NA KRAJU STOUJECA NASILJA I TERORA: CRNA KNJIGA KOMUNIZMA, | ou U Kini je ubijeno oko 65 milijuna ljudi, u Vijemamu jedan milijun, u Sjevernoj Koreji oko dva milijuna, u Kampueiji jos dva milijunc.. 1967. go ikineski voda Mao (doje) (gore) nj nezadovoljstvo 1 ujedno rasele "nepouzdane” narode, poputPoljaka, krimskih Tatara, povolskih Nijemaca,Ceéena i Ingusa, Ujedno je nastavjen genocid nad Ukrajincima, Baltima, Moldavcima. Siren sovjtskog imperija nakon svrsetia syelskog. rata samo je prosiilo podrugje neslobode, nasi, terorat gla Zapadin su saveznic Sovjetima i njihovim satelitima vat stotine tisuca bjegunaca i izbjeglica. Vecina nih je pobijena bez suda il bacena u logore, a samo manjina, po kratkom postupku, osudena na teske robe Novopostaijeni komunistcki upravljatiw istognoeuropskim i sredinjoeuropskim dreavama pokazali suse izvrsnim ueenicima svoje sovjetske brace. Upravokao tojesvojedobno zjaviosef cehoslovacke KP, Klement Gottwald: “Mi soo partia cehoslovackog proletariat, Hrvadsus ob titi godine rata protiv Njemackeinjezinihsaveznika pruzile ( su Staljinu i dru2ini prigodu da posve uguse svako unutar- Ex a gi mars u mrak a naS je revolucionarni glavni komitet doista u Moskvi. A znate listo "utimo u Moskvi? Tamo idemo da bismo od boljgevika nautili kako se sijeteglava takvima kaostoste vi. A viznate, dasuboljevici majstori, tog zanatal”| Politickesu protivnike ¢ekale muke nezamislivei u srednjovjek- oviju. U rumunjskoj mutionici Piteti u uobicajent je postupakspadalo prisijavanje robijaga da jedu svoj izmet. Posebno izabrane wznike tamnicari bi “svako jutro podvrgavali‘krstenju’ na sljedect nati zagnjurili bi im glavu u posudu punu urina i izmeta, dak bi drugi zalotenici morali izgovaratiformulu krstenja. (.)Jedan od takvih “erstenika’, nad kojim se ta metoda mutenja redovito primjeniivala razvio je sjedeei natin ponasanja: svakog bi jutra sam, dragovolino, stavio glavu u kiblu, na op¢e odusevlienje ‘odgajatelja™ Komunizam je u Europi sustavno i promisljeno primjenjivao -aziske metode. Ono sto su radii njegovi asi sledbenici, bilo jes by. 212} ° ove Eel LvPODLISTAK (4) eens | strasnije, Osim u Sjevernoj Koreii, u koju je komunizam uunesen na sovjetskim bajunetama u kolovozu 1945, tamo su Komunisti doslina vlast samostalno, pa su izgradil i spec fiene politicke sustave, kombinirajuci marksizam, lejinizam |} i nacionalnu predaju. lako se autori priloga u Cenoj knjizi komunizma slazu s tim da korijene masovnih ubojtava u Aaj treba trazti ne samo u komunisticko)ideologi, nego i ‘udugo, viestoljtnoj tradicij nasil, tamosnje su artve bile mijuna ju, u Vijetnam jedan mibijun,u Sjevernoj Korg oko dva miligina u Kampadi js dva milijuna ‘Teror kineskih komunista dogodio se posve neovisno, éak ranije od staljinskoga ‘velikog terora”. Vee nakon 1927, usamim poecima revohicj, kineski su koranist (d procesa politckim protivnicima ("kon- trarevoluconarima’) pravil spektakl, koji je imao svehu zastasiti. “Ismaknuca su se bavijaajavno.Gedateljsuuzvicima Ubi} Ubi’ podiarival pripadnike Crvene garde, koji bi zrtvu polako komadali, potom sku- hal i pojeli i bi prsilili elanove obitelj da jedu Komade mesa raskomadanog fsudenika, @ su ostali osudenic to moral promatratidakeekajuna vlastitosmaknuce. Na takve su bankete cesto pozivani i seljaci, koji bi onda jel etru il srce bivseg zemjoposednika, dok bi se govornic redali pred nizom nelom odsjeenih ina stapove nataknuth [udskihglava,” ‘Zoog komunistickog su terora milijuni Kinezaradije rskirali slavu bjezeci na podrucje pod nadzorom japanskih okupatora, nego slu2ili u Narodnooslobodilackoj vojc. Miliunim je Brtalna japan ska okupacia bila milla od “slobode” pod komunistima, Koj su nstimice iz taktickih razloga paktirali sjapanskim okupatorima kako bi u unutarnjem, gradanskom sukobu nadvladali "kontrarev: olucionarne” snage pod Cang Kai Sekovim vodstvom, im sunadvladali protivnikei doslinavlast,komunist su podel ‘stemeljtim “iscenjem’. Prema podacima same kneske KP, od 1949. do 1952. “likvidirana” sti dva milijuna “bandita’, au koncentracijske jelogore baceno jos tolikoIjud-Kineski Gulag 2va0 se Laogei,akzoza 1 je pros oko 50 miljuna judi. Citavih 20 mila nije dosekalo ialazak. Nisu svi bili “politicki prijestupnici. Politickih je uznika 1955. bilo oko 80 posto, pocetkom 60-tih godina ijednacio se broj poliickih i “obicnih kriminalaca", au sedamdesetima su potont ini vec Kuali i jeli djecu U logorima su, posebno u doba kulturne revolucj, primjenjiv- ane metode kojima po okrutnosti nema premca. Zatvorenici su prem- Jacivani sakaceni,izgladnjivani, vjesani danima za rucne zgloboveili palce, zivi pokapani, silovani, nabijani na kolac, preeni u2arenim 2eljezom, davljeni u septickim jamama, Oslabjel i izgladnjeli, za rad vise nesposobni robijast premjestani su u logore smrti, ge je hrana bila jos oskudnij, pa bi bi a Kratko vrijeme poumirali, Osuda je ujedno ‘mnatila obvezu na stalno denunciran- jesupatnika. Nadeli logorska uprava dda je osudenik prikrio podatke ili spoznaje da netko “ne prihvaca volt narodnih masa’ ,ovlastena je produl- jititamnicudoksene “popravi” Tako su stotine tisuea osuda na petogodignju robiju prerasle u dozivotne tamnice, Partija ima dosta vremena,stalno se ponavijalo, Osobe jednom proglaseneneprijateljimanisu ak ni nakon (velo rijtke) rehabilt- A svn 1 Klement Gottwald: “Mi smo partija éehoslovackog proletarijata, a nas je revolucionarni glavni komitet doista u Moskvi. A znate li Sto uéimo u Moskvi? Tamo idemo da bismo od boljSevika nauCili kako se sijece glava takvima kao Sto ste vi. A vi znate, da su boljSevici majstori tog zanata!” pjecestadath rode u S Reel Kim u Sung 1980. god. acijeimale gradanska prava, pa im je i daljezabranjeno smjestii se u gradu il se vraiti un, Oni su, poput indijskoga kastinskog sustava, bivali trajno izopcenima, proglaseni nedodirlivima. ‘Nasuprot dugo vladajucoj predodebi da je Mao ipak uspia "sva- kom Kinezu osigurati zdjlicu rize”, macisticki je sustav izravno ‘odgovoran za najvecu glad koju je Covjetanstvo zapamtilo, 2a veliku glad 1959.-1961. Mao je 1957/58. doradio plan “velikoga skoka napr- Jjed”, koji je obuhvacao oduzimanje svakoga privatnog vlasnistva, apsolutn kolektivizacju i zabranu 2ivota izvan zadruga. Zbog toga jecaki uonim dielovima Kinekojisu prijekomunistaizvozil tarice, zavladala strahovita glad. Totalitarizam kulturne revolucije U bogatim sjevernokineskim pokrajinama "stopa smrtnost je 1960. porsla na 68 posto (u normalnim vremenima bia 15%), ro} poroda se smanjio na 11 post (nasuprot nekadasnjih 30 post). Time se bro) stanovnika u jedno edino} godini smanjo za est posto.od tukupnog broj,odnosno 2a dva miljuna. Parti w Henan, jednako kao Mao, vjerovalisu da sve 2o potjee otuda st selacskrivaj ito, (2) Hrane ne nedostae. Zita ima koiko hocete, samo - 9 posto ud ima ideoloskihteskocy. Stoga je ujesen 1959, ametnuta prava vojna ‘ofenziva protiv seoskog stanovnstva.(..) Utamniteno e vse od dest niliuna eljaka od kojih su mnogi umrliod glad Donijetajezapovijed da se sav kuhinjsko pokuestvo unit, kako nikomu vise ne bi paloma pamet da se sam hrani da set seu posluizajednickim dobrima Zabranjno je ek i lozenje vate ako je vladala prava zimska hlad no¢a! Metode tlacena bile su neopisiva bratalne: isuce je zatocenika sustavno mugeno, djge su ubjana i komadana, a nthova felesa Keoristerakao gnojvo.(.U Anhui, gj jeobjaijen dacs ‘crveni barjak vit, pa makar nad 99 posto metvih,partpKi se kadar vratio dobro taro) tradiciji mucenja u2arenim 2eliezom i pokapanjem 2ivih ju.) U nekim eselima od gla umalo $0 posto ztela, a nerjetko wval samo danovi partie, zahvaljjei mogwenosti2lopo- rabe last Kaow Henan iu drugim jepokrajnamaeesto doazilodo, pojava Ijudozderstva (vlast je sluabeno priznala 6 sua), a.m pose u obliku ‘sporazuma’o zamyje 1, kad biroditej sa susjedimazam- sjenili djecu da bi th mogh post" Kanibalistickim se obredima nerijetko dokazivala i cxanost rev- cluciji. Poznat je slutaj éovjeka esudena na smut, je e na paplricu napisao reeenicu “Srait predjed- nika Maoa!”. Kad je smaknut, pri paadnic tae police rasjekli st mu Tuan i-pojei mozak! Teroristicka je dimenaia sas-neva eS INE ~PODLISTAK (4) tayni dio i kineskoga komunistckog sustava ‘od samih pocetaka.Ipak, sav jtajteror zane- rmariv w usporedbi s eksplozijom nasija koje je usijedilo u deset godina tzv. kulturne rev lucie. Najprije potaknutod stranesredisnjih last, kota€ naslja stekao je vlastitulogiku i ppostao sam sebi svriiom. Mao Zedong je 18. svibnja 1966. objavio: "Neéemo priatejstvo, hhocemo rat!” Kineshi etisak,vjeran animal. izaciji neprijatelja koja je Karakteristicna za boljgevizam, stvarne i izmisljene protivnike nazivao “misevima, koji ree po ulicama ~ ubije ih, ubijte sh!” Poznat je sluéaj éovjeka osudena na smrt, jer je na papiriéu napisao reéenicu danas judi skapavaju od glad, Vietnam Laosu. Prema nekim, jos nedovolino tuzdanim podacima, sjevernokorejski su ‘omunistredovito posezaliizadrugdjenep- cznatim pothvatom: kuhanjem, zapravo ra “Srusite predsjednika Maoa!”, ‘panjem politckih zatvorenikaiprotivnika Kad je smaknut, pripadnici tajne policije rasjekli su mu lubanju i - pojeli mozak! radi - dobivanja masti, Tako je svugdie obiljezen kvl i mil junima mrtvih, Komunizam nigel nijedose- {ga0 takvo ubilacko savréenstvo kao u Kam- Pucij, bivsoj Kambodai. Vode Crvenih Kmera,skolovani uredovima KP Francuske, ‘od samog su pocetka planiali provesti temeljt genocid nad svoj narodom. Njihova je bezobzimost postala poznatom svjetskojjavnos- ti vee u daba gradanskog rata (1970-1975), ali ce tek kasnije dostct fantasti¢ne razmjere. Pol Pot (pravim imenom Saloth Sar) njegova druzina odluéili su drustvo neposredno, bez ikakva prijelaznog. razdoblja,uvesti w komunizam, Svijet jeSokirala potpuna evakuacija Phnom Penha odmah nakon zauzimanja: urokuod 24 ata tanovnic su moral napustti grad, Na red su dodli i ostali gradovi. Gradanstvo je preseljeno w ionako siromaéna sela. Medutim, smisao nije bio u naseljavanju provineje, Otpusteni su iu logore baceni (ponekad i bez. ikakva suda) dsetitisuca dreavnih stuzbenika, Bivsi veleposjednici pretvarani st ‘u yucnu stoku i uprezaniu plugove. Glavu je izgubilo vige milijuna Ijudi tako pretvorenih w 2ivotinje. Dok su mnogi na Zapadu pripad- nike Crvene garde drzalisrodnicima buntovnihstudenata,amnogise od tih studenata kitili Maovim slikama, u Kini su ljudi podyrgavani ‘uzasnim torturama, elektrosokovima, prsiljavani jest izmet, Klecati na komadicima stakla, odricati se vastte proslost i vastite obitelj. Samoubojstva su postala svakodnevicom, Bilo je mnostvo shutajeva ddasu djeca uml robijasa dovodena ulogore na izdrzavanje ostatka azne na koju su roditelj osudeni. Kampuéija - zemlja neshvatljivih zlogina Jos cesci su bill slucajvi da se djeca odricu roditelja, da pljyju i premlacuju oca i maj, ako su oni kojimshutajem pripadal “kapital- Istitkojklas” it intelektualcima, Bit intelektualae znacilo je zlocin samo po sebi, Mao e govorio:"Kapitaistickaje klasa koza, a intelek- tualcisu aka kojana oj ko2iraste. Kad umire ko2a, ne moguopstati ni dlake!” Od tada se rij intelektualac nije izgovarala bez pridjeva “smrdljvi’-Spaljeni su milijuni kajiga, bezbrojisucjetnih rukopisa, tunistenetisuée kulturnih zdanja, kazalisa,stoljetaih hramova, Istodobno s unistenjem vlastite nacionalne kulture, kineske st vlastipoduzele mjere za unistenje Tibetanaca, za genocid nad tim narodom, saka¢eni vyjesani, 2 terijlni dokazi potvrduju istni tost svjedocenja Dalai Lame: "Ti betancinisu samostrjljani, nego i nasmrt premladivani, razapin- jani, 2ivt spaljivani, davljeni, i dekapitiran.” Posvenalikzbivanjima Kini teklaje povijest Komunisti¢ke vla- davine u Sjevernoj Koreji (gdje i cr Fey nego u tnitenjientitet,cbtl svakog obikaveza med ud mma. Novopridost nis sa starsjdiocima snl ni razgovarat a amolisklapat brakove. U ebitl i med rodbinu sino je nepovjr= ene. Roditel st odvajan od djece asta jan. Maa koja poka- Zale brigu 2a sudine svog deta postala je summjivom ceima Parte. Uji se sudeni ext eprurbom da ss protvnici retina it “agent ClA-e" akoje agen CIAe proglasen 40.000 od vkupno 70000 2itla jenog okraga!, a redim je potivao na fanatzirano} ‘oj djece unovateneu dob od dvanaest gina Istjeblenn su tava sea, Shupa = opluzenim musharcima re dovito st ubijani 2ena i deca, nenjetko &tava rodbina, Ubijno je ized 40150 posto pripadnkakineske vjenamsie manne e486 posto kambodbanskh Etoika,ste mere poduzete st prot mus limana:u veijme njvece glad kad jerizaracionirana na cet ape 2lice po osobi na dan, 2.25 grama na cmom testy staal 100 ‘merikih dolar, muslimani su prisijavanswdva sini Propisan enain oijevanja era odora dug rakav, zakopea- na do pod gro), azabranjen je svakioblikneznosti,svadeprepirke, psovke, pritudi Zabranjena je plaka. Zabranjena je i boest je Eolesnik progasen elgovornin 2a to st je Partin izgubila me guuenost Koristenanjgove rane snage Ime neprjatele Parte zabranjenoespomenuti, On nema pravo nag nina uspomenu, Ukratkozabranjenojesve stone iaekom dlpusteno, a pratiéo nema zlotina za ko nije moguce ed st na azn On rac Sede, provi nie ivréavana strane: najomiljenobikegzekucia je razbjane Iubanje 2eljeznim moth rma. Na drgom myests je vesanje a na tresem gutene iz pomoe Plastene vrecie *U Demokratsoj Kampucii nema zatvora,sudova, p] sveutilita, gimnazia, nema novea, poste, kaa, nema Sport, zabave Dan od 24 sata ne dopusta dokoica Sra. odneviea je oganizirana ovako' 12 sat fizithog rad, dva sata za jl, tr sla odmora i izbrazbe, sedan sai sna ivimo u divoeskom koneentraciskom logon. Nema pra- ‘a. O svakom det nag 2votaodlutuje Angkat” (Ane kar je avi naziv zn prikeivens KP Kampucj) “pA koja gradimo™, proglasil su Crveni Ker *dovoljn je milan Fevolucionsra Osta nam ne tea Radije em kl dest penta, nego jednognepriatelja estaviti na aivoru!” Kambodzonski su komdnistt moeda bile od stoi kineskih drugovashvat Mae “Najjepte pjesme pst se na cistom papi! Iskaai svjedoka i ma- ingladajivani, guseni, i pokapani, Komadani (Nastata se) Tomistav Jone Obrer_1 svenis 1900