjeu na boju materijala.
Rezultat: Tretmanom NitrAdine tabletom uinkovito
uklonjene gljivice C. albicans, te bakterije S. aureus i P.
aeruginosa sa meko podloenih dentalnih proteza.
Tretmanom tvrdih dentalnih proteza uklonjene su gljivice
C. Albicans, te se smanjio broj bakterija S. aureus i P.
aeruginosa na < 10. Bakterija B. cereus, pokazala je
smanjenje od 10 mikroorganizama kod tvrdih dentalnih
proteza, dok kod meko podloenih proteza nije pokazano znatnije smanjenje. Virusne analize pokazale su da se
kod obje tvrdoe proteza, nakon ispiranja vodom,
zadrala velika koliina virusa, dok nakon tretmana s
otopinom spravljenom NitrAdine tabletom nije
pronaen niti jedan virus kod bilo kojeg od 40 tretiranih
uzoraka.
Zakljuak: jedna uporaba NitrAdine tableta, uinkovita
je u uklanjanju odreenih vrsta mikroorganizama,
ukljuujui in vitro odabrane viruse. (Quintessence Int
2004; 35:194-199)
ISO 13727 potvruje baktericidnu

aktivnost ve unutar 15 minuta,
znaajno smanjujui Pseudomonas
aeruginosa, Staphylococcus aureus i
Enterococcus hirae
ISO 13624 potvruje aktivnosti
unitavanja gljivica ve unutar 15
minuta: smanjuje Candida albicans
ISO 14476 +A1 antivirusna aktivnost:
znaajno smanjuje Adenoviruse i
Polioviruse ve u roku od 1 sata
djelovanja tablete
Uvozink i distributer: Apolonia d.o.o.

52220 Labin, Dubrova 308; Tel.: 052.885.032, 052.885.062
www.apolonia.hr
www.nitradine.com
noVi UPisi!!!
V. GEnEracija
PolaZnika ProGraMa
UsaVraVanja Za
PosloVE dEntalnoG/E
asistEnta/icE
krajem mjeseca oujka 2015. godine upisana
je V. Generacija polaznika u program
usavravanja, jedinstveni program e-uenja
kojeg provodi Uilite ambitio. to je prvi
odobreni formalni program usavravanja
odraslih u hrvatskoj koji se odvija
kombinacijom e-uenja i redovne nastave, a
koji omoguava stjecanje potrebnog strunog
znanja u podruju dentalne medicine, tonije
za pravilno asistiranje u svakodnevnim
postupcima u dentalno medicinskom
timu. time je polaznicima omogueno
fleksibilno stjecanje novih znanja i vjetina
uz rad i pohaanje programa polaznicima
iz cijele hrvatske. nastavni plan i program
su usklaeni s hrvatskim i europskim
kvalifikacijskim okvirom i ishodima uenja
potrebnim za rad u ordinaciji na mjestu
dentalnog asistenta. Vie informacija moe
se dobiti u Uilitu ambitio tel: 01/4677-802
ili na www.uciliste-ambitio.hr. Predbiljebe za
nove upise su u tijeku!!!
GostoVanjE
U UilitU aMBitio
Zadnja predavanja u proloj godini
obiljeena su i jednim gostovanjem. U
subotu 20.12.2014. godine, u sklopu modula
Promocija oralnog zdravlja, gostovala je
kaja Gmaz, dr.med.dent., koja je inae
i predsjednica Udruge za prevenciju
karijesa. naim polaznicama je prezentirala
zanimljive sluajeve karijesa u dojenakoj
dobi, kod djece i odraslih, te savjetovala
o pravilnom odravanju oralne higijene
namijenjene pacijentima. Polaznice su na
kraju dobile i poklon pakete tvrtke albidus sa
curaprox proizvodima.
dentalni asistent/ica
ZaniManjE
BUdUnosti
ja sam po zanimanju zubni tehniar i
imam 7 godina iskustva u zubnoj tehnici,
ne samo u hrvatskoj nego i u ljubljani u
sloveniji. kada sam se vratila u hrvatsku
i poela raditi kao zubni tehniar
vie me taj posao nije u potpunosti
ispunjavao. U meuvremenu sam ostala
trudna i otila na porodiljni. imala sam
dovoljno vremena malo razmisliti o
svemu...svome poslu i zanimanju...
iako je zubna tehnika jako zanimljiv
posao, nedostajala mi je komunikacija i
odnos s ljudima. jednom prilikom sam
kontaktirala jednog zubara. on mi je
spomenuo da sada postoji Uilite za
dentalnog asistenta i objasnio princip
kolovanja....ja sam se zainteresirala
i odluila upisati u Uilite ambitio za
dentalnu asistenticu. slobodno kaem
da mi je to jedna od najboljih odluka u
ivotu. jako dugo se nisam tako dobro
osjeala u svojoj koi. Vjerujem da su
tome doprinijeli i djelatnici i nastavnici
Uilita koji su predivni ljudi i stvarno
se trude i po meni uspijevaju potaknuti
nas na drugaiji nain obavljanja
posla kao dentalni asistent...pod time
mislim da nas ue da pristupamo
poslu profesionalno i s osjeajima.
Mislim da su dali doprinos nainu rada
dentalnih asistenata, a samim tim i svih
zubnih ordinacija. diana c.- polaznica
programa usavravanja za dentalnog
asistenta.
Rijei su to jedne polaznice koja je odluila spontano
dati svoj osvrt na upisani program usavravanja koji
trenutno pohaa u Uilitu Ambitio. Zadovoljstvo
upisanih polaznika je i nae najvee zadovoljstvo, a

posebice ako nakon uspjeno zavrenog programa
uspiju nai zaposlenje. Prema nedavnim istraivanji
ma i statistikama provedenim u svijetu oekuje se da
e zapoljavanje u podruju zdravstvenih zanimanja,
posebice za zanimanje dentalni asistent porasti za 36%
do 2018. godine., to je vie od oekivanog prosjeka za
to zanimanje. Navedenom podatku idu u prilog i glo
balne injenice koje se odraavaju i na podruje den
talne medicine. Openito se broj stanovnika u svijetu
poveava, a time i potreba za uslugama u dentalnoj
medicini, te se sve vie tei ouvanju i zatiti prirodnih
zubi u osoba srednje i starije dobi. Takoer je posebna
panja usmjerena na poveanje svijesti o zdravlju zubi
kod mlae populacije.
Ne smijemo zanemariti injenicu da je dentalni asistent
obavezni lan dentalnog tima. Zbog toga dentalnog
asistenta treba prepoznati kao vanu kariku dentalnog
tima i omoguiti mu profesionalno usavravanje. To e
dovesti do poboljanja kvalitete usluga u ordinacijama
dentalne medicine te doprinijeti veem standardu rada
same ordinacije. Budui da dentalni asistent obavlja i
preuzima sve vei dio rutinskih poslova u ordinaciji,
doktor se moe vie posvetiti sloenijim zahvatima.
Uz porast kvalitete rada, jako je vano napomenuti i
injenicu da je od 2011. godine rad dentalnih asiste
nata i zakonski reguliran Zakonom i Pravilnikom o
minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i
medicinskotehnike opreme za obavljanje zdravst
vene djelatnosti.
Budunost zanimanja dentalni asistent bi trebala biti
obeavajua i kroz obrazovne programe koji se odvi
jaju u Uilitu Ambitio. Da bi osoba postala dentalni
asistent, nije potrebna visoka trogodinja kola kao to
je to uobiajeni minimum za ostala zdravstvena za
nimanja nakon srednje kole ve je mogue i struno
se usavriti u vremenu od 6 mjeseci (ukoliko je osoba
zavrila kolu zdravstvenog usmjerenja) ili prekvalifici
rati u vremenu od 18 mjeseci.
Predbiljebe za nove upise u program usavravanja su
u tijeku. Za vie informacija posjetite stranicu www.uc
ilisteambitio.hr ili nas potraite na adresi Ksaver 196,
10 000 Zagreb (blizina Ministarstva zdravlja).
NobelActive
An implant
like no other.
Maksimalni alveolarni obujam kosti.

Obrnuti konusni dizajn koronarnog
dijela za optimalnu potporu
mekog tkiva.
Maksimalni volumen mekog tkiva.

Ugraeno pomicanje platforme
dizajnirano s ciljem da meko tkivo
dobije prirodan izgled.
Prilagodljivo usmjerenje implantata.

Reverse-cutting flutes s otricama za
buenje na vrhu koji omoguuje
iskusnim kliniarima da prilagode
poziciju implantata radi ostvarivanja
optimalnog smjera protetskog rada,
posebno na podrujima ekstrakcije.
Maksimalno ouvanje kosti.

Vrh s otricama za buenje omoguuje
manju osteotomiju.
Bolja oseointegracija.
Jedinstveno oksidirana TiUnite povrina s
navojima (Groovy) poveava stabilnost
implantata kroz bru formaciju kosti i
osigurava dugoroan uspjeh.
Uvoznik - distributer : NOVODENT d.o.o.

Matulji Cesta dalm. brigada 7, 51211 Tel: 051.701.645, 051.701.147, Fax: 051.741.080
Zagreb Zavrtnica 3, 10 000 Tel/Fax: 01.457.7846
E-mail: info@novodent.hr, www.novodent.hr
Nobel Biocare Services AG, 2011. All rights reserved. Nobel Biocare, the Nobel Biocare logotype and all other trademarks are, if nothing else is stated or is evident from the context in a certain case, trademarks of Nobel Biocare.
Disclaimer: Some products may not be regulatory cleared/released for sale in all markets. Please contact the local Nobel Biocare sales office for current product assortment and availability.
Savrena
kombinacija!
Ultradent Porcelain Etch i Silane su nerazdvojan par koji osigurava
kvalitetnu i dugotrajnu vezu pri adhezivnim reparaturama protetskih nadomjestaka.
Aplikacija sa nastavcima direktno iz price olakava i pojednostavnjuje rukovanje

90 sekundi jetkanje, 60 sekundi silaniziranje
vezivanja kompozita sa keramikom

Predvidljiva visoka cvrstoca
Sigurni pri upotrebi - ne pigmentiraju restauracije
Stabilni preparati sa dugim rokom upotrebe
Ultradent Porcelain Etch puferirana je 9%-na hidrofluorna kiselina, idealna za intraoralno i extraoralno jetkanje keramike.
vezivanja, nakon jetkanja nanesite Silane otopinu tijekom 60 sekundi*.

Za najbolju cvrstocu
1. Za optimalnu zatitu mekih

tkiva i susjednih zubi moete
koristiti tekui koferdam.
(opcija)
2. EtchArrest barijera je jo
bolja opcija za zatitu tkiva
jer neutralizira Porcelain Etch.
3. uti, gusti Porcelain Etchgel je jasno vidljiv i dovoljno

viskozan da ostane tamo gdje
se nanese.
4. Nakon 90 sekundi neutralizirajte uti gel sa EtchArrestom, isperite i zatim jetkajte 15

sekundi obinom fosfornom
kiselinom*(Ultra-Etch). Isperite.
* Napomena: Nakon jetkanja sa Porcelain Etch-om, na povrini keramike nastane sloj mineralnih soli koji se lako odstrani fosfornom kiselinom.
Ovlateni dobavljai:
DENTAL GRUPA d.o.o., Split, Zagreb, Rijeka, Umag,

SD INFORMATIKA, Velika Gorica, Bosanska Gradika (BiH)
5. Nanesite Silane 1 minutu,

posuite i nastavite postupak
adhezivnog vezivanja. Po
potrebi maskirajte metal sa
Perma Flo dentin opaquer
tekuim kompozitom.
tel: +385.1.34.80.331 | www.ultradent.hr

2013 Ultradent Products, Inc. Sva prava pridrana.
Improving Oral Health Globally
PlidEnta
- najkValitEtnija
ZUBna Pasta
U hrVatskoj
Plidenta je najkvalitenija robna marka zubnih pasti
na hrvatskom tritu, prema istraivanju trita QU
DAL QUality meDAL 2015/2016, koje je tijekom
sijenja ove godine provela vicarska certifikacijska
organizacija ICERTIAS na uzorku od 1.200 hrvatskih
potroaa starijih od 15 godina, koji su u najveem
broju odgovorili da upravo Plidenta nudi u Hrvatskoj
apsolutno najviu razinu kvalitete od svih zubnih pasti
na tritu.
Plidenta je osvojila najviu ocjenu s 5 zvjezdica, kao
robna marka kojoj su potroai dali najvee povjerenje
u pitanjima kvalitete i pozicionirali ju na prvo mjesto u
kategoriji zubnih pasti. Vrijednost QUDAL istraivanja
je u tome da mjeri iskljuivo iskustvo, miljenje, zado
voljstvo i percepciju potroaa o tome tko na tritu
nudi najviu razinu kvalitete, a ispitanici umjesto na
unaprijed ponuena pitanja, odgovaraju na pitanja
otvorenog tipa, posve slobodno to smatraju najprim
jerenijim odgovorom.
54
Lansirana 1984. godine, Plidenta je od poetka

zamiljena kao robna marka za zdravlje i lijep iz
gled zubi. Zahvaljujui farmaceutskoj ekspertizi i
kvaliteti temeljenoj na originalnim formulacijama i
60godinjem iskustvu u proizvodnji zubnih pasti,
Plidenta je vrlo brzo postala najpopularnija zubna
pasta na tritu, a njezina kvaliteta i liderska pozicija
potvrene su priznanjima Izvorno hrvatsko i Hrvatska
kvaliteta te nagradama Trusted brand, Superbrands i
Cropak. o
HYPERLINK "http://www.plidenta.com"
www.plidenta.com;
HYPERLINK "http://www.facebook.com/plidenta.hr"
www.facebook.com/plidenta.hr;
HYPERLINK "http://www.pintarest.com/plidenta"
www.pintarest.com/plidenta
TEH
A
VA Z
DO
DENTALNE
HK
BOD DM
UJE
KTORE DENT
AL
A DO
AZ
- 12 BO
DO
ARE
V
NI
ICINE - 10
BO
MED
NE
Falkensteiner hotel Donat

Organizatori kongresa:
Pod pokroviteljstvom:
Ministarstvo zdravlja
Drage kolegice i kolege,

Veliko nam je zadovoljstvo i ast obavijestiti Vas da e se kongres Aesthetic Dental Moment odrati u Zadru,
u hotelskom naselju Falkensteiner od 21.-23. svibnja 2015. godine. Kongres predstavlja znaajniji skup inozemnih i domaih strunjaka i znanstvenika iz podruja endodoncije, restaurativne stomatologije, protetike
i implantologije, stoga Vas pozivamo da svojom nazonou i aktivnim sudjelovanjem pridonesete uspjehu
kongresa s ciljem spajanja dosadanjih iskustava i strunih spoznaja.
Veselimo se susretu u Zadru,
Hrvatsko drutvo estetske dentalne medicine

Predsjednik drutva
Hrvoje Starevi, dr. med.dent.
NEKI OD PREDAVAA, BEZ POSEBNOG REDOSLIJEDA:
Dan Nathanson
Marcelo Calamita
Adalberto Souza
Mark Bowes
Brian Broadwell
Joe Ontiveros
Petra Nola
Selim Pamuk
www.ad-moment.com
PROBLEMI
ZUBOZDRAVSTVENE
ZATITE U NASELJU
NOVI JELKOVEC
Stambeno naselje Novi Jelkovec na istonom dijelu grada, isprva je bilo poznato kao naselje Sopnica-Jelkovec i jedno je od 2 nova zagrebaka naselja
izgraena unutar programa drutveno poticajne
stanogradnje. Poetak izgradnje naselja zapoeo je
2006., a prve zgrade useljene su 2009. godine. Naselje danas broji vie od 7000 stanovnika.
Naselje Novi Jelkovec, od 2009. kada su se uselili
prvi stanari u neke od 2713 stanova, nije u potpunosti zaivjelo. Od 2713 stanova, 1265 je bilo namijenjeno slobodnom tritu, a 1448 za potrebe Grada
Zagreba (800 stanova za graane temeljem konane
liste prvenstva tzv. Socijalni stanovi; 100 stanova po
preporuci Ureda za zdravstvo i socijalnu skrb, a 548
stanova namijenjeno je za javni najam). Uz probleme
udaljenosti od grada, ekonomsku krizu i krizu trita
nekretnina problemi su i nedostatak identiteta i
socijalne kohezije. Stanari se najee ale na lo
image naselja koje se u javnosti smatra problematinim, pretjerano naglaavanje socijalne strukture
stanovnika naselja, na probleme u kvaliteti izgradnje zgrade i na lou prometnu povezanost s centrom
grada. Inicijativa za uvoenje direktne autobusne
linije do Glavnog Kolodvora je realizirana krajem
prole godine.
U naselju postoji udruga Novi Jelkovec koja je
neformalno poela s radom u oujku 2013. godine
pokretanjem graanske inicijative. Osnovana je s
ciljem unapreenja ivota stanovnika naselja Novi
Jelkovec. Naalost danas je svaki esti stan prazan,
stopa kraa, provala i obiteljskog nasilja udvostruila
se, a broj predmeta Sesvetskog centra za socijalnu
skrb skoio je na 6 tisua.
Zdravstvena stanica Doma zdravlja Zagreb-Istok, koja se nalazi u naselju Novi Jelkove koncipirana je kroz dvije ambulante ope medicine, jednu
ginekoloku, jednu pedijatrijsku i jednu ordinaciju
dentalne medicine. Naalost, na 7 tisua stanovnika
jedna ordinacija dentalne medicine je nedovoljna.
Pacijenti svakodnevno nazivaju i posjeuju Dom

zdravlja ne bi li se pokuali upisati kao novi pacijenti
u stomatoloku ordinaciju. Ordinacija dentalne medicine je preoptereena postojeim pacijentima i vie
ne postoji mjesto za upis novih pacijenata.
Standardni tim za ordinaciju dentalne medicine
prema vaeem ugovoru s HZZO-om iznosi 1900
pacijenata, a maksimalan broj 2300 pacijenta. Iz ove
injenice lako je uoiti s kojim problemima se suoava jedan postojei tim dentalne medicine u tako velikom naselju.
Preventivna aktivnost u dentalnoj medicini zapoinje prije roenja djeteta i traje do njegovog zavretka
rasta i razvoja. Pojavom zubi u ustima zapoinju
mjere provoenja higijene gdje roditelj ima kljunu
ulogu. Ako roditelj nije educiran o provoenju oralne
higijene, dijete e biti oralno higijenski zaputeno.
Upravo zbog toga je u ordinaciji dentalne medicine vrlo bitno educirati roditelje i motivirati ih kako
bi njihovo dijete nauilo pravilno odravati oralnu
higijenu od najranije dobi. Skrb za zdravlje djeteta
kao budueg aktivnog lana zajednice treba biti timska i stoga je bitna interdisciplinarna suradnja pedijatra, odgajatelja u vrtiu, uitelja u osnovnoj koli,
stomatologa i roditelja.
Preventivnih programa nema, a jedan stomatolog
ne moe edukacijski i terapijski djelovati na populaciju od 7 tisua ljudi. Smatramo da je od iznimne
vanosti za naselje Novi Jelkovec potrebno osmisliti
snaan projekt koji bi ukljuio prevenciju i edukaciju
roditelja, djece kroz vrtie i kole, kako bi nastala
svijest o promicanju oralnog zdravlja. Bez adekvatne
potpore Ministarstva zdravstva i Ministarstva obrazovanja nemoni smo uraditi neto po tom pitanju.
Prema vaeim zakonima u Republici Hrvatskoj,
nitko bez posebnog odobrenja Ministarstva obrazovanja i porta ne moe ui u obrazovne ustanove od
djejih vrtia do srednjih kola. Veina vrtia na podruju Zagrebake upanije naalost ne primjenjuje
57
pranje zubi poslije glavnog obroka tj. prije odlaska na

spavanje zbog toga to vrtii ne zadovoljavaju higijenski minimum. Da li bi u takvim uvjetima vrtii
trebali uope raditi?
Dok nadlene institucije ne shvate da je preventiva nezamjenjivi i vaan dio sustava kojim e se u
velikoj mjeri smanjiti izdatci za zdravstvenu zatitu
na dravnoj razini, stanje se nee bitno promijeniti.
Apsolutni prioritet i cilj je sinkronizirati resorna
58
Ministarstva zdravstva i obrazovanja, kako bi svi

doktori dentalne medicine koji imaju elju, mogli
nesmetano provoditi adekvatnu edukaciju trudnica
i djece, te u konanici izraditi Nacionalni program
prevencije zubnog karijesa. o
Ivona uul, dr.med.dent.
Dom zdravlja Zagreb-Istok
ivonazuzul@gmail.com
091/528 2636
Predbiljeite se ve danas!
Privatna gimnaza i ekonomska kola
Visoka kola za ekonomu, poduzetnitvo i menadment
Katarina Zrinski
Nikola ubi Zrinski
Programi:
Ekonomist
Ekonomska gimnazija
Opa gimnazija
Opa gimnazija - dvojezini program*
Nazovite nas na besplatni info telefon:
*Dvojezini program na hrvatskom i engleskom jeziku
0800 442 442

www.zrinski.org
Struni studij
Ekonomija poduzetnitva (180 ECTS)
Specijalistiki diplomski struni studij
Management malih i srednjih poduzea (120 ECTS)
Poduzetnitvo u dentalnoj medicini
SPECIJALISTIKO
USAVRAVANJE ZA PODRUJE
DENTALNE MEDICINE
Specijalistiko usavravanje iz podruja

poduzetnitva za podruje dentalne
medicine zajedniki organiziraju Visoka
kola za ekonomiju, poduzetnitvo i
upravljanje Nikola ubi Zrinski iz Zagreba
i Hrvatska komora dentalne medicine.
produktivan rad Inovacijsko razvojnog centra s fokusom na domae i meunarodne projekte, a istovremeno razvijamo programe cjeloivotnog obrazovanja
te organiziramo meunarodne konferencije.
Va partner Visoka kola nikola

ubi Zrinski
Polazei od injenice da se u javnom sektoru sve

vie razvija privatno poduzetnitvo, a posebno u
djelatnosti zdravstva ocijenili smo korisnim i potrebnim izraditi poseban program osposobljavanja za samostalno i uinkovito obavljanje poslova samostalnog menadera poduzetnitva dentalne medicine.
Svjesni da temeljno obrazovanje i specijalizacija doktora dentalne medicine ne pruaju sadraje vezane
za poduzetnitvo zakljuili smo da je zbog uspjenog
poslovanja te daljnjeg razvoja i unaprijeena privatne
prakse u dentalnoj medicini potrebno implementirati
u nae programe i jednogodinje struno osposobljavanje za samostalnog menadera poduzetnitva dentalne medicine kako bi omoguili stjecanje potrebnih
praktinih znanja, vjetina i kompetencija svima koji
Visoka kola za ekonomiju, poduzetnitvo i upravljanje Nikola ubi Zrinski iz Zagreba provodi struni
i specijalistiki studijski program (ekonomija, poduzetnitvo i menadment malih i srednjih poduzea)
putem kojih nudi iroku ponudu poduzetnikih obveznih i izbornih predmeta koji pripremaju studente
nakon uspjenog zavretka studija za menaderske
pozicije u malim, srednjim i velikim poduzeima. Kroz
integralno upravljanje stvarnim poduzeem kao i kroz
studentski poduzetniki inkubator, studenti imaju priliku stei praktina znanja, vjetine i kompetencije.
Daljnja potvrda renomiranosti nae institucije je i vrlo
Zato poduZetniko obraZoVanje

u dentalnoj medicini?
59
obavljaju poslove dentalne medicine u privatnoj praksi, u grupnoj praksi i zdravstvenoj ustanovi ili drugoj
pravnoj ustanovi (trgovakom drutvu). Program je
dizajniran prema ciljevima suvremenog upravljanja poslovanjem u podruju dentalne medicine te
rjeavanju svih poslovnih izazova kao i zauzimanju
za ravnopravan poloaj u odnosu na ostale kategorije
poduzetnika poglavito u koritenju odreenih potpora
i poticaja, kao i razvoju novih usluga te irenju trita,
odnosno novih korisnika usluga.
okVirni sadraj programa

Nastavni plan i program strunog osposobljavanja
za samostalno obavljanje poslova samostalnog menadera poduzetnitva dentalne medicine sadri devet
nastavnih cjelina, i to:
1. Poduzetnitvo ordinacije dentalne medicine
2. Upravljanje poslovnim procesima ordinacije dentalne medicine
3. Pravno okruenje poslovanja ordinacije dentalne
medicine
4. Financijsko poslovanje ordinacije dentalne medicine
5. Analiza poslovanja
6. Ljudski resursi ordinacije dentalne medicine
7. Marketing ordinacije dentalne medicine
8. Umreavanje i plasman usluga na EU trite ordinacije dentalne medicine
9. Poslovni plan ordinacije dentalne medicine
Mentorskim pristupom kroz interakciju polaznika i
nastavnika, kao i obradu specifinih sadraja, zadataka
i drugih aktivnosti, oekivano optereenje polaznika
po svakom modulu bit e 40 sati.
nastava se odrava online to omoguava
potrebnu fleksibilnost i dostupnost obrazovnim
sadrajima u vremenu koje svakom pojedinom
polazniku najvie odgovara uvaavajui pri tome
njegove redovne radne i obiteljske obveze.
Po zavretku svih nastavnih cjelina svaki pojedini
polaznik izrauje poslovni plan na vlastitom primjeru
svoje ordinacije dentalne medicine, koristei steena
znanja iz predmetnog sadraja nastave.
Budui da u okviru Visoke kole Nikola ubi Zrinski djeluje i poduzetniki inkubator kao struna i logistika potpora praktinom osposobljavanju polaznika,
svaki polaznik programa strunog osposobljavanja za
samostalnog menadera poduzetnitva dentalne medicine imat e u tijeku edukacije kao i nakon zavretka
ovog programa odgovarajuu strunu mentorsku
potporu u bilo kojem trenutku kako bi na najbri,
najracionalniji i najuinkovitiji nain mogao pristupiti
rjeavanju svakog pitanja i problema iz djelokruga svojeg poslovanja.
60
Poetak nastave ovog programa predvien je u

svibnju 2015. godine.
Nakon uspjeno zavrenog programa polaznici
dobivaju odgovarajue uvjerenje da su uspjeno zavrili
program za samostalnog menadera poduzetnitva
dentalne medicine i isto se upisuje u e- radnu knjiicu.
Naa misija je u suradnji s polaznicima programa
osposobljavanja za samostalnog menadera dentalne
medicine ostvariti poduzetniki uspjeh u upravljanju
poslovanjem ordinacija dentalne medicine u Republici
Hrvatskoj.
cijena i uvjeti za polaznike jednogodinjeg online programa strunog osposobljavanja
*Posebna cijena s popustom od 30% za organizirane
polaznike, lanove HKDM-a i jednokratno plaanje
iznosi - 13.860,00 kuna
Budui da je program verificiran od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta ne podlijee
plaanju PDV-a.
Plaanje je mogue od strane pravne osobe koja
upuuje polaznika na struno osposobljavanje ili od
strane fizike osobe ukoliko ista eli zavriti program
za vlastite potrebe.
informacije i upisi
Online prijava - Upise moete izvriti od 5. oujka
2015. godine putem prijavnice koja se nalazi na naoj
Internet stranici.
Sve detaljnije informacije moete saznati na www.zrinski.org kao i putem slijedeih kontakata:
Visoka kola za ekonomiju, poduzetnitvo
i upravljanje
Studentska referada
Tel: +385 1 36 47 099
Mob: +385 99 44 00 150
Fax: +385 1 4002-302
email: nikola@zrinski.org
Adresa: Selska cesta 119, 10 110 Zagreb
Specijalna ponuda za prijave i uplate
do odreenog roka - za prijave polaznika i uplate do
20. travnja 2015.g.
odobravamo dodatnih 20 % popusta.
Odluite i upiite program strunog osposobljavanja za menadera poduzetnitva u dentalnoj
medicini i realizirajte dodanu vrijednost u svojem
daljnjem radu!
Kad birate obrazovanje, birajte najbolje
- izaberite Visoku kolu Nikola ubi Zrinski!
UTE STRANICE
"BOI U ZAGREBU"
- Meunarodni kongres u organizaciji

HKDM i 3M ESPE
Knjiga saetaka
ass.prof. Albert Waning, DMD/CZ
Cjeloivotna briga o oralnom zdravlju
Prilikom svakog restauriranja jedan dio zdravog zubnog tkiva se gubi. Kako bi osigurali
njihovu dugovjenost moramo donijeti kvalitetne odluke.
Naglasit emo vanost tih odluka i ponuditi rjeenja koja e sluiti kao vodilja: od preventive do direktnih i indirektnih restauracija. Ova rjeenja emo objasniti i potkrijepiti praktinim sluajevima.
prof.dr. Bart Van Meerbeek, DMD/ BE
Adhezivna stomatologija - najnovija dostignua
Dananja dentalna adhezivna tehnologija bazira se na etch-and-rinse ili self-etch pristupu. Druga strategija u potrazi za trajnom vezom na dentinu podrazumijeva kemijsku
vezu funkcionalnih monomera s HAp. Predavanje e se primarno fokusirati na najnovije
spoznaje o molekularnoj interakciji razliitih monomera, kao to je 10-MDP, s dentinom/
caklinom i fenomenom nanoslojeva. Na kraju, osvrnut emo se na najnoviji trend UNIVERZALNIH adheziva.
prof.dr.sc. Boidar Paveli, dr.med.dent./HR
Direktna izrada estetsko-restaurativnih nadogradnji: dvojbe, mogunosti i savjeti za svakodnevni kliniki rad
Neprestanim istraivanjem u podruju pronalaska savrenog restaurativnog materijala
svjedoci smo svakodnevnog predstavljanja novog materijala koji bi trebao ispuniti razliite
zahtjeve za njegovu primjenu. Cilj predavanja jest dati prikaz teoretskih osnova o suvremenim materijalima te nainom korak po korak dati prikaz njihove klinike primjene s
posebnim naglaskom na pogreke u radu.
doc. prim. dr.sc. Davor Seifert, dr. med. dent./HR

Ljuska ili chips, za i protiv
Suvremena medicina nastoji biti minimalno invazivna - to je manje mogue otetiti zdravo
tkivo pri intervencijama. Stoga je brusiti manje zapravo postii vie. Ljuske ili djelomine
krunice opravdane su u svakom moguem sluaju osim kada se moe izraditi chips - djelomina ljuska.
prof.dr.sc. Robert eli, dr.med.dent./HR
Implanto-protetska rehabilitacija potpuno bezubih eljusti
Jedan od ciljeva u planiranju lijeenja za bezubi zubni luk je odluka moe li se izraditi fiksni ili
mobilni protetski rad poduprt implantatima u zavisnosti od anatomske situacije. Osim toga,
planiranje lijeenja temelji se na zahtjevima pacijenta i ekonomskim implikacijama razliitih
opcija lijeenja. U prezentaciji e se prikazati kliniki sluajevi iz svakodnevne prakse implantoprotetske rehabilitacije potpuno bezubih eljusti uz komentare iz znanstvene literature.
61
UTE STRANICE
Gordana Rulek, bacc.ms/HR
Materijali u stomatolokoj protetici i otisni postupci
Fiksna protetika je dio stomatoloke protetike to se u uem smislu bavi izradom razliitih vrsta
nadogradnji, krunica i mostova, samostalno ili u kombinaciji s ostalim stomatolokim disciplinama. Medicinska sestra-dentalna asistentica neizostavni je dio stomatolokog tima i kao takva
mora poznavati potreban materijal, njegove reakcije i postupke otiskivanja. Priprema otisnih
masa u potpunosti je u odgovornosti medicinske sestre- dentalne asistentice kao i postupci
nakon uzimanja otisaka, dok se posebna panja posveuje psihikoj i fizikoj pripremi pacijenta.
Hrvojka Rabuzin Sabolec, medicinska sestra/HR

Mogunosti prevencije karijesa kod djece
Djeja stomatologija obuhvaa pacijente od dojenake dobi do punoljetnosti. Prevencija
se dijeli na primarnu i sekundarnu i obuhvaa cijeli niz postupaka koje medicinska sestradentalna asistentica, kao dio stomatolokog tima treba poznavati kako bi mogla asistirati
prilikom izvoenja istih. Posebna panja se posveuje psihikoj pripremi djeteta.
IGOR GALI, dent.teh./HR

Bezmetalna protetika u svakodnevnom radu
Osnovni zadatak dentalnog tehniara je da protetskim radovima osigura to bolju funkciju i
estetiku. Uvoenje svih novina u praksu pred dentalnog tehniara postavilo je nove izazove.
Informacija i usvajanje novih vjetina postali su prioritet i neophodni za svakodnevni rad.
prof.dr.sc. Ivica Ani, dr.med.dent./HR
Anestezija i kontrola boli kod dentalnih zahvata
Kroz klinike sluajeve prikazat e se tehnike i vrste anestetika, i njihova povezanost s rizicima, koji su primjereni za kontrolu boli kod razliitih pacijenata. Poseban osvrt bit e na
ustaljene dogme koje treba mijenjati s pojavom novih tehnika i anetstetika. Prikazat e se
dostupni lijekovi koji se koriste u prevenciji i terapiji bolova i nakon dentalnih zahvata. Na
kraju e se dati kratak prikaz kako se propisuju lijekovi.
doc.dr.sc. Marko Jakovac, dr.med.dent./HR
Postupci i tehnike za postizanje savrenog otiska u fiksnoj protetici
Prema literaturi od 75-85% otisaka koji dou u laboratorij nisu zadovoljavajui. Priprema
zuba za otisni postupak od pretprotetske parodontologije i izrade dobrog provizorija utjee
na kvalitetu konanog otiska. U predavanju e se opisati pripremni postupci za otisak, otisni
materijali i tehnike te konano i pogreke koje se dogaaju pri uzimanju otiska u fiksnoj
protetici.
Jerolim Mari, dent.teh./HR

Digitalna tehnika, novi materijali i individualnost
Utjeu li i u kojoj mjeri na nau kreativnost i individualnost digitalna tehnologija i moderni
materijali i koliko je lake danas izraditi nevidljivi zub?
Kako se danas doivljaju temeljni parametri estetike kao boja, oblik i povrinska struktura?
Prikazat e se kliniki sluajevi u primjeni novih materijala i novih tehnologija.
62
UTE STRANICE
ass.prof. Jordi P. Manauta, DMD/ES
Slojevanje kompozita-simplificirani pristup
Mogue je nauiti kako postii savrene restauracije s visokim postotkom uspjeha. Ovaj
pristup zahtjeva naelno 3 stvari: kvalitetan odabir boje, preciznu reprodukciju odabrane
boje i sposobnost uoavanja i uenja iz pogreaka.
Odabir materijala, tehnika slojevanja i oblikovanje morfologije u dananje vrijeme je obvezno, kako bi imitirali najsitnije detalje na zubima pacijenta.
Margita Poturi, bacc.ms./HR

Anafilaksija
Anafilaksija je teka, za ivot opasna, generalizirana ili sistemna reakcija preosjetljivosti.
Karakterizira je brzo nastajanje po ivot opasnih problema.
Zakon o zdravstvenoj zatiti (NN 150/08) u lanku 22. propisuje pravo svake osobe na
prvu pomo i hitnu medicinsku pomo kada joj je potrebna, to namee obavezu svakom
zdravstvenom djelatniku na poznavanje i pruanja temeljnih postupaka oivljavanja.
prof.dr. Paulo Monteiro, DMD/PT

Vrhunska estetska rjeenja-kriteriji klinikog odluivanja
Pri stomatolokim zahvatima moramo uz estetiku misliti i na funkciju, dugovjenost i
biokompatibilnost. Dananji kompozitni materijali omoguuju nam da jednostavnom
tehnikom napravimo restauracije s optikim i mehanikim karakteristikama slinim prirodnim zubnim tkivima.
S obzirom na posljednje podatke iz znanstvene literature objasnit emo indikacije/kontraindikacije i prednosti/mane direktnih i indirektnih restauracija s klinikim postupkom korak
po korak.
Marco Nicastro, DMD/IT
Poboljani kliniki i estetski rezultati adhezivno cementiranih nadomjestaka u
prednjem podruju. Klinike faze za predvidljivu tehniku u svakodnevnoj praksi
Konstantni razvoj podruja adhezivnih tehnika omoguuje nam znaajno irenje originalnog spektra indikacija za cementiranje keramikih nadomjestaka te pridonosi nekim od
najvanijih ciljeva konzervativne restorativne stomatologije: maksimalno ouvanje zdrave
zubne strukture te odravanje vitaliteta bruenih zubi.
Mauro Bazzoli, DMD/IT
Vertikalna preparacija B.O.P.T.: protetski pristup preoblikovanju gingivne arhitekture
Pacijentov zahtjev za postizanjem uravnoteenog rezultata u podruju visoko estetske zone
vrlo je vaan.
U tom je smislu mogue izbjei kirurki zahvat primjenom protetskog pristupa uporabom
BOPT tehnike.
BOPT tehnika, zahvaljujui bruenju bez zavrne linije te postizanju izlaznog profila
postupno modificiranim privremenim nadomjestkom, omoguuje postupnu prilagodbu
gingivnih tkiva promjenama u izlaznom profilu privremenog nadomjestka u onom opsegu koji je potrebno do
postizanja idealne i harmonine gingivne arhitekture.
Promjena gingivnih profila oblikovana na opisani nain omoguuje postizanje odlinog odnosa s krunicom postojanog kroz due razdoblje.
63
UTE STRANICE
Attillio Muscio, DMD/ IT
Progresivno oblikovanje osmijeha: Minimalno invazivna stomatologija postaje
stvarnost
Uporaba grafike tehnike oblikovanja osmijeha mogue je razumjeti najbitnije ciljeve u
postizanju lijepog osmjeha. Agresivni pristupi podrazumijevaju i veliki rizik i trokove. Stoga se na takve zahvate odluuje samo mali postotak pacijenata, a odbijaju ih i stomatolozi
jer ih smatraju vrlo riskantnima i skupima za pacijente. Kombinacijom novih tehnika ispravljanja zubi, non-prep ljusaka, kompozitnih ispuna i kompromisa mogue je postii odline
rezultate s prihvatljivim trokovima.
Luca Dalloca, DMD/ IT
Primjena umjetnosti i vizualne percepcije u estetskoj stomatologiji
Estetika predstavlja uravnoteeni spoj ljepote i umjetnosti.
Estetika je u stomatologiji igra ravnotee zubi, mekih tkiva, usnica i lica pacijenta te njegove osobnosti. U svrhu postizanja estetskih rezultata to slinijih prirodnim a istovremeno
atraktivnih, ne lanih ili svih istih (tzv. stereotipni osmijeh), potrebno je razviti umjetnike
vjetine koje svatko moe poboljati shvaanjem percepcijske psihologije.
dr. Lars R. Christensen/ VB
Odrasli i estetika ortodoncija - digitalna ortodoncija
Ortodoncija odraslih konstantno se mijenja, sa sve veim brojem odraslih pacijenata koji
zahtijevaju terapiju i poveanim zahtjevima za estetsku terapiju. Bit e predstavljen detaljan
pregled razlika u terapiji odraslih i adolescenata. Teaj e pokriti problematiku inicijalne
procjene i oekivanja pacijenata, planiranja tretmana, idealnih i kompromisnih rjeenja i
tretmanom kamufliranja sa posebnim osvrtom na estetiku.
Predstavit e se posljednji trendovi u poboljanju digitalne procedure i prednosti koje donosi pacijentima kao i postupak izrade ortodontskih bravica.
Kroz predavanje e biti predstavljeni kliniki sluajevi kako bi se naglasili razliiti aspekti vani u estetici i ortodonciji odraslih. To ukljuuje i presjek klinike uporabe keramikih bravica i razvoja novih adhezivnih sustava. U
klinikim sluajevima e biti prikazane lingualne bravice i razlike u radu s razliitim vrstama bravica.
Prezentacija True Definition skenera.
Sukladno lanku 75. Pravilnika o izdavanju, obnavljanju i oduzimanju odobrenja i samostalan rad
(licence) i dozvole za rad obavjetavamo da se odobrenje za samostalan rad (licenca) Ivana Kusteca,
dr.med.dent. KLASA: UP/I-034-02/13-02/120; URBROJ: 497-03/02-13/03, izdana dana 05.11.2013. radi
gubitka proglaava nevaeom.
Sukladno lanku 75. Pravilnika o izdavanju, obnavljanju i oduzimanju odobrenja i samostalan rad
(licence) i dozvole za rad obavjetavamo da se dozvola za rad Petre Barbari, Broj: UP/I-26/0408-2012,
izdana dana 27. travnja 2012., radi gubitka proglaava nevaeom.
64
MALI OGLASI
Traimo dentalnog tehniara
Dentalni laboratorij trai iskusnu osobu za rad na fiksnoj protetici u stalni radni odnos. Uvjet je poznavanje keramikih materijala. Prednost imaju osobe s viegodinjim iskustvom u dentalnoj keramici. Osiguravamo konstantnu edukaciju u zemlji i
inozemstvu.Plaa po dogovoru.
Igor Gali
Tel: 01 3890 258
Prodajem stomatoloku opremu -kompletnu
Prodajem stomatoloku stolicu marke Planmeca (finske proizvodnje, stara desetak godina ispravna i servisirana) sa svim nasadnim instrumentima i terapeutskom stolicom. Uz stolicu dolaze Vivadent polimerizacijska lampa, EMS ista kamenca, suhi
sterilizator, stomatoloki kompresor, komplet klijeta i runih
instrumenata, dosta igala i svrdala, neto potronog materijala
i jo dosta toga.
Uglavnom, sve je ispravno i dovoljno za poetak rada. Kupac
dobiva i ormari na kotae, stol za raunalo i neto namjetaja
po elji (meni sve to vie ne treba). Ordinacija se nalazi u Makarskoj pa dolazi u obzir da kupac otkupi opremu i nastavi raditi na
istom mjestu. Cijena za sve nabrojeno je 4500 eura.
Po potrebi aljem i fotografije na e-mail, a najbolje bi bilo opremu vidjeti i isprobati.
Vladimir Pehar, dr.med.dent.
Tel: 098/736 899
Zubotehniki laboratorij
Zubotehniki laboratorij:
- ljeva PiDental Hexacast A
- mikromotori Kavo K Control 4970
- peci za keramiku Vita Vacumat 6000 M i Manfredi
- pec za zarenje Manfredi Warmy 9
- pjeskara Zhermack 25 R
- el.pila za separaciju radnih modela Theorema Cut
- okludatori
- mesingane kivete za proteze i stezai za 3 kivete
Frano Iek
Tel: 0976554256
IVOCLAR PROGRAMAT P 100

Ivoclar pe za keramiku sa vacum pumpom VP3 potpuno ispravna. Prije dvije godine promijenjen grija; stavljen novi orig.
Ivoclar. Pe je mogue isprobati sa vaom ili mojom keramikom.
Uz pe poklanjam set Vita keramike: Opaque, Opaque Dentine
i Dentine - mogue je odmah zapoeti sa radom.
leospretnjak@gmail.com
LEONARD SPRETNJAK
Tel: 098 1777 211
dentalni tehniar
Dentalni laboratorij trazi dentalnog tehniara za sta ili stalni
posao u Zagrebu.
Dentalni Laboratorij
Tel: 0915615659
Stomatoloka ordinacija akovo
Iznajmljujem ili prodajem kompletno opremljenu, uhodanu ordinaciju u uem centru akova radi skorog odlaska u mirovinu.
Mogunost smjetaja zainteresiranih doktora van akova.
Lidija Gabri
Tel: 098518492
med sestra
Medicinaku sestru za rad u ORD dent. med. traim.
Matea Lapas Barisic
Tel: 0915206730
MEDICINSKA SESTRA
Traim medicinsku sestru ili dentalnog asistenta za stalni posao
u Medulinu
AFRIM FETAI
Tel: 0912223268
dentalni tehniar
Dentalni laboratorij trai staistu ili djelatnika.
Dentalni Laboratorij
Tel: 0915615659
Zamjena za porodiljni
Ordinacija dentalne medicine u akovcu (ugovor s hzzo-m)
trai doktora dentalne medicine s licencom za rad za zamjenu
za porodiljni dopust.
Molbe molimo slati na e-mail: mirnajanzek@yahoo.com
Mirna Janzek
Tel: 391-115,0994499233
66
dr.med.dent.
Trai se doktor dentalne medicine, poeljno znanje talijanskog i
njemakog jezika. Istra
Elvis Pakola
Tel: 098367070
Prodajem opremu za zubotehniki laboratorij

1) Austenal pjeskara V2 za sve vrste metalnih konstrukcija,sa
ugraenim usisaem
2) Labolight, Steplight, signum compozit (sve boje)
3) lampa za polimerizaciju (indiv. lice)
Sanja Topol
Tel: 098/775796
DENTALNI ASISTENT
TRAI se dent.asistent/ica ili medicinska sestra/tehniar s
iskustvom na odreeno vrijeme za rad u ordinaciji dentalne
medicine u Zagrebu, Malenica. Osim asistiranja, potrebno i
napredno poznavanje rada na raunalu, administracija, voenje

kartoteke..
ivotopise slati na mail: odm.sog@gmail.com
Snjeana Ovariek Granatir
Tel: 098/283-012
kavo primus 1058
Prodaje se Kavo primus 1058 s nepune 3 godine star, sa saugerom catanni i duplom nasadnim led instr.
Ord Dent Med
Tel: 091 246 1910
Traim posao zubnog tehniara
Traim posao zubnog tehniara imam 1. g. radnog iskustva
poloen struni ispit i licencu za rad.
Spremna sam na daljnja usavravanja.
Kristina Dunaj
Tel: 0917521595
Pjeskara Zhermack S 25 R
Pjeskara Zhermack S 25 R cijena po dogovoru.
Frano Iek
Tel: 0976554256
DIGITALNI ORTOPAN KODAK 8000
Prodaje se digitalni ortopan:
- Model: KODAK 8000
- Godina proizvodnje: 2007
- Cijena u kompletu sa svim softverima
Cijena 7500
Ib
Tel: 0922688673
prodajem zubni rendgen

Prodajem zubni rendgen Trophy Elytis s mogunosti RVGa,
proizveden 09 mj. 2000. g, izuzetno malo koriten. Uz njega
poklanjam DURR komoru XR-04, pregau i filmove. Cijena
5500 kn.
Sinia Sabli
Tel: 0994002956
DENTALNI ASISTENT / MEDICINSKA SESTRA
Poliklinika Medikadent iz Krievaca trai dentalnog asistenta /
asistenticu ili medicinsku sestru sa iskustvom na neodreeno
vrijeme za rad u stomatolokoj ordinaciji.
ivotopise molim slati na e-mail ivan.novosel@poliklinika-medikadent.hr
Ivan Novosel
Tel: 098 248 338
Ljeva Pi-Dental Hexacast A
Pi Dental Hexacast A cijena po dogovoru, mogunost zamjene.
097 655 4256 The new HEXACAST is an extremely compact,
high frequency, centrifugal casting machine.
The best solution for small and medium size laboratories.
- Housing made from stainless steel, resistant to chemicals
Adjustable centrifuge
character A in order code
Every investments of any size and weight can be used
Very well applicable in laboratories having more special work
Accessories included:
Ceramic melting crucible (1 piece)
Frano Iek
Tel: 0976554256
Potovani,
Hrvatska komora dentalne medicine uoila je poveani opseg oglaavanja na portalima za grupnu
kupovinu. Spomenutim oglaavanjem primijeeno je kako su iskazanim popustima na dentalne usluge,
cijene istih ispod najniih cijena koje su definirane Nomenklaturom tj. Cjenikom dentalnih usluga.
Slijedom navedenog, spomenuti nain oglaavanja i cijene koje su pri tome navedene, predstavljaju
nelojalnu konkurenciju.
Odredbe Pravilnika o nainu oglaavanja lana Komore ne odnose se na oglaavanje na Internetu i
web stranicama.
Ovim putem elimo upozoriti sve lanove Komore, ne ulazei u oglaavanje na koje imaju pravo u
elektronskim medijima i portalima grupne kupovine, da emo obavljati izvanredne strune nadzore u
ordinacijama dentalne medicine i dentalnim laboratorijima, koji oglaavaju svoje usluge ne uzimajui u
obzir najnie cijene utvrene Nomenklaturom tj. Cjenikom dentalnih usluga.
Molimo sve lanove Komore da prilikom objave i oglaavanje cijena svojih usluga vode rauna o
izraunu maksimalnih popusta, a da pri tome potuju definirane najnie cijene predviene Nomeklaturom tj. Cjenikom.
67
Uspjeni u poslu uz Diners

Club poslovnu karticu!
Optimizirajte svoje trokove
Postanite korisnik Diners Club poslovne kartice bez trokova upisnine i lanarine za prvu godinu.
Iskoristite posebne pogodnosti
Na www.dinersposebnozavas.hr saznajte gdje najpovoljnije kupovati i kako ostvariti najbolje popuste.
Putujte bezbrino
U Zranoj luci Zagreb, kao i vie od 312 najveih svjetskih zranih luka, uivajte u besplatnim pogodnostima
Diners Airport Lounge salona.
Jednostavnije podmirujete obveze
Ugovaranjem usluge izravnog tereenja tedite svoje vrijeme i raune plaate na vrijeme.
Detaljnije informacije o Diners Club poslovnoj kartici potraite na www.diners.hr ili nazovite 01/4929 555.
DOGAANJA
PROSLAVA DANA
SV. APOLONIJE
U ORGANIZACIJI HKDM-A
...Osijek
U OsijekU prOslavljena
sv. apOlOnija
OSIJEK - Spomendan sv. Apolonije, djevice i
muenice, zatitnice dentalne struke, pacijenata i zubi,
proslavilo je lanstvo Podrunog sjedita Hrvatske komore dentalne medicine u Osijeku. Veernju misu u osjekoj konkatedrali Sv. Petra i Pavla 9. veljae predvodio
je upni vikar Pavao Mikuli. Pozdravljajui okupljene
doktore dentalne medicine, dentalne tehniare i dentalne asistente koji mole zagovor zatitnice struke i pomo u radu na dobro svih, je na poetku misnoga slavlja
podsjetio na zapise o svetiinom uzoritom kranskom
ivotu, muenitvu, smrti 249. godine i tovanju u puku
koji sv. Apoloniju zaziva u bolesti zubi. Misno slavlje je
uvelialo zborno pjevanje uz orguljsku pratnju.
Nau zatitnicu sv. Apoloniju astimo i zahvaljujemo na misi u Osijeku od 1995. godine jer smo od tada
organizirani u strukovno zajednitvo. Dunost nam je
od Boga dana da se brinemo za svoje zdravlje i spomendan je prigoda podsjetiti se na uzoritost ivota
sv. Apolonije koja je i nama primjer. Nae Podruno

sjedite HKDM-a u Osijeku i u ovim bremenitim vremenima, uz sve neizvjesnosti koje nas prate, nastoji se
izboriti za boljitak struke, poboljanje uvjeta rada s pacijentima. Usmjeravamo rad osobito prema prevenciji
zatiti zdravlja zuba najmlaih, svjesni kako bez brige
za oralno zdravlje nema potpunog zdravlja. Osobito
zadovoljstvo nam predstavlja injenica da se uskoro u
Osijeku pokree Studij dentalne medicine pri Medicinskom fakultetu, rekao je dr. med. dent. Miroslav Sikora.
predsjednik osjekog Podrunog sjedita HKDM-a. o
...Rijeka
Dan sv. Apolonije, zatitnice doktora dentalne
medicine, dentalne struke i naih pacijenata proslavili
smo euharistijskim slavljem u katedrali sv. Vida u Rijeci. HKDM PS Rijeka tradicionalno poziva kolegice i
kolege na okupljanje 9. veljae povodom obiljeavanja
dana sv. Apolonije. Kolegice i kolege ispunili su rijeku
katedralu sv. Vida gdje je misno slavlje predvodio mons
Boidar Mrakovi. U nadahnutoj propovjedi prisjetili
smo se muenike smrti sv. Apolonije koja nije posustala u svojoj vjeri, te smo i sami pozvani biti ustrajni u
svome radu, te naem asnom pozivu pomoi potrebnima.
Druenje nakon misnog slavlja u ugodnom ambijentu iskoristili smo za razmjenu iskustva ali i akulu.
Prisustvo starijih, ali i mlaih kolegica i kolega, doktora
i dentalnih tehniara zalog su i vrijednost koja nam
ukazuju da se druenje izvan radnog mjesta mora-
ju ouvati i potivati. Spomendan sv. Apolonije nae

zatitnice i zagovarateljice neka nam bude podsjetnik
na vanost socijalizacije, okupljanja te tako vane trenutke oputanja. o
mr.sc. Valter panji, dr.med.dent.
69
DOGAANJA
...Split
Obiljeavanje blagdana
sv. apOlOnije U sinjU
U nedjelju, 8. veljae 2015., u Sinju su se okupili
doktori dentalne medicine podrunog sjedita Split
kako bi sveano obiljeili blagdan svoje zatitnice Sv.
Apolonije. Povod, da se okupimo u Sinju, je bila elja
da se svojom proslavom pridruimo obiljeavanju velikog jubileja - 300. obljetnici udesne obrane Sinja
pod zagovorom udotvorne Gospe Sinjske i Alke.
Sinj je najvee Marijansko svetite june Hrvatske u
koje svake godine hodoaste stotine tisua vjernika ,
viestoljetno Franjevako sjedite i s vie od 150 godina
prisutnom Franjevakom klasinom gimnazijom koja
je u ivot obogaen znanjem uputila mnoge intelektualce i priznate javne djelatnike. Uz to, 300 godina duga
tradicija viteke igre Alke, koja po vanosti, sadraju i
simbolici prelazi nacionalne okvire i pod zatitom je
UNESCO-a, dovoljni su razlozi da se naa proslava
odrala u Sinju i da se Hrvatska komora dentalne medicine tako pridrui obiljeavanju ovog znaajnog jubileja.
U Sinjskom kraju djeluje 26 aktivnih dentalnih timova ,
11 dentalnih tehniara i 12 je umirovljenih doktora. Uz
kolege iz Splitsko-dalmatinske upanije na proslavi nas
je ukupno bilo 100. Ve pri okupljanju u klaustru samostana vidjelo se da je ozraje veselo i da je ovaj susret
pravo osvjeenje. Program je zapoeo svetom misom
koju je predvodio prof.dr.sci. don Ante Mateljan, dekan
Katolikog bogoslovnog fakulteta u Splitu i duhovnik
Hrvatskog katolikog ljienikog drutva podrunice
Split, uz koncelebraciju gvardijana i upravitelja Svetita,
fra Petra Klapea, koji je na poetku mise svim gostima i tovateljima Gospe Sinjske zaelio dobrodolicu.
Tijekom mise, don A. Mateljan je vie puta spomenuo
vanost dentalne medicine danas, ulogu doktora dentalne medicine u ivotu drutvene zajednice i pojedinca.
Posebno je naglasio potrebu da se na trenutak zaustavimo i osvijestimo sebi vanost sklada ivota, rada i vjere.
Pred kraj misnog slavlja Tanja Krianac-Kodoman,dr.med.dent. je pozdravila sve prisutne i zahvalila predsjedniku Upravnog vijea komore dr. sc.
Nevenu Vidoviu, dr.med.dent. i Hrvatskoj komori
dentalne medicine, to su se pridruili slavlju Velikog
jubileja. Naglasila je kako je narod Cetinskog kraja ponosan na ovakvu dugu tradiciju, te da je nae
okupljanje u crkvi Gospe Sinjske in zahvale za na
ivot i rad. Na rad nije samo egzistencijalano vaan,
nego nas izgrauje kao ljude kroz meusobne odnose
s kolegama i pacijentima. Uz meusobno razumijevanje i empatiju trebamo i nadalje svoj posao raditi
70
DOGAANJA
odgovorno i asno. Nakon toga je Stjepan Filipovi
-Gri, dr.med.dent. uruio dr. sc. Nevenu Vidoviu
prigodan dar; sliku sv. Apolonije i nedavno objavljenu
knjigu Sinjska ljekarua. U ime dentalnih tehniara,
g. Snjeana Ivandi je don Anti Mateljanu takoer
uruila prigodan dar; sliku sv. Apolonije. Dr.sc. Neven
Vidovi je u ime Hrvatske komore dentalne medicine
pozdravio sve prisutne i uruio prof.dr.sci. don Anti
Mateljanu i fra Petru Klapeu knjigu Sveta Apolonija u crkvama Poreke i Pulske biskupije u izdanju
HKDM-a i Stomatolokog fakulteta.
Nakon mise je svim kolegama uruen mali prigodni
dar koji su ponijeli u svoje ordinacije. Poslije zajednikog fotografiranja, razgledali smo bogatu zbirku, etvrtu
po redu u Hrvatskoj, Franjevakog muzeja. Kroz muzej
nas je proveo kustos muzeja, fra Mirko Mari. Zbirka
obuhvaa eksponate od prapovijesnih vremena, antike, srednjeg vijeka pa do dananjih dana.
Nakon obilaska muzeja uputili smo se prema
restoranu Dubrovnik gdje smo imali zajedniki ruak
uz kolegijalno druenje.
Nakon ovog lijepog susreta ostaje promiljanje.

Uistinu, dananji tempo ivota i rada nosi ovjeka u
zahtjevnoj svakodnevnici i sve manje mu ostavlja vremena i prostora za druge, oputajue trenutke. Dentalna medicina je danas dostignula strune i estetske
vrhunce koji trae kontinuitet edukacije, veliku angairanost, osobnu i timsku. Na slobodnom tritu izloeni smo otroj konkurenciji, zakonodavci nas stalno
usmjeravaju, a pacijenti opsjedaju svojim zahtjevima.
Ostaje nam malo vremena za obitelj, prijatelje i nas
same. A ovjek je samo ovjek. Nije stroj. Treba povremeno stati, duboko udahnuti i zaista osjetiti radost
ivota.
Upravo je takva bila ovogodinja proslava sv. Apolonije u Sinju. Svim srcem se nadamo da emo je naredne godine ponoviti u jo veem broju na istom
mjestu. U Sinju. o
Tanja Krianac - Kodoman, dr.med.dent.
...Varadin
Tradicionalno obiljeavanje Dana sv. Apolonije,
zatitnice dentalne medicine i pacijenata, obiljeen je
jednim dijelom misom u upnoj crkvi sv. Nikole biskupa u Varadinu, dok se neslubeni dio odvijao u zajednikom druenju u varadinskom hotelu Turist. Niske
temperature prethodnog dana od -17*C i -16*C, snijeg
i ledene ceste bile su razlogom da je stiglo manje sudionika nego to je to uobiajeno, ali opet prilian broj da se
taj dan obiljei.
Bilo je to mjesto susreta stomatologa, zubnih
tehniara i asistenata, mjesto razmjene iskustava, stavova, miljenja i dogovora. Bila je to prilika za razgovor
uivo i rjeavanje poslovnih problema i dilema. Dan sv.
Apolonije je i razlogom da nam se namee pitanje to se
to promijenilo i da li se neto ope promijenilo od 249.
godine n.e. kada je muena, zlostavljana i pogubljena sv.
Apolonija jer se nije htjela odrei svojeg prava na razliitost i svojeg uvjerenja da je na pravom putu kada slijedi
svoju vjeru i uvjerenje. Tuno je da u drugom desetljeu
21. stoljea, (17.02.2015.) budu pogubljeni kao i Apolonija, njeni sunarodnjaci egipatski Kopti (njih 21) koji
su kranski potomci starih Egipana. Pogubljeni su jer
su u veinskom stanovnitvu manjina i drugaiji. Tuno
je da se kroz sva ta stoljea nije nita promijenilo niti
nauilo. Nije se nauilo potovati tua i svoja uvjerenja
i razliitosti.Uvjerenja sam da, kako bismo to promijenili
moramo krenuti od sebe, svoje obitelji i struke. Sv. Apo-
lonija - u naem narodu znana kao Sunana, neka bude

naa sunana strana ivota, naa zatitnica i neka nas titi
od svih runoa na naem ivotnom putu i struci. o
mr.sc. Biserka Bori, dr.med.dent.
71
DOGAANJA
...Zagreb
TradiCiOnalna prOslava sveTe
apOlOnije, ZaTiTniCe paCijenaTa
i denTalne MediCine,
9. veljae 2015. gOdine
U organizaciji Komore u podrunim sjeditima
bilo je odrano tradicionalno obiljeavanje Dana svete Apolonije, zatitnice pacijenata i dentalne medicine, 9. veljae 2015. godine. Ured Komore priredio
je zajedniku tiskanu pozivnicu, kojom je lanstvo i
javnost bila upoznata da je u
Osijeku, u konkatedrali Sv. Petra i Pavla, 9. veljae
2015. godine, proslava Dana zapoela u 18,30 sati,
Rijeci, u katedrali Sv. Vida, 9. veljae 2015. godine
proslava Dana bila u 18,00 sati,
Splitu, u crkvi udotvorne Gospe Sinjske u Sinju,
proslava Dana bila u nedjelju, 8. veljae 2015. godine. u 11,30 sati Podruno sjedite Split dalo
je istovremeno i svoj doprinos 300. obljetnici
udesne obrane Sinja, kao i sinjske Alke,
Varadinu, u upnoj crkvi Sv. Nikole, 9. veljae
2015. godine proslavljen Dan u 18,00 sati,
Zagrebu, u akademskoj crkvi Sv. Katarine na
Gornjem gradu, 9. veljae 2015. godine proslavljen
Dan u 18,00 sati. Svetu misu predvodio je veleasni Vladimir Magi, rektor svetita. Pater Magi je
u propovijedi istaknuo vanost oralnoga zdravlja
za svakoga pojedinca, koja ukazuje na sloenost
strune i drutvene odgovornosti dentalnoga tima
(dentalnog asistenta, dentalnog tehniara i doktora dentalne medicine). Dan svete Apolonije je
dvadesetetvrti put proslavljen u ovoj ljepotici
barokne arhitekture. U misnom slavlju sudjelovao
je velik broj lanova Komore Podrunog sjedita
Zagreb, kao i njihovih gostiju, meu kojima je bilo
i predstavnika Hrvatskog katolikog lijenikog
drutva, a meu njima bio je i dr. sc. fra Draenko
Tomi, duhovnik Podrunice Zagreb HKLD-a, koji
je aktivno sudjelovao u ovom misnom obredu. Mr.
sc. arko Udiljak, dr.med.dent., lan Upravnog
odbora PS-a Zagreb HKDM-a, bio je ita psalmi
u tijeku mise. Mjeoviti pjevaki zbor svetita dao
je svoj doprinos, da ovaj susret sa sv. Apolonijom
na Gornjem gradu, bude za pamenje. Posebno
veseli injenica da je meu nazonima bilo mnogo mladih, koji su i zalog za pogled i ostvarenja
naih oekivanja u budunosti.
* Neposredno nakon misnog obreda slijedilo je
predstavljanje knjige u izdanju Hrvatske komore
dentalne medicine i Stomatolokog fakulteta
72
Sveuilita u Zagrebu Sveta Apolonija u crkvama Poreke i Pulske biskupije, autora prof.dr.sc.
Gorana Kneevia, dr.med.dent.. Prof.dr.sc. Pavel Kobler, dr.med.dent., zamjenik predsjednika
Komore, vodio je ovo predstavljanje. Prof. dr.sc.
Hrvoje Brki, dr.med.dent., dekan Stomatolokog
fakulteta, obratio se skupu u ime suizdavaa ove
monografije. Don Anton ulji, recenzent djela,
vrlo zauzeto i nadahnuto je predstavio knjigu autora. Mr. sc. Hrvoje Pezo, dr.med.dent., predsjednik Komore, pozdravio je prisutne u ime domaina, i ukazao na napore da izdavaka djelatnost
Komore, bude jedna od njezinih poticajnih i prepoznatih aktivnosti. Prof. dr. sc. Goran Kneevi,
dr.med.dent., autor monografije Sveta Apolonija
u crkvama poreke i Pulske biskupije, istaknuo
je razloge koji su ga rukovodili u odluci i, kasnije,
u pisanju ovoga djela. Na kraju zahvalio se je izdavaima na njihovoj podrci, bez koje ovo djelo,
vjerojatno, ne bi bilo objavljeno.
Nastavak druenja bio je u susjednim Klovievim
dvorima, uz zakusku i pie. Velik broj sudionika,
oputena i vesela atmosfera bila je toka na I
ovogodinjeg obiljeavanja sv. Apolonije, zatitnice pacijenata i nae struke.
Prije obiljeavanja Dana sv. Apolonije, u petak, 6.
DOGAANJA
veljae 2015. godine, predstavnici HKDM-a, posjetili su tihi dom prof. dr. Eduarda Radoevia, dr.
med., specijaliste stomatologa, prvog nastavnika
stomatologije i zubarstva na Sveuilitu u Zagrebu, na Mirogoju, poloili cvijee i zapalili
svijeu. Na taj dan prof. Radoevi, napustio je
ovaj svijet 1939. godine. Sjeanje na profesora
Radoevia, ove godine, vezano je i za osamdesetu obljetnicu od tiskanja njegovoga ivotnog
djela Fiziologija i patologija zuba, Tipografija
d.d., Zagreb, 1935. godine, koje je napisao kao
upravnik Zubne klinike Univerziteta Kraljevine
Jugoslavije u Zagrebu. Vrlo su upeatljive izjave
i miljenja brojnih lijenika i znanstvenika, o ovoj
iznimnoj monografiji. Npr., prof. dr. Lujo Thaller,
internist i profesor povijesti medicine na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, Ja drim, da je knjiga odlina i da spada meu one, to je najboljeg
medicinski u ope napisano u svima naim kra-
jevima. Uvjeren sam da e historija medicine

znati ocijeniti vrijednost toga rada. Prof. dr. Boris. Zarnik, biolog i lijenik, Zagreb, kae da je
ovo djelo na ast ne samo autoru, nego i itavom
medicinskom fakultetu. U djelu su jasno prikazani
brojni vani rezultati, postignuti na temelju autorovih originalnih ideja. Akademik, HAZU, prof.
dr. Vale Vouk, biolog-botaniar, Zagreb, Ovo djelo
prvo svoje vrsti u naoj nauoj literaturi, zasluuje
veliku panju i sa strane biologa, napose zbog interesantne i uvjerljive osmotske teorije o zubu.
Ove izjave, poruke i misli naih znanstvenika iz
1935. godine, prilika su da se cijela monografija
skenira i da bude dostupna dananjoj javnosti, i
da ovo jedinstveno djelo ocijeni sa stajalita suvremene znanosti i praktine i svakodnevne dentalne medicine. o
prof.dr.sc. Zvonimir Kai, dr.med.dent.
S predstavljanja knjige dr. Gorana Kneevia
SVETA APOLONIJA U CRKVAMA

POREKE I PULSKE BISKUPIJE
Crkva sv. Katarine, Zagreb - 9. veljae 2014.
Knjiga dr. Gorana Kneevia Sveta Apolonija u

crkvama Poreke i Pulske biskupije, koja je predstavljena na svetiin spomendan, 9. veljae 2014. u
crkvi sv. Katarine na Gornjem gradu, koja u pokrajnjoj kapeli uva jednu palu te zatitnice protiv
glavobolje i drugih bolova u podruju glave, a posebice zubobolje, istinski je dogaaj triju znaajnih
sastavnica javnoga ivota u nas: likovne kulture, religiozne batine i ikonografije i djelatnika zubnoga
lijenitva, koji su mahom i ispunili crkvu te pozorno
i s vidnim odobravanjem pratili program predstavljanja.
Spojivi ljubav prema struci i prema svom
drugom zaviaju - Istri, autor je pred itatelje donio
impresivni rad u kojem ne moemo ne osjetiti silnu zauzetost, zadivljujuu poduzetnost, primjerenu
upornost u iitavanju relevantne literature, ali, to
jo vie zadivljuje - gotovo fuievsku opkoraivost
kojom posjeuje svaki pojedini lokalitet ili samo
slijedi nagovjetaj da postoji slika ili kip u kakvoj
omanjoj ili pak veoj crkvi, na pokojem sporednom oltaru ili na nekom crkvenom tavanu o kojem
je doznavao usmenom predajom i oslonjenou na
mjesne znalce, posebno sveenike. Pritom autor
pred itatelja donosi itav i, smjelo bi se rei, zaokruen istarski kompendij svetiine nazonosti, gotovo ravnomjerno rasporeena njezina tovanja po
73
DOGAANJA
poluotoku. Doznajemo, dakako, i mnogo detalja o
svetiinom ivotu, razlozima koji su je u kranskoj
povijesti i ikonografiji odredili da bude zatitnicom
protiv zubobolje, ali autor ne staje na tome. Povlaei
paralele prema irem hrvatskom prostoru, posebice
u ikonografskoj matrici i pokojem detalju koji bi nas
mogao zanimati, Kneevi povjerljivo nudi primjere
i iz europske, tovie i pokoje maloazijske svetake
ikonografske i hagiografske datosti, a sve s namjerom da nam dade to potpuniju sliku onih svetaca
koji se nekako logino vezuju uza svetu Apoloniju i
ine njezin ikonografski buket.
Nakon to je detaljno prouio relevantnu i najsvjeiju literaturu, konzultirao pokoji arhivski ili pak
podatak koji je dobio od mjesnih autoriteta, autor
smjelo ulazi u istraivaki poduhvat i donosi brojne
likove svete Aplonije za koje do njegova rada nismo
znali. U tom je pogledu ova knjiga inovativna, relevantna i nezaobilazna.
Knjiga je opremljena tablicama ikonografskih
prikaza svete Apolonije u sakralnim graevinama
u Istri, donesena je relevantna literatura, a iz autorove rijei na kraju, u kojoj zahvaljuje brojnim suradnicima i prijateljima, valja istaknuti onu koju
izrie vlastitoj supruzi i djeci koji su ponekad i
protiv svoje volje s njim obilazili mjesta po Istri
koja prije nisu vidjeli. No, knjiga poznatoga zagrebakog profesora na Katedri za oralnu kirurgiju i
dekana Stomatolokoga fakulteta kao i predsjednika Hrvatskoga stomatolokog drutva koji je, uz
to, bio i predstavnikom RH u Skuptini Svjetske
stomatoloke federacije - vie je od usputne biljeke,
zaljubljenikoga rada ili pak neobveznog fotomaterijala. Ona je vrlo vrijedan prinos poznavanju likovne
i hagiotopografijske povijesti Istre koja i njezinom
zaslugom sve vie postaje terra cognita - poznata
zemlja iz koje niu vrijednosti i uvjerenja, stavovi i
sadraji, mirisi i boje - u jednu rije povijest odnosa
svetog i ljudskog kroz prizmu svetice ijim su tragovima posveene njezine stranice. o
Anton ulji
GORSKI KOTAR 2015.
Idilini ambijent snijegom prekrivenog goranskog kotara posluio je i ove godine kao kulisa
strunog teaja u organizaciji HKDM PS Rijeka.
Domain i predsjednik PS Rijeka mr.sc. Darko
Raki pozdravio je nazone a posebno gosta teaja,
predsjednika HKDM dr Hrvoja Pezu. Dr Pezo se zahvalio na pozivu te uputio par rijei kolegicama i
kolegama kojih se i ove godine okupio lijepi broj, te
se u ispunjenoj je konferencijskoj dvorani u jednom
trenutku traila i stolica vika. Posebno se dotaknuo
novosti u regulativi unutar struke i same komore, te
se osvrnuo na sve vie upita stranih dravljana za
radom u Republici Hrvatskoj.
74
Predavai su bili profesori sa studija dentalne

medicine u Rijeci. Prof. Ivana Brekalo Pro govorila je
o smjernicama uspjene endodontske terapije. Prof.
Tomislav abov kroz veliki broj sluajeva prikazao je
dijagnostiku i lijeenje eljusnih cista. O osmjehu i
protetskom pristupu estetici osmjeha govorila je prof.
dr.sc. Danijela Kovaevi Pavii. A o novim materijalima i njihovoj primjeni u paradontologiji ali i dentalnoj medicini govorila je doc.dr.sc. Jelena Prpi. Da
su teme bile zanimljive i iskoristive u svakodnevnoj
praksi ukazala su i mnotvo pitanja koja su bila
postavljanja nakon izlaganja.
Teaj je zavrio okruglim stolom i predavanjem
pravnice nae komore Jasmine Verner koja je govorila o aktualnostima u zakonodavstu u ordinaciji
dentalne medicine.
PS Rijeka kao organizator strunog teaja kojeg tradicionalno odravamo u Gorskom kotaru u
zimskim mjesecima zahvaljuje svima koji unato
snjenim uvjetima ve godinama dolaze na teaj, te
koristimo priliku pozvati sve 24. travnja na Kvarnerski dan 2015 u Opatiju. o
mr.sc. Valter panji, dr.med.dent.
an
ju
Hv
al
a p ovj e r
en
putovanje
je uvijek
dobra ideja.
tajland
20.9. - 2.10.2015.
bangkok, sjeverni tajland i odmor na phuketu
Cijena ukljuuje: Letovi na ekonomskoj klasi Hoteli 4*
Obroci prema programu Izleti i razgledi s ulaznicama
Pratitelj iz Zagreba Putno zdravstveno osiguranje
Cijena aranmana po osobi u dvokrevetnoj sobi: 13.990 kn
First Minute -5% na osnovnu cijenu za uplate do 60 dana
prije polaska!
First minute cijena
po osobi ve od
13.290 kn
+ 3.890 kn pristojbe
u zranim lukama
ATLAS D.D., VUKOVARSKA 19, 20000 DUBROVNIK, ID: HR-AB-20-060000638
0800 9998
putovanja@atlas.hr www.atlas.hr
POSLOVNICE: Zagreb / Teslina 7, 01 6404 980 Zrinjevac 17, 01 4807 300 Izidora
Krnjavoga 1, hotel Westin, 01 6398 150 Vice Vukova 6, Arena Centar, 01 6189 110
Osijek / upanijska 19, 031 215 976 Split / Obala Lazareta 3, 021 355 381
DOGAANJA
STOMATOLOGIJA
DANAS 2015.
SPLIT, 07. VELJAE 2015.
Split je i ovaj put opravdao ukazano povjerenje. U
organizaciji Hrvatske komore dentalne PS Split odran
je, po tradiciji u veljai, teaj za doktore dentalne medicine, dentalne asistentice i dentalne tehniare pod nazivom Stomatologija danas. Velika dvorana Ekonomskog
fakulteta je bila prepuna zainteresiranih kolega, a mala
dvorana je prihvatila dentalne tehniare, a zatim dentalne
asistentice. Ukupan broj sluatelja je bio vei od 600!
Predsjednik Hrvatske komore dentalne medicine
mr.sc. Hrvoje Pezo, dr.med.dent.u svom je pozdravnom
slovu istaknuo vanost ovakvog skupa za nau struku
i govorio o aktualnim zbivanjima vanim u naoj svakodnevnoj praksi. Splitski gradonaelnik gospodin Ivo
Baldasar svojom je nazonou uveliao ovaj skup. Izrekao je svoje dojmove vezane uz svoja iskustva u turistikoj djelatnosti i oralnom zdravlju turista. Naveo je
kako je kao mladi turistiki djelatnik dobio je naputak
da platenu sposobnost gostiju procjenjuje prema izgledu zubi!
Predavanja za doktore dentalne medicine su zapoela malom sveanou prigodom koje su predsjednik HKDM mr.sc. Hrvoje Pezo, dr.med.dent. i predsjednik izvrnog odbora HKDM Ivica Jaki, dr. med.
dent. uruili zahvalnice HKDM PS Split kolegama
Ivici Novaku, Anti Batiniu i Mati Galiu za njihov
dugogodinji struni rad i humani pristup pacijentima.
Nakon uvodne rijei dr.sc. Nevena Vidovia, dr.
med.dent., predsjednika Upravnog vijea HKDM ,prvo
predavanje je odrala prof.dr.sc. Zrinka Tarle, spec.
dentalne patologije i endodoncije sa Stomatolokog
fakulteta u Zagrebu o suvremenoj konzervativnoj
terapiji tvrdih zubnih tkiva i najnovijim znanstvenim
spoznajama o primjeni " bulk" kompozita.
Prof.dr.sc. Hrvoje Brki, dekan Stomatolokog
fakulteta u Zagrebu je odrao zanimljivo i iznimno korisno predavanje svim praktiarima o sve aktualnijem
pitanju dentalnog vjetaenja u graanskim parnicama.
Predavanje je bilo potkrijepljeno sluajevima iz
prakse koji su izazvali zanimanje naih medija.
Dr.sc. Petra Nola Fuchs, spec. oralne kirurgije sa
Stomatoloke poliklinike u Zagrebu je odrala predavanje o alveotomiji impaktiranih umnjaka- koristi ili
teti za pacijenta. Izloila je indikacije i pravilne smjernice u terapiji te zablude koje dominiraju prigodom
erupcije umnjaka.
Doc.dr.sc. Vlatka Lajnert, spec. dent. protetike sa
Studija stomatologije, Medicinskog fakulteta u Rijeci je
76
izloila novi terapijski multidisciplinarni pristup u lijeenju bolesnika s iznimno neugodnim temporomandibularnim poremeajem.
S istog fakulteta i katedre predavanje je odrala prof.
dr.sc. Daniela Kovaevi Pavii, spec. dent. protetike o
teleskopskom sustavu kao retencijom u terapiji subtotalne bezubosti. Predavanja doc.dr. Vlatke Lajnert i prof.
dr.sc. Daniele Kovaevi Pavii su bila namijenjena i
dentalnim tehniarima. Ovim putem se jo jednom zahvaljujem kolegicama iz Rijeke koje su unato iznimno tekim vremenskim nepogodama uspjele doi do
Splita. eljka Cabunac, dr.med.dent., spec ortodoncije
je odrala predavanje o primjeni hijaluronskih filera u
perioralnoj regiji kao zavretku estetske rehabilitacije
pacijenta. Na kraju teaja je za doktore dentalne medicine odran okrugli stol o aktualnim pitanjima nae
prakse uz nazonost predsjednika HKDM mr.sc. Hrvoja
Peze, dr.med.dent., tajnice Komore Jasminke Poli, dipl.
iur. te vijenika HKDM Podrunog sjedita Split.
Dentalni tehniari su takoer organizirali svoja predavanja iako u smanjenom opsegu zbog vremenskih
nepogoda.
Dentalne asistentice su obogatile svoje znanje jako
korisnim i grafiki zanimljivim izlaganjem Tine Poklepovi Perii, dr.med.dent. o metodama oralne higijene
kao prevencijom i kontrolom gingivitisa te ulogom
COCHRANE kolaboracije u promociji oralnog zdravlja. Maja Baroevi,bacc.ms. izlagala je o neizostavnoj
i vanoj psiholokoj primjeni pacijenta. Branka Crnkovi, bacc.ms. educirala je asistentice o mjerama dezinfekcije i sterilizacije te unapreenju procedura u svakodnevnoj praksi. Do 2016. u Splitu hvala svima i
srdaan pozdrav! o
Ivan Buan, dr. med. dent.
DOGAANJA
BOINI
KONGRES
2014
Ve tradicionalno, krajem godine HKDM odrava
u Zagrebu zajedniki teaj trajnog usavravanja za
sve svoje lanove, ovog puta u suorganizaciji s tvrtkom 3M ESPE. Iznimno velik odaziv doktora dentalne medicine (1007), dentalnih tehniara (168) i
dentalnih asistenata (140), primorao je organizatore
da izmijene prvobitnu koncepciju samog skupa, pa
su se predavanja morala odravati u dvije zasebne
dvorane hotela Sheraton. Nakon sveanog otvaranja skupa i pozdravnih govora,upriliena je predaja
priznanja istaknutim lanovima Komore. Za osobit doprinos razvoju i unapreenju stomatoloke
djelatnosti u Republici Hrvatskoj, te znaajnu pomo pruenu Komori u ostvarivanju njenih zadaa,
Povelju su primili: Prof. Zvonimir Kai, dr. med.
dent., Prof. Stanislav Vukovojac, dr. med.dent. i Prof.
Hrvoje Brki, dr. med.dent. Iskrene estitke svima!
Unato injenici da je Zagreb tih dana odisao
raskonim mirisima Adventa, mamio bljetavo
ukraenim ulicama i trgovima, dvorane su tijekom
svih predavanja bile prepune. Dobar odabir tema
i odlini predavai, bogata izloba s prigodnim cijenama proizvoda naih stalnih partnera, plijenila je pozornost sudionika tijekom cijelog skupa.
Razmjena miljenja i komentari, susret kolega i
suradnika,moda kavica s prijateljem kojeg dugo
nismo vidjeli, dodatan su zain ovog uspjenog
strukovnog druenja, kojeg emo se jo dugo, s
ugodom sjeati. o
Vesna Krizmani, via dent.teh.
77
Va prvi izbor za odmor na Jadranu

Istra, Dubrovnik, otok Krk
Posebna ponuda za lanove Hrvatske komore dentalne medicine:
15% popusta na najvie objavljene cijene smjetaja s eksibilnim uvjetima otkaza
20% popusta na SPA tretmane (ne odnosi se na tretmane lica i masae
u objektima u Poreu i Rapcu)
15% popusta na vikend i spa pakete oglaene na web stranici Valamara
(ne odnosi se na spa pakete u objektima u Poreu i Rapcu)
Usluga kasnije odjave iz hotela (ovisno o raspoloivosti hotela)
Prilikom rezervacije navedite promo kod 188.
T 052 465 000 / www.valamar.com
Nai putevi vode do zdravlja
www.medika.hr

Komora Dentalne Medicine Časopis PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Komora Dentalne Medicine Časopis PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

TEAJEVI STRUNOG

teaj preparacije inlay

HRVATSKA KOMORA DENTALNE MEDICINE

svibanj/lipanj 2015. suprastrukture Dubrovnik/

listopad /studeni 2015. meunarodni

11. i 12. 09.2015.

teaj preparacije inlay

postupci u estetskoj dentalnoj

ESTETIKA LICA I ZUBI I STUPANJ SAMOPOTOVANJA .....................................................

UTJECAJ BOLESTI OVISNOSTI NA USNU UPLJINU ..........................................................

RECENZIJA ASOPISA DENTALNE MEDICINE BIH .......................................................... 15

Vjesnik dentalne medicine

POSEBNO POVOLJNI UVJETI

Troak obrade: 0,49%

3,99 % FIKSNO, EKS: 4,55%

Jedinstveni leasing za vrijednost narudbe

FIKSNA KAMATA 3,99 %

EstEtIkA LICA I zubI

Ivan bogadi, student 5. godine studija dentalne

smislu). Morris Rosenberg sa suradnicima 1960-ih

Slika 1. Skrivanje zubi pri osmijehu kod djece s niskim samopo

Djeca koja su optereena neestetskim izgledom svojih

Iskustva koja skupljamo kroz ivot, bilo pozitivna

Vjesnik dentalne medicine

odobrenja drugih da pokrenu neto novo, to utjee na

d. nezavisno i zavisno samopotovanje

psihosoCijalni UtjeCaj dentalne

B. siguran vs. obrambeni tip

Slika 2. Osmijeh kod osoba s niskim samopotovanjem (prisutna

C. niski tip samopotovanja

Slika 3. Osmijeh kod osoba s visokim samopotovanjem (ma

RSS je primijenjena u istraivanju o psihosocijalnom stanju pacijenata kojima je preporuena

Vjesnik dentalne medicine

cija se moe nazvati idealan opis sebe. Suprotno,

Tablica I. Rosenbergova skala samopotovanja obrazac upitnika

1. Osjeam da vrijedim, u najmanju ruku

2. Osjeam da imam puno pozitivnih

3. Openito, sve vie osjeam da sam

4. Sposoban sam funkcionirati barem tako

5. Osjeam da nema puno toga ime bih

6. Imam pozitivan stav o sebi.

7. Openito govorei zadovoljan sam

8. elio bih imati vie potovanja prema

9. Ponekad se osjeam potpuno beskorisnim.

10. Ponekad mislim da uope ne vrijedim.

Vjesnik dentalne medicine

9. Leary MR, Baumeister RF. The nature and function

Vjesnik dentalne medicine

utjECAj boLEstI ovIsNostI

Vjesnik dentalne medicine

Slika 1. Obojenja zuba uzrokovana konzumacijom duhana.

Puenje lule i vakanje duhana veu se uz abraziju

Slika 2. Crni dlakavi jezik. Preuzeto s: http://www.surgicalden

Na usni puaa cigareta bez filtera mogu se uoiti

Slika 3. Puako nepce. Preuzeto iz: Mirbod S M, Ahing S I. To

Vjesnik dentalne medicine

Slika 4. Homogena leukoplakija dna usne upljine. Preuzeto iz:

U prekancerozne lezije pripada i crveni nespecifian

Spojivi sva mjesta rizika za razvoj karcinoma unutar

Vjesnik dentalne medicine

Intraoralnim pregledom ee se nalaze dentalne

Slika 6. Eritroplakija lateralnog ruba sluznice jezika. Preuzeto s:

Droge su psihoaktivne kemijske tvari prirodnog ili