Arhitektura BiH

You might also like

You are on page 1of 8

Amir Pai: Arhitektura Bosne i Hercegovine

UVOD

ARHITEKTURA BOSNE I HERCEGOVINE


UVOD
Bosna i Hercegovina je u mnogoemu zemlja geografskih razliitosti - nalazi se u centralnom dijelu
Balkana na visokom planinskom masivu dinarskog lanca, koji lei paralelno s Jadranskom moru i
razdvaja rijene slivove Crnog mora i Jadranskog bazena. Teritorij Bosne je sjeverno i rijeke iz toga
dijela gravitiraju ka Savi, pa od nje ka Crnom moru, a iz junog podruja, Hercegovine, rijeke teku u
Jadransko more. Hercegovina, je krako podruje dolinom rijeke Neretve i njenih pritoka dobiva
klimu i vegetaciju Mediterana. Nasuprot tome, sjeverna regija, koji s gustom mreom plovnih putova i
dolinama Une, Vrbasa, Drine i - od kojih su najpoznatiji - Bosna rijeka sputa prema Panoniji ravnici,
pripada umjerena kontinentalnoj klimi, koja u centralnom dijelu prelazi u svjeu planinsku; zemljite
uma, rudnika, panjaka. Dolina Sarajevo - Zenica prestavlja arite svih komunikacija. Ovdje su
naselja od pamtivijeka, a tokom posljednjih hiljadu godina ovdje je sredite drutveno-politikog
razvoja Bosne i Hercegovine i njenog povijesnog, gospodarskog i kulturnog identiteta.

Bosna i Hercegovina se nalazi u centru Europe

Ne samo da su vode Crnog i Jadranskog bazena pronale svoje linije podjele na teritoriji Bosne i
Hercegovine: od davnina su se ovdje sretale ideoloki razliite civilizacija, sukobile se ili stapale, i
velike drave su se sukobljavale ovdje i postavljale svoje granice. Iz vremena Rima je podjela na
zapadne i istono carstvo, preko Barbara, Bizantijskih i Franakih potraivanja i okupacija,
nastavljajui sa Maarskim, Osmanlijskim, Mletakim i Habsburkim -- gotovo bez prekida ova
zemlja je inila neiju granicu stvorenu maem, plaenu u krvi.
Jer upravo tih razloga umjetniko blago Bosne i Hercegovine - arhitekturu, i drugi vidovi umjetnosti
su kolektivna vrsta jedinstva suprotnosti, stvoreno i nakupljeno na marginama velikih kultura i
civilizacija, koje su pustoile ovu zemlju, ali isto tako, ostavljajui ovdje umjetnost koju karakterizira
gotovo u cijelosti preplitanje esto dijametralno suprotnih utjecaja.
Imaginarna linija zapadne i srednje Europe prema Bliskom Istoku, Mediteranu i Apeninskog
poluotoku presjeca teritoriji Bosne i Hercegovine, a ruta putovanja ovjeka u tim smjerovima nuno
prati njegove klanci. Iz tog razloga dobila impulsi su nerijetko okamenjeni ovdje, iako Isto tako nova i
prepoznatljive zamisli koje su se pojavile, esto su transmutirale u oblike koji su u cijelosti
nekarakteristini u zemalja izvan Bosne i Hercegovine. U ovoj zemlji, podvrgnutoj meusobnoj
asimilaciji kultura razliiti oblici suivota sa brojnim krizama i prilagodbama povijesno su prisutni jo
od drevnih vremena.

Amir Pai: Arhitektura Bosne i Hercegovine


UVOD

ovjek je naseljevao ove zemlje od paleolitskog doba; lokacija u sjevernoj Bosni gdje su
naeni artifakti ija je starost procijenjena na vie desetaka hiljada godina, a meu paleolitskim
nalazima u Hercegovini brojni su oni izrazito umjetniki prirode, svrstavaju ove krajeve u znaajna
mjesta klasine kulture Starog kamenog doba. Brojni lokaliteti iz doba Neolita iji oblici esto
ukazuju na veze s razliitim porijekom, esto pokazuju elemente odnosa izmeu pojedinih naselja u
osnovi razliitih kultura.
Ostaci nebrojenih gradita u cijeloj Bosni i Hercegovini, i ponekad teke humci jo uvijek
netaknute od strane modernog ovjeka, su obino pripisuje Ilirima, najstarijoj poznatoj etnikoj
skupini po imenu koja je naseljavala ovo podruje. Kulturnog i umjetnikog blaga iz pojedinih mjesta,
koja pripadaju bronanog i eljeznog doba, tj. od oko 2000. p.n.e. do poetka kranske ere, su trajne
vrijednosti na europskoj i svjetskoj kulturi i umjetnosti. Plodonosna kontakata izmeu Ilira i grkih
kolonija na jadranskoj obali tokom posljednjih stoljea prije Krista su ostavili mnogo zanimljivih
primjera kulturnih simbioza.
Potkraj doba prije npve ere, prirodna bogatstva zemlje privukla su Rimljane. Odupiranje Ilira
protiv Rimljana bilo je gotovo dva stoljea duga agonija. Ostaci rimskih naselja, termalnih kupalita,
vila, hramova, skulptura i umjetnikih artefakata vrhunske vrijednosti svjedoe novu razinu
civilizacije uvedena od strane rimskih legionara i kolonista, takoer i nove umjetnosti koja je nastala
ovdje pod sasvim osobit uvjetima. Meutim, umjetnost je bila ne samo Rimska jer je i romanizirana
ilirska populacija ostavila peat vlastitog duha i tradicije.

Reljef sa figurama ovjeka i ene u narodnim nonjama (Priluka, Livna, 3.st.); Stela sa etiri figure (Zenica, 4.st)

U vrtlogu ranog Srednjeg vijeka, brojne migracije naroda zahvatile su i ovo podruje sve dok
konano originalno stanovnitvo nije bilo zamijenjeno novim Slavenima. Ovaj dugotrajan proces
koji ukljuuje simbiozu kulturne batine domaih i doseljenih populacija doveo je do nastanka
Romano-Slavenskog entiteta, koji je od plemenskih zajednica postupno proao transformacije koji su
doveli do kasnije feudalne strukture.
Ime srednjovjekovne Bosne i njegov identitet se izriito spominje se prvi put u 948.godine
nove ere u radu De administrando imperio bizantskog cara Konstantin VII Porfirogenet-a. Implicitni
ustavnim i drutveno-politiki integritet Bosne datira od sredine 12-tog stoljea. Povelja bosanski
vladara Kulin Ban-a iz 1189.godine, (orginal je uvan u biblioteci Akademije nauka u St. Peterburgu)
nije samo vaan diplomatski dokument koji govori o ustavnim i drutveno-politike prilike svoga
vremena, ali i najstariji pisani dokument u dnevni, suvremeni, nacionalni jezik u cijelom slavenskom
svijetu.

Amir Pai: Arhitektura Bosne i Hercegovine


UVOD

Povelja bosanski vladara Kulin Ban-a iz 1189.godine, (orginal je


uvan u biblioteci Akademije nauka u St. Peterburgu);
Grb kralja Tvrtka I Kotromania (desno)

Grad Vranduk

U drugoj polovici 14. st. Bosna je postala kraljevstvo te je u to vrijeme najmonija slavenska drave
na Balkanu. Iz tog razdoblja, to jest iz 12. st. do 15. st., ovdje su sauvani u razliitim nivoima
ouvanosti ostaci graevina - oko tri stotine utvrenim gradovima, brojnih palaa i crkava - koji
pokazuju periferne uticaje mediteranske i srednjoeuropske kulture, prisustvo romanikog i gotikog
stila, a u odreenim sluajevima i uticaje bizantske umjetnosti.
Srednjovjekovna Bosna nije bila ujedinjena u vjerskom pogledu. "Crkva bosanska" na elu sa "didom", koegzistirala je uz dosta yna;ajnu katoliku zajednicu i male skupine pravoslavnih uz lievu
obalu rijeke Drine. Optube o bogumilskoj herezi sluile su kao opravdanje brojnim vojnim napadima
- za pokolje, pljake i razaranja.
Intelektualna klima, estetske i umjetnike ideje meusobno tolerantnog srednjovjekovnog bosanskog
drutva, su zabiljeene u malom broju iluminiranih rukopisi i tekstova koji su sauvani.

Amir Pai: Arhitektura Bosne i Hercegovine


UVOD

Divo gospel, 16.st., biblioteka manastira Cetinje,


Apostol Luka, minijatura iz Siloanskog jevaneljam kasno 14.st., Muzej
Stare Srpsko-pravoslavne crkev u Sarajevu Art in Bh

Oni se navie odraavaju, meutim, u umjetnosti steeka - jedinstvenih kamenih nadgrobnih


spomenika, koji se 70.000, u manjim i veim grupama, nalaze se u cijeloj zemlji. U svojim reljefima i
natpisima, u simultanoj kompaktnosti epskog i likovnog uklesanim u grubom kamenu, ogleda se u
cijelosti realnost ivota u bosanskim krajevima dolinama, na periferiji velikih europskih kultura.

Steci: engia bara kod Kalinovika, i Boljuni kod Stoca

Sredinom 15. st. Osmanska vojska ule na teritoriju Bosne. 1463.godine Bosansko kraljevstvo
je palo, bosanski, hercegovaki i drugi sandaci-provincije su nastale kao vojne i upravne jedinice u
okviru Osmanskog carstva- Sredinom 16. st., Bosna je postala beylerbeylik, pokrajina s najviim
vojnim i upravnim rangom unutar organizacija Osmanskog carstva. Tek 1592.godine Osmanlije su
zauzele cijelu teritoriju dananje Bosne i Hercegovine.
Do 1463.godine srednjovjekovno feudalno drutvo u Bosni i Hercegovini bilo je strukturalno
uniteno. U novim okolnostima znatan udio bivih feudalaca, posebno sitni plemii, prilino su se
brzo i uspjeno prilagodili otomanskom Spahi-Timar feudalnom sistemu. Od samog poetka
Osmanske vladavine trajala je islamizacije to je vodilo zasnivanju nove civilizacije - islamske i
orijentalne, ali koja je ovdje, usred postojanja srednjovjekovne osobene Bosanske tradicije, a na
krajnjem periferiji Osmanskog Carstva, te u direktnom kontaktu sa dnevnim Mediterana i sredinje
Europe, stekla obiljeja pomirenje i spajanje suprotnosti. Struktura ove civilizacije, osobito njen
urbani aspekt, razvila je svojstvenu bosansko-orijentalne formu, sa jasno vidljivim regionalnim
varijacijama.
4

Amir Pai: Arhitektura Bosne i Hercegovine


UVOD

Religijski pluralizam srednjovjekovne Bosne je do


odreene mjere ustrajao; Crkve bosanska je nestala,
katolicizam je bio u rukama franjevaca, koji su od
sultana Mehmeda II dobili posebno jamstvo da mogu
slobodno obavljati svoj rad (Ahitnama sa Milodraa
iz maja 1463.godine - uva se u Fojnikom
samostanu), u pravoslavnoj krugovima sitne feudalci
su se takoer prilagodili novom feudalnom sistemu,
barem u poetku, dok je sama crkva organizacija
vidno oporavljena sa obnovom Peke patrijarije
1557.godine. Drutveno i ekonomski, Islam, slubena
religija Otomanskog carstva, bio je u izuzetno
povoljnom i povlatenom poloaju. Tokom druge
polovice 16. stoljea enklave Jevreja - izbjeglica iz
panjolske pojavile su se u zemlji, posebno u
Sarajevu, koji u svojoj izolaciji razvio osobit stil
ivota i kreativnih umjetnosti.

Atitname Sultana Mehmeda Fatiha izdato u maju 1463.godine

se pripadnici razliitih vjera esto su bili bliski srodnici. Odreene dravni funkcionari gradili
su damije u svom matinom distriktu, ali takoer i crkve u spomen svojih kranskih majki. U
kasnijim razdobljima, meutim, u uvjetima pojaane socio-ekonomska polarizacija, vjerske razlike
esto postaju predmet manipulacije, tako da su tokom 19. st. su utrle put rastu nacionalnih
pluralizama.
U takvim okolnostima, u manje dostupnim podrujima, dio onoga to je uglavnom narodna umjetnost
razvijala se vie ili manje nepromijenjeno od one srednjovijekovne.
Za vladavine Osmanlija, preko hiljadu objekata monumentalnog karaktera podignuto je na
teritoriji Bosnia i Hercegovine, a brojne gradske aglomeracije (Sarajevo, Mostar, Travnik, Banja
Luka, Foa, Tebinje, Poitelj) govore o izuzetno vrijednom urbanom nainu ivljenja. Najbrojnije su
damije, gdje posebno mjesto zauzimaaju Karadobegova u Mostaru, Alada u Foi, Gazi
Husrevbegova u Sarajevu i Ferhadija u Banja Luci. Brojni su objekti javnog karaktera ali svako treba
istai mostove u Mostaru i Viegradu.

Sarajevo krajem Osmanske uprave

Amir Pai: Arhitektura Bosne i Hercegovine


UVOD

Umjetnost i umjetniki obrt u Osmanskom periodu, poevi od urbanog, uglavnom svjetovni ili
sekularni objekti su u sutini zajedniki za sve - isti graditelji izgradili gradove i mostove, hanove i
bezistane, pa ak i crkve i damije. Stoga nije ni udo da se elementi islamske arhitekture i dekoracija
pojavljuju na Motanici, Ozrenu, Paprai pa ak i u Staroj pravoslavnoj crkvi u Sarajevu, a da se u
istonoj Hercegovini romaniko-gotiki zvonici pojavljuju u funkciji damijskih munara. Domaa
gradska arhitektura bila je diferencirana daleko vie u skladu s klasnim lanstvom vlasnika kue nego
sa njegovom nacionalnom i vjerskom pripadnosti. Zanatlije koji su izraivali metalne proizvodi kao
to su lonci i tave, orue, oruje i nakit za sve, radili su po porubini i posebne proizvode za sakralne
svrhe svih konfesija.
Meutim, ako emo nastojati govoriti o crkvenom svijetu, prostorne i plastine koncepcije
bogomolja, njihovih interijera, fresaka i slika, pismenosti i knjige, koja su tokom 400 godina
Osmanske vladavine bile, gotovo iskljuivo, u vlasnitvu klera, onda konfesionalne i nacionalne
diferencijacije postati daleko vie nego samo primjetna. Osim toga, razlike su toliko veliki da do
odreene mjere su definirane posebnim kulturama, kulturama kojae su proeta meusobno, ali su u
isto vrijeme svjesno razliite, a razlike su se ogledala i u svjetovnom ivotu. U okviru onoga to je u
sutini isti okvir bosansko-orijentalne civilizacije, etiri neravnomjerno intenzivna trendovi kulturnog
pluralizma stvara mozaik osnova koja je bila temelj za nove vrijednosti sekulariziranom 20. stoljea.
1878.godine Osmanska vladavina je bila zamijenjena sa okupacijom Austro-Ugarske
monarhije. Uz snane ekonomske injekciju (razvoj industrije, transportne mree) u davno posustalu
feudalnu privredu Osmanlija, dolaze i nova usmjerenja donesena iz sredinjice europske civilizacije,
sa kulturnim i umjetnikim trendovima. U periodu od 40 godina umjetnost, a posebno arhitektura se
karakterizuje po prihvaanju historicizma i eklekticizma, a poetkom 20.stoljea Secesija postaje
glavni trend u umjetnosti. U poetku zanemariv broj domaih umjetnika postupno preuzima
inicijativu u daljnjem trendovima od umjetnika, posebno arhitekata (Vanca, Pospiil, Parik) koji su
doli sa novim vlastima iz Bea, Praga i drugih gradova monarhije.

Sarajevo krajem austro-ugarske uprave

Od atentata u Sarajevu 1914.godine, prvog svjetskog rata, razdoblja Kraljevine Srba, Hrvata i
Slovenaca, kasnije Kraljevine Jugoslavije, a potom Drugoga svjetskog rata period je karakteriziran
intenziviranjem socio-ekonomskih, klasnih, nacionalnih, vjerskih i drugih antagonizama. Ali i pod tim
uslovima bilo je prisutno stvaralako djelovanje brojnih progresivno orijentirana osoba evidentirano u
svih oblastima djelovanja. Brojni su primjeri arhitekture, posebno u Sarajevu, koja prati tada
savremene europske trendove).Nakon etiri godine oslobodilakog rata, u novoj Jugoslaviji, Bosna i
6

Amir Pai: Arhitektura Bosne i Hercegovine


UVOD

Hercegovina je zauzimala posebno mjesto kao zajednica naroda i narodnosti koji nastanjuju ovu
zemlju. Postignuti su brojni impozantni rezultati u svim oblastima ivota, kulturi (film, muzika,
slikarstvo, a u arhitekturi period oko 1980.godine (Bijela damija u

Partizanski spomenik u Mostaru (arhitekt Bogdan Bogdanovi, 1965)


Bijela damija u Visokom

Visokom, arhitekte Zlatka Ugljena, Aga Khan-ova nagrada za Arhitekturu 1983.godine), dobiva
najvei staralaki zamah, posebno vezan za Zimske Olimpijske igre odrane u Sarajevu 1984.godine.
Takoer, izuzetna briga bila je posveivana ouvanju kulturno-historijskog nasljea (Aga Khan
nagrada za konzervaciju Starog grada u Mostaru 1986.godine).
Nakon izvanrednih rezultata, period 1992-1995.godina donosi najmranije doba nae historije kada je
u organizovanoj agresiji glavna meta agresora bilo etniko ienje teritorija i zatiranje tragova
ivljenja Bonjakog naroda. Uz ogromne ljudske rtve, uniteno je i preko hiljadu Islamskih objekata
spomenikog karaktera.
Nakon 1995.godine, na manje ili vie organizovan nain uz podrku stranih zemalja znaajan broj
objekata je obnovljen (Stari most sa Starim gradom u Mostaru), ali jo nije ni blizu obnova
multikulture na koju smo bili ponosni.

Stari grad u Mostaru: potpuno uniten 1995, i obnovljen 2005

Amir Pai: Arhitektura Bosne i Hercegovine


UVOD

Centar Sarajeva, 2011: hotle Holiday Inn, Avaz Tower, UNIS towers

Preporuena literatura:
Basler uro (1972): Arhitektura kasnoantikog doba u Bosni i Hercegovini, Sarajevo; Basler Dj,
Begi A., eli D., Kajmakovi Z.: (1987) Art of Bosnia and Herzegovina, Sarajevo; Benac
A.-Basler Dj.: (1984) Kulturna istorija BiH, Sarajevo; Hrasnica, Mehmed: (2003) Arhitekt Josip
Pospiil-ivot i djelo, Sarajevo; Klai, Nada (1994) Srednjovjekovna Bosna, Zagreb; Klai,
Vjekoslav, (1990) Povijest Bosne, Sarajevo; Kurto, Nead, (1998) Arhitektura BiH, Razvoj
bosanskog stila, Sarajevo; Kurto, Nedad: (1997) Sarajevo MCDLXII-MCMXCII, Sarajevo;
Krzovi, Ibrahim: (2004) Arhitektura secesije u Bosni i Hercegovini, Sarajevo; Lovrenovi,
Dubavko: (2009)
Steci - bosansko i humsko mramorje srednjeg vijeka, Sarajevo;
Kreevljakovi, Hamdija: (1991) Izabrana djela I-IV, Sarajevo; eli, Demal, Mujezinovi,
Mehmed: (1969) Stari mostovi u Bosni i Hercegovini, Sarajevo; Pai, Amir: (2005)
Celebrating Mostar, Mostar; Pai, Amir: (1991) Islamsko stambeno graditeljstvo, Zagreb; Pai,
Amir: (1994) Islamic Architecture in Bosnia in Hercegovina, Istanbul; Redi, Husref: (2009)
Srednjovjekovni gradovi u Bosnia i Hercegovini, Sarajevo; traus, Ivan: (1998) Arhitektura
Bosne i Hercegovine 1945-1995, Sarajevo; Vego, Marko (1959): Naselja srednjovjekovne
bosanske drave, Sarajevo.

You might also like