Jod
Jod
I iz tog
razloga razrjeduju lugolovu otopinu, ne bi li na taj nacin smanjili njeno djelovanje, a preko toga i doveli do
ideje da jod u bilo kojem obliku i nije bas tako efikasan. Lugolova otopina jeste sigurna, ali s obzirom na
principe djelovanja, treba postojati izvjesna kolicina joda da bi on bio djelotvoran. Jod zaista djeluje, ali ga
treba biti u izvjesnoj koncentraciji.
Normalna lugolova otopina je ona od 10%. Danas u svijetu se mogu naci lugolove otopine koje idu do tako
malo joda da ga ima 0.7%. Sto znaci da bi sva doziranja trebala biti puno puta veca nego ona koja su
navedena.
Konkretno pricajuci o Hrvatskoj, lugolova otopina se moze nabaviti od Kemig d.o.o. Lugola kojeg oni
proizvode i stavljaju na trziste ima 2% joda, sto ce reci, sva doziranja trebaju biti 5x veca od onih napisanih.
No, cak i tako razrijeden lugol nije lagan za nabaviti. Ljekarne uglavnom odbijaju nabavu lugola za svoje
musterije. Jedno od mjesta za koje znam da moze nabaviti lugola u Sisku (a mozda bi slali i postom
)
je Sensamed
U svakom slucaju, danas nabaviti lugola ili jod u drugim oblicima i nije tako lagano. No, 100ml lugolove
otopine od Kemiga kosta negdje oko 30Kn. Svakako probajte naci apoteku ili vec neko drugo mjesto koje ce
vam nabaviti lugolovu otopinu. Radi se o univerzalnom lijeku koji je zaista vise od lijeka. Radi se o
esencijalnoj tvari koju i zdravi trebaju uzimati kao dodatak prehrani. Bez joda ne mozete zivjeti, a danas ga
ne dobijate iz prehrane, to je sasvim sigurno.
Kada pricamo o doziranju, standardno doziranje u terapijske svrhe je 4x6-8 kapi, ili pak 3x10 kapi lugolove
otopine tri tjedna. Do te doze treba doci postepeno, a onda bi trebalo uzimati jod jos tri tjedna. S time da
ovdje jos jednom napominjem, to je broj kapi za lugolovu otopinu od 10%. U Hrvatskoj Kemig proizvodi
lugola od 2%, sto ce reci, trebate 5x vece kolicine, tj. 4x30-40 kapi ili 3x50 kapi ako uzimate proizvod od
Kemiga.
Vazno je znati da se povecanje doze joda treba obavljati polako. Pocnite s malim dozama i postepeno ih
povecavajte. Ne zurite se i znajte da jod moze izazvati pojacani radi stitnjace, kao i probleme sa srcem
(ubrzani rad srca, lupanje i slicno). U tom slucaju, ako osjetite bilo koji od problema, svakako smanjite dozu
joda (lugolove otopine), te kada se problemi smire, nastavite s postepenim povecavanjem doze.
Doze koje mogu zaustaviti rad stitnjace, prema doktorima su oko 750mg joda. S time da kap lugolove
otopine (one od 10%) sadrzi oko 6.5mg joda, a Kemigov lugol dakle sadrzi 5x manje, sto ce reci 1.3mg
joda. Dakle, granica opasnosti je prilicno visoko postavljena. Sto ne znaci da ne trebate biti oprezni s
uzimanjem joda. Oprez je uvijek nuzan i svakako slusajte svoje tijelo.
Nadam se da cete nekako ipak uspjeti nabaviti lugolovu otopinu, ili vec neki drugi oblik joda. Jod je nuzan
za vase zdravlje, a cijeli niz problema koje mozda i sada imate ce biti rijesen s uzimanjem lugolove otopine.
Zato, pokusajte nabaviti svojeg lugola, svoju dozu joda.
[Link]
[Link]
Trenutna situacija u kojoj se nalazimo na samom poetku 21. stoljea od nas zahtjeva da ponovno izgradimo
medicinu i to ne samo glavnu, alopatsku nego sve grane i alternative. Tek se razvija svjesnost oko zakljuka
da veina ljudi dananjice pati od kroninog trovanja. Nije rije samo o injenici da je plima otrovnih
kemikalija sve vea i da se one akumuliraju u naim stanicama i krvnim tokovima uzrokujui psihiku,
mentalnu i emocionalnu pusto, nego je rije takoer i o maloj kapljici u kvaliteti i kvantiteti kljunih
hranjivih sastojaka koje konzumiramo. Jod je savren primjer; ono ega ne elite da vam nedostaje u
dananjem svijetu jest jod.
Jod je otkriven u svakom organu i tkivu u tijelu.
Moemo raspravljati o njegovoj optimalnoj dozi, ali brzo bismo se sloili da je jod apsolutno neophodan
za zdravlje titne lijezde kao i jajnike, dojke i prostatu. Osim poveanog rizika za rak dojke kod ena
kojima manjka joda, postoji uvjerljiv dokaz da manjak joda poveava rizik od raka titne lijezde. Ovo je
samo nekoliko razloga zbog kojih biste se trebali zainteresirati za jod. U vremenu sve veeg izlaganja
otrovima svima nam je potrebno vie, a ne manje joda jer on ima vrlo specifine zatitne uinke protiv
nekoliko uobiajenih otrova kao to su flor i bromid, a u manjoj mjeri pomae pri eliminaciji olova i
ive iz tijela.
Nekoliko je studija pokazalo vezu izmeu niske razine joda i fibrocistine bolesti dojki (FDB), kako kod
ena tako i kod laboratorijskih ivotinja.
Dr. David Derry je rekao:Lugolova otopina je otopina joda u vodi kojeg medicinska profesija koristi ve
200 godina. Jedna kap (6,5 mg po kapljici) Lugolove otopine dnevno u vodi, naraninom soku ili mlijeku e
postupno eliminirati prvu fazu razvoja raka odnosno fibrocistine bolesti grudi tako da se ne mogu
pokrenuti novi rakovi. To e takoer ubiti abnormalne stanice koje plutaju u tijelu na mjestima udaljenim
od prvobitnog raka. Naravno, ini se da taj pristup djeluje i kod raka prostate jer je on u mnogim pogledima
slian raku dojke. To e doista pomoi kod veine karcinoma. Takoer su poveane doze joda potrebne kod
upalnog raka dojke. Znamo i da su velike intravenozne doze bezopasne to navodi na pitanje kakav bi to
uinak imalo na rast raka.
Nedostatak joda rezultira zarobljavanjem od strane titne lijezde pa su sve osobe kojima nedostaje joda
podlonije raku titne lijezde uzrokovanog radijacijom.
Jod igra kljunu ulogu u eliminacijskom sustavu tijela pokretanjem apoptoze, ili onoga to se naziva
programirana smrt stanice, to je vano jer je taj proces kljuan za rast i razvoj i unitavanje stanica koje
predstavljaju opasnost integritetu organizma kao to su kancerogene stanice i stanice zaraene virusima.
ene koje imaju guu (vidljivo nekancerogeno poveanje titne lijezde) zbog manjka joda imaju tri puta
veu ansu za dobivanje raka dojke. Povean unos joda se povezuje sa manjom uestalou raka dojke dok
je smanjeni unos povezan s rakom dojke. Dr. Donald Miller Jr.
Jod se nekada smatrao mnogo vanijim toliko da se do prije dvadeset godina rutinski dodavao kao nadopuna
kruhu. Jod se u malim koliinama nalazi u nekom solima, ali zdravstveni djelatnici ne uzimaju u obzir da
jod isparava dok se nalazi na kuhinjskom stolu.
ezdeset milijuna Japanaca u prosjeku dnevno konzumira 13,8 mg elementa joda i oni su jedna od
najzdravijih nacija u odnosu na ope zdravlje i statistike o raku.
Antiseptika svojstva joda se koriste za sterilizaciju svake povrine i materijala u bolnicama. Jod je izvrstan
mikrobicid sa irokim rasponom djelovanja to ukljuuje sve vane mikroorganizme vezane uz zdravlje kao
to su probavne bakterije, probavni virusi, bakterijski virusi, gljivice i ciste protozoe. Minimalan broj
molekula joda potreban za unitavanje jedne bakterije varira ovisno o vrsti. Izraunato je da je za H.
influenzae potrebno 15 000 molekula joda po stanici. Kada se bakterije tretiraju jodom, anorgansko upijanje
fosfata i konzumacija kisika kod stanice odmah prestaje.
Iako jod ubija sve stanine organizme kao to su ovi, on nikada nije istraen od strane modernih lijenika za
borbu protiv unutarnjih infekcija to je, naravno, velika greka. Dr. Derry kae da je jod uinkovit za
standardne patogene kao to je staphylococcus, ali jod takoer djeluje u irem rasponu; ima manje
nuspojave i ne razvija bakterijsku otpornost. Neki su lijenici izvijestili da je on odlian za lijeenje
mononukleoze.
Jod je najbolji antibiotik, antivirusno i antiseptiko sredstvo svih vremena. Dr. David Derry
Jod nije bio dostupan mikroorganizmima na poetku evolucije sve dok se morska trava nije koncentrirala te
je tek tada postao dio viih ivotnih oblika. Jod je smrtni neprijatelj jednostaninih organizama jer ih ubija
kombinacijom aminokiseline tirozina ili histidina. Sve stanice koje imaju tirozin na vanjskim staninim
membranama ubija jednostavna kemijska reakcija s jodom koja denaturira proteine. Priroda i evolucija su
nam dali vaan mehanizam za kontrolu patogenih ivotnih oblika i mi bismo ga trebali koristiti i vjerovati
da e nas zatititi na naine na koje to antibiotici ne mogu. Element jod je potencijalni germicid sa irokim
spektrom djelovanja i male toksinosti za tkiva. Jake otopine joda (Lugolova otopina) sadre 5% joda i 10%
kalijevog joda (KI) u vodenoj otopini.
Prema trenutnoj statistici Svjetske zdravstvene organizacije, vie od tri milijarde ljudi u svijetu ivi u
zemljama gdje vlada nedostatak joda i poznato je da nedostatak selena, vitamina A i eljeza mogu pogorati
uinke nedostatka joda. Uz magnezij i selen, jod je jedan od minerala kojeg najvie nedostaje u naem
tijelu. Jod je kljuan u sintezi hormona titne lijezde, ali enzimi koji ovise o selenu su takoer potrebni za
pretvaranje tirozina (T4) u bioloki aktivan hormon titne lijezde, trijodtironin (T3). Selen je osnovni
mineral odgovoran za pretvorbu T4 i T3 u jetri.
Selen je apsolutno kljuan u vremenu toksinosti ive jer je to savreni protuotrov kod izlaganja ivi. Diljem
svijeta doslovce kii iva, osobito na sjevernoj polutci. I, naravno, uz zubare koji truju svijet sa svojim
amalgamskim plombama i uz lijenike sa svojim cjepivima punim ive, selen nam je mnogo vaniji nego to
moemo zamisliti. Potrebno je zapamtiti da iva uklanja selen iz tijela jer se pohranjeni selen brzo troi
zbog svoje velike sklonosti ivi.
Simptomi nedostatka joda ukljuuju greve u miiima, hladne ruke i stopala, sklonost debljanju, lou
memoriju, zatvor, depresiju, edem, mijalgiju, slabost, suhu kou i lomljive nokte. Njegovi izvori
ukljuuju veinu morske hrane (oceanska riba, ali ne svjea riba, koljkae, osobito kamenice), nerafiniranu
morsku sol, kelp i ostale alge, te riblju juhu, maslac, ananas, artioke, paroge, tamnozeleno povre i jaja.
Odreeno povre, kao to su kupus i pinat, moe blokirati apsorpciju joda kada se jedu sirovi ili
nefermentirani. Jedenje ribe vam nee pruiti joda u miligramskim koliinama. Kako biste dobili 13,8 mg
joda, morali biste pojesti oko 9 kg ribe dnevno.
Jod je potreban u mikrogramskim koliinama za titnu lijezdu, i miligramskim koliinama za dojke i ostala
tkiva, a moe se koristiti kao lijek mjereno u gramima. Dr. David Miller
Jod je siguran ba kao i magnezij klorid uz praenje njegovog koritenja u medicini ve 180 godina.
Objavljeni podaci potvruju njegovu sigurnost kada se koristi kod plunih bolesnika u koliinama koje
premauju preporuenu dnevnu dozu. Kada pacijenti uzimaju 12,5 50 mg joda dnevno, ini se da tijelo
postaje osjetljivije na hormone titne lijezde. Optimalan unos joda u koliinama dva puta veima od
koliina potrebnih za kontrolu guavosti mogu zahtijevati jodizaciju hormonskih receptora.
Jod vam pomae ispravno iskoristiti proteine. Svi pacijenti koji imaju manjak joda imat e i nedovoljno
proteina. Dr. Bryce Vickery
Jod je kljuan sastojak u sintezi hormona titne lijezde. Kod nedostatka joda bit e poremeena sinteza
proteina. Hormoni titne lijezde imaju dva glavna uinka na tijelo: poveavaju sintezu proteina u doslovce
svakom tkivu u tijelu i poveavaju konzumiranje kisika. titnjai je potreban jod za sintezu T4 i T3
hormona koji reguliraju metabolizam, upravljaju rastom i razvojem. Hormoni titne lijezde su kljuni za
ivot jer reguliraju kljune biokemijske reakcije, osobito sintezu proteina i aktivnosti enzima ciljajui
organe kao to su mozak u razvoju, miii, srce, hipofiza i bubrezi, te je stoga jod kritino vaan za razvoj
fetusa.
Oteeni prijenos joda se moe djelomino ispraviti upravljanjem poprilino visokim dozama askorbinske
kiseline ili vitamina C.
Hormoni titne lijezde se sintetiziraju u folikularnim stanicama titnjae, a oni reguliraju mitohondrijsku
proteinsku sintezu. Unos joda je kritino sredstvo u borbi protiv nuspojava lijekova za titnu lijezdu.
Dugorono koritenje tih lijekova je povezano s propadanjem nivoa joda u titnjai i tkivu kao i s
poveanom stopom raka. Svi pacijenti koji boluju od titnjae bi trebali primati terapiju jodom.
Jod je moan osnovni hranjivi sastojak koji ima iroka ljekovita svojstva i do prije 100 godina veina ga je
lijenika koristila kao univerzalno sredstvo. Od 1900. god. do 60-ih godina prolog stoljea skoro svaki
lijenik je koristio jod u praksi za lijeenje poveanog i smanjenog rada titnjae kao i kod mnogih ostalih
stanja, a sve uz izvrsne rezultate. U stvari, jod je bio smatran panacejom (lijekom za sve) kod svih
bolesti.
Nobelov laureat dr. Albert Szent Gyrgi, lijenik koji je otkrio vitamin C je napisao: Kada sam bio student
medicine, jod se u obliku kalijevog joda koristio kao univerzalni lijek. Nitko nije znao to on ini, ali inio
je neto i radio je neto vrlo dobro. Danas nam je poznato to jod ini i koliko moe pomoi ljudima, ali
moderna alopatska medicina spava i puta ljude da pate i umiru zbog njegovog nedostatka.
Ciste na dojkama, jajnicima i koi jod se koristi kao dodatak pri rjeavanju skoro svih vrsti cista na
dojkama. On takoer ima nevjerojatan iscjeljujui uinak na cistama jajnika, kae dr. Robert Rowen. Iako
malo ljudi to zna, nateeni jajnici su analogni guavosti, kada titna lijezda natekne kao odgovor na
nedostatak joda. Guavost esto rezultira hormonalnim disbalansom to dovodi do hipotireoze. U sluaju
policistinih jajnika (PCOS), izgladnjivanje jajnika uzrokuje stvaranje ciste, oteklinu i s vremenom
nemogunost kontroliranja sinteze hormona to dovodi do neravnotee i neplodnosti. Kada su Rusi
istraivali bolest fibrocistinih dojki takoer su otkrili da to je vei nedostatak joda, vei je broj cisti u
jajnicima. Poznato je jo od 1928. god. da je koncentracija joda u jajnicima vea nego u bilo kojem drugom
organu, osim u titnoj lijezdi. Dr. Browstein je u svojem istraivanju otkrio da, kod poveanja doza joda,
ciste na jajnicima postaju manje i poinju nestajati. Takoer je otkrio da je libido u mukaraca i ena
povean.
Potrebno je 20 40 puta vie joda kako bi se kontrolirao rak dojke i fibrocistina bolest nego to je to
potrebno da se sprijei guavost.
Jod ima i mnoge neendokrilne bioloke uinke, ukljuujui ulogu koju igra u fiziologiji upalnih procesa.
Jod poveava pokretljivost granulocita i dovodi ih do upalnih podruja te poboljava fagocitozu bakterija i
sposobnost granulocita da ubiju bakterije.
Dr. Robert Rowen iznosi da jod reducira aktivnost lipoproteina. Kada je povien, ovaj protein moe dovesti
do pretjeranog zgruavanja krvi i krvoilnih bolesti. On takoer naglaava da su velike koliine joda
pronaene u mozgu (ukljuujui dijelove mozga povezanih s Parkinsovom bolesti) i cilijarnog tijela u oku,
koji je mogui uzronik glaukoma.
Izvreno je istraivanje nad 42 pacijenta sa kardiovaskularnim bolestima koji su bili podijeljeni u pet
podgrupa na temelju prisutnosti hipertenzije, kongistivnog zatajenja srca, kardiomiopatije, koronarne
disfunkcije i aritmije. Kada su testirane koncentracije urina, najmanja koncentracija joda je otkrivena kod
podgrupa s aritmijom i kongestivnim zatajenjem srca. Poveani udio hormona hipofize, tireotropina (TSH),
je otkriven kod tri pacijenta a poveanje u metabolizmu lipida (kolesterol, trigliceridi) je bila poveznica kod
svih podgrupa osim one s aritmijom. Istraivai su zakljuili da dodavanje joda moe sprijeiti
pogoravajui uinak na kardiovaskularne bolesti zbog nedostatka joda.
Preporuena dnevna doza (RDA) joda nije dovoljna da nae titne lijezde sauva od irenja na jednak
nain na koji je RDA vitamina C danas jedva dovoljna da sprijei dobivanje skorbuta, ali nije dovoljna da
sprijei sindrome kardiovaskularne bolesti koji prethode skorbutu.
Mi smo osamdesetrogodinju enu na est mjeseci stavili na terapiju od 50 mg joda dnevno. Iskusila je
nevjerojatno poveanje energije, izdrljivosti, blagostanja i memorije. Nakon est mjeseci njezina se koa
oljutila i zamijenjena je novom koom koja izgleda mlae. Ona je bila zapanjena i zadivljena svojim novim
izgledom. Prema naem iskustvu, starije ene (osobito iznad 65 godina) su primijetile ogromnu fiziku i
mentalnu razliku, napisao je dr. Guy Abraham, endokrinolog koji danas prua podrku vraanju koritenja
joda kao osnovnog, sigurnog i uinkovitog lijeka.
Veina lijenika i kirurga promatra jod iz ue perspektive i to je jedna od najveih tragedija alopatske
medicine. Veina lijenika su prikriveni kemijski teroristi jer ignoriraju nakupljanje otrova koji se deava
kod ope populacije i nemaju nikakvu namjeru da ih informiraju to mogu uiniti u vezi s time. Savren
primjer je iva. Ona je otrovna bez obzira na nain na koji dolazi u naa tijela, ali lijenici i zubari jo uvijek
inzistiraju na njezinu koritenju. Ti isti lijenici ak ne shvaaju osnovne lijekove koji se ve koriste kao to
su jod, magnezij klorid i natrij bikarbonat, tvari koje u hitnim slubama spaavaju ljudske ivote svakog
dana.
Za veinu lijenika, jod je antiseptik koji dezinficira pitku vodu i sprjeava infekciju kirurkih rana, a
titnjaa ga treba kako bi stvorila hormone i to je sve. Ali dr. George Flechas se na to nadovezuje da je
veini njegovih pacijenata, koji boluju od dijabetesa, potrebno smanjivanje doze inzulina i lijekova za
dijabetes nakon podmirivanja nedostatka joda, a i ostali su primijetili istu stvar. Neto nam visi pred
oima; medicinska misterija koja e prosvijetliti nae neznanje o vanosti minerala za ivot. Opi i
medicinski znanstvenici mogu objasniti zbog ega dopuna joda koristi dijabetiarima i ostalima, ali hoe li
alopatski lijenici posluati? Ne raunajte na to.
Jod koristi svaki hormonski receptor u tijelu. Izostanak joda uzrokuje hormonalnu disfunkciju koja se moe
vidjeti kod praktiki svakog hormona unutar tijela. dr. George Flechas
Zbog ega mnogi ljudi koji uzimaju jod izvjetavaju o opem blagostanju, poveanoj energiji i boljoj
funkciji mozga? Toplije im je u hladnom okruenju, potrebno im je manje sna, poboljava se ten i imaju
bolju probavu. Najoitiji odgovor jest da je jod mineral u tragovima koji se koristi za sintezu hormona i
da je to mineral koji je vrlo vaan za hormonalnu funkciju na mjestima hormonskih receptora.
T3 i T4 stimuliraju i odravaju normalni srani ritam, krvni tlak i tjelesnu temperaturu. Unato opoj
medicinskoj ovisnosti o specijalnim hormonskim testovima, ini se da je temperatura tijela tonija pri
odreivanju funkcije titnjae. Tijekom posljednjih desetljea primijetio sam da 90% osoba ima
temperaturu ISPOD normalne. Oralna temperatura prije ustajanja ujutro bi trebala iznositi 36,4 C ili vie.
Poslijepodnevna temperatura bi trebala biti 37 C. Temperatura je najjednostavnije mjerenje bazalnog
metabolizma, kljune funkcije titne lijezde, kae dr. Norman Shealy koji sugerira dozu joda od 1500
mikrograma dnevno tijekom 4 6 tjedana. Ako bazalna temperatura doe do normalne, dozu joda treba
smanjiti na 600 mikrograma dnevno.
Poveanje metabolizma poveava potrebu za jodom. Ako osoba ne dobiva dovoljno joda, a koristi lijekove
za titnjau, oni e postati nedovoljni.
Lijevo: normalna veliina i oblik titne lijezde; Desno: nastanak guavosti, poveanje titne lijezde
U posljednje dvije godine napravili smo studiju nad dvanaest dijabetiara i u est sluajeva smo uspjeli
odviknuti pacijente od svih lijekova za dijabetes. Raspon dnevnog unosa joda je iznosio od 50 100
miligrama dnevno. Svi dijabetiari su uspjeli smanjiti ukupnu koliinu lijekova potrebnih za kontrolu
dijabetesa, rekao je dr. Flechas
Nedostatak joda u koi se manifestira kao vrlo suha koa koja se ne znoji kada osobi postane vrue. dr.
Jorge D. Flechas
Svi se slau da nedostatak joda u prehrani uzrokuje spektar poremeaja koji ukljuuje (poredano po
ozbiljnosti) guavost, hipotireozu, mentalnu retardaciju i kretenizam (ozbiljna mentalna retardacija koju
slijede fizike deformacije). Osobe kojima nedostaje joda pate od fizikih, neurolokih, mentalnih,
imunolokih i reproduktivnih bolesti. Jod je vaan za ispravno funkcioniranje nervnog sustava, a dr. S.
Cunnane predlae da je jod osnovni hranjivi sastojak ljudskog mozga u njegovoj evoluciji.
Nedostatak joda je glavni uzrok loeg funkcioniranja intelekta. Jod je kod novoroenadi odgovoran za
razvoj njihovog IQ a. Nedavna istraivanja pokazuju da bi nedostatak joda mogao biti izvor poremeaja
nedostatka panje kod djece, slae se dr. Flechas. Kakvu tono pomo jod moe pruiti neuroloki
oteenoj djeci jo nije istraeno, ali jod i magnezij bi trebale biti jedne od prvih stvari za kojima e roditelji
posegnuti.
ini se da nedostatak joda uzrokuje veu tetu kod embrija u razvoju i da u stvari nedostatak joda kod
trudnica uzrokuje pobaaje i mrtvoroenu djecu. Kretenizam nije jedini koji ugroava novoroene nego je
ovdje rije i o samom preivljavanju. Prikladna doza joda moe pruiti zatitu od infekcije i tete
uzrokovane cjepivima.
Nedostatak magnezija i joda uzrokuju autoimunoloki tioriditis, a ne viak joda.
Nedostatak joda predstavlja vaan dodatni reproduktivni rizik ukljuujui vidljivu hipotireozu i neplodnost.
Hipotireoza uzrokuje anovulaciju, neplodnost i gestacijsku hipertenziju (povien krvni tlak). Tkivo koje
sadri prikladnu koliinu joda pomae estrogenu i navodi ga na mjesta koja podupiru ispravno
funkcioniranje enskih seksualnih hormona. Jod utjee na stvaranje testosterona. Kod ena to podupire
zdrav seksualni nagon, a kod mukaraca je testosteron vitalan za funkcioniranje.
Jod je moj izbor lijeka. Koristim ga za sve. Podignuo sam djecu i moje unuke na jodu. Mojem sinu je
trebalo ukloniti krajnike, a ja sam ih odluio mazati jodom. Nikada vie nije imao problema sa grlom. Uzeo
bih boicu sa sprejem, ulio neto joda u nju i poprskao njegove krajnike. Kao to moda znate, jod se brzo
sui, pa on nije progutao nita od toga. Poelo je djelovati 24 sata nakon prskanja grla.
nae titne lijezde? Zbog ega su lijenici prestali koristiti Lugolovu otopinu, siguran lijek za bolest
titnjae? Zbog ega su medicinski nadrilijenici uveli lijekove za titnjau i guavost kako bi ubili titnu
lijezdu kada se jod toliko dugo vremena uspjeno koristio?
Ortojodni nadomjestak koristi dopunu elementa joda sve dok titna lijezda i ostala mjesta u tijelu, koja su
osjetljiva na jod, ne dostignu dostatnost joda. U stvarnosti nema razloga za strahom od joda ukoliko mu se
pristupa s razlogom i uz maleni oprez jer e on stimulirati detoksifikacijski proces tekih metala, osobito
halogena. Svi lijenici su jod koristili jo prije 100 godina, a najbolji od njih ga jo uvijek koriste i danas.
Svakih sedamnaest minuta svaka kap krvi u naem tijelu prolazi kroz nau titnjau, i ako ona sadri
dovoljnu koliinu joda, bakterije i virusi koji nastaju u krvi e biti ubijeni dok krv prolazi kroz titnjau.
Guavost, poveanje titne lijezde
Tek poinjemo ponovo otkrivati nevjerojatna ljekovita svojstva joda i, iako to moda nije panaceja kako se
nekada tvrdilo da jest kada se koristi sam, ali u kombinaciji sa magnezij kloridom, alfa lipoinom kiselinom,
i kod posebnih sluajeva raka, s natrij bikarbonatom, otkrit emo neto zaista nevjerojatno. Zasiena otopina
kalijevog jodida se koristi kao hitni tretman za hipertireozu jer visoke koliine joda privremeno potiskuju
izluivanje hormona titnjae iz hormonalne lijezde. Glavni razlozi smanjenog rada titnjae su
Candida, iva i flor. Sve do sedamdesetih, lijenici su prepisivali flor kao lijek za smanjivanje rada
titnjae pacijentima koji boluju od preaktivnog rada titnjae.
Neki simptomi smanjenog rada titne lijezde ukljuuju umor, pothranjenost, debljinu, zatvor, nejasno
razmiljanje, nizak krvni tlak, zadravanje tekuine, depresiju i spore reflekse. Kod koritenja visokih doza
dodatka joda potraite znakove pojaanog rada titne lijezde. Oni ukljuuju anksioznost, nesanicu,
mravljenje, dijareju, visoki puls, visoki krvni tlak, osjetljive ili izboene oi i probleme s vidom.
Nadomjestak joda ima tendenciju normaliziranja hiperaktivne titnjae, ukljuujui autoimune bolesti i rak
titne lijezde. Meutim, ako je veliina titnjae poveana kao kod guavosti, onda e dodatni jod
uzrokovati pretjeranu stimulaciju. Kako bi se normalizirala veliina titnjae i njezino funkcioniranje, doza
joda bi se trebala poveavati vrlo polako, a zatim privremeno smanjiti kada se pojavi pretjerana stimulacija,
te nakon nekog vremena ponovo poveati. Drugi problem jest taj da jod stimulira srce, pa ako uzimate
lijekove za titnjau ili drugi lijek za stimulaciju kao dodatak, onda bi to bilo previe poticajno i moglo bi se
pojaviti lupanje srca. U tom je sluaju potrebno smanjiti neke od tih stimulansa koliko je dovoljno da se
ispravi taj problem.
Najbolja dobrobit od uzimanja joda proizlazi iz njegove uinkovitosti kod ubijanja Candide i ostalih
gljivica i mikroba. To bi vjerojatno mogao biti razlog njegove uinkovitosti kod raka dojke i fibrocistinih
bolesti dojki jajnika i maternice.
Najuobiajenije koritenje joda kao antimikrobne tvari jest 4 x 6 8 kapi ili 3 x 10 kapi Lugolove otopine
tijekom tri tjedna. FDA je nedavno zabranila prodaju vie od 30 mililitara Lugolove otopine, ali se jo
uvijek mogu nabaviti Iodoral (tablete joda) i 2% otopina joda, to zahtjeva 5 puta vie kapi nego to je
navedeno za Lugolovu otopinu. Pritom je potrebno koristiti otopinu joda u vodi, a ne jod u alkoholu koji
moe uzrokovati reakciju.
Koritenje jodiranih soli kod kue je jedan od najlakih naina pojaavanja unosa joda. Vano je napomenuti
da je obina kuhinjska sol slab izvor joda. Ljudi koji ne jedu morsku hranu, ivotinjske proizvode ili
jodiranu sol imaju potrebu uzimati nadomjeske kako bi bili sigurni da je njihov unos adekvatan. Trudnice i
dojilje bi trebale jesti mnogo hrane bogate jodom zbog poveane potrebe. Nekima su potrebni i dodatni
nadomjesci. Meutim, trebali biste provjeriti kod vaeg lijenika prije uzimanja dodataka jer previe joda
moe biti otrovno i kod nekih ljudi moe pokrenuti probleme s titnjaom.
Jod je komponenta skoro svakog ivog bia i biljke. Ne postoje standardne mjere joda u hrani jer njegove
koncentracije variraju diljem svijeta. Openito hrana iz mora sadri najvie joda, slijedi ju ivotinjska hrana
i zatim biljke. Od sve hrane, alge (poput kelpa) su najpoznatiji izvor prirodnog joda dok jaja i sirovi
mlijeni proizvodi takoer mogu biti dobar izvor.
Kelp
ile je vodei proizvoa joda u svijetu. Jod je nusproizvod povrinskih mineralnih naslaga koje se koriste
za proizvodnju nitratnog gnojiva. Japan je drugi vodei proizvoa. Morska voda sadri 0,05 dijelova po
milijunu joda ili otprilike 34 milijuna tona. Alge mogu izvui do 0,45% joda na suhoj osnovi. Iako nije
ekonomina kao proizvodnja joda kao nusproizvoda plina, nitrata i nafte, industrija algi je predstavljala
glavni izvor joda prije 1959. godine i ostajala je veliki izvor.
Prema podacima Svjetske trgovinske organizacije, nedostatak joda postoji u 54 zemlje. Ne postoji toan
odgovor na to zbog ega se javlja nedostatak joda iako postoje dvije teorije: prvo, ljudi ive u dijelu svijeta
gdje se u tlu i moru nalazi malo joda; drugo, ljudi jedu visoke koliine preraene hrane koja tijekom obrade
gubi svoj sadraj joda. Rafinirani eer, na primjer, ne sadri jod.
Potrebno je napomenuti da pretjeran unos joda moe biti otrovan i tetan ba kao i njegov nedostatak. 1000
miligrama joda dnevno uzrokuje iritacije kao to su peenje u ustima i grlu, munina, povraanje, bol u
trbuhu, ak i komu.
Moete mjeriti funkciju vae titne lijezde provjerom temperature prije ustajanja ujutro. Mjerenje
ispod jezika je pouzdanije od mjerenja ispod pazuha. ene prije menopauze mjere u prvoj polovici ciklusa
prije ovulacije, a najbolje je u prvom tjednu nakon poetka novog ciklusa. Temperatura bi trebala iznositi
36,4 C ili biti via, u suprotnom je rije o smanjenom radu titnjae. Takoer se uvjerite da vam
temperatura nije poviena kao reakcija na lijeenje ili infekciju.
Ukoliko imate reakciju kada uzimate dodatke joda nije rije o jodizmu. Jod pokree otrovne halogenide u
krvni tok, pa ako su vaa jetra i bubrezi ve puni otrovima, imat ete reakciju. Reakcija imitira one
simptome koji su slini alergiji na jod.
1948. godine Sveuilite Berkley je objavilo istraivanje nazvano uinkom Wolff Chaikoff. To je
rezultiralo uklanjanjem joda iz nacionalne opskrbe hranom. Uinak Wolff Chaikoff je definiran kao
nemogunost organskog vezivanja joda u titnoj lijezdi kroz poveani unos joda to rezultira prestankom
sinteze hormona titnjae. Laikim jezikom, u odreenom trenutku, kada titnjaa postane preplavljena
jodom, to e nju ugasiti. Dr. Brownstein preporua testiranje T3 i T4 uz procjenjivanje klinikih simptoma
kada se primijeti povean TSH (hormon koji proizvodi titnjaa) kod dodavanja joda. TSH se moe popeti
do 75 unutar 6 mjeseci bez klinikih simptoma. titna lijezda radi svoj posao. TSH raste kako bi poveala
tireoglobulin koji se vee uz viak joda u krvnom toku kako bi se stvorili T3 i T4 hormoni. Nakon uinka
Wolff Chaikoff i njegovog objavljivanja, medicinska je zajednica skoila na noge i poela tvrditi da e
koritenje joda otetiti vau titnu lijezdu. Tako je zapoela jodofobija.
Bartofsky je 1970. godine procijenio uinak Lugolove otopine dajui po pet kapi (30 miligrama) joda 3 puta
dnevno kod tireotoksinih pacijenata. Slijedom tog protokola zakljueno je da rapidno pomanjkanje
izluivanja T4 pokrenuto jodom nije bio rezultat uinka Wolff Chaikoff nego opadanja frakcijske stope
T4.
Kao to lijenici naglaavaju, konzumacija joda u miligramima bi se trebala, naravno, kombinirati sa
kompletnim nutricijskim programom koji ukljuuje adekvatne doze selena, magnezija i omega-3 masnih
kiselina. U meuvremenu, moda bismo trebali imitirati Japance i znaajno poveati unos joda, ako ne
putem algi, onda kroz dvije kapi Lugolove otopine (ili jedne Iodoral tablete) na dan.
Brom i klor mogu biti zamijenjeni za veinu biocida, bojila i koritenja u tinti umjesto joda iako se obino
smatraju manje poeljnima. Antibiotici i bor su takoer zamjena za jod kao biocidi. Ne postoji zamjena za
jod kod nekih katalistikih, nutricionistikih, farmaceutskih i fotografskih svrha kao i kod neke hrane za
ivotinje.
(KRAJ)
Dans les poissons, les fruits de mer sont les plus riches en iode, dans lhuile de foie de morue, les ufs, les viandes,
les pinards et le cresson. Le sel de table enrichi en iode est une source complmentaire indispensable mais
apparemment non suffisante.
[Link]
Dosage :
La dose quotidienne recommande en iode est de :
Enfants : 100 150 microgrammes
Femmes enceintes ou allaitantes : 300 mcg
1 rcipient
1 crase-patate
Ractifs :
Mode opratoire :
Ecraser la patate jusqu obtention dune pure. Le rire sadique est autoris ce stade de la manip.
Mlanger la pure de patate frache avec le sel iod tester.