SAETAK

Robert Ivekovi Misiraa

Anthony D. Smith
MYTHS AND MEMORIES OF THE NATION
Uvod ovoga djela objanjava pojam primordijalizma te ga, uz napomenu da postoji nekoliko
razliitih vrsta primordijalizma, razgranjuje na tri glavne grane nacionalni, sociobioloki i
perenijalni. Potom prelazi na modernizam za koji naglaava da je danas dominantna
paradigma kada je o kolstvu i obrazovanju rije. Na primordijalizam i perenijalizam
modernisti gledaju kao na ekspresiju samoga nacionalizma ili barem utjecaja teorije
nacionalizma, a kao toku prekretnicu uzimaju Francusku revoluciju koja je na velika vrata
uvela nacionalizam u dinamiku svjetske povijesti. Meu modernistima potrebno je istaknuti
Ernesta Gellnera koji je smatrao naciju i nacionalizam iskljuivo modernim fenomenom te
uvodi tezu da je jezik uz sustav javnog obrazovanja sredstvo odranja visoke kulture to bi
oznaavalo da moderna drutva usmjerena na rast zahtijevaju pismenu kulturu koja zahtijeva
sustav javnog standardiziranog obrazovanja. Slina vrsta kulturalnog difuzionizma moemo
pronai kod Benedicta Andersona i njegova rada u kojemu je nacionalizam kulturni artefakt
moderne, a njen objekt - nacija - je definirana kao zamiljena politika zajednica i zamiljena
je kao konana, suverena i horizontalna no ovaj ideal nacije moe biti ukraden i iskoriten u
drugim krajevima svijeta.
Prvi dio ovoga djela govori o etno simbolizmu i nacionalnome identitetu. Centralni problem
svake vrste modernistike analize lei u sistematinom neuspjehu pridobivanja ikakvoga
znaaja etnikim vezama nacija nastalih u modernome vremenu i prijanjih kultura koje su
postojale, a ono izvire iz njene ozbiljne neadekvatnosti u socijalnome konstruiranju i
instrumentalizaciji koje privruju njihov modernizam. Te granice ukljuuju neuspjeh da
se stvori jedinstveni konstrukt za dugotrajne procese; koncentraciju na akcije elita na utroke
popularnih uvjerenja i akcija; negaciju snane afektivne dimenzije nacije i nacionalizma.
Ovdje nastupa na scenu historijski etno simbolizam koji proizlazi iz teoretske kritike
modernistikoga pristupa i razliitoga pristupa povijesnim zapisima. Ono to daje snagu
nacionalizmu jesu njegovi mitovi, sjeanja, tradicije i simboli etnikoga nasljea. Ovi
kulturalno povijesni elementi takoer formiraju bazu za kompetitivno potvrivanje
teritorija, vlasnitva i resursa.

Etno simbolizam ima nekoliko miljenja, a neka od tih miljenja su La Longe Duree (ako
bi eljeli shvatiti snagu i oblikovanje modernih nacija, moraju se potraiti korijeni i formacije
nacija te njihov mogui smjer u budunosti); Nacionalna prolost, sadanjost i budunost (ovi
pojmovi se gledaju iz aspekta primordijalizma tonije iz aspekta rekurentivnoga te
kontinuiranog primordijalizma te iz aspekta reaprorizacije); etnika baza nacija - etnike
zajednice posjeduju imena i emblem, mit iz zajednike prolosti, zajednike povijesne
tradicije i sjeanja, povezanost sa domovinom, jedan ili vie zajednikih kulturnih
elemenata i dozu zajednitva. Kulturalne komponente etniteta, njihovi mitovi i simboli
povezani su sa etnolokom povijesti te razvojnim putem nacionalnosti i nacije, a dugotrajnost
nacionalizma (koji je ujedno i granina tema kojom se etno simbolizam bavi) ukljueni su u
poimanje cjelokupne teme nacija, nacionalnosti i nacionalizma. Drugi dio djela obrauje
problem nacionalnoga identiteta u antici i srednjemu vijeku te na primjerima starih Egipana,
Perzijanaca i idova (u razdoblju antike) i Francuza, Rusa, Engleza i vicarske konfederacije
(u razdoblju srednjega vijeka) objanjava se poimanje pripadnosti i svijesti unutar spomenutih
naroda koji su, svaki na svoj nain, definirali svoju naciju.
Kljune rijei: primordijalizam, perenijalizam, modernizam, visoka kultura, etno
simbolizam, La Longe Duree, problem nacionalnoga identiteta, antika, srednji vijek