Druga knjiga o kraljevima

#1Poslije smrti Ahabove pobuni se Moab protiv Izraela.

(2) Kako Ahazja bijae pao preko prozorske reetke svoje
gornje odaje u Samariji i ozlijedio se, posla glasnike
kojima ree: "Idite, pitajte Baal Zebuba, boga ekronskog,
hou li ozdraviti od ove bolesti." (3) Ali je Aneo Jahvin
rekao Iliji Tibijcu: "Ustani! Idi u susret glasnicima
samarijanskoga kralja i reci im: 'Zar nema Boga u Izraelu
te se idete savjetovati s Baal Zebubom, bogom
ekronskim?' (4) I zato veli Jahve ovako: 'Nee sii s
postelje u koju si se popeo; sigurno e umrijeti.'" I ode
Ilija. (5) Glasnici se vratie k Ahazji, a on im ree: "Kako
to da ste se ve vratili?" (6) Oni mu odgovorie: "Sreo
nas neki ovjek i rekao nam: 'Idite, vratite se pred kralja
koji vas je poslao i recite mu: Ovako veli Jahve: Zar nema
Boga u Izraelu te si poslao po savjet k Baal Zebubu, bogu
ekronskom? Zato nee sii s postelje na koju si se popeo,
nego e umrijeti.'" (7) On ih upita: "Kakav bijae na oi
taj ovjek koji vas je sreo i rekao vam te rijei?" (8) A
oni mu odgovorie: "Bio je to ovjek u kouhu i s konim
pojasom oko bedara." On ree: "To je Ilija Tibijac!" (9)
Tada mu posla pedesetnika s njegovom pedesetoricom i
ode taj k njemu i, naavi ga gdje sjedi na vrhu brijega,
ree mu: "ovjee Boji! Kralj je naredio: Sii!" (10)
Ilija odgovori i ree pedesetniku: "Ako sam ovjek Boji,
neka oganj sie s neba i neka te proguta, tebe i tvoju

pedesetoricu." I oganj se spusti s neba i proguta ga, njega i

njegovu pedesetoricu. (11) Kralj mu posla drugoga
pedesetnika i njegovu pedesetoricu; a taj, kad doe, ree
mu: "ovjee Boji! Kralj je ovo zapovjedio: Bre sii!"
(12) Ilija odgovori i ree mu: "Ako sam ovjek Boji,
neka sie oganj s neba i proguta tebe i tvoju
pedesetoricu." I spusti se oganj s neba i proguta ga, njega i
njegovu pedesetoricu. (13) Kralj posla opet treega
pedesetnika i njegovu pedesetoricu. Trei pedesetnik
doe, prignu koljena pred Ilijom i zamoli ga ovako:
"ovjee Boji! Neka bude dragocjen u tvojim oima moj
ivot i ivot ovih pedeset tvojih slugu! (14) Oganj se
spustio s neba i progutao je oba pedesetnika s njihovom
pedesetoricom; ali sada neka barem moj ivot bude
dragocjen u tvojim oima!" (15) Aneo Jahvin ree Iliji:
"Sii s njim, ne boj se!" On ustade i sie s njim pred
kralja (16) i ree mu: "Ovako veli Jahve: zato to si slao
glasnike Baal Zebubu, bogu ekronskom, po savjet, nee
sii s postelje na koju si se popeo, nego e umrijeti."
(17) I umrije po rijei Jahvinoj koju je objavio Ilija. A
Joram, njegov brat, zakralji se mjesto njega druge godine
Jorama, sina Joafata, judejskoga kralja, jer ovaj nije
imao sinova. (18) Ostala povijest Ahazje, sve to je
uinio, zar to nije zapisano u knjizi Ljetopisa kraljeva
izraelskih?

VI. ELIZEJEVO DOBA

1. POECI
Uznesenje Ilijino
Njegov nasljednik Elizej
#2Evo to se dogodilo kad je Jahve uznio Iliju na nebo u
vihoru: Ilija i Elizej poli iz Gilgala. (2) I ree Ilija
Elizeju: "Ostani ovdje jer me Jahve alje do Betela."
Elizej odgovori: "ivota mi Jahvina i tvoga: ja te neu
ostaviti!" I sioe do Betela. (3) A proroki sinovi koji su
boravili u Betelu izioe Elizeju u susret i rekoe mu:
"Zna li da e danas Jahve uzeti tvoga gospodara iznad
tvoje glave?" On ree: "I ja to znam; tiho!" (4) Ilija mu
ree: "Elizeju! Ostani ipak ovdje jer me Jahve alje do
Jerihona." Ali on odgovori: "ivota mi Jahvina i tvoga: ja
te neu ostaviti!" I uoe u Jerihon. (5) Proroki sinovi
koji su ivjeli u Jerihonu prioe Elizeju i rekoe mu:
"Zna li da e danas Jahve uzeti tvoga gospodara iznad
tvoje glave?" On ree: "I ja to znam; tiho!" (6) Ilija mu
ree: "Ostani ipak ovdje jer me Jahve alje do Jordana."
Ali on odgovori: "ivota mi Jahvina i tvoga: ja te neu
ostaviti!" I tako pooe obojica. (7) I pedeset prorokih
sinova poe i zaustavi se podalje, dok su se njih dvojica

zadrala na obali Jordana. (8) Tada Ilija uze svoj ogrta,

smota ga i udari njime po vodi, a voda se razdijeli na
dvije strane. I obojica prijeoe po suhu. (9) A kad
prijeoe, Ilija e Elizeju: "Trai to da ti jo uinim prije
nego to budem uznesen ispred tebe!" A Elizej odgovori:
"Neka mi u dio padne obilje tvoga duha!" (10) Ilija
odgovori: "Mnogo trai: ako me bude vidio kad budem
uznesen ispred tebe, bit e ti tako; ako pak ne bude vidio,
nee ti biti." (11) I dok su tako ili i razgovarali, gle:
ognjena kola i ognjeni konji stadoe meu njih i Ilija u
vihoru uzie na nebo. (12) Elizej je gledao i vikao: "Oe
moj, oe moj! Kola Izraelova i konjanici njegovi!" I vie
ga nije vidio. Uze tada svoje haljine i razdera ih nadvoje.
(13) I podie Ilijin plat, koji bijae pao s njega, te se
vrati i zaustavi se na obali Jordana. (14) Uze onda Ilijin
plat i udari po vodi govorei: "Gdje je Jahve, Bog
Ilijin?" I kad udari po vodi, ona se razdijeli na dvije
strane i Elizej prijee. (15) Proroki su sinovi to sa strane
vidjeli pa rekoe: "Duh je Ilijin poinuo na Elizeju!" I
krenue mu u susret, bacie se pred njim na zemlju (16) i
rekoe mu: "Evo ovdje s tvojim slugama pedeset junaka.
Dopusti im da idu traiti tvoga gospodara; moda ga je
Duh Jahvin uzdigao i bacio na koju goru ili u kakvu
dolinu." On im odgovori: "Ne aljite nikoga." (17) Ali
kako su oni svejednako navaljivali, ree im: "Poaljite!" I
poslae pedesetoricu; traili su ga tri dana, ali ga nisu
nali. (18) Vratie se Elizeju, koji je ostao u Jerihonu, i on

im ree: "Nisam li vam rekao: 'Nemojte ii!'"

Dva uda Elizejeva
(19) Ljudi iz grada rekoe Elizeju: "Lijepo je u gradu,
kako to moe vidjeti i na gospodar, ali je voda loa i
zemlja neplodna." (20) On ree: "Donesite mi novu zdjelu
i metnite soli u nju!" I oni mu je donesoe. (21) On tada
ode na izvor, baci u nj soli i ree: "Ovako govori Jahve:
'Ozdravljam ovu vodu. Nee od nje vie biti ni smrti ni
neplodnosti.'" (22) I voda postade zdrava i takva je do
dananjeg dana, po rijei koju je izrekao Elizej. (23)
Odatle je uzaao u Betel. Dok je iao putem, djeaci
bijahu izili iz grada i rugahu mu se govorei: "Hodi,
elo! Hodi, elo!" (24) On se obazre, pogleda ih i prokle
ih u ime Jahvino. I odmah izioe dva medvjeda iz ume i
rastrgae etrdeset i dvoje djece. (25) Odatle ode on na
goru Karmel, a odande se vrati u Samariju.

2. MOAPSKI RAT
Uvod u Joramovo kraljevanje
u Izraelu #3Joram, sin Ahabov, zakralji se nad Izraelom u
Samariji osamnaeste godine Joafatova kraljevanja u
Judeji. I vladao je dvanaest godina. (2) inio je to je zlo
u oima Jahvinim, ali ne kao njegov otac i mati, jer je
uklonio Baalov stup to ga bijae podigao njegov otac. (3)
Ali je prianjao uz grijeh kojim je Jeroboam, sin Nebatov,
zavodio Izraela; i nije odstupao od njega.
Ratni pohod Izraelaca i Judejaca
protiv Moabaca
(4) Mea, kralj moapski, bio je stoar i slao je izraelskom
kralju u danak stotinu tisua janjaca i vunu od stotine
tisua ovnova. (5) Ali kad je umro Ahab, pobuni se kralj
moapski protiv izraelskog kralja. (6) U to je ba vrijeme
kralj Joram iziao iz Samarije i izvrio smotru svih
Izraelaca. (7) Zatim je poruio judejskom kralju Joafatu:
"Moapski se kralj pobunio protiv mene. Hoe li sa mnom
u rat protiv Moabaca?" Judejski kralj odgovori: "Hou! Ja
kao ti, moj narod kao tvoj narod, moji konji kao i tvoji
konji." (8) I doda: "Kojim emo putem?" A drugi mu

odgovori: "Kroz Edomsku pustinju." (9) I tako krenu

izraelski kralj s judejskim kraljem i s kraljem edomskim.
Sedam su dana lutali, a nije bilo vode etama ni stoci koja
je ila za njima. (10) Tada povika kralj izraelski: "Jao,
Jahve je pozvao ova tri kralja da ih preda u ruke
Moapcima!" (11) Ali Joafat ree: "Nema li tu proroka
Jahvina da se preko njega posavjetujemo s Jahvom?" Tada
odgovori jedan izmeu slugu izraelskoga kralja: "Ovdje je
Elizej, sin afatov, koji je lijevao vodu na Ilijine ruke."
(12) Joafat ree: "U njega je rije Boja." I kralj
izraelski, kralj judejski i kralj edomski odoe Elizeju.
(13) A Elizej ree kralju izraelskom: "to ja imam s
tobom? Potrai proroke svoga oca i proroke svoje majke!"
Izraelski kralj odgovori mu: "Ne! Jer Jahve je pozvao ova
tri kralja da ih preda u ruke Moapcima." (14) Elizej
uzvrati: "Tako mi ivoga Jahve Sebaota, komu sluim, kad
ne bih gledao na judejskog kralja Joafata, ne bih ti
obraao panje niti bih te pogledao. (15) Sada mi
dovedite sviraa." I dok je glazbenik svirao, sie ruka
Jahvina nada nj. (16) I on ree: "Ovako veli Jahve:
'Iskopajte u ovoj dolini mnogo jama. (17) Jer ovako veli
Jahve: neete osjetiti vjetra niti ete vidjeti dada, a ova
e se dolina napuniti vodom. I pit ete vi, va marva i
vaa stoka.' (18) Ali to jo nije nita u oima Jahve: on e
predati Moab u vae ruke. (19) Vi ete zauzeti sve
utvrene gradove, posjei sve plodno drvee, zatrpati sve
izvore i opustoiti najbolja polja: kamenjem ete ih

zasijati." (20) I doista, ujutro, u vrijeme kad se prinosi

rtva, doe voda od Edoma i preplavi svu okolinu. (21)
Kad su Moapci uli da su kraljevi doli s njima ratovati,
pozvae sve koji bijahu sposobni za oruje i postavie ih
na granicu. (22) Kad su ujutro ustali i kad je sunce granulo
nad onom vodom, Moapcima se sa strane voda uini
crvenom kao krv. (23) I rekoe: "To je krv! Zacijelo su se
kraljevi meusobno pobili i jedan drugoga pogubili. A
sada: na plijen, Moapci!" (24) Ali kad su stigli do
izraelskog tabora, digoe se Izraelci i potukoe Moapce,
tako te ovi pobjegoe pred njima. A Izraelci pojurie da
dotuku Moapce. (25) Razorili su im gradove, bacali svaki
po kamen na najbolje njive da ih zaspu, zatrpali izvore i
posjekli sve plodno drvee. Konano, ostao je samo grad
Kir Hareet; praari su ga opkolili i tukli ga. (26) Kada je
moapski kralj vidio da nee izdrati bitku, uze sa sobom
sedam stotina ljudi naoruanih maevima, pokua se
probiti i doi do kralja edomskog, ali ne uspje. (27) Tada
uze svoga sina prvenca, koji ga imae naslijediti, i prinese
ga kao paljenicu na zidu. To se tako silno zgadilo
Izraelcima te odoe od njih i vratie se u svoju zemlju.

3. JO NEKA ELIZEJEVA
UDESA
Udoviino ulje
#4ena jednoga od prorokih sinova zamoli Elizeja
ovako: "Tvoj sluga, moj mu, umro je; a zna da se tvoj
sluga bojao Jahve. Sada je doao vjerovnik da mi uzme
oba sina i uini ih svojim robovima." (2) Elizej joj ree:
"to ti mogu uiniti! Reci mi to ima u kui?" Ona
odgovori: "Tvoja slukinja nema nita u kui, osim vra
ulja." (3) Tada joj ree: "Idi i posudi od svih svojih
susjeda praznih sudova, ali neka ih ne bude premalo! (4)
Zatim se vrati kui, zatvori vrata za sobom i za svojim
sinovima i nalijevaj ulje u sve te sudove i pune stavljaj na
stranu." (5) I ode ona od njega, zatvori vrata za sobom i za
svojim sinovima. Oni su joj dodavali sudove, a ona ih
punila. (6) I kad se sudovi napunie, ree ona svome sinu:
"Dodaj mi jo jedan sud!" Ali joj on odgovori: "Nema
vie sudova." I ulje stade. (7) Ona ode i kaza ovjeku
Bojem, a on joj ree: "Idi, prodaj ulje i podmiri svoj dug,
a od ostatka ivjet e ti i tvoji sinovi!"
Elizej i unamka

(8) Jednoga je dana Elizej prolazio kroza unam. A

ivjela ondje ugledna ena i ona ga pozva k stolu. Odonda,
kad god prolazae onuda, uvratio bi se k njoj na jelo. (9)
Ona ree svome muu: "Evo, znam i vidim da je svet onaj
ovjek Boji to prolazi ovuda. (10) Nainimo mu sobicu
na krovu, stavimo mu ondje postelju, stol, stolicu i
svjetiljku: kad doe k nama, povui e se onamo." (11)
Jednoga dana doe on onamo, povue se u gornju sobu i
poinu ondje. (12) Ree zatim svome momku Gehaziju:
"Pozovi tu unamku!" On je pozva te ona stade preda nj.
(13) I jo mu ree: "Kai joj: 'Lijepo se brine za nas. to
moemo uiniti za te? Treba li rei rije za te kralju ili
vojskovoi?'" Ali ona odgovori: "Ja ivim usred svoga
naroda." (14) On nastavi: "Dakle, to da uinimo za nju?"
Gehazi odgovori: "Eto, nema sina, a mu joj je vremean."
(15) A on ree: "Pozovi je!" Pozva je, a ona stade kod
ulaza. (16) "Dogodine u ovo doba", ree joj, "zagrlit e
sina u naruju." A ona ree: "Ne, gospodaru moj, ne varaj
slubenice svoje!" (17) Ali je ena doista zatrudnjela i
rodila je sina druge godine u ono doba, kako joj je rekao
Elizej. (18) Djeak je rastao. Jednoga dana ode ocu kod
etelaca. (19) I potui se ocu: "Jao, glava, glava moja!" A
otac zapovjedi jednom momku da ga odnese majci. (20)
On ga uze i odvede ga njegovoj majci. Na njenim je
koljenima ostao do podne i onda umrije. (21) Ona tada
ode gore i poloi ga u postelju Bojega ovjeka. Izila je
zatim i zakljuala vrata. (22) Potom je pozvala svoga

mua i rekla: "Poalji mi jednoga od momaka i jednu

magaricu; otrat u do ovjeka Bojeg i vratit u se." (23)
On je upita: "Zato da danas poe k njemu? Nije ni
mlaak niti je subota." Ali ona odgovori: "Ostaj u miru!"
(24) Poto joj je momak osamario magaricu, ona e mu:
"Povedi i poi! Ne zadravaj me na putu, osim ako ti
naredim." (25) Ode ona i doe k ovjeku Bojem, na goru
Karmel. Kada je ovjek Boji ugleda izdaleka, ree
svome momku Gehaziju: "Evo one unamke. (26) Otri
pred nju i pitaj je: 'Kako si? Je li ti mu dobro? Je li ti
dijete zdravo?'" Ona odgovori: "Zdravi smo." (27) Kada
je stigla do ovjeka Bojega na gori, obujmi mu noge.
Gehazi pristupi da je odmakne, ali mu ovjek Boji ree:
"Pusti je jer joj je dua ojaena. Jahve mi krije, nije mi
nita objavio." (28) A ona ree: "Zar sam ja traila sina
od svoga gospodara? Nisam li ti govorila da me ne
zavarava?" (29) On tada ree Gehaziju: "Opai se, uzmi
u ruku moj tap pa idi! Ako koga susretne, ne pozdravljaj
ga; ako te tko pozdravi, ne odzdravljaj mu. Moj tap
poloi na djeaka." (30) Ali djeakova majka ree:
"ivota mi Jahvina i tvoga, neu te ostaviti!" On tada
ustade i poe za njom. (31) Gehazi je otiao prije njih i
poloio tap na djeaka, ali ne bjee ni glasa ni odziva.
Vrati se on pred Elizeja i javi mu: "Djeak se nije
probudio." (32) Elizej ue u kuu i nae djeaka gdje
mrtav lei na njegovoj postelji. (33) Uavi, zatvori vrata
za sobom i pomoli se Jahvi. (34) Zatim se pope na

postelju, lee na djeaka, poloi svoja usta na njegova

usta, svoje oi na njegove oi, svoje ruke na njegove ruke;
disao je nad njim te se ugrijalo tijelo djeakovo. (35)
Potom ustade i proeta se po kui tamo-amo, zatim se opet
pope i disae nad njim. A djeak tada kihnu sedam puta i
otvori oi. (36) I zovnu Elizej Gehazija i ree: "Pozovi tu
unamku." On je pozva. Kad je stigla preda nj, ree joj:
"Uzmi svoga sina." (37) Ona, uavi, pade mu pred noge i
pokloni se do zemlje. Zatim uze svoga sina te izie.
Gorki plodovi
(38) Elizej se vrati u Gilgal, a bijae glad u zemlji. I kad
su proroki sinovi sjedili pred njim, ree svome momku:
"Stavi veliki lonac na vatru i skuhaj jelo sinovima
prorokim." (39) Jedan od njih ode u polje da nabere
zelja, ali nae divlju povijuu i nabra s nje punu haljinu
gorkih plodova. Vrati se i nareza ih u lonac, jer nije znao
kakvi su. (40) Usue ljudima da jedu. Ali kad su poeli
jesti, povikae: "ovjee Boji! Smrt je u loncu!" I nisu
mogli jesti. (41) Tada e Elizej: "Donesite brana!" I baci
ga u lonac i ree: "Uspite ljudima neka jedu!" I nita vie
nije bilo tetno u loncu.
Umnaanje kruha
(42) Neki ovjek doao iz Baal alie i donio ovjeku
Bojem kruh od prvina, dvadeset jemenih hljebova i kae

u torbi. A on zapovjedi: "Daj ljudima neka jedu!" (43) Ali

njegov momak odgovori: "Kako to mogu postaviti pred
stotinu ljudi?" On odgovori: "Podaj ljudima i neka jedu,
jer ovako veli Jahve: 'Jest e i preostat e.'" (44) I postavi
on pred njih. I jedoe i jo preosta, prema rijei Jahvinoj.
Ozdravljenje Naamana
#5Naaman, vojskovoa aramskoga kralja, bijae ugledan
ovjek i potovan pred svojim gospodarom, jer je po
njemu Jahve dao pobjedu Aramejcima. Ali taj vrsni ratnik
bjee gubav. (2) Jednom su Aramejci otili u pljaku i na
podruju izraelskom zarobili mladu djevojku, koja je
zatim sluila eni Naamanovoj. (3) Ona ree svojoj
gospodarici: "Ah, kad bi se samo moj gospodar obratio
proroku koji je u Samariji! On bi ga zacijelo oslobodio
gube!" (4) Naaman ode i obavijesti svoga gospodara:
"Tako je i tako rekla djevojka koja je dola iz zemlje
izraelske." (5) Aramejski kralj odgovori: "Idi onamo! Ja
u poslati pismo kralju izraelskom." Naaman ode; ponio je
deset talenata srebra; est tisua zlatnih ekela i deset
sveanih haljina. (6) I predade kralju izraelskom pismo
to kazivae: "Uz pismo koje ti stie, aljem ti, evo, svoga
slugu Naamana da ga izlijei od gube." (7) Kad je
izraelski kralj proitao pismo, razdera haljine na sebi i
ree: "Zar sam ja Bog da mogu usmrivati i oivljavati te
ga ovaj alje k meni da ga izlijeim od njegove gube?
Gledajte samo kako trai povoda da me napadne!" (8) A

kad je Elizej saznao da je kralj izraelski razderao na sebi

odjeu, porui kralju: "Zato si razderao haljine svoje?
Neka onaj samo doe k meni i neka se uvjeri da ima
prorok u Izraelu." (9) I tako Naaman stie sa svojim
konjima i kolima i stade pred vratima Elizejeve kue. (10)
A Elizej porui dolazniku: "Idi i okupaj se sedam puta u
Jordanu i tijelo e ti opet biti isto." (11) Naaman se
naljuti i poe govorei: "Gle, ja miljah, izii e preda
me, zazvat e ime Jahve, Boga svoga, stavit e ruku na
bolesno mjesto i odnijeti mi gubu. (12) Nisu li rijeke u
Damasku, Abana i Parpar, bolje od svih voda izraelskih?
Ne bih li se mogao u njima okupati da postanem ist?"
Okrenu se i ode odande ljutit. (13) Ali mu pristupie sluge
njegove i rekoe: "Oe moj, da ti je prorok odredio i tee,
zar ne bi uinio? A nekmoli kad ti je rekao: 'Okupaj se, i
bit e ist.'" (14) I tako sie, opra se sedam puta u
Jordanu, prema rijei ovjeka Bojega; i tijelo mu posta
opet kao u malog djeteta - oistio se! (15) Vrati se on
Elizeju sa svom svojom pratnjom, ue, stade preda nj i
ree mu: "Evo, sad znam da nema Boga na svoj zemlji,
osim u Izraelu. Zato te molim, primi dar od svoga sluge."
(16) Ali on odgovori: "Tako mi ivog Jahve, komu sluim,
ne primam." Naaman navaljivae da primi, ali on ne
htjede. (17) Tada Naaman ree: "Dobro, kad nee. Ali
barem dopusti da meni, tvome sluzi, dadu ove zemlje
koliko mogu ponijeti dvije mazge. Jer sluga tvoj nee vie
prinositi pomirnica ni klanica drugim bogovima nego

samo Jahvi. (18) A Jahve neka oprosti ovo sluzi tvome:

kad moj gospodar poe u hram Rimonov da se ondje
pokloni, pa se nasloni na moju ruku, onda bih se i ja
poklonio u hramu Rimonovu. Neka Jahve oprosti taj in
sluzi tvome." (19) A on mu ree: "Idi s mirom." I udalji se
Naaman i prijee dio puta. (20) Gehazi, momak Elizeja,
Bojega ovjeka, pomisli: "Moj je gospodar potedio
Naamana, toga Aramejca, i nije primio nita od onoga to
mu je ponudio. Tako mi ivog Jahve, potrat u ja za njim
i uzet u togod od njega." (21) I Gehazi pohitje za
Naamanom. Kada ga je Naaman vidio da za njim tri,
skoi mu sa svojih kola u susret i upita ga: "Je li sve
dobro?" (22) On odgovori: "Dobro je. Moj gospodar alje
me da ti kaem: upravo su stigla dva mladia iz
Efrajimove gore, dvojica od prorokih sinova. Daj za
njih, molim te, talenat srebra i dvoje haljine." (23)
Naaman ree: "Uzmi, molim te, dva telenta!" I navaljivae
da uzme. I zaveza dva talenta srebra u dvije kese, i dvoje
haljine, i predade ih dvojici svojih momaka da ih nose
pred njim. (24) Kad je Gehazi stigao do Ofela, uze ih iz
njihovih ruku i pohrani ih u kui. Zatim otpusti ljude i oni
odoe. (25) Kad je doao, stao je pred svoga gospodara.
Elizej ga upita "Odakle, Gehazi?" On odgovori: "Tvoj
sluga nije nikamo odlazio." (26) Ali Elizej ree: "Nije li
Duh moj bio s tobom kad je netko siao sa svojih kola te
iziao preda te? Sad si primio srebro, pa moe kupiti
maslinike, vinograde, sitno i krupno blago, sluge i

slukinje. (27) Ali e se guba Naamanova prilijepiti za te

i za tvoje potomstvo zauvijek." I Gehazi se udalji od
njega, bijel od gube kao od snijega.
udo sa sjekirom
#6Proroki sinovi rekoe Elizeju: "Gle, tijesan nam je
prostor u tebe. (2) Nego da odemo do Jordana, pa da
svaki ondje uzmemo po brvno i nainimo sebi ondje
prebivalite." On odgovori: "Idite." (3) Jedan od njih ree
mu: "Udostoj se poi sa svojim slugama." On odgovori:
"Hou." (4) I poe s njima. Kad su stigli do Jordana,
uzee sjei drva. (5) A dok je jedan od njih tesao gredu,
pade mu sjekira u vodu i on povika: "Jao, gospodaru! I jo
je bila posuena!" (6) A ovjek Boji upita ga: "Gdje je
pala?" Onaj mu pokaza mjesto. Tada on odsijee komad
drveta, baci ga na ono mjesto i uini da sjekira ispliva. (7)
I ree: "Izvadi je!" I ovjek prui ruku te je uze.

4. ARAMEJSKI RATOVI
Elizej zarobljuje
dio aramejske vojske
(8) Aramejski kralj bio u ratu s Izraelom. Posavjetovao se
sa svojim asnicima i rekao: "Podignite atore na tom
mjestu." (9) Ali Elizej porui izraelskom kralju: "uvaj se
onoga mjesta jer su se Aramejci ondje utaborili." (10) I
kralj izraelski upozori ljude na mjesto za koje mu je rekao
ovjek Boji. On je upozoravao i kralj se uvao; a bilo je
to vie puta. (11) Srce aramejskog kralja uznemiri se zbog
toga, pa on pozva svoje asnike te ih upita: "Neete li mi
rei tko od naih dri s kraljem Izraelovim?" (12) Jedan
od asnika odgovori: "Ne, gospodaru kralju; Elizej,
prorok Izraelov, otkriva izraelskom kralju rijei koje
kazuje u svojoj spavaonici." (13) On ree: "Idite i
pogledajte gdje je, pa u ve poslati da ga uhvate." I
javie mu: "Eno ga u Dotanu." (14) Tada kralj posla
onamo konje, kola i jake ete. Oni stigoe nou i opkolie
grad. (15) Ujutro, ustavi, ovjek Boji izie, a to oko
grada stoji vojska s konjima i kolima! Njegov mu momak
ree: "Ah, gospodaru moj, to nam je initi?" (16) A on
odgovori: "Ne boj se jer ih ima vie s nama nego s njima."
(17) I Elizej se pomoli ovako: "Jahve, otvori mu oi da

vidi!" I Jahve otvori oi momku i on vidje: gora oko

Elizeja sva prekrivena ognjenim konjima i kolima! (18)
Kad su Aramejci sili prema njemu, Elizej se ovako
pomoli Jahvi: "Udari sljepoom ove ljude!" I na rije
Elizejevu udari ih sljepoom. (19) Elizej im ree: "Nije
ovo put i nije ovo grad. Poite za mnom, ja u vas odvesti
ovjeku koga traite." Ali ih odvede u Samariju. (20) Kad
su ulazili u Samariju, Elizej ree: "Jahve, otvori ovima
oi da progledaju." Jahve im otvori oi i oni vidjee da su
usred Samarije! (21) Kad ih vidje kralj Izraela, ree
Elizeju: "Treba li ih poubijati, oe moj?" (22) A on
odgovori: "Nemoj ih ubiti. Zar e ubiti one koje nisi
zarobio svojim lukom i maem? Ponudi im kruha i vode;
neka jedu i piju i neka se vrate svome gospodaru." (23)
Kralj im priredi veliku gozbu. Poto su jeli i pili, otpusti
ih. I vratie se svome gospodaru. I tako aramejski
pljakai nisu vie zalazili na izraelsko tlo.
Glad u opkoljenoj Samariji
(24) Dogodi se poslije toga te aramejski kralj Ben-Hadad
skupi svu svoju vojsku i uzae i opkoli Samariju. (25) I
nasta velika glad u Samariji, a opsada potraja toliko da je
magarea glava stajala osamdeset ekela srebra, a etvrt
kaba golubinje neisti pet ekela srebra. (26) Kada je
kralj prolazio po zidinama, neka mu ena vikne: "Pomozi,
gospodaru kralju!" (27) On odgovori: "Neka ti pomogne
Jahve! Kako u ti ja pomoi? Neim s gumna ili iz

tijeska?" (28) Jo joj kralj ree: "to ti je?" Ona

odgovori: "Ova mi je ena rekla: 'Daj svoga sina da ga
pojedemo danas, a sutra emo pojesti moga!' (29) Skuhale
smo moga sina i pojele ga. A sutradan rekoh joj: 'Daj
svoga sina da ga pojedemo.' Ali je ona sakrila svoga
sina." (30) Kada je kralj uo rijei te ene, razdrije na
sebi haljine. I kad je iao po zidinama, narod vidje da mu
je na tijelu kostrijet. (31) I ree tada kralj: "Neka mi Bog
uini ovo zlo i doda drugo ako glava Elizeja, sina
afatova, ostane danas na njegovim ramenima!"
Elizej navijeta kraj gladi
(32) Elizej sjedio u svojoj kui i starjeine sjedile s njim.
Kralj je ispred sebe poslao glasnika, ali Elizej ree
starjeinama, prije nego to je glasnik stigao do njega:
"Vidite li da je onaj krvniki sin naredio da mi skinu
glavu? Pazite: kada glasnik stigne, zatvorite vrata i odbijte
ga od vrata. Ne uje li se topot koraka njegova gospodara
za njim?" (33) Dok im je jo govorio, kralj stupi preda nj i
ree mu: "Ova je nevolja, gle, od Jahve! to da jo
oekujem od Jahve?" #7Elizej ree tada: "uj rije
Jahvinu! Ovako veli Jahve: 'Sutra e u ovo doba na
vratima Samarije biti mjera finoga brana za ekel, a dvije
mjere jemenog brana za ekel.'" (2) Dvorjanik, o iju se
ruku kralj oslanjao, odgovori ovjeku Bojemu: "I kad bi
Jahve nainio okna na nebu, bi li to moglo biti?" A Elizej
odgovori: "Vidjet e svojim oima, ali nee jesti."

Aramejski tabor naputen

(3) A pred gradskim vratima bijahu etiri gubavca; rekoe
oni jedan drugome: "Zato stojimo ovdje i oekujemo
smrt? (4) Ako odluimo ui u grad, glad je u gradu te
emo ondje umrijeti; ako ostanemo ovdje, opet emo
umrijeti. Hajde! Pobjegnimo i prijeimo u aramejski
tabor: ako nas ostave na ivotu, ivjet emo; ako nas ubiju,
pa dobro: umrijet emo!" (5) U sumraje, ustavi, krenue
odande u aramejski tabor. Stigoe do ruba tabora, i gle ondje nikoga! (6) Jer je Jahve uinio te se u taboru
aramejskom ula buka kola i konja, buka goleme vojske. I
govorili su meu sobom: "Eto, kralj Izraela najmio je
protiv nas kraljeve hetitske i kraljeve egipatske da krenu
protiv nas." (7) Digli su se i pobjegli u sumraku: ostavili
su svoje atore, konje i magarce, sav tabor kakav bijae.
Pobjegli su da iznesu ivu glavu. (8) Kad su gubavci,
dakle, doli do ruba tabora, uvukoe se u jedan ator.
Poto su se najeli i napili, uzee odande srebro, zlato i
haljine pa odoe da ih sakriju. Vratie se onda pa uoe u
drugi ator: uzee plijen iz njega te odoe i sakrie ga.
Konac opsade i glada
(9) Rekoe tada jedan drugome: "Ne smijemo tako raditi.
Dananji je dan pun dobrih vijesti, a mi utimo. Ako
doekamo jutro, bit emo krivi. Zato poimo! Javimo
dvoru novost." (10) I vratie se, pozvae gradsku strau i

javie: "Otili smo u tabor aramejski, a ondje nigdje

ovjeka ni ljudskoga glasa; samo konji privezani i
magarci, a atori ostavljeni kakvi jesu." (11) Straari
viknue i dojavie u unutranjost dvora. (12) Kralj ustade
nou i ree svojim asnicima: "Ja u vam objasniti to su
nam uinili Aramejci. Kako znaju da smo gladni, izili su
iz tabora i sakrili se u polju, mislei: ve e oni izii iz
grada, a mi emo ih ive pohvatati i ui u grad." (13) A
jedan izmeu njegovih asnika odgovori: "Neka se uzme
ipak pet od preostalih konja. S njima e biti kao sa svim
mnotvom Izraelovim koje je ovdje preostalo. Poaljimo
ih pa emo vidjeti." (14) I uzee dva konja kolska i kralj
posla ljude za aramejskim taborom govorei: "Idite,
izvidite!" (15) Ili su za njima do Jordana; put bijae sav
prekriven haljinama i stvarima koje su Aramejci pobacali
u bijegu. Glasnici se vratie i obavijestie kralja. (16) I
narod izie i uze pljakati aramejski tabor: i bijae mjera
finoga brana za ekel, a dvije mjere jemenoga za jedan
ekel, prema rijei Jahvinoj. (17) Kralj je postavio na
gradska vrata onoga dvorjanika o iju se ruku oslanjao; a
narod ga izgazi na vratima i on umrije, prema rijei to ju
je rekao Boji ovjek kad mu kralj bijae doao. (18)
Dogodilo se kako je ovjek Boji rekao kralju: "Sutra u
ovo doba na vratima Samarije bit e dvije mjere
jemenoga brana za ekel i mjera finoga brana za ekel."
(19) Dvorjanik je odgovorio Elizeju: "Pa da Jahve naini
i okna na nebu, bi li moglo biti to kae?" Elizej mu je

odgovorio: "Vidjet e svojim oima, ali nee jesti." (20)

I doista, tako mu se dogodilo: izgazio ga narod na vratima
te on umrije.
unamka pred kraljem
#8Elizej bijae savjetovao eni kojoj je oivio sina:
"Ustani, poi sa svojom obitelji i skloni se kao tuinka
bilo kamo, jer je Jahve pustio glad; ve je dola u zemlju
za sedam godina." (2) ena usta i uini kako joj je rekao
ovjek Boji: otila je, ona i njena obitelj, i ostala sedam
godina u zemlji filistejskoj. (3) Na kraju sedme godine
ena se vrati iz zemlje filistejske i ode kralju da zatrai
svoju kuu i njivu. (4) Upravo je kralj razgovarao s
Gehazijem, momkom Bojega ovjeka. Govorio mu je:
"Pripovijedaj mi o svim velikim djelima koja je Elizej
uinio." (5) I kad je pripovijedao kralju o uskrisenju
djeteta, eto ene kojoj je Elizej oivio sina; ona se obrati
kralju radi svoje kue i njive. A Gezahi ree: "Gospodaru
kralju, evo one ene i evo njena sina koga je Elizej
oivio." (6) Kralj upita enu i ona mu sve pripovjedi.
Tada joj kralj dade jednoga slugu, komu naredi: "Neka joj
se vrati sve to je njeno i svi prihodi od njive od dana
kada je ostavila zemlju do danas!"
Elizej i Hazael iz Damaska
(7) Elizej doe u Damask. Ben-Hadad, kralj aramejski,

bijae obolio. Odmah mu javie: "Boji ovjek doao

ovamo." (8) Tada ree kralj Hazaelu: "Uzmi sa sobom dar
pa idi pred Bojeg ovjeka. I preko njega se posavjetuj s
Jahvom da bi saznao hou li se izlijeiti od ove bolesti."
(9) Hazael ode pred Elizeja i donese mu u dar to bijae
od ponajboljeg u Damasku, sve to natovareno na etrdeset
deva. Doe on i stade preda nj i ree: "Tvoj sin BenHadad, kralj aramejski, alje me k tebi i pita hoe li
ozdraviti od one bolesti." (10) Elizej mu odgovori: "Idi i
reci mu: 'Ozdravit e, dakako!' Ali mi je Jahve pokazao
da e umrijeti." (11) I ovjek Boji uprije pogled preda
se, smeten, i zaplaka. (12) Hazael ree: "Zato plae, moj
gospodaru?" Elizej odgovori: "Zato to znam sva zla koja
e ti uiniti Izraelcima: spalit e im utvrde, maem e
poubijati njihove ratnike, njihovu e djecu satirati, a
trudne ene parati." (13) Hazael ree: "Ali to je tvoj
sluga? Zar je pas da uini tako strane stvari?" Elizej
odgovori: "U jednoj Jahvinoj objavi vidio sam tebe kao
kralja aramejskog." (14) Hazael ode od Elizeja i vrati se
svome gospodaru, koji ga upita: "to ti je rekao Elizej?"
On odgovori: "Rekao mi je da e ozdraviti." (15) Ali
sutradan uze pokriva, namoi ga u vodi i pokri kralja
preko lica te on umrije. A na njegovo mjesto zakralji se
Hazael.
Joramovo kraljevanje u Judeji
(16) Pete godine kraljevanja Jorama, sina Ahabova, u

Izraelu, postade judejskim kraljem Joram, sin Joafatov.

(17) Bile su mu trideset i dvije godine kad se zakraljio, a
kraljevao je osam godina u Jeruzalemu. (18) ivio je
poput izraelskih kraljeva, kao i dom Ahabov, jer mu je ki
Ahabova bila ena; radio je to je zlo u Jahvinim oima.
(19) Ipak Jahve ne htjede razoriti Judeje zbog sluge svoga
Davida, zato to mu obea da e dati svjetiljku njemu i
njegovim sinovima zauvijek. (20) U njegovo se vrijeme
Edomci odmetnue ispod judejske vlasti i postavie sebi
kralja. (21) Joram ode u Seir i s njim sva bojna kola. Die
se nou i pobi Edomce koji su bili opkolili njega i
zapovjednike bojnih kola. Narod pobjee u svoje atore.
(22) Ipak su se Edomci oslobodili ispod judejske vlasti
sve do danas. U isto se doba odmetnu i Libna. (23) Ostala
povijest Jorama, sve to je uinio, zar to nije zapisano u
knjizi Ljetopisa kraljeva judejskih? (24) Joram poinu
kraj svojih otaca i bi pokopan k svojim ocima u Davidovu
gradu. Njegov sin Ahazja zakralji se mjesto njega.
Kraljevanje Ahazje u Judeji
(25) Dvanaeste godine Jorama, sina Ahabova, kralja
Izraela, postade judejskim kraljem Ahazja, sin Joramov.
(26) Ahazji bijahu dvadeset i dvije godine kad se
zakraljio, a kraljevao je godinu dana u Jeruzalemu. Mati
mu se zvala Atalija, a bila je ki izraelskog kralja Omrija.
(27) I on je hodio putem obitelji Ahabove i inio je zlo u
oima Jahvinim, kao i obitelj Ahabova, jer je s njom bio u

rodu. (28) On je poao s Joramom, sinom Ahabovim, u

Ramot Gilead u boj protiv Hazaela, aramskog kralja. (29)
Kralj Joram vratio se u Jizreel da se lijei od rana to mu
ih zadadoe u Rami kad se borio s aramejskim kraljem
Hazaelom. Joramov sin Ahazja, judejski kralj, siao je u
Jizreel da posjeti Ahabova sina Jorama jer se Joram
razbolio.

5. POVIJEST JEHUOVA
Elizejev uenik
pomazao Jehua za kralja
#9Prorok Elizej pozva jednoga od prorokih sinova i ree
mu: "Opai se, uzmi sa sobom ovu posudu s uljem pa idi u
Ramot Gilead. (2) Kad onamo stigne, potrai Jehua, sina
Joafatova, sina Nimijeva. Kad ga nae, izvedi ga
izmeu njegovih drugova i uvedi ga u pokrajnju sobu. (3) I
uzmi posudu s uljem, izlij mu je na glavu i reci: 'Ovako
veli Jahve: Pomazao sam te za kralja izraelskoga.' Zatim
otvori vrata i bjei, ne oklijevaj." (4) Tada mladi prorok
ode u Ramot Gilead. (5) Kad je stigao, zapovjednici
vojske upravo su sjedili na okupu. On ree: "Imam ti rije
rei, zapovjednie!" Jehu upita: "Komu od nas?" On
odgovori: "Tebi, zapovjednie!" (6) Jehu tada ustade i ue
u kuu. Mladi mu ovjek izli ulje na glavu i ree mu:
"Ovako veli Jahve, Bog Izraelov: 'Pomazao sam te za
kralja nad Jahvinim narodom, nad Izraelom. (7) Ti e
pobiti obitelj Ahaba, gospodara tvoga, a ja u osvetiti krv
svojih slugu proroka i krv sviju slubenika Jahvinih na
Izebeli (8) i na svoj obitelji Ahabovoj. Iskorijenit u
Ahabu sve to mokri uza zid, robove i slobodnjake u
Izraelu. (9) Uinit u s domom Ahabovim kao s domom

Jeroboama, sina Nebatova, i kao s domom Bae, sina

Ahijina. (10) A Izebelu e prodrijeti psi na polju
jizreelskom i nitko je nee pokopati.'" - Zatim otvori vrata
i pobjee.
Jehu proglaen za kralja
(11) Jehu izie k asnicima svoga gospodara. Oni ga
upitae: "Je li sve u miru? Zato je ta budala dolazila k
tebi?" On im odgovori: "Znate ovjeka i besjedu njegovu."
(12) Oni rekoe: "Ne znamo! Kazuj nam!" On im ree:
"Govorio mi je tako i tako i rekao mi: 'Ovako veli Jahve:
Pomazao sam te za kralja nad Izraelom.'" (13) Odmah oni
uzee svoje ogrtae i prostrijee ih pred njim po
stepenicama, zatrubie u rogove i povikae: "Jehu je
kralj!"
Jehu priprema otimanje vlasti
(14) Tako Jehu, sin Joafata, sina Nimijeva, skova urotu
protiv Jorama - Joram je tada branio Ramot Gilead sa
svim Izraelcima protiv Hazaela, aramejskog kralja. (15)
Ali se kralj Joram vratio u Jizreel da lijei rane koje su
mu zadali Aramejci u boju s Hazaelom, aramejskim
kraljem. - I ree Jehu: "Ako vam je po volji, neka nitko ne
utekne iz grada da odnese vijest u Jizreel." (16) Jehu se
tada pope na kola i ode prema Jizreelu, jer je Joram ondje
bolovao, i Ahazja, kralj judejski, doao ga posjetiti. (17)

Straar koji je stajao na kuli u Jizreelu, videi da dolazi

Jehuova eta, javi: "Vidim nekakvu etu." Joram naredi:
"Uzmi konjanika i poalji ga pred njih da upita: je li sve s
mirom." (18) Ode konjanik preda nj i ree: "Ovako veli
kralj: je li sve s mirom?" - Jehu odgovori: "to te briga je
li s mirom! Hajde za mnom." Straar javi: "Glasnik je
stigao do njih, ali se ne vraa." (19) Kralj posla drugoga
konjanika. Taj doe k njima i upita: "Ovako veli kralj: je
li sve s mirom?" - Jehu mu odgovori: "to te briga je li s
mirom! Hajde za mnom." (20) Straar opet javi: "Doao je
do njih, ali se ne vraa. A vonja je kao vonja Jehua, sina
Nimijeva: vozi kao mahnit!" (21) Joram ree: "Prei!" I
upregoe u njegova kola. Joram, kralj Izraela, i judejski
kralj Ahazja izioe, svaki u svojim kolima, u susret
Jehuu. Susretoe ga u polju Nabota Jizreelca.
Ubojstvo Jorama
(22) Kad Joram ugleda Jehua, upita ga: "Je li sve u miru,
Jehu?" Ovaj odgovori: "Kakvu miru dok traju bludnitva
tvoje majke Izebele i njena mnoga aranja!" (23) Joram
okrenu i udari u bijeg govorei Ahazji: "Izdaja, Ahazja!"
(24) Jehu se lati luka, ustrijeli Jorama meu plea: strijela
mu proe posred srca te se on srui u kola. (25) Jehu ree
svome dvorjaniku Bidkaru: "Digni ga i baci na njivu
Nabota Jizreelca. Sjeti se: kad smo ja i ti jahali za
njegovim ocem Ahabom, kako Jahve izree protiv njega:
(26) 'Kunem se: kako sino vidjeh krv Nabotovu i krv

njegovih sinova,' rije je Jahvina, 'tako u ti vratiti isto na

ovome polju,' rije je Jahvina. Digni ga, dakle, i baci ga
na to polje, prema rijei Jahvinoj."
Ubojstvo Ahazje
(27) Kada je to vidio judejski kralj Ahazja, pobjee
prema Bet Haganu, ali ga je Jehu gonio i naredio: "Ubijte i
njega!" Ranili su ga u kolima na brdu Guru, koje se nalazi
kod Jibleama. Ali je umakao u Megido i ondje umrije.
(28) Njegove su ga sluge u kolima prenijele u Jeruzalem i
sahranile ga u grobnici kraj njegovih otaca, u Davidovu
gradu. (29) Jedanaeste godine kraljevanja Jorama, sina
Ahabova, Ahazja postade kralj nad Judejom.
Ubojstvo Izebele
(30) A Jehu bijae uao u Jizreel. Kad je to ula Izebela,
namaza oi, uresi glavu i pogleda s prozora. (31) I kad je
Jehu ulazio na vrata, ona ree: "Kako je, Zimri, ubojico
svoga gospodara?" (32) Jehu okrenu lice prema prozoru i
ree: "Tko je sa mnom, tko?" I dva-tri dvoranina
pogledae prema njemu. (33) On ree: "Bacite je dolje." I
oni je bacie. Njena je krv poprskala zidove i konje, koji
je pogazie. (34) Uao je on, jeo i pio, a zatim naredio:
"Pogledajte onu prokletnicu i sahranite je, jer je bila
kraljevska ki." (35) I odoe da je sahrane, ali ne naoe
nita od nje, osim lubanje, nogu i ruku. (36) Vratie se i

javie, a Jehu ree: "To je rije koju je Jahve objavio

preko svoga sluge Ilije Tibijca: 'U polju jizreelskom psi
e prodrijeti Izebelino tijelo. (37) Izebelino truplo bit e
kao gnoj u polju, da se nee moi kazati: Ovo je Izebela.'"
Unitenje izraelske kraljevske obitelji
#10U Samariji bijae sedamdeset Ahabovih sinova. Jehu
napisa pismo i posla ga u Samariju zapovjednicima grada,
starjeinama i skrbnicima Ahabove djece. Kazivae u
njemu: (2) "Sada, kad vam stigne ovo pismo - vi, u kojih
su sinovi vaeg gospodara, koji imate kola i konje, tvrde
gradove i oruje - (3) pogledajte koji je izmeu sinova
vaeg gospodara najbolji i najdostojniji, pa ga postavite
na prijestolje njegova oca i borite se za dom svoga
gospodara." (4) Ali se oni veoma uplaie i rekoe: "Eto,
dva mu kralja nisu mogla odoljeti, kako emo mu mi
odoljeti?" (5) Upravitelj dvora, zapovjednik grada,
starjeine i skrbnici poruie ovo Jehuu: "Mi smo tvoje
sluge, init emo sve to nam bude naredio; kraljem
proglaavati neemo nikoga. ini to misli da je dobro."
(6) Jehu im napisa drugo pismo i u njemu ree: "Ako ste
za mene i elite me sluati, uzmite glave ljudi, sinova
svoga gospodara, i potraite me sutra u ovo doba u
Jizreelu." Sedamdeset je naime kraljevih sinova bilo kod
uglednih graana koji su ih odgajali. (7) I kad im je stiglo
ovo pismo, uzeli su kraljeve sinove i pobili ih svih
sedamdeset. Njihove su glave metnuli u koare i poslali su

ih njemu u Jizreel. (8) Glasnik doe i javi mu: "Donijeli

su glave kraljevih sinova." On ree: "Stavite ih do sutra
kod ulaznih vrata, u dvije hrpe." (9) Ujutro izie, stade i
ree svomu narodu: "Vi ste pravedni! Ja sam se urotio
protiv svoga gospodara i ja sam ga ubio, ali tko pobi sve
ove? (10) Znajte, dakle, da nije izostala nijedna rije koju
ree Jahve o obitelji Ahabovoj; nego je Jahve izvrio sve
to je rekao preko sluge svoga Ilije." (11) I Jehu pobi sve
koji su u Jizreelu ostali iz kue Ahabove, sve velikae
njegove, pouzdanike i sveenike njegove. Nije potedio
nikoga.
Pokolj Ahazjine brae
(12) Potom usta Jehu i poe u Samariju. Kad je bio na
cesti kod Bet Ekeda pastirskoga, (13) nae brau
judejskog kralja Ahazje te ih upita: "Tko ste?" Oni mu
odgovorie: "Mi smo braa Ahazjina, a silazimo da
pozdravimo sinove kraljeve i sinove kraljiine." (14)
Tada zapovjedi: "Pohvatajte ih ive!" I ive ih pohvatae i
pobie ih na studencu kod Bet Ekeda, njih etrdeset i
dvojicu. Nije ostavio ni jednoga od njih.
Jehu i Jonadab
(15) Otiavi odatle, nae Jonadaba, sina Rekabova, koji
mu je dolazio u susret. On ga pozdravi i ree mu: "Je li
tvoje srce iskreno prema mome, kao to je moje prema

tvome srcu?" Jonadab odgovori: "Jest." - "Ako je tako, daj

mi ruku." Jonadab mu prui ruku i Jehu ga posadi kraj sebe
na kola. (16) I ree mu: "Hodi sa mnom, divit e se mojoj
revnosti za Jahvu." I odvede ga na svojim kolima. (17)
Uao je u Samariju i poubijao sve preivjele iz obitelji
Ahabove u Samariji. Sve ih je iskorijenio po rijei koju
Jahve bijae rekao Iliji.
Pokolj Baalovih vjernika
i ruenje njegova hrama
(18) Jehu je sakupio sav narod i rekao mu: "Ahab je malo
potivao Baala; Jehu e ga vie potivati. (19) Sada mi
pozovite sve proroke Baalove, sve njegove sluge i sve
njegove sveenike, neka ni jedan ne izostane, jer u
rtvovati veliku rtvu Baalu. Tko izostane, izgubit e
ivot." Jehu je radio lukavo, da bi unitio Baalove
vjernike. (20) Jehu ree: "Sazovite sveani zbor Baalu." I
sazvae ga. (21) Jehu je nato poslao glasnike po svem
Izraelu i doli su svi Baalovi vjernici: nije bilo ni jednoga
da bi izostao. Skupili su se u Baalov hram, koji se ispunio
od jednoga zida do drugoga. (22) Jehu ree uvaru
haljina: "Iznesi haljine svim Baalovim vjernicima." I
iznese im haljine. (23) Jehu ue u hram Baalov s
Jonadabom, sinom Rekabovim, i ree Baalovim
vjernicima: "Provjerite dobro da nema ovdje meu vama
Jahvina sluge nego samih Baalovih vjernika." (24) I poe

rtvovati klanice i paljenice. Ali je Jehu postavio vani

osamdeset svojih ljudi i rekao im: "Ako koji od vas pusti
da utekne i jedan od ovih ljudi to ih predajem u vae
ruke, svojim e ivotom platiti njegov ivot." (25) Kad je
Jehu zavrio prinos paljenice, naredi tjelesnoj strai i
dvoranima: "Uite, pobijte ih! Nitko neka ne izie!"
Tjelesna straa i dvorani uoe, pobie ih otricom maa i
prodrijee sve do svetita Baalova hrama. (26) Iznesoe
Baalov lik iz hrama i spalie ga. (27) Raskopae rtvenik
Baalov, sruie i hram Baalov i pretvorie ga u jame za
neist, koje su ostale do danas.
Kraljevanje Jehuovo u Izraelu
(28) Tako je Jehu istrijebio Baala iz Izraela. (29) Ali se
Jehu nije okrenuo od grijeha Jeroboama, sina Nebatova,
kojima je zavodio Izraela, od zlatnih telaca u Betelu i
Danu. (30) Jahve je rekao Jehuu: "Zato to si dobro
izvrio ono to mi je po volji i to si uinio sve to sam
nosio u srcu protiv kue Ahabove, tvoji e sinovi sve do
etvrtoga koljena sjediti na prijestolju Izraelovu." (31) Ali
Jehu nije vjerno i svim srcem svojim slijedio zakon Jahve,
Boga Izraelova. Nije se odvratio od grijeha kojima je
Jeroboam zavodio Izraela. (32) U ono je vrijeme Jahve
poeo krnjiti zemlju izraelsku, i Hazael se tukao s
Izraelcima na svom podruju, (33) od Jordana prema
sunevu izlasku, u svoj zemlji Gileadu, u zemlji Gadovoj,
Rubenovoj i Manaeovoj, sve od Aroera na obali Arnona,

do Gileada i Baana. (34) Ostala povijest Jehuova, sve

to je uinio, sva njegova djela, zar to nije zapisano u
knjizi Ljetopisa kraljeva izraelskih? (35) Poinuo je kraj
svojih otaca i pokopae ga u Samariji. Joahaz, sin njegov,
zakralji se mjesto njega. (36) Jehu je vladao u Samariji
nad Izraelom dvadeset i osam godina.

6. OD KRALJEVANJA
ATALIJE
DO ELIZEJEVE SMRTI
Povijest Atalije
#11Zato Ahazjina mati Atalija, vidjevi gdje joj sin
poginu, ustade i posmica sav kraljevski rod. (2) Ali
Joeba, ki kralja Jorama i sestra Ahazjina, uze Ahazjina
sina Joaa; ukravi ga izmeu kraljevih sinova koje su
ubijali, metnu ga s dojiljom u lonicu. Tako ga je sakrila
od Atalije te nije pogubljen. (3) Bio je sakriven u Domu
Jahvinu est godina, sve dok je zemljom vladala Atalija.
(4) Sedme godine Jojada posla po satnike Karijaca i
tjelesnu strau i pozva ih k sebi u Dom Jahvin. Sklopi s
njima savez, zakle ih i pokaza im kraljeva sina. (5) I ree
im: "Evo to valja da uinite: treina vas koji subotom
ulazite u slubu neka uva strau kod kraljevskoga dvora.
(6) Druga treina, ona kod Surskih vrata, i trea treina,
ona kod stranjih straarskih vrata, neka uvaju strau kod
ulaza u dvor; (7) a ostala dva vaa odreda, svi koji
subotom izlaze iz slube, neka uvaju strau u Domu
Jahvinu kod kralja. (8) Tako ete okruiti kralja, svaki s

orujem u ruci. I tko god pokua proi kroz vae redove,

neka bude pogubljen. Budite uz kralja kamo god poe ili
izae." (9) Satnici su uinili sve kako im je naredio
sveenik Jojada. Svaki je od njih uzeo svoje ljude koji
subotom ulaze u slubu s onima koji subotom izlaze. I svi
su doli sveeniku Jojadi. (10) Sveenik dade satnicima
koplja i titove kralja Davida to su bili u Domu Jahvinu.
(11) Straari se svrstae, s orujem u ruci, od june do
sjeverne strane Doma i prema rtveniku i Domu oko kralja
unaokolo. (12) Tada Jojada izvede sina kraljeva, stavi mu
krunu i dade mu Svjedoanstvo te ga pomaza za kralja.
Pljeskali su i vikali: "ivio kralj!" (13) Kad Atalija u
viku naroda, doe k narodu u Dom Jahvin. (14) Pogleda
bolje, kad gle, kralj, po obiaju, stoji na svojem mjestu, a
pred kraljem zapovjednici i svirai; sav puk klike od
radosti i trubi u trube. Tad Atalija razdrije haljine i
povika: "Izdaja! Izdaja!" (15) Sveenik Jojada naredi
satnicima i vojnim zapovjednicima: "Izvedite je kroz
redove i tko krene za njom pogubite ga maem." Jo je
sveenik dodao: "Nemojte je smaknuti u Domu Jahvinu."
(16) Stavie ruke na nju; a kad je kroz Konjska vrata stigla
do kraljevskog dvora, ondje je pogubie. (17) Tada Jojada
sklopi savez izmeu Jahve, kralja i naroda da narod bude
narod Jahvin. (18) Potom sav narod ode u Baalov hram i
razorie ga, poruie rtvenike i polomie likove; a
Baalova sveenika Matana ubie pred rtvenicima. A
sveenik opet postavi strae kod Doma Jahvina. (19)

Zatim uze satnike Karijaca, strau i sav narod. Oni

izvedoe kralja iz Doma Jahvina i uvedoe ga u dvor kroz
Vrata straarska. I Joa sjede na kraljevsko prijestolje.
(20) Sav se puk veselio i grad se smirio kad su Ataliju
ubili maem u kraljevskom dvoru.
Joaevo kraljevanje u Judeji
#12Joau je bilo sedam godina kad se zakraljio. (2)
Sedme godine Jehuova kraljevanja Joa je postao kraljem
i kraljevao je etrdeset godina u Jeruzalemu. Majka mu se
zvala Sibja i bila je iz Beer ebe. (3) Joa je inio to je
pravo u oima Jahve svega svog vijeka jer ga je pouavao
sveenik Jojada. (4) Ali uzviica nisu sruili i narod je
svejednako prinosio rtve i kad na uzviicama. (5) Joa
ree sveenicima: "Sav novac od posveenih darova to
se donosi u Dom Jahvin, novac koji je nekomu nametnut
procjenom i novac to ga tko od svoje volje donose u
Dom Jahvin (6) neka sveenici uzimaju svaki od svoga
znanca i oni neka tim poprave Dom gdje god se nae koje
oteenje." (7) Ali u dvadeset i treoj godini kraljevanja
Joaeva sveenici nisu jo popravili Doma. (8) Tada kralj
Joa pozva sveenika Jojadu i druge sveenike i ree im:
"Zato ne popravljate Dom? Odsad ne smijete vie sebi
uzimati novac od svojih znanaca nego ga morate dati za
popravak Doma." (9) Sveenici pristadoe da ne uzimaju
novac od naroda, ali ni Doma da ne popravljaju. (10)
Tada sveenik Jojada uze koveg, proreza rupu na

zaklopcu i stavi ga uza rtvenik, zdesna od ulaza u Dom

Jahvin. Sveenici, uvari praga, stavljali su u nj sav novac
sabran u Domu Jahvinu. (11) Kad bi se vidjelo da u
kovegu ima mnogo novaca, doao bi kraljev tajnik s
velikim sveenikom te bi prebrojili i zavezali novac koji
se nalazio u Domu Jahvinu. (12) Prebrojeni novac
uruivao se upraviteljima poslova oko popravka Doma
Jahvina, a oni su isplaivali drvodjeljama i graditeljima
koji su radili u Domu Jahvinu (13) i zidarima i klesaima
kamena, i za nabavu drveta i tesanog kamena odreena za
popravak Doma Jahvina, ukratko: za trokove oko
popravka Doma. (14) Ali u Domu Jahvinu nisu se pravile
srebrne ae, ni noevi, ni plitice, ni trube, niti bilo kakav
predmet od zlata ili srebra za novac koji je darovan, (15)
nego su ga davali radnicima koje su najmili za popravak
Jahvina Doma. (16) Nije se traio obraun od ljudi kojima
su predavali novac da ga daju radnicima, jer su oni radili
savjesno. (17) Novac naknadnice i okajnice nije se unosio
u Dom Jahvin, nego je pripao sveenicima. (18) Tada
Hazael, aramejski kralj, poe u rat protiv Gata i osvoji ga.
Zatim odlui poi protiv Jeruzalema. (19) Joa, judejski
kralj, uze sve posveene darove koje su posvetili judejski
kraljevi, njegovi oci: Joafat, Joram i Ahazja, sve to je
sam prikazao i sve zlato koje se nalo u riznicima Doma
Jahvina i kraljevskog dvora. Sve to posla Hazaelu,
aramejskom kralju, i tako se ovaj udalji od Jeruzalema.
(20) Ostala povijest Joaeva i sve to je uinio, zar sve to

nije zapisano u knjizi Ljetopisa kraljeva judejskih? (21)

Njegovi asnici ustadoe i skovae zavjeru; ubie Joaa u
Bet Milu kad je u nj silazio. (22) Njegovi asnici Jozakar,
sin imatov, i Jozabad, sin omerov, zadae mu smrtni
udarac. Pokopali su ga kraj njegovih otaca u Davidovu
gradu, a njegov sin Amasja zakralji se mjesto njega.
Joahazovo kraljevanje u Izraelu
#13Dvadeset i tree godine kraljevanja judejskog kralja
Joaa, sina Ahazjina, postade Joahaz, sin Jehuov,
izraelskim kraljem u Samariji. Kraljevao je sedamnaest
godina. (2) On je inio to je zlo u oima Jahvinim i
poveo se za grijesima Jeroboama, sina Nebatova, koji je
zavodio Izraela. Od njih nije odstupao. (3) Tada Jahve
uskipje gnjevom na Izraela i predade ga u ruke aramejskog
kralja Hazaela i u ruke Ben-Hadada, sina Hazaelova, za
sve ono vrijeme. (4) Ali je Joahaz ublaio lice Jahvino i
Jahve ga je usliio, jer je vidio nevolju koju je aramejski
kralj nanosio Izraelu. (5) Jahve je dao Izraelu izbavitelja
koji ga je izbavio od ruke aramejske te su Izraelci ivjeli u
svojim atorima kao i prije. (6) Ali nisu odstupali od
grijeha kojim Jeroboam bijae zaveo Izraela: ustrajali su u
njemu, pa i aere ostadoe u Samariji. (7) Jahve je ostavio
Joahazu samo pedeset konjanika kao vojsku, deset bojnih
kola i deset tisua pjeaka; kralj aramejski bijae ih
unitio i zgazio ih kao prah u vridbi. (8) Ostala povijest
Joahazova, sve to je uinio i poduzimao, zar sve to nija

zapisano u knjizi Ljetopisa kraljeva izraelskih? (9) Joahaz

je poinuo sa svojim ocima i bi pokopan u Samariji, a
njegov sin Joa zakralji se mjesto njega.
Joaevo kraljevanje u Izraelu
(10) Trideset i sedme godine kraljevanja judejskoga kralja
Joaa postade Joa, sin Joahazov, izraelskim kraljem u
Samariji; kraljevao je esnaest godina. (11) inio je to je
zlo u oima Jahvinim. Nije odstupao od grijeha
Jeroboama, sina Nebatova, koji je zaveo Izraela. Za njim
se poveo. (12) Ostala povijest Joaeva, sve to je uinio,
junatva njegova, kako je ratovao s Amasjom, judejskim
kraljem, zar sve to nije zapisano u knjizi Ljetopisa
kraljeva izraelskih? (13) Joa je poinuo sa svojim ocima,
a Jeroboam se popeo na njegovo prijestolje. Joaa
pokopae u Samariji uz izraelske kraljeve.
Smrt Elizejeva
(14) Kad se Elizej razbolio od bolesti od koje mu valjade
umrijeti, doe mu izraelski kralj Joa, rasplaka se nad
njim i ree mu: "Oe moj, oe moj! Kola Izraelova i
konjanici njegovi!" (15) Elizej mu ree: "Uzmi luk i
strijele." I on dohvati luk i strijele. (16) Elizej e tada
kralju: "Nategni luk!" I on ga natee. Elizej stavi ruke na
ruke kraljeve, (17) zatim ree: "Otvori prozor prema
istoku." I on ga otvori, a nato e Elizej: "Odapni!" I on

odape, a Elizej ree: "Pobjedonosna strijela Jahvina!

Pobjednika strijela nad Aramejcima! Do nogu e potui
Aramejce kod Afeka." (18) I nastavi: "Uzmi strijele!" On
ih uze. Elizej tada ree kralju: "Udri o zemlju!" On udari
tri puta i stade. (19) Tada se rasrdi na njega Boji ovjek i
ree: "Pet ili est puta trebalo je da udari! Tada bi
potpuno potukao Aramejce; ovako e ih pobijediti samo
tri puta." (20) Elizej zatim umrije i pokopae ga. A
pljakake ete Moabaca napadale zemlju svake godine.
(21) Dogodilo se te su neki, sahranjujui ovjeka, opazili
razbojnike: bacie mtrvaca u grob Elizejev i odoe.
Mrtvac, dotakavi se Elizejevih kostiju, oivje i stade na
noge.
Pobjeda nad Aramejcima
(22) Aramejski kralj Hazael ugnjetavae Izraelce svega
vijeka Joahazova. (23) Ali im se Jahve smilova i raali se
nad njima. Pogleda na njih zbog svoga Saveza koji je
sklopio s Abrahamom, Izakom i Jakovom. Nije ih htio
unititi i nije ih odbacio daleko od svoga lica do danas.
(24) Hazael, aramejski kralj, umrije, a njegov sin BenHadad zavlada namjesto njega. (25) Tada Joa, sin
Joahazov, opet uze iz ruke Ben-Hadada, sina Hazaelova,
gradove koje Hazael u ratu bijae oteo njegovu ocu
Joahazu. Joa ga je tri puta potukao i vratio gradove
Izraelove.

VII. DVA KRALJEVSTVA

ZAUZIMANJA SAMARIJE

DO

Amasjino kraljevanje u Judeji

#14Druge godine kraljevanja Joaa, sina Joahazova, nad
Izraelom, postade judejskim kraljem Amasja, sin Joaev.
(2) Bilo mu je dvadeset i pet godina kad se zakraljio, a
kraljevao je dvadeset i devet godina u Jeruzalemu. Mati
mu se zvala Joadana i bila je iz Jeruzalema. (3) inio je
to je pravo u Jahvinim oima, ali ne sasvim kao praotac
njegov David. U svemu je slijedio Joaa, svoga oca. (4)
Ali uzviica nije razruio i narod je svejednako prinosio
rtve i kad na uzviicama. (5) Kad je uvrstio kraljevstvo,
smakao je one asnike koji su mu ubili oca. (6) Ali nije
pogubio sinova onih ubojica, prema onome to je napisano
u knjizi Zakona Mojsijeva, gdje Jahve zapovijeda: "Neka
se oevi ne pogubljuju za sinove ni sinovi za oeve, nego
svatko neka gine za svoj grijeh." (7) On je potukao
Edomce u Slanoj dolini, deset tisua njih, i u bitki je
zauzeo Selu; dao joj je ime Jokteel, koje nosi do
dananjega dana. (8) Tada Amasja posla glasnike
izraelskom kralju Joau, sinu Jehuova sina Joahaza, i
porui mu: "Doi da se ogledamo!" (9) A izraelski kralj
Joa odvrati judejskom kralju Amasji: "Libanonski je trn
jedanput poslao glasnike k libanonskom cedru: 'Daj ker

mome sinu za enu', ali su divlje zvijeri libanonske prole

i trn izgazile. (10) Potukao si Edomce, pa ti se srce
uzobijestilo i trai slavu! Radije ostani kod kue. Zato
izaziva zlo i hoe da propadne ti i svi Judejci s
tobom?" (11) Ali Amasja ne poslua. Izae izraelski kralj
Joa te se ogledae u boju on i judejski kralj Amasja u Bet
emeu u Judeji. (12) Izraelci porazie Judejce i oni
pobjegoe svaki pod svoj ator. (13) Izraelski kralj Joa
uhvati u Bet emeu judejskoga kralja Amasju, sina
Joaeva, sina Ahazjina, i odvede ga u Jeruzalem. Tada
srui jeruzalemski zid od Efrajimovih vrata do Ugaonih
vrata, u duini od etiri stotine lakata. (14) Uzevi sve
zlato, srebro i posue to se nalazilo u Domu Jahvinu i u
riznici kraljevskog dvora, povrh toga i taoce, vrati se u
Samariju. (15) Ostala povijest Joaeva, sve to je inio i
poduzimao i kako je ratovao s Amasjom, judejskim
kraljem, zar sve to nije zapisano u knjizi Ljetopisa
izraelskih kraljeva? (16) Joa je poinuo sa svojim ocima
i pokopan je u Samariji uz kraljeve izraelske. Sin njegov
Jeroboam zakralji se mjesto njega. (17) Amasja, sin
Joaev, judejski kralj, ivio je jo petnaest godina poslije
smrti izraelskog kralja Joaa, sina Joahazova. (18) A
ostala povijest Amasjina zar nije zapisana u knjizi
Ljetopisa kraljeva judejskih? (19) Protiv njega je skovana
urota u Jeruzalemu. Iako je on pobjegao u Laki, poslae
za njim u Laki ljude koji ga ondje ubie. (20) Odande su
ga prenijeli na konjima i sahranili u Jeruzalemu kraj

njegovih otaca, u Davidovu gradu. (21) Tada sav judejski

narod uze Azahju, komu bijae esnaest godina, i zakralji
ga namjesto njegova oca Amasje. (22) On opet sagradi
Elat povrativi ga Judeji, poto je kralj poinuo kod
svojih otaca.
Kraljevanje Jeroboama II. u Izraelu
(23) Petnaeste godine kraljevanja judejskog kralja
Amasje, sina Joaeva, postade izraelskim kraljem u
Samariji Jeroboam, sin Joaev. On je kraljevao etrdeset i
jednu godinu. (24) inio je to je zlo u oima Jahvinim,
nije se ostavio nijednoga grijeha Jeroboama, sina
Nebatova, koji je zaveo Izraela. (25) On je dobio natrag
izraelsko podruje od Ulaza u Hamat do Mrtvoga mora,
prema rijei koju je Jahve, Bog Izraelov, rekao preko
sluge svoga Jone, sina Amitajeva, proroka iz Gat
Hahefera. (26) Jer je Jahve vidio ljutu nevolju Izraelovu
da vie nema ni slobodnih ni robova i nikoga da pomogne
Izraelu. (27) Ali Jahve nije odluio izbrisati ispod neba
ime Izraelovo: spasio ga je rukom Jeroboama, sina
Joaeva. (28) Ostala povijest Jeroboama, sve to je uinio
i sve to je poduzimao, kako je ratovao i kako je vratio
Damask Judi i Izraelu, zar sve to nije zapisano u knjizi
Ljetopisa kraljeva izraelskih? (29) Jeroboam je poinuo
sa svojim ocima. Pokopali su ga u Samariji uz kraljeve
izraelske, a njegov sin Zaharija zakralji se mjesto njega.

Azarjino kraljevanje u Judeji

#15Dvadeset i sedme godine kraljevanja Jeroboama,
kralja izraelskog, postade judejskim kraljem Azarja, sin
Amasjin. (2) Bilo mu je esnaest godina kad se zakraljio,
a kraljevao je pedeset i dvije godine u Jeruzalemu. Mati
mu se zvala Jekolija, a bila je iz Jeruzalema. (3) inio je
to je pravo u Jahvinim oima, sasvim kao i njegov otac
Amasja. (4) Samo uzviica nije sruio i narod je
svejednako prinosio rtve i kad na uzviicama. (5) Ali
Jahve udari kralja i ostade on gubav do smrti. Stanovao je
u odvojenoj kui. Kraljev sin Jotam bio upravitelj dvora i
sudio je puku zemlje. (6) Ostala povijest Azarjina i sve
to je uinio, zar sve to nije zapisano u knjizi Ljetopisa
kraljeva judejskih? (7) Azarja je poinuo i sahranie ga
kraj njegovih otaca u Davidovu gradu. A na njegovo se
mjesto zakralji sin mu Jotam.
Zaharijino kraljevanje u Izraelu
(8) Trideset i osme godine Azarjina kraljevanja u Judeji
postade izraelskim kraljem u Samariji za est mjeseci
Zaharija, sin Jeroboamov. (9) On je inio to je zlo u
oima Jahvinim, kao to su inili njegovi oci; nije
odstupao od grijeha Jeroboama, sina Nebatova, koji je na
grijeh naveo Izraela. (10) alum, sin Jabeov, uroti se
protiv njega; udario ga je i usmrtio u Jibleamu te se
zakraljio mjesto njega. (11) Ostala povijest Zaharijina

zapisana je u knjizi Ljetopisa izraelskih kraljeva. (12)

Ispunila se rije koju je Jahve rekao Jehuu: "Tvoji e
sinovi sjediti na prijestolju Izraela sve do etvrtog
koljena." I tako je bilo.
Kraljevanje aluma u Izraelu
(13) alum, sin Jabeov, postade kraljem trideset i devete
godine kraljevanja Uzije, judejskog kralja, i kraljevao je
mjesec dana u Samariji. (14) Menahem, sin Gadijev, ode
iz Tirse, ue u Samariju te udari aluma, sina Jabeova,
usmrti ga i zakralji se mjesto njega. (15) Ostala povijest
alumova i urota koju je skovao, sve je zapisano u knjizi
Ljetopisa kraljeva izraelskih. (16) Tada je Menahem
razorio Tifnah i sve to je u njem bilo i njegovo podruje
od Tirse jer mu nisu otvorili vrata. Razorio ga je i
rasporio sve trudnice u njemu.
Kraljevanje Menahema u Izraelu
(17) Trideset i devete godine kraljevanja Azarje u Judeji
postade Menahem, sin Gadijev, kraljem Izraela. Kraljevao
je deset godina u Samariji. (18) inio je to je zlo u oima
Jahvinim; nije odstupao od grijeha Jeroboama, sina
Nebatova, koji je zaveo Izraela. U njegovo vrijeme (19)
Pul, kralj Asirije, osvoji zemlju. Menahem dade Pulu
tisuu talenata srebra da mu pomogne uvrstiti kraljevsku
vlast u njegovim rukama. (20) Menahem ubra taj novac od

Izraela, od svih imunih ljudi, da bi ga mogao dati

asirskom kralju. Po osobi je bilo pedeset ekela srebra.
Tako se asirski kralj vratio i nije ondje ostao u zemlji.
(21) Ostala povijest Menahema i sve to je uinio, zar sve
to nije zapisano u knjizi Ljetopisa kraljeva izraelskih?
(22) Menahem je poinuo sa svojim ocima, a sin njegov
Pekahja zakralji se na njegovo mjesto.
Kraljevanje Pekahje u Izraelu
(23) Pedesete godine kraljevanja judejskog kralja Azarje
postade kraljem izraelskim u Samariji Pekahja, sin
Menahemov. Kraljevao je dvije godine. (24) On je inio
to je zlo u oima Jahvinim; nije odstupao od grijeha
Jeroboama, sina Nebatova, koji je zaveo Izraela. (25)
Njegov dvoranin Pekah, sin Remalijin, uroti se protiv
njega i ubi ga u Samariji, u kuli kraljevskog dvora, s
Argobom i Arjeom. Imao je sa sobom pedeset ljudi iz
Gileada. Ubio je kralja i zakraljio se mjesto njega. (26)
Ostala povijest Pekahje i sve to je uinio, sve je to
zapisano u knjizi Ljetopisa izraelskih kraljeva.
Pekahovo kraljevanje u Izraelu
(27) Pedeset i druge godine kraljevanja Azarje,
judejskoga kralja, postade kraljem u Samariji Pekah, sin
Remalijin. Kraljevao je dvadeset godina. (28) On je inio
to je zlo u oima Jahvinim; nije odstupao od grijeha

Jeroboama, sina Nebatova, koji je zaveo Izraela. (29) U

vrijeme izraelskog kralja Pekaha doao je asirski kralj
Tiglat Pileser i zauzeo Ijon, Abel Bet Maaku, Janoah,
Kede, Hasor, Gilead, Galileju i svu zemlju Naftalijevu. I
odveo je stanovnitvo u Asiriju. (30) Hoea, sin Elin,
uroti se protiv Pekaha, sina Remalijina, ubi ga i zakralji
mjesto njega dvadesete godine Jotama, sina Uzijina. (31)
Ostala povijest Pekahova, sve to je uinio, sve je to
zapisano u knjizi Ljetopisa izraelskih kraljeva.
Jotamovo kraljevanje u Judeji
(32) Druge godine kraljevanja Pekaha, sina Remalijina,
nad Izraelom, postade judejskim kraljem Jotam, sin Uzijin.
(33) Bilo mu je dvadeset i pet godina kad se zakraljio, a
kraljevao je esnaest godina u Jeruzalemu. Materi mu
bjee ime Jerua, Sadokova ki. (34) inio je to je pravo
u Jahvinim oima, sasvim kao i otac mu Uzija. (35) Ali ni
on nije sruio uzviica; narod je svejednako prinosio rtve
i kad na uzviicama. On je sagradio Gornja vrata na Domu
Jahvinu. (36) Ostala povijest Jotama i sve to je uinio,
zar to nije sve zapisano u knjizi Ljetopisa judejskih
kraljeva? (37) U njegove je dane Jahve poeo slati protiv
Judeje aramejskog kralja Resina i Pekaha, sina
Remalijina. (38) Tada Jotam poinu kod otaca i sahranie
ga u gradu njegova praoca Davida. A na njegovo se mjesto
zakralji sin mu Ahaz.

Ahazovo kraljevanje u Judeji

#16Sedamnaeste godine vladanja Pekaha, sina Remalijina,
postade judejskim kraljem Ahaz, sin Jotamov. (2) Ahazu
je bilo dvadeset godina kad se zakraljio, a kraljevao je
esnaest godina u Jeruzalemu, ali nije inio to je pravo u
oima Jahve, Boga njegova, kao to je inio predak mu
David. (3) ivio je poput izraelskih kraljeva i sam je
proveo svoga sina kroz oganj po gnusnom obiaju naroda
to ih je Jahve protjerao pred Izraelovim sinovima. (4)
Prinosio je rtve i kad po uzviicama i breuljcima i pod
svakim zelenim drvetom. (5) Tada aramejski kralj Resin i
Pekah, sin Remalijin, kralj Izraela, pooe u rat protiv
Jeruzalema. Opsjedoe ga, ali ga ne mogoe osvojiti. (6)
U to vrijeme aramejski kralj Resin vrati Elat Edomcima;
protjerao je Judejce iz Elata; uli su Edomci u njega i
ondje su ostali do danas. - (7) Tada Ahaz uputi poslanike
asirskom kralju Tiglat-Pileseru da mu kau: "Ja sam tvoj
sluga i sin tvoj! Doi i izbavi me iz ruku aramejskog
kralja i kralja Izraela, koji su se digli protiv mene." (8)
Ahaz je uzeo srebro i zlato to se nalazilo u Domu Jahvinu
i u riznicama kraljevskog dvora i sve je poslao na dar
asirskom kralju. (9) I poslua ga asirski kralj: otiao je na
Damask i osvojio ga. Stanovnitvo je odveo u suanjstvo u
Kir, a Resina je pogubio. (10) Kralj Ahaz otiao je u
Damask u susret asirskom kralju Tiglat-Pileseru. I vidio je
rtvenik koji bijae u Damasku. Tada kralj Ahaz posla
sveeniku Uriji mjere rtvenika, njegov nacrt i sve

pojedinosti njegove grae. (11) Sveenik Urija sagradi

rtvenik; sve je upute to ih je kralj Ahaz uputio iz
Damaska izvrio sveenik Urija prije nego to se kralj
Ahaz vratio iz Damaska. (12) Poto je kralj Ahaz stigao iz
Damaska, vidio je rtvenik, priao mu i popeo se na nj.
(13) Spalio je na rtveniku svoju paljenicu i svoju
prinosnicu, izlio svoju ljevanicu i krvlju priesnica
pokropio rtvenik. (14) A mjedeni rtvenik, koji bijae
pred Jahvom, maknuo je ispred Hrama, gdje je bio izmeu
novoga rtvenika i Doma Jahvina. I postavio ga je pokraj
novoga rtvenika sa sjevera. (15) Kralj Ahaz zapovjedio
je sveeniku Uriji: "Na velikom e rtveniku spaljivati
jutarnju paljenicu i veernju prinosnicu, kraljevu paljenicu
i njegovu prinosnicu, i paljenice, prinosnice i ljevanice
svega naroda. Po njemu e izlijevati svu krv paljenica i
klanica. A o rtveniku od mjedi jo u razmisliti." (16)
Sveenik Urija uini sve to mu je naredio kralj Ahaz.
(17) Kralj Ahaz skinuo je okvire s podnoja; s njih je
skinuo i umivaonike. A mjedeno more skinuo je s volova
koji su stajali pod njim i stavio ga na kameni pod. (18)
Pred asirskim je kraljem uklonio iz Jahvina Doma
Subotnji hodnik koji bijahu sagradili i vanjski kraljevski
prilaz. (19) Ostala povijest Ahazova i sve to je uinio,
zar to nije sve zapisano u knjizi Ljetopisa judejskih
kraljeva? (20) Ahaz je poinuo sa svojim ocima i
sahranjen je u Davidovu gradu. Na njegovo se mjesto
zakraljio sin mu Ezekija.

Kraljevanje Hoee u Izraelu

#17Dvanaeste godine kraljevanja Ahaza u Judeji, postao
je Hoea, sin Elin, izraelskim kraljem u Samariji.
Kraljevao je devet godina. (2) On je inio to je zlo u
oima Jahvinim, ali ne kao izraelski kraljevi, njegovi
prethodnici. (3) Asirski kralj Salmanasar poao je protiv
Hoee, koji mu se pokorio i plaao mu danak. (4) Ali je
asirski kralj otkrio da mu Hoea sprema zavjeru: jo je
Hoea poslao poslanike egipatskom kralju Sou i nije
platio danaka asirskom kralju kao svake godine. Tada ga
asirski kralj baci u tamnicu.
Osvajanje Samarije
(5) Asirski kralj osvoji svu zemlju i krenu opsjedati
Samariju. Opsjedao ju je tri godine. (6) Devete godine
Hoeine vladavine zauze asirski kralj Samariju i odvede
Izraelce u suanjstvo u Asiriju. Naselio ih je u Helahu, i
na Haboru, rijeci u Gozanu, i u gradovima medijskim.
Razmiljanja nad ruevinama
izraelskog kraljevstva
(7) I tako se dogodilo zato to su Izraelci sagrijeili protiv
Jahve, Boga svoga, koji ih je izveo iz zemlje egipatske,
ispod vlasti faraona, kralja egipatskog. tovali su druge

bogove, (8) slijedili obiaje naroda to ih je Jahve

protjerao pred sinovima Izraelovim, ivjeli po obiajima
to su ih uveli kraljevi Izraelovi. (9) Izraelci i njihovi
kraljevi potajno su inili neprikladna djela protiv Jahve,
Boga svoga. Podigli su uzviice u svim svojim naseljima:
od straarskih kula pa do utvrenih gradova. (10) Podizali
su stupove i aere na svakom humku i pod svakim zelenim
drvetom. (11) Ondje su, na svim uzviicama, palili kad po
obiaju naroda to ih je Jahve protjerao ispred njih i inili
su zla djela te izazivali gnjev Jahvin. (12) Sluili su
idolima, premda im Jahve bijae rekao: "Ne inite toga!"
(13) A Jahve opominjae Izraelce i Judejce preko svih
svojih proroka i sviju vidjelaca: "Obratite se od zlog puta
svoga", govorio je, "i pokoravajte se naredbama i
zapovijedima mojim prema Zakonu koji sam naloio
ocima vaim i prema svemu to sam vam objavio preko
slugu svojih - proroka." (14) Ali oni nisu posluali nego
su ostali tvrdovrati kao i njihovi oci, koji nisu vjerovali u
Jahvu, Boga svoga. (15) Prezreli su njegove zakone i
Savez koji je sklopio s njihovim ocima i opomene njegove
koje im je upuivao. Teili su za ispraznou, pa su i sami
postali isprazni slijedei narode oko sebe, premda im je
Jahve zapovjedio da ne ine kao oni. (16) Odbacili su sve
zapovijedi Jahve, Boga svoga, i nainili su sebi salivene
idole, dva teleta. Podigli su aere, klanjali se svoj vojsci
nebeskoj i sluili Baalu. (17) Provodili su svoje sinove i
keri kroz oganj, odavali se vraanju i gatanju, inei tako

zlo u oima Jahvinim i razjarujui ga. (18) Tada se Jahve

razgnjevi na Izraela i odbaci ga ispred svoga lica. Ostalo
je samo pleme Judino. (19) Ali ni pleme Judino nije
dralo zapovijedi Jahve, Boga svoga, i slijedilo je obiaje
kojih su se drali Izraelci. (20) I Jahve odbaci sav rod
Izraela, ponizi ga i predade ga pljakaima, dok ih
konano ne odbaci daleko od svoga lica. (21) On je,
konano, otrgnuo Izraelce od kue Davidove, a Izrael je
proglasio kraljem Jeroboama, sina Nebatova. Jeroboam je
odvratio Izraela od Jahve i naveo ih na veliku grehotu.
(22) Izraelci su slijedili svaki grijeh koji je Jeroboam
poinio i od njega se nisu odvraali, (23) dok konano
Jahve nije odbacio Izraela ispred svoga lica, kako to
bijae objavio po svojim slugama, prorocima. Odveo je
Izraelce iz njihove zemlje u suanjstvo u Asiriju, gdje su
do dananjega dana.
Podrijetlo Samarijanaca
(24) Asirski je kralj doveo ljude iz Babilona, iz Kute, iz
Ave, Hamata i iz Sefarvajima, i naselio ih u gradovima
Samarije mjesto Izraelaca. Oni su zaposjeli Samariju i
nastanili se u gradovima njezinim. (25) U vrijeme
naseljavanja u zemlju nisu tovali Jahve i on je poslao
protiv njih lavove da ih rastrgaju. (26) Zato su rekli
asirskom kralju: "Narodi koje si preselio da ih nastani u
gradovima Samarije ne znaju kako valja tovati Boga ove
zemlje i on je na njih poslao lavove, koji ih usmruju, jer

ti narodi ne poznaju bogotovlja ove zemlje." (27) Tada je

asirski kralj izdao ovu zapovijed: "Neka ide onamo jedan
od sveenika koje sam odande doveo u suanjstvo; neka
ide, neka se ondje nastani i poui ih u tovanju Boga one
zemlje." (28) Tako ode jedan od sveenika koji su bili
odvedeni iz Samarije i nastani se u Betelu. On ih je pouio
kako treba tovati Jahvu. (29) Svaki je narod imao likove
svojih bogova i postavili su ih u hramove na uzviicama
koje su podigli Samarijanci, svaki narod u svojim
gradovima u kojima ivljae. (30) Babilonci nainie
Sukot Benota, Kuani Nergala, Hamaani Aimu; (31)
Avijci nainie Nibhaza i Tartaka, a Sefarvajimci
spaljivahu svoju djecu na ognju u ast Adrameleka i
Anameleka, sefarvajimskih bogova. (32) Oni su tovali i
Jahvu i postavili su neke izmeu sebe za sveenike
uzviica koji su im prinosili rtve u hramovima uzviica.
(33) tovali su Jahvu i sluili su svojim bogovima po
obiaju onih naroda izmeu kojih su ih preselili. (34) Oni
se jo i danas dre starih obiaja. Ne tuju Jahve i ne
usklauju svojih pravila i obiaja sa Zakonom i
zapovijedima to ih je Jahve naredio djeci Jakova komu je
nadjenuo ime Izrael. (35) Jahve bijae s njima sklopio
Savez i zapovjedio im: "Ne tujte tuih bogova niti im se
klanjajte. Nemojte ih tovati niti im rtava prinositi. (36)
Samo je Jahve onaj koji vas je velikom snagom svoje
ispruene ruke izveo iz zemlje egipatske; njega tujte,
njemu se klanjajte i njemu rtve prinosite. (37) Drite se

pravila i obiaja, zakona i naredaba koje vam je propisao

da ih vjerno ispunjavate uvijek i ne tujte tuih bogova.
(38) Nemojte zaboraviti Saveza koji sam sklopio s vama i
nemojte tovati drugih bogova, (39) samo Jahvu, Boga
svoga, potujte i on e vas izbaviti iz ruke svih vaih
neprijatelja." (40) Ali oni nisu posluali, nego su se i
dalje drali svoga starog obiaja. (41) Tako su ti narodi
tovali Jahvu, a sluili su i svojim idolima. Njihovi sinovi
i sinovi njihovih sinova ine do dana dananjega onako
kako su inili njihovi oci.

VIII.
POSLJEDNJI
DANI
JUDEJSKOG KRALJEVSTVA

1. EZEKIJA, PROROK
IZAIJA I ASIRIJA
Uvod u kraljevanje Ezekijino
#18Tree godine kraljevanja Hoee, sina Elina, u Izraelu,
postao je judejskim kraljem Ezekija, sin Ahazov. (2) Bilo
mu je dvadeset i pet godina kad se zakraljio. Kraljevao je
dvadeset i devet godina u Jeruzalemu. Materi mu je bilo
ime Abija, Zaharijina ki. (3) inio je to je pravo u
oima Jahvinim, sasvim kao njegov otac David. (4) On je
uklonio uzviice, sruio je stupove, sasjekao je aere i
razbio zmiju od mjedi koju bijae nainio Mojsije.
Izraelci su joj sve do tada prinosili rtve. Zvali su je
Nehutan. (5) Pouzdavao se u Jahvu, Boga Izraelova. Ni
prije njega ni poslije njega ne bijae mu ravna meu
kraljevima judejskim. (6) Prionuo je uz Jahvu i nikada se
nije okrenuo od njega. Drao je sve zapovijedi to ih je
Jahve dao preko Mojsija. (7) I Jahve bijae s njim,
pomagae ga u svim njegovim pothvatima. Pobunio se
protiv asirskog kralja i nije mu vie bio podloan. (8) On

je potukao Filistejce do Gaze, opustoio njihovo podruje

od straarskih kula sve do utvrenih gradova.
Odjek osvajanja Samarije
(9) etvrte godine vladavine Ezekijine, a to je bila sedma
godina kraljevanja izraelskog kralja Hoee, sina Elina,
napade asirski kralj Salmanasar Samariju i opsjede je.
(10) Osvojio ju je nakon tri godine. este godine
Ezekijine vladavine, a devete godine izraelskog kralja
Hoee, pala je Samarija. (11) Asirski je kralj odveo
Izraelce u suanjstvo u Asiriju i naselio ih u Halahu, na
Haboru, rijeci gozanskoj, i u medijskim gradovima. (12)
Bijae to stoga to nisu posluali glas Jahve, Boga svoga,
i to su prekrili njegov Savez i sve to im je naredio
Mojsije, sluga Jahvin. Nisu nita sluali niti vrili.
Sanheribova vojna
(13) etrnaeste godine Ezekijina kraljevanja asirski kralj
Sanherib napade utvrene judejske gradove i osvoji ih.
(14) Tada judejski kralj Ezekija porui asirskom kralju u
Laki: "Pogrijeio sam! Obustavi svoje napade na me.
Snosit u sve to mi nametne." Asirski kralj zatrai od
Ezekije, judejskog kralja, tri stotine talenata srebra i
trideset talenata zlata. (15) I dade Ezekija sve srebro to
se nalo u Domu Jahvinu i u riznicama kraljevskog dvora.
(16) U to je vrijeme Ezekija obio vrata i vratnice na

Svetitu Jahvinu to ih bijae pozlatio on sam, judejski

kralj Ezekija, i posla to asirskom kralju.
Poslanstvo kraljevskog peharnika
(17) Asirski je kralj poslao iz Lakia u Jeruzalem kralju
Ezekiji vrhovnog zapovjednika vojske, velikog dvoranina
i peharnika s jakom vojskom. Krenue oni, a kad su stigli
u Jeruzalem, stadoe kod vodovoda Gornjeg ribnjaka, na
putu u Valjarevo polje. (18) Oni pozvae kralja. Pred njim
je izaao upravitelj dvora Elijakim, sin Hilkijin, pisar
ebna i savjetnik Joah, sin Asafov. (19) Veliki peharnik
ree im: "Kaite Ezekiji: 'Ovako veli veliki kralj, kralj
asirski: kakvo je to pouzdanje u koje se uzda? (20)
Misli li da su prazne rijei ve savjet i snaga za rat? U
koga se uzda da si se pobunio protiv mene? (21) Eto,
oslanja se na Egipat, na slomljenu trsku koja probada i
prodire dlan onomu tko se na nju nasloni. Takav je faraon,
kralj egipatski, svima koji se uzdaju u njega.' (22) Moda
ete mi odgovoriti: 'Uzdamo se u Jahvu, Boga svojega.'
Ali nije li njemu Ezekija uklonio uzviice i rtvenike i
zapovjedio Judejcima i Jeruzalemu: 'Samo se pred ovim
rtvenikom u Jeruzalemu klanjajte.' (23) Hajde, okladi se s
mojim gospodarom, asirskim kraljem: dat u ti dvije
tisue konja ako mogne nai jahae za njih! (24) Kako
e onda odoljeti jednome jedinom od najmanjih slugu
moga gospodara? Ali se ti uzda u Egipat da e ti dati kola
i konjanika. (25) Naposljetku, zar sam ja mimo volju

Jahvinu krenuo protiv ovoga mjesta da ga razorim? Sam

mi je Jahve rekao: 'Idi na tu zemlju i razori je!'" (26)
Elijakim, ebna i Joah rekoe velikom peharniku:
"Molimo te, govori svojim slugama aramejski, jer mi
razumijemo; ne govori s nama judejski da uje narod koji
je na zidinama!" (27) Ali im veliki peharnik odgovori:
"Zar me moj gospodar poslao da ovo kaem tvome
gospodaru i tebi, a ne upravo onim ljudima koji sjede na
zidinama, osueni da s vama jedu svoju neist i piju svoju
mokrau?" (28) Tada se veliki peharnik uspravi i u sav
glas povika na judejskom ove rijei: "ujte rije velikoga
kralja, kralja asirskog! (29) Ovako veli kralj: 'Neka vas
Ezekija ne zavarava, jer vas ne moe izbaviti iz moje ruke.
(30) Neka vas Ezekija ne hrabri pouzdanjem u Jahvu
govorei: Jahve e nas sigurno izbaviti, ovaj grad nee
pasti u ruke kralju asirskom.' (31) Ne sluajte Ezekije, jer
ovako veli asirski kralj: 'Sklopite mir sa mnom, predajte
mi se, pa neka svaki od vas jede plodove iz svoga
vinograda i sa svoje smokve i neka pije vode iz svojega
studenca (32) dok ne doem i ne odvedem vas u zemlju
kao to je vaa, u zemlju penice i mota, u zemlju kruha i
vinograda, u zemlju ulja i meda da biste ivjeli i da ne
pomrete. Ne dajte da vas Ezekija zaludi govorei vam:
Jahve e vas izbaviti.' (33) Jesu li bogovi drugih naroda
izbavili svoje zemlje iz ruku asirskoga kralja? (34) Gdje
su bogovi hamatski i arpadski, gdje su bogovi
sefarvajimski, henski i ivski, gdje su bogovi samarijski da

izbave Samariju iz ruke moje? (35) Koji su meu svim

bogovima tih zemalja izbavili svoju zemlju iz moje ruke
da bi Jahve izbavio Jeruzalem iz ruke moje?" (36) utjeli
su i ni rijei mu nisu odgovorili, jer kralj bijae
zapovjedio: "Ne odgovarajte mu!" (37) Upravitelj dvora
Elijakim, sin Hilkijin, pisar ebna i savjetnik Joah, sin
Asafov, dooe k Ezekiji, razdrijevi haljine, i saopie
mu rijei velikoga peharnika
Pitanja proroku Izaiji
#19uvi to, kralj Ezekija razdrije svoje haljine, obue
kostrijet i ode u Dom Jahvin. (2) Zatim posla Elijakima,
upravitelja dvora, pisara ebnu i sveenike starjeine,
odjevene u kostrijet, k proroku Izaiji, sinu Amosovu. (3)
Oni mu rekoe: "Ovako veli Ezekija: 'Ovo je dan nevolje,
kazne i rugla. Prispjee djeca do roenja, a nema snage da
se rode. (4) Moda je Jahve, Bog tvoj, uo to je rekao
veliki peharnik koga je asirski kralj, gospodar njegov,
poslao da se izruguje Bogu ivome i moda e Jahve, Bog
tvoj, kazniti rijei koje je uo! Pomoli se pobono za
Ostatak koji je jo preostao.'" (5) Kad su sluge kralja
Ezekije stigle k Izaiji, (6) on im ree: "Kaite svome
gospodaru: 'Ovako veli Jahve: Ne boj se rijei koje si uo
kada su na me hulile sluge kralja asirskoga. (7) Udahnut u
u njega duh i kad uje jednu vijest, vratit e se u svoju
zemlju. I uinit u da u svojoj zemlji pogine od maa.'"

Povlaenje velikog peharnika

(8) Veliki peharnik vrati se i nae asirskoga kralja gdje
opsjeda Libnu, jer bijae uo da je kralj otiao iz Lakia.
(9) Douo je, naime, vijest o Tirhaku, kralju etiopskome:
"Evo, izaao je da se bori protiv tebe."
Sanheribovo pismo Ezekiji
Tada Sanherib ponovo uputi poslanike da kau Ezekiji:
(10) "Ovako recite judejskom kralju Ezekiji: 'Neka te ne
vara tvoj Bog, u koga se uzda, govorei ti: Jeruzalem
nee pasti u ruke asirskog kralja! (11) Ti zna to su
asirski kraljevi uinili svim zemljama izruivi ih
prokletstvu! A ti, ti li e se spasiti? (12) Jesu li bogovi
spasili narode to su ih unitili moji oci: Gozance,
Harane, Resefce i Edence, u Tel Basaru? (13) Gdje je
kralj hamatski, kralj arpadski, kralj Sefarvajima, Hene i
Ive?'" (14) Ezekija primi pismo iz ruke poslanikove i
proita ga. Zatim ue u Dom Jahvin i razvi ga ondje pred
Jahvom. (15) I pomoli se Ezekija Jahvi ovako: "Jahve,
Boe Izraelov, koji stoluje nad kerubima, ti si Bog jedini
nad svim zemaljskim kraljevstvima, ti si stvorio nebo i
zemlju. (16) Prikloni uho, Jahve, i pouj, otvori oi,
Jahve, i vidi! Sanheribove ujder rijei koje porui da
izruga Boga ivoga. (17) Istina je, o Jahve, asirski su
kraljevi zatrli narode i zemlje njihove; (18) pobacali im u
oganj bogove; jer ne bijahu bogovi to, ve djela ruku

ljudskih, od drveta i kamena; zato ih i unitie. (19) Ali

sada, Jahve, Boe na, izbavi nas iz ruke njegove da
spoznaju sva kraljevstva zemlje da si ti, Jahve, Bog
jedini."
Posrednitvo Izaijino
(20) Tada Izaija, sin Amosov, porui Ezekiji: "Ovako veli
Jahve, Bog Izraelov: 'Usliah molitvu koju mi uputi zbog
Sanheriba, kralja asirskog.' (21) Evo rijei to je Jahve
objavi protiv njega: Prezire te, ruga ti se djevica, ki
sionska; za tobom mae glavom ki jeruzalemska. (22)
Koga si grdio, hulio? Na koga si glasno vikao, ohol
pogled dizao? Na Sveca Izraelova! (23) Po slugama si
svojim vrijeao Gospoda. Govorio si: s mnotvom kola ja
popeh se na vrh gora, na najvie vrhunce Libanona.
Posjekoh mu cedre najvie i emprese ponajljepe.
Dosegoh mu vrh najvii i vrt njegov umoviti. (24) Kopao
sam i pio sam vode tue; stopalima tad isuih sve rijeke
egipatske. (25) uje li dobro? Odavna to sam snovao, od
iskona smiljao, sada to ostvarujem: na tebi je da
prometne gradove tvrde u razvaline. (26) Stanovnici
njini, nemoni, prepadnuti i smeteni, bjehu kao trava u
polju, kao mlado zelenilo, kao trava vrh krovova opaljena
vjetrom istonim. (27) Znam kad se die i kad sjeda, kad
izlazi i kad se vraa. (28) Jer bjesnio si na me i jer
obijest tvoja do uiju mi doe, prsten u ti provu' kroz
nozdrve, uzde stavit' u vale, vratit u te putem kojim si i

doao! (29) A znak nek' ti bude ovo: Ove e se godine

jesti to se samo okruni, dogodine to samo uzraste, a
tree godine sijte i anjite, sadite vinograde, jedite im rod.
(30) Preivjeli iz kue Judine ilje e pustit' u dubinu,
plodom rodit' u visinu. (31) Jer e iz Jeruzalema izii
Ostatak, Sauvani s gore Siona. Sve e to uinit'
ljubomora Jahvina! (32) Zato ovo govori Jahve o kralju
asirskom: 'U ovaj grad on ui nee, ovamo strijele svoje
nee izmetati, k njemu nee ni tit okrenuti, niti oko njega
nasipe kopati. (33) Vratit e se putem kojim je i doao, u
grad ovaj nee ui' - Jahvina je rije. (34) Grad u ovaj
titit, spasiti ga, sebe radi i rad sluge svoga Davida."
Smrt Sanheribova
(35) Te iste noi izie Aneo Jahvin i pobi u asirskom
taboru stotinu osamdeset i pet tisua ljudi. Ujutro kad je
valjalo ustati, gle, bijahu ondje sve sami mrtvaci. (36)
Sanherib podie tabor i ode. Vratio se u Ninivu. (37)
Jednoga dana, dok se klanjao u hramu svoga boga
Nisroka, njegovi ga sinovi Adramelek i Sareser ubie
maem i pobjegoe u zemlju araratsku. Na njegovo se
mjesto zakralji sin mu Asar-Hadon.
Ezekijina bolest i ozdravljenje
#20U ono se vrijeme Ezekija razbolje nasmrt. Prorok
Izaija, sin Amosov, doe mu i ree: "Ovako veli Jahve:

'Uredi kuu svoju jer e umrijeti; nee ozdraviti.'" (2)

Ezekija se okrenu zidu i ovako se pomoli Jahvi: (3) "Ah,
Jahve! Sjeti se milostivo da sam pred tobom hodio vjerno
i potena srca i da sam inio to je dobro u tvojim oima."
I Ezekija briznu u gorak pla. (4) Izaija jo ne bijae
iziao iz sredinjeg predvorja kad mu je stigla rije
Jahvina: (5) "Vrati se i reci Ezekiji, glavaru moga naroda.
Ovako veli Jahve, Bog tvoga oca Davida: 'Usliao sam
tvoju molitvu, vidio sam tvoje suze. Izlijeit u te; za tri
dana uzii e u Dom Jahvin. (6) Dodat u tvome vijeku
jo petnaest godina. Izbavit u tebe i ovaj grad iz ruku
asirskoga kralja; zakrilit u ovaj grad radi sebe i sluge
svoga Davida.'" (7) Izaija naloi: "Uzmite oblog od
smokava, privijte mu ga na ir i on e ozdraviti." (8)
Ezekija upita Izaiju: "Po kojem u znaku prepoznati da e
me Jahve izlijeiti i da u za tri dana uzii u Dom Jahvin?"
(9) Izaija odgovori: "Evo ti znaka od Jahve da e uiniti
to je rekao: hoe li da se sjena pomakne za deset
stupnjeva naprijed ili da se vrati za deset stupnjeva?" (10)
Ezekija odgovori: "Lako je sjeni pomaknuti se deset
stupnjeva naprijed! Ne! Neka se sjena vrati natrag za deset
stupnjeva!" (11) Prorok Izaija zazva Jahvu i on uini da se
sjena vrati za deset stupnjeva. Sila je za deset posljednjih
stupnjeva na Ahazovu sunaniku.
Poslanici Merodak-Baladana
(12) U to vrijeme posla babilonski kralj Merodak-

Baladan, sin Baladanov, pisma s darom Ezekiji, jer bijae

uo da se razbolio i ozdravio. (13) Ezekija se obradova
tome i pokaza poslanicima svoju riznicu - srebro, zlato,
miomirise, mirisavo ulje - svoju oruanu i sve to je bilo u
skladitima. Nije bilo niega u njegovu dvoru i svemu
njegovu gospodarstvu to im Ezekija nije pokazao. (14)
Tada prorok Izaija doe kralju Ezekiji i upita ga: "to su
rekli ti ljudi i odakle su doli k tebi?" Ezekija odgovori:
"Doli su iz daleke zemlje, iz Babilona." (15) Izaija upita
dalje: "to su vidjeli u tvojem dvoru?" Ezekija odgovori:
"Vidjeli su sve to je u mojem dvoru; nema u mojim
skladitima niega to im nisam pokazao." (16) Tada
Izaija ree Ezekiji: "uj rije Jahvinu: (17) 'Evo dolaze
dani kada e sve to je u tvojem dvoru, sve to su tvoji oci
nakupili do danas, biti odneseno u Babilon. Nita nee
ostati, ' kae Jahve. (18) A od sinova to poteku od tebe,
to ti se rode, neke e uzeti da budu ukopljeni dvorani u
palai babilonskoga kralja." (19) Ezekija odgovori Izaiji:
"Povoljna je rije koju ti je Jahve objavio." A mislio je:
"Zato ne? Ako bude mira i sigurnosti za moga ivota!"
Svretak Ezekijina kraljevanja
(20) Ostala povijest Ezekijina, svi njegovi pothvati i kako
je sagradio ribnjak i prorov da dovede vodu u grad, zar
sve to nije zapisano u knjizi Ljetopisa judejskih kraljeva?
(21) Ezekija je poinuo sa svojim ocima, a njegov sin
Manae zakralji se mjesto njega.

2.
DVA
KRALJA

BEZBONA

Manaeovo kraljevanje u Judeji

#21Manaeu je bilo dvanaest godina kad se zakraljio.
Pedeset i pet godina kraljevao je u Jeruzalemu. Njegova
se majka zvala Hefsi-Bah. (2) inio je to je zlo u
Jahvinim oima, povodei se za gnusobama naroda to ih
je Jahve protjerao pred Izraelovim sinovima. (3) Obnovio
je uzviice to ih bijae oborio otac mu Ezekija, podigao
je rtvenik Baalu, nainio aere kako bijae uinio
izraelski kralj Ahab; i stao se klanjati svoj vojsci
nebeskoj i sluiti joj. (4) Podigao je rtvenike i u Domu
Jahvinu, za koji bijae rekao Jahve: "U Jeruzalemu e
prebivati moje Ime zauvijek." (5) Sagradio je rtvenike
svoj nebeskoj vojsci u oba predvorja Doma Jahvina. (6) I
sinove je svoje proveo kroz oganj. Vraao je, gatao,
stvorio bajae i opsjenare, uinio je premnogo zla u oima
Jahve i razjarivao ga. (7) Dao je nainiti lik Aere i
posadio ga u Domu, za koji Jahve bijae rekao Davidu i
njegovu sinu Salomonu: "U ovom Domu i u Jeruzalemu,
koji sam izabrao meu svim izraelskim plemenima,
postavit u svoje Ime zauvijek. (8) Neu vie dati da noga
Izraelaca uzmakne iz zemlje koju sam dao u batinu

njihovim oevima, samo ako budu drali i provodili u

djelo sve to sam im zapovjedio: Zakon to im ga je
objavio moj sluga Mojsije." (9) Ali oni nisu posluali,
Manae ih je zaveo te su radili jo gore nego narodi to ih
je Jahve iskorijenio pred Izraelovim sinovima. (10) Tada
je Jahve ovako govorio preko slugu svojih proroka: (11)
"Zato to je judejski kralj Manae inio te gnusobe, zato
to je uinio vie zla nego to su prije njega radili
Amorejci i to je zaveo Judejce svojim idolima, (12)
ovako veli Jahve, Bog Izraelov: 'Evo, uinit u da doe
nevolja na Jeruzalem i Judeju, takva da e zazujati oba uha
onima koji o njoj uju. (13) Nategnut u nad Jeruzalemom
isto ue kao nad Samarijom, isto mjerilo kao nad kuom
Ahabovom; zbrisat u Jeruzalem kao to se brie zdjela pa
se tad izvrne. (14) Odbacit u ostatke svoje batine,
predat u ih u ruke njihovih neprijatelja; sluit e za plijen
i grabe svim svojim neprijateljima (15) jer su inili to
je zlo u mojim oima jer su izazivali moj gnjev od dana
kada su njihovi oci izili iz Egipta pa sve do danas.'" (16)
I mnogo je nedune krvi prolio Manae, tako da se njome
napunio Jeruzalem od jednoga kraja do drugoga, da se i ne
spominje njegov grijeh kojim je zaveo Judu da ini to je
zlo u oima Jahvinim. (17) Ostala povijest Manaeova,
njegova djela i grijesi koje je poinio, zar sve to nije
zapisano u knjizi Ljetopisa judejskih kraljeva? (18)
Manae je poinuo kraj svojih otaca i sahranjen je u vrtu
svojeg dvora, u vrtu Uzinu. Sin mu Amon zakralji se

mjesto njega.
Amonovo kraljevanje u Judeji
(19) Amonu bijahu dvadeset i dvije godine kad je
zavladao, a kraljevao je dvije godine u Jeruzalemu.
Njegova se majka zvala Meulemet, ki Harusova, i bila
je iz Jotbe. (20) On je inio to je zlo u oima Jahvinim,
kao to je inio njegov otac Manae. (21) U svemu je
slijedio put svoga oca, sluio je idolima kojima je sluio i
njegov otac i klanjao im se. (22) On je ostavio Jahvu,
Boga svojih praotaca, i nije hodio putem Jahvinim. (23)
Amonovi se asnici urotie protiv njega i ubie kralja u
dvoru. (24) Ali je prosti puk pobio sve one koji se bijahu
urotili protiv kralja Amona i na njegovo mjesto zakraljio
sina mu Joiju. (25) Ostala povijest Amonova i sve to je
inio, zar sve to nije zapisano u knjizi Ljetopisa judejskih
kraljeva? (26) Pokopali su ga u grobnicu njegova oca, u
vrtu Uzinu, a njegov sin Joija zakralji se mjesto njega.

3. JOIJA
OBNOVA

VJERSKA

Uvod u Joijino kraljevanje

#22Joiji je bilo osam godina kad se zakraljio. Kraljevao
je trideset i jednu godinu u Jeruzalemu. Mati mu se zvala
Jedida, ki Adajina, i bila je iz Boskata. (2) inio je to
je pravo u Jahvinim oima. U svemu je hodio putem svoga
oca Davida, ne skreui ni desno ni lijevo.
Popravak Doma Jahvina
Otkrie Knjige Zakona
(3) Osamnaeste godine svoga kraljevanja Joija posla
svoga tajnika afana, sina Asalijahina, sina Meulamova,
u Dom Jahvin i ree mu: (4) "Idi velikom sveeniku
Hilkiji da ti pripremi novac koji je odnesen u Dom Jahvin
i koji su uvari praga sakupili od naroda. (5) Neka ga
urui poslovoama postavljenim u Domu Jahvinu, a oni
neka isplate radnike koji popravljaju Dom Jahvin, (6)
drvodjelje, graditelje i zidare, i da se kupuje drvo i
kamenje klesano to je potrebno za popravak Doma. (7)
Ali neka se ne trai od njih raun za urueni novac jer oni

rade poteno." (8) Veliki sveenik Hilkija ree tajniku

afanu: "Naao sam Knjigu Zakona u Domu Jahvinu." I
Hilkija dade knjigu afanu, koji ju je proitao. (9) Tajnik
afan doe kralju te ga izvijesti: "Tvoje sluge", ree on,
"pokupile su novac koji se naao u Domu i predale su ga
poslovoama postavljenim u Domu Jahvinu." (10) Tada
tajnik afan obavijesti kralja: "Sveenik Hilkija dade mi
jednu knjigu." I afan je poe itati pred kraljem.
Savjetovanje s proroicom Huldom
(11) uvi rijei Knjige Zakona, kralj razdrije haljine
svoje. (12) I naredi sveeniku Hilkiji, afanovu sinu
Ahikamu, Mikinu sinu Akboru, tajniku afanu i kraljevu
sluzi Asaji: (13) "Idite i upitajte Jahvu o meni, i o narodu,
i o svoj Judeji zbog ove knjige to je naena, jer je velika
Jahvina jarost to se izlila na nas zato to nai oevi nisu
sluali rijei ove knjige, nisu vrili to nam je u njoj
napisano." (14) Sveenik Hilkija, Ahikam, Akbor, afan i
Asaja odoe proroici Huldi, eni aluma, sina Tikvina,
sina Harkasova, uvara odjee; ona je ivjela u
Jeruzalemu, u novom gradu. Kad joj to kazae, (15) ona im
ree: "Ovako veli Jahve, Bog Izraelov: 'Kaite ovjeku
koji vas je poslao k meni: (16) Ovako veli Jahve: Evo,
dovest u nesreu na ovaj grad i na njegove stanovnike,
izvrit u sve to kae knjiga koju je proitao judejski
kralj. (17) Jer su me ostavili i prinose rtve tuim
bogovima da bi me ljutili svim djelima ruku svojih, planut

e jarost moja na to mjesto i nee se ugasiti.' (18) A

judejskom kralju, koji vas je poslao po Jahvin savjet,
recite ovo: 'Ovako veli Jahve, Bog Izraelov: Rijei si uo.
(19) Ali kako ti je omekalo srce i jer si se ponizio pred
Jahvom uvi to sam objavio tome gradu i njegovim
stanovnicima, koje e pogoditi pustoenje i prokletstvo, i
jer si razdro haljine svoje i plakao preda mnom, zato sam
te usliio' - rije je Jahvina. (20) 'Evo, sjedinit u te s
ocima tvojim i s mirom e lei u grob da ne vidi svojim
oima svu nesreu koju u svaliti na ovo mjesto.'" Oni
odnesoe taj odgovor kralju.
Sveano itanje Zakona
#23Tada kralj posla da se saberu kod njega sve judejske i
jeruzalemske starjeine. (2) Kralj potom uzae u Dom
Jahvin s Judejcima, Jeruzalemcima, sveenicima i
prorocima i sa svim narodom, od najmanjega do
najveega. I proita im sve rijei Knjige Saveza koja je
naena u Domu Jahvinu. (3) Kralj, stojei na svome
mjestu, obnovi pred Jahvom Savez da e slijediti Jahvu i
drati se njegovih zapovijedi, pouka i uredaba svim srcem
i svom duom da bi ispunio sve stavke toga Saveza
zapisane u ovoj knjizi. Sav je narod stupio u Savez.
Vjerska obnova u Judeji
(4) Kralj je zapovjedio velikom sveeniku Hilkiji,

sveenicima drugog reda i uvarima hramskog praga da iz

Svetita Jahvina iznesu sve bogoslune predmete to
bijahu nainjeni za Baala, za Aeru i za svu nebesku
vojsku. Odredio je da sve to spale izvan Jeruzalema u
poljima kidronskim, a pepeo je odnio u Betel. (5) Uklonio
je lane sveenike koje su judejski kraljevi postavili da
pale kad na uzviicama, u gradovima judejskim i u okolici
Jeruzalema; i one koji su palili kad Baalu, suncu, mjesecu,
zvijezdama i svoj vojsci nebeskoj. (6) Izvan Jeruzalema
iznio je iz Doma Jahvina, u dolinu kidronsku, Aeru i
spalio ju je u dolini kidronskoj, satro u prah, a prah bacio
na groblje sinova pukih. (7) Razorio je stanove
posveenih bludnica koji su bili u Domu Jahvinu i u
kojima su ene tkale haljine Aeri. (8) Iz svih judejskih
gradova doveo je sveenike i oskvrnuo je uzviice gdje su
ti sveenici prinosili kad, od Gebe do Beer ebe. Zatim je
sruio uzviice pred vratima, one koje su bile na ulazu
vrata Joue, upravitelja grada, nalijevo kad se prilazi
gradskim vratima. (9) Isto tako sveenici uzviica nisu
mogli uzlaziti rtveniku Jahvinu u Jeruzalemu, ali su jeli
kruhove bez kvasa meu svojom braom. (10) Oskvrnio je
Tofet u dolini Ben Hinom, kako nitko ne bi svoga sina ili
kerku provodio kroz oganj u ast Moleku. (11) Razagnao
je konje koje su judejski kraljevi prinijeli suncu na ulazu u
Dom Jahvin, kraj sobe dvoranina Netan Meleka, koja se
nalazila u blizini, i spalio je u ognju sunana kola. (12)
rtvenike na krovu koje bijahu sagradili judejski kraljevi i

one koje je sagradio Manae u oba predvorja Hrama

Jahvina, kralj je sruio, uklonio ih odatle i bacio njihov
prah u dolinu kidronsku. (13) Uzviice koje su bile
suelice Jeruzalemu, na junom dijelu Maslinske gore, i
koje je izraelski kralj Salomon bio sagradio Atarti,
sramoti sidonskoj, Kemou, sramoti moapskoj, i Milkomu,
nakazi amonskoj - sve ih je kralj oskvrnio. (14) Razbio je
stupove, iskorijenio aere i njihova je mjesta ispunio
ljudskim kostima.
Proirenje obnove na staro sjeverno kraljevstvo
(15) Isto tako i rtvenik u Betelu, uzviicu koju je sagradio
Jeroboam, sin Nebatov, koji je naveo Izraela na grijeh,
kralj je sruio, oborio rtvenik i tu uzviicu, satro kamenje
u prah, spalio aere. (16) A kad se Joija okrenuo i vidio
grobove koji bijahu ondje na gori, posla da se sakupe
kosti iz onih grobova i spali ih na rtveniku. Tako ga je
oskvrnuo, izvravajui rije Jahvinu, koju je objavio
ovjek Boji (dok je Jeroboam bio na rtveniku za vrijeme
sveanosti). Okrenuvi se, Joija baci oi na grob ovjeka
Bojeg koji je objavio sve to (17) i upita: "Kakav je ono
spomenik to ga vidim?" Ljudi iz grada odgovorie mu:
"To je grob ovjeka Bojeg koji je doao iz Judeje i koji
je prorekao sve ovo to si ti uinio s betelskim
rtvenikom." (18) "Pustite ga na miru", ree kralj, "i neka
nitko ne dira njegove kosti." Tako su ostale njegove kosti
netaknute s kostima proroka koji je doao iz Samarije.

(19) Joija je jednako razorio sve hramove uzviica koje

su izraelski kraljevi sagradili po gradovima Samarije da
bi srdili Jahvu i uinio je s njima kao to je uinio u
Betelu. (20) Sve sveenike uzviica poklao je na
rtvenicima; na njima je spalio i ljudske kosti. Potom se
vratio u Jeruzalem.
Svetkovanje Pashe
(21) Kralj naredi svemu narodu: "Svetkujte Pashu u ast
Jahve, Boga svoga, po obiaju koji je zapisan u ovoj
Knjizi Saveza." (22) Takva se Pasha nije svetkovala od
vremena sudaca koji su sudili Izraelu i za sve vrijeme
kraljeva izraelskih i judejskih. (23) Samo je osamnaeste
godine kraljevanja Joijina svetkovana takva Pasha u ast
Jahve, u Jeruzalemu.
Zakljuak o vjerskoj obnovi
(24) Osim toga, sve bajae i sve vraare, sve kune
bogove i idole i sve sramote koje se mogu vidjeti u zemlji
judejskoj i Jeruzalemu - sve je to Joija uklonio da izvri
rijei Zakona, zapisane u knjizi koju je naao Hilkija,
sveenik Doma Jahvina. (25) Nije bilo prije njega takva
kralja koji se obratio Jahvi svim srcem svojim, svom
duom svojom i svom snagom svojom, u svemu vjeran
Zakonu Mojsijevu, a ni poslije njega nije mu bilo ravna.
(26) Ipak Jahve nije odustao od plamena svoga velikoga

gnjeva kojim je uskipio protiv Judejaca zbog svih izazova

kojima ga je Manae ljutio. (27) Jahve je odluio:
"Maknut u Judejce ispred sebe kao to sam maknuo
Izraela; odbacit u ovaj grad koji sam izabrao, Jeruzalem,
i Dom o kojem rekoh: 'Tu e biti Ime moje.'"
Svretak Joijina kraljevanja
(28) Ostala povijest Joijina i sve to je uinio, zar sve to
nije zapisano u knjizi Ljetopisa judejskih kraljeva? (29) U
njegvo je vrijeme faraon Neko, egipatski kralj, krenuo
protiv asirskoga kralja na rijeci Eufratu. Kralj Joija
poao je preda nj, ali ga on ubi u Megidu, pri prvom
susretu. (30) Sluge njegove prenesoe mu tijelo kolima iz
Megida, odvezoe ga u Jeruzalem i sahranie u njegovoj
grobnici. Sav narod zemlje primi Joahaza, sina Joijina;
pomazae ga i proglasie kraljem namjesto njegova oca.

4.
RUEVINE
JERUZALEMA
Joahazovo kraljevanje u Judeji
(31) Joahazu bijahu dvadeset i tri godine kad se zakraljio.
Kraljevao je tri mjeseca u Jeruzalemu. Njegova se majka
zvala Hamitah, ki Jeremije, i bila je iz Libne. (32) On je
inio to je zlo u oima Jahvinim, sve kao to su inili oci
njegovi. (33) Faraon Neko bacio ga je u okove u Ribli, na
podruju Hamata, da ne vlada u Jeruzalemu i udario je na
zemlju danak od stotinu talenata srebra i deset talenata
zlata. (34) Faraon Neko postavio je za kralja Elijakima,
sina Joijina, na mjesto njegova oca Joije. I ime mu je
promijenio u Jojakim. A Joahaza je uzeo i odveo u Egipat
te on umrije ondje. (35) Jojakim je dao faraonu srebro i
zlato, ali je nametnuo zemlji porez da bi smogao svotu
koju je faraon zahtijevao. Svakome je nametnuo prema
njegovu stanju, uzimao srebro i zlato koje je morao davati
faraonu Neku.
Jojakimovo kraljevanje u Judeji
(36) Jojakimu je bilo dvadeset i pet godina kad je postao
kraljem i kraljevao je jedanaest godina u Jeruzalemu.

Materi mu je bilo ime Zebida, ki Pedajina, i bila je iz

Rume. (37) On je inio to je zlo u oima Jahvinim, sve
kao to su inili i oci njegovi. #24U njegovo je vrijeme
doao Nabukodonozor, kralj babilonski, i Jojakim mu je
bio podloan tri godine, zatim se ponovno pobunio protiv
njega. (2) Ovaj pak posla protiv njega kaldejske
pljakake ete, aramejske, moapske i amonske, sve ih
posla protiv Judeje da je opustoe, potvrujui rije koju
je Jahve bio objavio po slugama svojim prorocima. (3) To
se dogodilo Judeji prema prijetnji Jahvinoj da e je
istrijebiti ispred svoga lica zbog grijeha Manaeovih:
zbog svega to je Manae uinio (4) i zbog nedune krvi
koju je prolio, natopio Jeruzalem krvlju nedunom. Jahve
nije htio oprostiti. (5) Ostala povijest Jojakimova i sve to
je uinio, zar sve to nije zapisano u knjizi Ljetopisa
judejskih kraljeva? (6) Jojakim je poinuo kraj svojih
otaca, a njegov sin Jojakin zavlada mjesto njega. (7)
Egipatski kralj nije vie izlazio iz zemlje, jer je babilonski
kralj osvojio od Egipatskog potoka do rijeke Eufrata sve
to je pripadalo egipatskom kralju.
Uvod u Jojakinovo kraljevanje
(8) Jojakinu je bilo osamnaest godina kad se zakraljio i
kraljevao je tri mjeseca u Jeruzalemu. Materi mu je bilo
ime Nehuta, ki Elnatana, i bila je iz Jeruzalema. (9) On
je inio to je zlo u oima Jahvinim, sve kao to je inio i
njegov otac.

Prvo suanjstvo
(10) U ono vrijeme krenu ljudstvo babilonskog kralja
Nabukodonozora protiv Jeruzalema i grad je bio opkoljen.
(11) Doe i babilonski kralj Nabukodonozor da napadne
grad, dok ga je njegovo ljudstvo opsjedalo. (12) Tada je
judejski kralj Jojakin iziao pred babilonskoga kralja: on,
njegova majka, njegove sluge, njegove vojskovoe i
dvorani, a babilonski kralj zarobi ga - osme godine svoga
kraljevanja. (13) On je odnio sve iz riznice Doma Jahvina
i iz riznica kraljevskog dvora i razbio je sve zlatne
predmete koje je Salomon, kralj Izraela, nainio za
Svetite Jahvino. Tako se ispunila rije Jahvina. (14)
Odveo je u progonstvo sav Jeruzalem, sve vojskovoe i
sve vrsne ratnike, oko deset tisua prognanika, sa svim
kovaima i bravarima. Jedino je preostao najsiromaniji
narod zemlje. (15) Odveo je Jojakina u Babilon; tako isto
i kraljevu majku i sve ene kraljeve, njegove dvorane,
plemenitae zemlje, sve ih je odveo iz Jeruzalema u
progonstvo u Babilon. (16) Sve sposobne ljude, njih
sedam tisua na broju; kovae i bravare, tisuu na broju;
sve ljude sposobne za boj, sve ih je kralj babilonski
odveo u Babilon, u suanjstvo. (17) Babilonski je kralj
postavio za kralja mjesto Jojakina njegova strica
Mataniju, ali mu je promijenio ime u Sidkija.
Uvod u Sidkijino kraljevanje u Judeji

(18) Sidkiji je bila dvadeset i jedna godina kad se

zakraljio, a kraljevao je jedanaest godina u Jeruzalemu.
Materi mu bijae ime Hamitala, ki Jeremije, i bila je iz
Libne. (19) inio je to je zlo u oima Jahvinim, sve kao
to je inio Jojakin. (20) To je zadesilo Jeruzalem i Judu
zbog gnjeva Jahvina; Jahve ih napokon i odbaci ispred
lica svoga. Sidkija se pobuni protiv babilonskog kralja.
Opsada Jeruzalema
#25Devete godine njegova kraljevanja, desetoga dana
desetoga mjeseca, krenu sam babilonski kralj
Nabukodonozor sa svom svojom vojskom na Jeruzalem.
Utabori se pred gradom i opasa ga opkopom. (2) Grad
osta opkoljen do jedanaeste godine Sidkijina kraljevanja.
(3) Devetoga dana etvrtoga mjeseca, kad je u gradu
zavladala takva glad da priprosti puk nije imao ni kruha,
(4) neprijatelj provali u grad. Tada kralj i svi ratnici
pobjegoe nou kroz vrata izmeu dva zida nad Kraljevim
vrtom - Kaldejci bijahu opkolili grad - i krenue putem
prema Arabi. (5) Kaldejske ete nagnue u potjeru za
kraljem i sustigoe ga na Jerihonskim poljanama, a sva se
njegova vojska razbjeala. (6) Kaldejci uhvatie kralja i
odvedoe ga u Riblu pred kralja babilonskog, koji mu
izree presudu. (7) Sidkijine sinove pokla pred njegovim
oima, Sidkiji iskopa oi, okova ga verigama i odvede u
Babilon.

Razorenje Jeruzalema
i drugi odlazak u suanjstvo
(8) Sedmoga dana petoga mjeseca - devetnaeste godine
kraljevanja Nabukodonozora, kralja babilonskog - ue u
Jeruzalem Nebuzaradan, zapovjednik kraljeve tjelesne
strae i asnik babilonskog kralja. (9) On zapali Dom
Jahvin, kraljevski dvor i sve kue u Jeruzalemu. (10)
Kaldejske ete, pod zapovjednikom kraljevske tjelesne
strae, razorie zidine koje su okruivale Jeruzalem. (11)
Nebuzaradan, zapovjednik kraljeve tjelesne strae,
odvede u suanjstvo ostatak naroda koji bijae ostao u
gradu, a tako i prebjege babilonskom kralju i ostalu
svjetinu. (12) Neke od malih ljudi ostavi zapovjednik u
zemlji kao vinogradare i ratare. (13) Kaldejci razbie
tuane stupove u Domu Jahvinu, podnoja i mjedeno more
koji su bili u Domu Jahvinu i tu odnijee u Babilon. (14)
Uzee i lonce, lopate, noeve, posudice i uope sav tuani
pribor koji se upotrebljavao za bogosluja. (15)
Zapovjednik uze i kadionice i kropionice, uope sve to
bijae od zlata i srebra, (16) dva stupa, jedno more i
podnoja, to je Salomon dao izraditi za Dom Jahvin. Nije
mogue procijeniti koliko je tua bilo u svim tim
predmetima. (17) Prvi stup bijae visok osamnaest lakata,
imao je glavicu od tua, visoku pet lakata; obvijae je
oplet i mogranji, sve od tua. Takav je bio i drugi stup.
(18) Zapovjednik strae odveo je sveenikog poglavara

Seraju, drugog sveenika, Sefaniju, i tri uvara praga. (19)

Iz grada je odveo jednog dvoranina, vojnikog
zapovjednika, pet ljudi iz kraljeve pratnje koji se zatekoe
u gradu, pisara zapovjednika vojske koji je novaio puk i
ezdeset puana koji se takoer zatekoe u gradu. (20)
Zapovjednik kraljevske tjelesne strae Nebuzaradan
odvede ih pred kralja babilonskoga u Riblu. (21) I kralj
babilonski zapovjedi da ih pogube u Ribli, u zemlji
hamatskoj. Tako su judejski narod odveli s njegove rodne
grude.
Gedalija, upravitelj Judeje
(22) Narodu to je ostao u zemlji judejskoj i to ga je
ostavio babilonski kralj Nabukodonozor - postavio je ovaj
za upravitelja Gedaliju, sina Ahikamova, unuka afanova.
(23) Svi vojni zapovjednici i njihovi ljudi saznae da je
babilonski kralj postavio zemlji za namjesnika Gedaliju i
dooe pred njega u Mispu: Netanijin sin Jimael;
Kareahov sin Johanan; sin Tanhumeta iz Netofe, Seraja;
Maakatijev sin Jaazanija - oni i svi njihovi ljudi. (24)
Gedalija se zakle njima i njihovim ljudima i ree: "Ne
bojte se sluiti Kaldejcima; ostanite u zemlji, budite
podloni babilonskom kralju i bit e vam dobro." (25) Ali
sedmoga mjeseca Jimael, sin Netanijin, unuk Eliamin,
koji bijae kraljevskog roda, i jo deset ljudi s njim ubie
Gedaliju te on umrije kao i svi Judejci i Kaldejci koji
bijahu s njim u Mispi. (26) Tada sav narod, od maloga do

velikog, i svi zapovjednici eta ustadoe i odoe u Egipat

jer se bojahu Kaldejaca.
Pomilovanje kralja Jojakina
(27) Trideset i sedme godine otkako je zasunjen judejski
kralj Jojakin, dvadeset i sedmog dana dvanaestoga
mjeseca, babilonski kralj Evil Merodak u prvoj godini
svoje vladavine pomilova judejskog kralja Jojakina i pusti
ga iz tamnice. (28) Ljubezno je s njime razgovarao i
stolicu mu postavio vie nego ostalim kraljevima koji
bijahu s njim u Babilonu. (29) Jojakin je odloio svoje
tamnike haljine i jeo s kraljem za istim stolom svega
svoga vijeka. (30) Do kraja njegova ivota babilonski mu
je kralj trajno, iz dana u dan, davao uzdravanje.