Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • III Crnaknjiga3

    Uploaded by

    smislov007
    16 views3 pages
    Komunizam, knjiga

    Copyright

    © © All Rights Reserved

    Available Formats

    PDF or read online from Scribd

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document
    Komunizam, knjiga

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    16 views3 pages

    III Crnaknjiga3

    Uploaded by

    smislov007
    Komunizam, knjiga

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    of 3
    PODLISTAK (3) NA KRAJU STOUIECA NASIUA | TERORA: CRNA KNJIGA KOMUNIZMA, Bolje je ubiti stotinu neduznih... Dolores Ibarruri, u komunistickoj hagiografiji redovito nazivana “legendarnom La Pasionariom", osigurala je svoje mjesto u povijesti, pozvavsi svoje istomisljenike: “Bolje je ubiti stotinu neduznih, nego pustiti jednoga krivca da umakne”! poanatom govorana XX partiskom kongreo Hrylov Sipe porate taf ea tbl sie One oe mbogina promatle do danas jst Caja dae tate resutio Hocine nad nekomunistia (cee trsenf ust. Jour [ram bo meta naferelfia), arg e goer sano ose Kojesu Stalin njgoysusta pocilinad Komunstina Med oma toys ue egpantulogoreil su pokatkom postupku ingtil flava bilo pet Canova Plibiron 98 od ulupno 139 anova Eeaanoga kde, 108 od 196 aslarka na VL. priphom ongresu (924) Od 39 elana CK Komen uhiceno je jh 2. Od 265 egionlnh paripihsetetarautarnicu oso 519,304 270 Iokath sella ubceno jenn 221004200 anova CKukainske Ie preivgls samo wo. Cbjenasu tojca od pet massa Bod TS amish general, osm od deve adiiala S008 stoerih IStod 18d aj generalasvh lamipkh Romesara 250d 28 Kometara amin Larpus. Medutim, nije sano sol nego tvjtsh Femur pokset u doba “eth” ozblo deselloven Dela Kuni josdvansst-narodih omar’ ratkatrajpemadzaste Komunisike vade osudeni etna sm 1 smaknut Uhien!e Ugvnom ue soak latina dostupe njemaek Komunist iSanovivodstvaKontnaticah parti inozestv, Ueno j oko 200 vodecth lash oko 100 ved jgosavenkih homes Time bino olabljna Kominterna sro] kop imo proves dav Lenjgovu zamisa sje revluci a La ee sso, 190, polihacgat baa pena apadnim saveznicina, bt deivut Dolores tbarruri Hrescteu Najteze su stradali Poljaci, Polska je KP raspustena, a svi dlanovi njezina Centralnoga komiteta | poljski predstavnici u Komintemi smaknuti U historiografije danas opcenito prihvaceno misjenje da setakvim terorom protiv poljskih komunistautirao put sporazumije- vanjut s Hitlerom i novo) diabi te zemlje. .st Kominterne povijest je terora Prve boljgevicke revelucie izvan Rusije, one w Njematkoj i Madarsko}, vodene su po iaravnim naputcima iz sovjetske centrale. Samo jedan dan nakon uspostave boljsevieke republike, Lenjin e 2. ‘o2ujka 1919. telegrafski preporutio Beli Kunu da po kratkom postup- ku postijela socijaldemokrate i pripadnike “malogradanskog” sloja Kao ni njegovim njemackim eksponentima, Rosi Luxemburg i pogo- tovo Karlu Liebknechtu, ni Beli Kunu posebni takvi naputelnisu bill potrebni, Narodni komesar za trgovinu, Matyés Rakosi, dao je nalijpiti plakate sa sljedecim proglasom: “U proleterskoj draavi pravo na 2ivot ima samo onaj Koji radil”. Ostalima je namjenjena met. Krajem svibnja Lenjin je u poruci “madarskim radnicima” objasnio: “Ova (proleterska, op. prir) diktatura pretpostavlja ne milosrdnu, krutu, brau i odluénu primjenu: nasil, kako bise skr8io ‘otpor izrablivaca, kapitalisa i veleposjednika. Tko to ne shvaca, taj nije revolucionar.” ‘Treca intemacionala, poznatifa pod nazivom Komintera, ute- meljena je u Moskvi u o@ujku 1919,, kao izravni suparnik Drugoj internacional (1889.), u kojoj su prevagu imale socjaldemokratske 24teavnss 1909, CEB PODLISTAK (3) ‘kita Hruseov snage. Od potetka je zamisljena kao sredstvo za pokoravanje svjeta, 2a Sirenje sovjetske vlasti i provedbu svjetske revolucie, pri emu, komunisticke stranke u drugim draavama predstavljaju samo Ko: ‘minterninu sek Vee 1920, kad jedefinirana 1 pretpostavka, uclanjenja u Komin- ternu,onaje opisana kao "medunarodna partija proleterskog ustanka iproleterske diktature”, Pritom seistice kako “klasna borba u gotovo svim dreavama Europe i Amerika ulazi u fazu gradanskog rata’, ‘kojega Komunistitrebaju iskorisiti za podizanje ustanka i proved proleterske revolueije. Nakon pokutaja revolucijeu Madzarskoji vise ppokusaja u Njemackoj, Kominterna je pokusalaizazvati revoluciju Estonij, Bugarsko}, Kini, Francusko} i drugde. Takvo djelovanje nije bilo moguce bez strogehijerahije, apsolut- ne poslusnosti i 2eljezne stege. Pretpostavka za to je i unutarnje “ciscenje" komunistckih stranaka, pa je kao 13. uvjet primitka u lanstvo predviden slueaj kad medu komunistima dode do razlike u risijenju: potrebno jes vremena na vrijeme poduzeti ciscenje canst va, ako bse partijasustavno oslobadala malogradanskih elemenata, Koristeciustanak w Kronstadta kao povod, Lenjin je na X. kongrest ruske boligevicke partje u ozujku 1921. ponovio: “Drugovi! Nama ‘opozicija danas ne treba, nije takvo vrijeme! Oruaje ovae li tamo, to da, ali opozicja ne”, Partijski Kongres priwatio je dvi rezoluct jednu o “jedinstvu partie” i drugu o “sindikalnom i anarhosindik rom skretanju” Obje su postalezakonom za Kominternua time iza komunisticki pokret diljem svijeta. Ogranicena organizadiska samostaln minterne prestala je vee u drugo} polovici

    You might also like