DRUTVENI I PRAVNI POLOAJ ENE MUSLIMANKE U OSMANSKOJ BOSNI

Hatida ar-Drnda DRUTVENI I PRAVNI POLOAJ ENE MUSLIMANKE U OSMANSKOJ BOSNI Rezime: Cilj ovog rada je da na bazi izvornih osmanskih dokumenata prikae drutveni i pravni poloaj ene muslimanske u Osmanskoj Bosni, kada je ona tretirana kao pravni subjekat u skladu sa erijatskim pravnim sistemom. Korieni izorni materijal nam govori da je ena Osmanske Bosne raspolagala privatnom svojinom, koju nije bila obavezna troti za potrebe porodice, jer je tu obavezu u skladu sa erijatom snosio njen suprug. Svoja sredstva mogla je, a to je esto u praksi i inila, da posredstvom vakufa koristi za potrebe ire drutvene zajednice: za izgradnju drutveno potrebnih institucija, za jaanje privrede, kao i za izgradnju duhovne atmosfere svoje sredine. Lokalna historija upamtila je da su ene Osmanske Bosne iza sebe ostavile prosvjetne i obrazovne institucije, knjievna djela i itav niz prosperitetnih zadubina.

Cilj ovog rada je da na osnovi kur'anskog teksta i izvornog materijala osmanske provenijencije da portret ene muslimanke u Bosni u vrijeme kada je u njoj dominirao osmanski drutveno-politiki poredak i pravni sistem.1 U vrijeme dominacije osmanskog drutveno-politikog sistema u Bosni i Hercegovini, tj. u periodu od druge polovine 15. st. do kraja 19. stoljea, ena je tretirana u porodici i drutvu u skladu s islamskim svjetonazorom. Poznato je da je ena u periodu prije pojave islama tretirana kao veoma inferiorno bie. Pojavom Kur'ana i njegovom primjenom u praksi poloaj ene u porodici i drutvu se znatno mijenja u pozitivnom smislu. Ona se poinje tretirati kao pravni subjekt i punopravan partner svom suprugu. Kur'an je ograniio veoma rairenu poligamiju i sveo je na etiri ene.2 Kur'an je na pravnom planu prihvatio ve postojeu poligamiju, ali uz oitu intenciju da se u normalnim ivotnim uvjetima na pravnom planu uvede institucija monogamije. Zbog toga je Kur'an odredio da mukarac moe oeniti etiri ene, s tim da mora biti jednako pravedan prema svima. Ukoliko to nije u stanju, a Bog je znao prirodu svojih stvorenja, onda samo jednu. Znai, u loginom smislu smjernice Kur'ana su odreivale monogamiju. Meutim, mudtehidi i pravni autoriteti kasnijih generacija nisu imali sluha za te kur'anske intencije i tako su onemoguili da se one u praksi i ostvare. U skladu s odredbama Kur'ana, ena je postala komplementarni dio mukom partneru. Oni su tek u zajednici inili cjelinu.3 Njena primarna dunost obuhvatala je bioloku
1

Ovim radom bie obuhvaen samo prilog poznavanju muslimanske ene u islamskom drutvu, u osmanskoj Bosni. Pod pojmom osmanska Bosna podrazumijevamo geografski prostor koji je nekada obuhvatao Bosanski ejalet. ena nemuslimanka u osmanskom drutvenom sistemu ivjela je i djelovala u skladu sa svojim vjerskim zakonom i obiajnim pravom. Istina, osmanski izvori sadre i podatke o eni nemuslimanki kada je ona kao punopravni subjekt predstavljala svoje domainstvo. Takvi podaci sadrajno su vrlo ogranieni da bi se moglo ire govoriti o njenoj drutvenoj ulozi. Ovaj rad nema pretenziju da da iscrpnu sliku ene muslimanke u osmanskoj Bosni. Za ostvarenje takvih pretenzija bio bi nuan timski rad razliitih naunih profila. 2 Kur'an, sura An-Nisa, ajet 3. 3 Prema islamu, mukarac i ena potjeu od istog izvora, samo je svako od njih sposobniji od drugog da obavlja odreene poslove, tako, da bi uspostavili harmoniju u ivotu, oni moraju da se dopunjuju Sura E-ura,11: "Stvoritelj nebesa i zemlje! On vas kao parove stvara"; sura En-Nisa',1:"O ljudi,bojte se Gospodara svoga,

reprodukciju u okviru porodice. Trebalo je da podie i odgaja djecu, da bude podrka muu i stup porodice. Samo stabilna i kvalitativno formirana porodica mogla je, kao primarna elija drutvene zajednice, na istim osnovama izgraivati i iru drutvenu zajednicu. Pregalatvo ene u tom smislu vrednovano je najviim kvalitativnim epitetima, a Vjerovjesnik, a.s., je to izrazio rijeima: "Denet je pod majinim nogama".4 Potujui principe islama, ena u osmanskoj Bosni nije bila prisiljavana da tokom dana ili noi naputa svoju djecu i porodine obaveze zbog ekonomskih razloga. Njena ekonomska i socijalna prava bila su inicirana i odreivana odredbama Kur'ana.5 Ona je kreirala ivot unutar kunog prostora, dok u javnom ivotu, uglavnom, nije bila prisutna. U sferi izvan privatnog ivota pokoravala se autoritetu personificiranom u suprugu i drugim starijim mukim lanovima porodice, dok su oni bili duni da joj prue sigurnu i ugodnu porodinu atmosferu. Sa stanovta islamskog pravnog sistema, ena je bila pravni subjekt, za razliku od ene u Evropi, koja se tek u devetnaestom stoljeu poinje boriti za svoj pravni tretman. Mogla je posjedovati vlastitu imovinu i njome raspolagati po svojoj volji, a svojim finansijama nije bila obavezna uestvovati u porodinom budetu, niti se brinuti za materijalnu situiranost porodice. ak i onda kada je raspolagala velikim materijalnim sredstvima, mu je bio obavezan da se brine za ekonomsku stabilnost i kompletno materijalno osiguranje supruge i cijele porodice.6 U vlastitom domu bila je apsolutni gospodar svoga carstva, u kojem se mukarac, s obzirom na to da je najvei dio dana provodio na poslu izvan kue, osjeao kao gost. U siromanijim drutvenim slojevima, kada mukarac nije mogao svojom zaradom egzistencijalno osigurati svoju porodicu, ena je mogla participirati u pribavljanju sredstava radom izvan kue, ali joj to nije bila obaveza. U seoskim naseljima ona je, rame uz rame sa svojim suprugom uestvovala u poljoprivrednim radovima. A kada bi ostala udovica i morala brinuti o egzistenciji svoje porodice, u nedostatku rezervnih sredstava, morala se snalaziti sama ili uz pomo ire porodice. Meutim, vjerozakon je njoj doputao da, im prou etiri mjeseca i deset dana od smrti mua, moe sklopiti novi brani ugovor i time sebi i svojoj djeci osigurati materijalnu podrku.7 Angaman oko porodice nije bio jedina uloga ene kao lana drutvene zajednice. Osloboena brige za materijalno osiguranje sebe i svoje porodice, imala je vremena da u skladu sa vlastitim emocijama i darom iskazuje sebe u razliitim umjetnikim formama, pisanim radovima ili, pak, primijenjenim umjetnostima, a esto je bila angaovana u oblikovanju svijesti zajednice u kojoj je ivjela i djelovala. Svoje emocije je pretakala u knjievne radove, arene ilime, ipke i evrme. Sve je to u duhovnom smislu bogatilo porodicu i zajednicu u kojoj je djelovala. Svoje obrazovanje, koje je sa stanovita islama bilo obavezno za sve pojedince zajednice, stjecala je u mektebima, a proirivala ga na enskim skupovima, u damijama i obrazovnim institucijama.8 Primarno obrazovanje i u seoskim i u
Koji vas od jednog ovjeka stvara, a od njega je i drugu njegovu stvorio, i od njih dvoje mnoge mukarce i ene rasijao."; sura An-Nahl,72: "Allah vam od vrste vae stvara ene, a od ena vaih dariva vam sinove i unuke, i lijepa jela vam daje." (prijevod ovog ajeta Kari E.) 4 Salih Indi, Zbirka Poslanikovih hadisa, Libris, Sarajevo 2002, 264. 5 Kur'an 4:19; 4, 34 6 U Kur'anu je naglaena zatitnika uloga mukarca u porodici i njegova obaveza materijalnog osiguranja ene s kojom ini porodinu zajednicu. Sura En-Nisa', 34: "Mukarci su zatitnici ena, jer je Allah jedne iznad drugih odlikovao, i zato jer mukarci troe svoje imetke!" (prijevod Kari E). 7 Sura Baqara, ajet 234. 8 Shodno islamu, traganje za naukom je imperativ i obaveza svih ljudi. Objava Vjerovjesniku Muhamedu, a.s., poela je s "Ui,itaj!", a Vjerovjesnik, a.s., je govorio svojim sljedbenicima:"Nauka je deva, gdje god da je nae, uzjai je" ili "Idi po nauku, ak i u Kinu." U poznatoj bici na Bedru muslimanska je vojska zarobila sedamdeset nevjernika. Svako od njih je mogao stei slobodu ako je bio pismen, pod uvjetom da opismeni deset muslimana. Znaaj obrazovanja ene i njena vrijednost u tom smislu nali su svoju afirmaciju i u narodnim

urbanim naseljima obuhvatalo je svu djeiju populaciju, bez obzira na imovinsko stanje njihovih roditelja.9 ene iz viih drutvenih slojeva mogle su sebi osigurati obrazovanje u vlastitom domu, to nije bio rijedak sluaj. Obrazovana ena svojoj djeci i svojoj porodici u tom smislu bila je velika podrka, kao, uostalom, i u svakom drugom vremenu. Kada je krajem 16. stoljea njemaki protestantski sveenik boravio u nekim dijelovima Osmanske drave i upoznao njene drutvene prilike, zapisao je u svojim memoarima: "Turci upravljaju svijetom, a njima upravljaju njihove ene. Nema nikoga ko hoda i zabavlja se koliko turske ene. Poligamije nema. Vjerovatno je bilo i onih koji su to probali i, vidjevi koliko im to problema i trokova donosi, odustali. Nisu esti ni razvodi, jer je mukarac obavezan da u sluaju razvoda eni da novac i stvari, a ensko dijete ostaje uz majku."10 O poloaju ene u osmanskom drutvenom sistemu ilustrativno govori odnos sultana Mehmeda II Fatiha prema njegovoj maehi Mari, koja je bila ki srpskog despota ura Brankovia. On je Mari, koju je potovao kao majku, poklonio posjed u Jeevu u Makedoniji, nedaleko od Sereza.11 Uivajui punu zatitu sultana, sa sestrom Katarinom provela je tu ostatak svog ivota. Kako je uivala puni ugled na osmanskom doru, za pomo su joj se esto obraali i ambasadori Venecije. ene osmanske Bosne, kao punopravne i aktivne, davala su svoj doprinos zajednici u kojoj su ivjele. Pripadale su razliitim drutvenim slojevima. Bile su supruge upravnih slubenika, pripadnika inteligencije, zanatskih uposlenika. Bile su svjesne da radost ivljenja treba traiti i u rtvovanju za druge, jer je "ovaj svijet kua prolaznosti, ije su blagodati sjenke koje prolaze, a ivo bie u njima gost koji doe i proe, a da je dobro djelo kao zrno posijano, iz kojeg nikne sedam klasova, a u svakom klasu po stotine zrna."12 Ukoliko je raspolagala znatnijim materijalnim sredstvima, mogla ih je, u skladu s etikim principima islama, koristiti za potrebe ire drutvene zajednice. Posredstvom institucije vakufa posjedovana sredstva je esto u praksi koristila za izgradnju drutveno potrebnih institucija, za jaanje privrede naselja u kojem je bila nastanjena i za formiranje duhovne atmosfere svoje sredine. ene osmanske Bosne i Hercegovine najee bi zavjetale novane vakufe za uenje Kur'ana u odreenim danima i noima, posebno u vrijeme ramazana. Namee se pitanje zbog ega su ene ovoga doba svoja sredstva najee usmjeravale na zadovoljenje vjerskih potreba. Da li zato to je ona vjerski svjesna i njome nadahnuta ivjela u harmoninom odnosu s vremenom i situacijom u kojoj se nalazila, a to je korespondiralo s unutarnjim zadovoljstvom vlastitim nainom ivljenja? Ona je svojom religijski odnjegovanom
pjesmama, gdje kao kristalni stalaktit zasvjetluca kondenzovana misao. Kad Hasan-aga ljubi govorae: "ta je tebi dodijalo, ljubo, te mi tako srdito govori? to te svekar uz koljeno sjeda, a svekrva hanumom doziva? Zaove te povi ruke dvore, djeveri te eer kahvom poje... Hasan-agi ljuba odgovara: - Ah ne luduj, aga Hasan-aga, to me svekar uz koljeno sjeda, ako sjeda i valja da sjeda. Vehde sam mu dvore ponovila. to svekrva hanumom doziva, hanuma sam, pa me i doziva. to zaove povi ruke dvore, zaovam' sam brau poklonila, u dobru ih sreu opremila. to djeveri eer kahvom poje, djevere sam knjizi nauila, nauila knjizi i kalemu..."; Alija Isakovi, Biserje, Antologija bonjake knjievnosti, Izdaavaka kua Ljiljan, Sarajevo 2002, 52. 9 Vie o tome vidjeti: Hajrudin uri, Muslimansko kolstvo u Bosni i Hercegovini do 1918. godine, "Veselin Maslea", Sarajevo 1983; Ismet Kasumovi, kolstvo i obrazovanje u Bosanskom ejaletu za vrijeme osmanske uprave, Islamski kulturni centar Mostar, Mostar 1999.; Omer Nakievi, Arapsko-islamske znanosti i glavne kole od 15. do 17. vijeka (Sarajevo, Mostar, Prusac), Sarajevo 1999. 10 B. Yediyldz, "Osmansko drutvo", u Ekmeleddin Ihsanolu, Historija osmanske drave i civilizacije, Orijentalni institut Sarajevo, Sarajevo 2004, 657. 11 Theodore. Spandounes, On the Origin of the Ottoman Emperors, Translated and edited by Donal M. Nicol, Cambridge University Press 1997, 48. 12 Kur'an, sura Baqara, ajet 261. U ovoj suri, te u drugim surama, esto susreemo ajete koji usmjeravaju ljude ka injenju dobra drugima, to je vrhovni nalog Milostivog i Samilosnog.

smjernou pruala toplinu, oblikovala ugodnu porodinu atmosferu, ublaavala neizbjene ivotne sudare u porodici i ispunjavala praznine to su se javljale. Ovo se pitanje namee i zbog injenice da se za iznos od 3.000 aki, koji su najee zavjetale, mogao u to vrijeme sagraditi mekteb, kua, duani i slini objekti. Odgovor je, vjerovatno, ve sadran u gore reenom tekstu. Zahvaljujui injenici da je Osmanska drava poivala na pravnom sistemu, da su sve sfere drutvenog ivota pravno regulisane i pismeno evidentirane, u situaciji smo da izuavamo poloaj bosanske ene i neke njene aktivnosti u irokom vremenskom rasponu, od nekoliko stotina godina. Tragom tih izvora, koji se uvaju u Basbakanlik Osmanli Arsivu u Istanbulu, u Arhivu u Ankari, Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu, Orijentalnom institutu u Sarajevu13, Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci u Sarajevu i nekim drugim institucijama, moemo dati skicu drutvenog portreta ene muslimanke u Bosni i Hercegovini u vrijeme dok je islamski pravni sistem (erijat) djelovao kao pozitivni pravni sistem, tj. od druge polovine 15. st. do skoro samog kraja 19. st. U Istanbulu u Dravnom arhivu sauvan je popis vakufa iz Bosanskog sandaka iz 1565.g.14 Tu su zapisana i zavjetanja nekih enskih osoba. U vezi s tim, postavlja se pitanje kako je ena muslimanka raspolagala materijalnim dobrima, a da to nije, najee, stjecala vlastitim radom. U skladu s nasljednim pravom muslimana, ena je, i kao majka i kao supruga, a i kao sestra, imala pravo na udio u nasljedstvu nakon smrti supruga, sina, roditelja i bliskih roaka. Prema odredbama navedenog prava, ena u porodici je u odnosu na mukarca dobijala polovinu od onoga to je dobijao muki lan. To je u Kur'anu i erijatu objanjeno injenicom da ena ne mora da izdrava supruga i porodicu, dok je to mukarcu bila obaveza.15 Drugi nain na koji je ena stjecala svoja materijalna dobra je institucija poklona. Ona je odreene posjede mogla dobiti na poklon od supruga, brata ili roaka. U sidilu Foanskog kadiluka u vezi s ovim navedeni su brojni primjeri. Kao ilustraciju naveemo samo neke od primjera koje je spomenuti historijski izvor na svojim stranicama zabiljeio: Halil-aga, sin Abdulahov, stanovnik Dafer-begove mahale u kasabi Foa, svojoj keri Devahiri poklonio je batu s vonjakom, to je na sudu registrovano.16 Hadi Zejnil-beg, sin Ahmedov, poklonio je svojoj supruzi Zlati, keri Osmanovoj, posjed koji se sastoji od kue, pojate, tale, dva povrtnjaka i bate s vonjakom. Ugovor o poklonu registrovan je u foanskoj sudnici 1. decembra 1871. godine.17 Svojom imovinom ena je mogla raspolagati prema vlastitom nahoenju. Mogla ju je prodati, pokloniti ili na drugi nain njome raspolagati. Navedeni sidil i o tome prua brojne podatke.18

13

U toku agresije na Bosnu i Hercegovinu 1992.-1995. Srbi su 17. maja 1992. g. svjesno zapalili fondove Orijentalnog instituta u svojoj bezumnoj mrnji prema islamu, elei na taj nain unititi tragove postojanja Bonjaka muslimana u vlastitoj domovini. Unitili su Zbirku Manuscripta turcica sa 7.156 dokumenata iz perioda 16.-19. st. Zbirku sidila (66 cjelovitih i 27 fragmentarnih) iz perioda 17.-19. st.,Vilajetski arhiv sa dvjesta hiljada dokumenata, Zbirku tapija i brojne druge dokumente. 14 Istanbul, Babkanlk Osmanl Devlet Arivi (BOA), Tapu Defter No 625. 15 Hafiz Abdulah Buatli, Porodino i nasljedno pravo muslimana (glavne ustanove i propisi), Sarajevo 1926., s.131-158. U sidilu Foanskog kadiluka (SFK), koji se uva u Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci (NUB), a potjee iz druge polovine devetnaestog stoljea, sauvani su brojni primjeri koji ilustruju ovu problematiku. 16 SFK,s.28/d4. 17 SFK,s.42/d2. 18 SFK,s.17/d4,s.29/d1, 32/d1, 33/d2, 38/d1,39/d1, s.48/d1: Kanita, Hadera i Borija, keri hadi Sulejman-age Muftia, naslijedile su od umrlog oca kuu sa etiri prostorije i selamlukom (muki dio stambenog prostora), zatim jo jednu kuu pored selamluka sa dvije prostorije, magazu, hambar, talu, pojatu i kapiju koja izlazi na ulicu. U Srednjoj ariji u kasabi Foa naslijedile su etiri duana, zatim u okolnim selima razne vrste zemljinih parcela. Sve su to prodale za devet hiljada groa. Kupoprodajni ugovor registrovan na sudu u Foi 27.2.1872. g.

Zbog preglednosti, svi vakufi koji se odnose na ene, a zabiljeeni su u navedenom izvoru iz 1565. g., bie pojedinano evidentirani.19 Mada to nije primarna svrha ovog teksta, on e , izmeu ostalog, posluiti ne samo za potvrdu temeljnog principa islama o jednakosti svih ljudskih bia glede prava i obaveza, ve i razbijanju zablude o eni u islamu kao inferiornom biu, koja je ivjela u punoj ovisnosti o svome suprugu. Vakuf ulbae, supruge Hasana elebija u gradu Sarajevu.20 Uvakufila je gotov novac u iznosu 3.640 aki. Predvieno je vakufnamom da se novac daje na pozajmicu uz dobit, tako da je godinji prihod od navedene glavnice iznosio 364 ake. Ovaj je novac predvien za imama mesdida Ajas-painog21 u gradu Sarajevu. Novani vakuf ulbae hanum, kao i ostalih navedenih vakifa, sluio je kao kreditna institucija. Zahvaljujui sredstvima uvakufljenog novca privrednici Sarajeva i drugih naselja mogli su razvijati svoje privredne djelatnosti. Vakuf Selduk hatun, supruge hamamdije Kemala, u Sarajevu. Ona je uvakufila 3.600 aki gotovog novca, koji se uz erijatski doputenu dobit davao na pozajmicu uglednim privrednicima grada.22 Godinja dobit za navedenu sumu iznosila je 360 aki, a troena je za uenje Kurana, koje je obavljao imam mesdida Jakub-painog.23 Vakuf Hanife, supruge hadi Ejnehana, u Sarajevu. Uvakufila je 3.000 aki sa godinjom dobiti od 360 aki, to je, prema odredbi vakife, troeno za uenje Kurana.24 Vakuf supruge Iskendera, krojaa, u Sarajevu. Ona je uvakufila 3.000 aki. Godinja dobit za pozajmljivanje novca iznosila je 360 aki, to se, prema njenoj odredbi, troilo za uenje Kurana.25 Vakuf Selime hatun, supruge knezovog sina, u Sarajevu. Uvakufila je 3.000 aki gotovog novca koji se davao na pozajmicu. Godinja dobit je iznosila 36o aki, a troila se za uenje Kurana.26 Vakuf Aie hatun, keri Ali-vojvode, u Sarajevu. Uvakufila je 3.000 aki. Novac se davao na pozajmicu uz godinju dobit od 360 aki, to je troeno za uenje Kurana u mesdidu Muslihudina27, koji se nalazio u blizini zavije Isa-bega.

19 20

Istanbul, BOA, TD 625, 691-698; 705-728. Istanbul, BOA, TD 625, 690-698; 705-728. 21 Ajas-paa je bio drugi bosanski namjesnik. Upravljao je Bosanskim sandakom u dva navrata: 1470.-1475. i 1476.-1477. god. Prije 1477. dao je podii mesdid koji se nalazio na lokalitetu hotela Central. U blizini mesdida dao je sagraditi mekteb i most na rijeci Miljacka, dok je u Visokom, prije 1477. god. dao sagraditi zaviju, hamam, most i nekoliko duana, to je predstavljalo osnovu urbanom razvoju ovog naselja, koji je u predosmansko vrijeme bio glavno gradsko naselje u Kraljevoj zemlji. Vidjeti: H. abanovi, "Vakufnama bosanskog sandak-bega Ajas-bega, sina Abdulhajeva, iz 1477.", Vakufname iz Bosne i Hercegovine (XV i XVI vijek), Sarajevo, 1985,s. 30. (dalje: Vakufname). 22 TD 625, 691. 23 Jakub-paa, bosanski namjesnik (1490-1493), dao je sagraditi u gradu Sarajevu 1491. god., na uglu ulica Megare i Magode, mesdid. Ovaj namjesnik je istaknuta linost u historiji Osmanske drave. Pobjednik je hrvatske vojske na Krbavskom polju 1493., ime je teritorijalno proirio njene granice. Ovaj je mesdid poruen 1.3.1936. M. Mujezinovi, "Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine", knj. I - Sarajevo, 1974, 89 (dalje: M. Mujezinovi, Epigrafika). 24 TD 625, 694. 25 TD 625, 694, 696. 26 TD 625, 694, 696. 27 Muslihudin ekrekija, privrednik grada Sarajeva, dao je sagraditi ovaj mesdid prije 1526. godine. Ona i danas postoji i predstavlja najstariju potkupolnu damiju u gradu Sarajevu. Za njeno izdravanje i za odravanje mekteba, koji je podigao u blizini mesdida, vakif je uvakufio 35.000 srebrnih aki i 61 duan. Navedeni vakif je u gradu Visokom uvakufio zemljinu parcelu i sagradio na njemu 21 duan, zatim jo neka sredstva za kolu i most u blizini Visokog kojim je premostio obale rijeke Bosne. Vie o tome vidjeti: A. ulizarevi-Simi, "Vakufnama Muslihudina ekrekije iz 1526. godine", Vakufname, s.39-45.

Vakuf Fatime hatun, keri Sinana, u gradu Sarajevu. Uvakufila je 3.600 aki gotovog novca koji se davao na pozajmicu uz godinju dobit od 360 aki.28 Prema njenoj elji, novac je troen za uenje Kurana u mesdidu njenog oca Kekeki Sinana u mahali Mehmed-bega.29 Vakuf Habibe, Emirah i Merdan keri havade Duraka, u Sarajevu. Ove tri sestre su uvakufile tri duana, koji su se nalazili na Trgu Saraj, u blizini hamama Firuz-bega. Godinji prihod od ova tri duana iznosio je 360 aki.30 Upraviteljica vakufa je bila Emirah. Dobijena sredstva su se troila za uenje Kurana u mesdidu koji je dao podii njihov otac havade Durak.31 Vakuf Emine hatun u Sarajevu. Uvakufila je iznos od 3.600 aki, koji se davao na pozajmicu uz godinju dobit od 360 aki.32 Ovaj je novac namijenjen imamu mesdida hadi Paajigita za uenje Kurana.33 Vakuf supruge slastiara u Sarajevu. Ova je stanovnica Sarajeva uvakufila 3.000 gotovog novca, koji joj je donosio godinju dobit od pozajmice u iznosu od 360 aki. Novac je namijenjen Mahmudu, sinu Mustafinom, imamu u mesdidu Paajigita, za uenje asnog Kurana.34 Vakuf ahdidar35, supruge Husrev-bega.36 ahdidar, supruga najpoznatijeg bosanskog namjesnika iz 16. st., ija medresa, biblioteka, hamam i drugi vakufski objekti i danas postoje u Sarajevu i daju specifino obiljeje i bogatstvo viekulturnom naslijeu ovoga grada, je uvakufila iznos od sto hiljada srebrenih dirhema. Dala je da se u periodu izmeu 1540.-1546. godine sagrade mesdid i mualim-hana (primarna obrazovna institucija). Pored njih je formirana i stambena etvrt - mahala, koja je, po njoj, nosila ime Mahala Hasei Hatun.37 Odredila je da se od uvakufljeng novca daje na pozajmicu uz dobit iznos od 97.000 aki, a da se od 3.000 sagradi mekteb, u kojem e djeca stjecati pouke iz Kur'ana i lijepog ponaanja.38 U mualim-hanama ili mektebima muslimanska djeca stjecala su primarno obrazovanje, dok su djeca drugih konfesionalnosti svoje obrazovanje stjecali u svojim vjerskim zajednicama. U mektebima (mualim-hana) obrazovni nivo nije bio ujednaen, ve je bio uvjetovan materijalnim statusom vakufa, koji je bio pokrovitelj odreenom mektebu. U principu, djeca su poduavana asnom Kur'anu i lijepom odgoju, a prema mogunostima uili su gramatiku, sintaksu i jezik.39 Kao stimulativnu mjeru za uenje, vakifi su u svojim vakufnamama odreivali da se djeci u odreenim danima kupuju slatkii ili voe40, ili je predviano da se za svu djecu, za odreene praznike, nabavi nova odjea. Jedan vakif je odredio da se svake godine nabavi odjea za 80 djece u mektebu i da se za tu svrhu izdvoji 10.800
28 29

TD 625, 697. Ovaj je mesdid sagraen na Bistriku prije 1515. godine. Ubraja se meu ljepe sarajevske damije. Vie o tome vidjeti: M.Mujezinovi, Epigrafika, s.204. 30 TD 625, 698. 31 Mesdid havade Duraka podignut je na lokalitetu Baarije prije 1528. godine. Taj objekat postoji i danas i slui svojoj svrsi. Poznat je po imenu Baarijska damija. Havade Durak je, kako nam izvor govori, imao tri, gore navedene keri, zatim sina Mehmeda elebi, koji je dao podii mualim-hanu u blizini hamama Firuz-bega. Vidjeti: Istanbul, BBA, MM, No.625, 698. 32 TD 625, 705. 33 Ovaj je mesdid podignut prije 1528. godine u starom dijelu grada Sarajeva u mahali agrii. Pogledati : Behija Zlatar, Zlatno doba Sarajeva, Sarajevo, 1996, s.50, (dalje, B. Zlatar, Zlatno doba Sarajeva). 34 TD 625, 705. 35 ahdidar je bila robinja Nesliah Sultan, sestre Gazi Husrev bega, dok su ona i Husrev-beg bili unuad sultana Bajezida II. 36 TD 625, 707. 37 B. Zlatar, Zlatno doba Sarajeva, 59. 38 Fehim D. Spaho, "Vakufnama ahdidar, supruge Gazi Husrev-bega", Vakufname, 76. 39 Muji M. " Vakufnama Sinan-bega,sina Bajram-age",Vakufname, 203. Obrazovni nivo nije bio ujednaen u svim mektebima . Sve je bilo ovisno o materijalnim mogunostima vakufa koji je bio pokrovitelj mekteba i o nadarenosti djece. 40 Vakufname, s. 88

aki.41 Pored redovnog uitelja, u mektebu je postojao i pomoni uitelj, koji je djeci pomagao da naue preeno gradivo. Njegova plata je bila gotovo za pola manja od plate redovnog uitelja. Ve smo naglasili da je ahdidar odredila da se suma u iznosu od devedeset sedam hiljada srebrenih dirhema daje na pozajmicu uz erijatski doputenu dobit privrednicima grada: zanatlijama, trgovcima i privrednicima. Time je ahdidar, kao i druge ene, svojim vakufom kao kreditnom institucijom pomagala privrednom razvoju grada. Prema odredbama vakufname, imam u mesdidu trebao je da posjeduje pozitivna svojstva, da bude dobar poznavalac erijata i vjere. Muezzin je trebao posjedovati prijatan glas i odgovoran odnos prema poslu. Uitelj je morao poznavati temelje vjere, imati vedro raspoloenje i prijateljski odnos sa uenicima, zatim pravilno ih odgajati, a njegov pomonik je, takoer, trebao posjedovati slina svojstva. Imam mesdida trebao je biti uitelj. Sprega izmeu te dvije dunosti govori o veoma dubokoj ulozi vjere u izgradnji moralnih i etikih osobina pojedinaca. U osmanskom obrazovnom sistemu nisu postojali razredi u dananjem smislu rijei, ve su djeca sjedila u krugu oko uitelja i tako pratila i savladavala gradivo. To je tzv. halka (krug) sistem, koji je i u Bosni, kao i u cijeloj Osmanskoj dravi, bio u primjeni ve od 15. stoljea. Na Zapadu se sada primjenjuje slian sistem u Montesori i drugim pojedinim primarnim institucijama i smatra se najsavrenijom metodom edukacije djece. Gospoa ahdidar je u vakufnami odredila da upravnik vakufa (mutevelija) kupi neki koristan objekat (duan, mlin, ili neto slino) i da ga izdaje pod zakup, to bi vakufu dodatno donosilo prihode, koji bi se koristili za potrebe zajednice. Gospoa ahdidar je uvakufila i kuu u kojoj je ivjela, koja se nalazila oko ulica A. Hadia i Hrgia. U kui je boravila do kraja ivota, a poslije njene smrti, trebalo je da se proda za 15.000 dirhema. Uvakufila je jo jednu kuu uz mesdid i odredila da u njoj stanuje onaj ko bude uitelj u koli i imam u mesdidu. Ovaj mesdid i mekteb su stradali u poaru prilikom agresije austro-ugarske vojske na Sarajevo 1697. g., kada je grad bio pretvoren u ruevine.42 Kasnije su ovaj mesdid obnovili stanovnici Hasei Hatun mahale uz pomo drave, a stanovnik mahale Mehmed Memi-aga, sin hadi-Abdulahov, sagradio je 1814. g. mekteb na mjestu ranijeg mekteba. Za njegovo odravanje uvakufio je dva duana i bau43. Mesdid i mekteb bili su aktivni do 1879. g.44 Vakuf Safije hatun, keri Alielebija, u Sarajevu. Uvakufila je 3.000 aki.45 Godinja dobit za navedenu sumu iznosila je 300 aki i bila je namijenjena ejhu Junusu, koji je trebao svake veeri, nakon veernje molitve, prouiti jedan dio iz Kurana. Bio je imam u mesdidu Havade Kemala.46

41 42

Vakufname, s. 254 Zejnil Faji, "Stanje sakralnih i prosvjetnih objekata u Sarajevu razorenih za vrijeme provale Eugena Savojskog", Anali GHB, knj. VII-VIII, Sarajevo,1982, s.89-109, (dalje Z. Faji, Stanje sakralnih objekata); Kemura S., "Sarajevske damije i druge javne zgrade turske dobe", II dio, Sarajevo,1913 s.357. 43 Zejnil Faji, "Stanje sakralnih i prosvjetnih objekata u Sarajevu razorenih za vrijeme provale Eugena Savojskog", Anali GHB, knj. VII-VIII, Sarajevo,1982, s.89-109, (dalje Z. Faji, Stanje sakralnih objekata); Kemura S., "Sarajevske damije i druge javne zgrade turske dobe", II dio, Sarajevo,1913 s.357. 44 M. Mujezinovi, Epigrafika, 333. 45 TD 625, 708. 46 Havade Kemal je bio vjerski autoritet koji je dao sagraditi mesdid prije 1515. god. na lokalitetu dananjeg vakufskog nebodera u ulici Ferhadiji. Mesdid je bio poznat po imenu emalua. Postojao je sve do 1940. god. Pripadao je ljepim arhitektonskim ostvarenjima. U blizini je bio mekteb, dvije esme i greblje, zidom ograeno. Vidjeti: M.Mujezinovi, Epigrafika, 183. Imao je dvojicu sinova: Mehmeda i Ibrahima i dvije keri: Hafsu i Nefisu, o emu nam govori ovaj izvor.

Vakuf Nefise, keri havade Kemala, u Sarajevu. Ona je uvakufila 2.500 aki, to je vakufu godinje donosilo prirast od 250 aki.47 Taj dio novca je namijenjen imamu mesdida havade Kemala, s tim da je trebao svaki dan uiti dio iz Kurana. Vakuf gospoe Hafse, keri havade Kemala, u Sarajevu. Uvakufila je sumu od 3.000 aki, to je vakufu donosilo odinji prirast od 300 aki.48 Taj dio novca je namijenjen ejhu Junusu, koji je za nju svake veeri trebao uiti dio asnog Kurana. Poslije njegove smrti njegova su djeca trebala izvravati ovu dunost. Vakuf Kerime hatun. Godine 1552. gospoa Kerima, supruga Sinana vojvode, koji je bio u slubi Gazi Husrev-bega, dala je sagraditi mesdid na Vratniku, poznat po imenu "Damija pod orahom" ili "Damija Sinan-vojvode hatun".49 I danas je aktivna. Ona je odvojila i odreenu sumu novca za izgradnju mekteba, a dala je da se za nju sagradi i turbe uz damiju. Ova dva zadnja objekta stradala su prilikom austrougarske agresije na Sarajevo 1697. godine.50 Dudi-bula, koja je bila uiteljica, dala je da se sagradi na lokalitetu dananjeg Mejtaa mesdid negdje izmeu 1528.-1540. godine.51 Mahala u kojoj je podignut ovaj mesdid nazivala se Mahala Dudi-Hatun. Godine 1540. ova mahala je imala 54 domainstva.52 I ova je damija stradala 1697. g. prilikom agresije austrougarske vojske na Sarajevo, ali je ponovo obnovljena.53 Vakuf Hafze hatun u Sarajevu.54 Uvakufila je 4.000 aki za mesdid i mualim-hanu hadi Idrisa u Sarajevu. Vakuf ahnuvaz hatun u Sarajevu. Uvakufila je 4.000 aki. Dio od dobiti od pozajmice novca trebao je da se troi za plate imama i muezzina u mesdidu hadi Idrisa. Vakuf Ajne hatun u Sarajevu sastojao se od 3.000 aki, sa godinjom dobiti od 360, to se, prema oporuci vakife troilo, za uenje Kur'ana.55 Vakuf ulizar hatun u Sarajevu.56 Uvakufila je 1.300 aki i odredila da se od prirasta godinjeg daje plata imamu mesdida hadi Idrisa, koji je trebao poslije jutarnje molitve da ui suru Jasin. Vakuf Hurije hatun u Sarajevu. Uvakufila je 3.600 aki i odredila da se od prirasta vakufa daje plata imamu u mesdidu hadi Hajdara, sina Abdulaha, u mahali Saraa Ismaila. Ovaj imam je trebao uiti Kur'an za duu Huri hatun.57 Hafa hatun bila je 1563. godine mutevelija vakufa mekteba u kasabi Kneina, koji je navedene godine raspolagao sumom od 21.000 aki gotovog novca.58 Prema navedenim historijskim podacima, u Sarajevu su u 16. st. postojale tri gradske etvrti - mahale koje su nosile imena ena osnivaa vjerskih i obrazovnih institucija: Kerime, supruge Sinana-vojvode, ahdidar, supruge Husrev-bega, i Dudi Hatun. Hatida hatun, supruga Husejn-bega, sina Iljasovog, iz Viegrada uvakufila je 1558. g. za mesdid njenog brata Oru-age sumu od 15.016 aki.59 Navedena suma trebala je da se daje na pozajmicu privrednicima grada uz erijatski doputenu dobit.
47 48

TD 625, 708. TD 625, 708. 49 B.Zlatar, Zlatno doba Sarajeva, 58,59. 50 Mujezinovi, Epigrafika, 372. 51 Mujezinovi, Epigrafika, 372. 52 B.Zlatar, Zlatno doba Sarajeva, 55. 53 Z.Faji, "Stanje sakralnih objekata", 93. 54 TD 625, 725. 55 TD 625, 725. 56 TD 625, 725. 57 TD 625, 725. 58 Muji M, "Hudet vakufa Muse elebije", Vakufname, 141,142. 59 Vakufname, 133.

Mihri hatun, sestra Husejn-bega, iz Viegrada uvakufila je 1558.g. sumu od 3.000 aki. Odredila je da se suma daje na pozajmicu uz erijatski doputenu dobit i da se ona troi za platu uitelju u osnovnoj koli u Viegradu, koju je dao sagraditi njen brat.60 emsa kadun, supruga Sinan-bega, hercegovakog namjesnika, uvakufila je prije 1582.g. sumu od 80.000 aki sa namjerom da sagradi damiju u ajniu.61 Zemljite na kojem je namjeravala sagraditi navedeni objekat kupio je i njoj poklonio za tu svrhu njen suprug, navedeni Sinan-beg. Ne zna se kada je umrla. Sahranjena je u turbetu svoga supruga, koje je sagraeno u dvoritu njegove damije. Imalo je osmougaoni oblik, zasvoen kupolom prenika 5,15 m. Pred ulazom u turbe nalazio se drveni trijem sa klupama za sjedenje.62 Sinan-begovu damiju, sagraenu 1570. godine, Srbi su poruili u toku agresije na Bosnu i Hercegovinu (1992-1995) , kao i turbe u kojem su bili sahranjeni Sinan-beg i njegova supruga emsa-kadun.63 Za njenog ivota Sinan-beg je svojom vakufnamom odredio da joj se dnevno na ime plate daje 30 aki, a zauzvrat ona je trebala da proui svaki dan po sto salavata.64 Taj novac su, prema odredbama vakufname, nakon njene smrti, trebale da uivaju njene keri Belkisa i Aia, a kada one umru novac je trebao da se troi za putnike namjernike i za sirotinju.65 Aia hatun, supruga hadi Ibrahim-age, u kasabi Glasinac uvakufila je 8. jula 1589. g. za damiju sumu od 100.000 aki.66 Vakuf gospoe Bulbul u Novom Pazaru. Uvakufila je 2.000 aki, koje su se davale na pozajmicu, to je vakufu donosilo godinji prirast od 120 aki.67 Taj dio novca je davan kao plata onome koji je za duu navedene gospoe uio Kur'an. Vakuf Gulah hatun, keri Abdulaha, u Novom Pazaru. Za siromane, dobre ljude uvakufila je kuu i dva duana.68 Vakuf Devlet hatun u Novom Pazaru. Uvakufila je 2.000 aki. Novac je davan, kao i kod drugih novanih vakufa, na pozajmicu privrednicima grada uz erijatski doputenu dobit, to je vakufu donosilo godinji prihod od 300 aki. Novac je namijenjen za uenje Kurana u mesdidu silahdara Ahmed-bega.69 Vakuf Rukije hatun, keri Hasana, u Novom Pazaru. Uvakufila je 2.500 aki koje su vakufu godinje donosile dobit od 375 aki. Novac je predvien za uenje Kurana.70 Zulejha hatun i Devlet hatun iz Novog Pazara uvakufile su po 2.000 aki.71 Zulejha je odredila da se od dobiti od pozajmice novac troi za uenje Kur'ana, dok je taj dio novca Devlet hanum odredila za mesdid Silahdara Ahmed-bega. Vakuf Durmine hatun, keri Iljasa, u Novom Pazaru.72 Uvakufila je 1.200 aki. Godinji prirast od tog novca iznosio je 120 aki, koje su se davale za uenje Kur'ana. Vakuf gospoe Aie hatun, keri Iskendera, u Novom Pazaru.73 Za uenje Kurana u mesdidu svog oca Iskendera74 uvakufila je 4.000 aki. Novac je davan na zajam uz godinju dobit od 400 aki.
60 61

Vakufname, 133. Trako S. "Vakuf-nama Sinan-bega,sina Bajram-age";Vakufname, 208. 62 M. Mujezinovi, Epigrafika, knj. II,. 69, 70. 63 Muharem Omerdi, Prilozi izuavanju genocida nad Bonjacima (1992-1995), "El-Kalem", Sarajevo,1999,46. 64 Vakufname, 211. 65 Vakufname, 211. 66 Amina Kupusovi, Opirni popis Bosanskog sandaka iz 1604. godine, sv. III, Sarajevo,2000, 93. 67 TD 625, 717. 68 TD 119, 625, 717. 69 Ahmed-beg silahdar dao je u Novom Pazaru sagraditi mesdid u periodu 1489.-1516. god. Dao je podii i zaviju. Vidjeti: H.ar-Drnda, "Osnivanje Novog Pazara i njegov razvitak do kraja 15. st.", Novopazarski zbornik, Novi Pazar, 1984, 79, 80. 70 TD 625, 719. 71 TD 625, 718, 719. 72 TD 625, 718, 719, 720

Vakuf Hatide hatun u Novom Pazaru. Uvakufila je 1.000 aki koje su vakufu donosile godinju dobit od 100 aki. Taj dio novca je troen za uenje Kurana u mesdidu Iskendera subae. Mahala sultan Fatime u kasabi Foa formirana je prije 1585. godine.75 Ona je dala da se sagradi damija i mekteb uz nju, na prostoru gdje je formirana navedena mahala. Titula sultan uz njeno ime govori da je sultanskog porijekla. Predanja kau da je bila ki sultana Bajezida II (1481-1512), koja se udala za jednog lana porodice engia. 76 Damija koju je dala sagraditi bila je na obali rijeke Drine i aktivno je djelovala do 1943., kada je bombardovana. Fatima sultan dala je da se sagradi i hamam (javno kupatilo).77 Pored damije nalazio se i njen mezar sa nianom, koji je popravljan 1826. i 1926. g.78 Fatima kadun, ki Muhamed-bega, dala je prije 1585. godine da se u gradu Mostaru sagradi damija, uz koju se razvila i nova mahala, nazvana po njenom imenu79. Fatima je bila ki Muhamed-bega (Karaoz-bega), koji je bio visoki sultanov dostojanstvenik i nadzornik njegovih mukata u Hercegovakom, Klikom i Bosanskom sandaku. Poto se nije sauvala vakufnama Fatime kadun, ne znamo ta je ona jo osim damije dala da se sagradi. Najvjerovatnije se uz damiju nalazila poetna kola za mahalsku djecu, esma, a neki historiari navode i javno kupatilo. Iz sredstava njenog vakufa kreditirani su privrednici Mostara .80 Nefisa hatun, stanovnica Mostara, uvakufila je 8.000 aki, koje su uz jak zalog i jemstvo koristili privrednici Mostara za unapreenje svojih poslovnih aktivnosti.81 Hatida, ki Ramadanova, stanovnica Mostara, uvakufila je novana sredstva koja su se davala na pozajmicu privrednicima grada uz jak zalog i jemstvo. Glavnica njenog novanog vakufa iznosila je 19. jula 1632. godine 20.000 aki.82 Aia hatun, stanovnica Mostara, imala je novani vakuf ija je glavnica 1632. godine iznosila 9.000 aki83. Novac je davan graanima Mostara uz erijatom doputenu dobit.84 Od njenog vakufa su posudili 1.000 aki kalajdija Memi, sin Dafera, i Bartol, sin Nikolin, iz Lafine mahale.85 Murat Hubjar posudio je od vakufa 1.000 aki, a kao zalog je dao svoju kuu, Murat urija je posudio 3.000 aki, a kao zalog dao je kuu i vinograd. Alidan, sin Husejnov, posudio je 2.200 aki, a kao zalog dao je kuu i vinograd.86 Aia, ki Ibrahim-age, bila je mutevelija oevog vakufa.87 Taj podatak govori da je ona bila, ne samo pismena, ve da je posjedovala i obrazovanje iz drugih disciplina, kako bi mogla uspjeno obavljati poslove vakufa kao kreditne i humanitarne institucije.
73 74

TD 625, 718, 719, 720 Iskender-beg je obavljao dunost subae u Novom Pazaru. Mesdid je dao sagraditi u periodu 1489.-1516. Vidjeti ranije citirani rad o Novom Pazaru, s. 80. 75 ar-Drnda H, "Grad Foa na razmeu dviju civilizacija", Hercegovina br. 15-16, Mostar, 2003, 52. 76 M. Mujezinovi, Epigrafika, 30. 77 Evlija elebi, Putopis, Preveo, uvod i komentar napisao H.abanovi, "Sarajevo Publishing", Sarajevo 1996, 408. 78 M. Mujezinovi, Epigrafika, 28. 79 Opirni popis Live Herseg, Ankara, Tapu Kadastro Kuyud-i Kadime Arsivi, Tapu tahrir defteri No 8(483), Kopije u OIS TD 227,142. 80 M. Muji, Sidil Mostarskog kadije, Mostar 1987, 218/84r/2, (dalje: M. Muji, Sidil). 81 Muji, Sidil, 230/94r/1, 94r/2, 94r/3; s. 231/94r/4, 94r/5. 82 Muji, Sidil, 232/96r/1. 83 Muji, Sidil, 238/103v/1 84 Muji, Sidil, 238/103v/2. 85 Muji, Sidil, 265/122v/1. Ovdje je navedeno da je to vakuf gospoe Aie, keri Ibrahim-age, (aria ), koji je 1624. godine dao u Mostaru sagraditi jednu lijepu damiju. Ova je porodica kroz nekoliko stoljea obavljala ovu funkciju; H. Hasandedi, Mostarski vakifi, i njihovi vakufi,Mostar 2000, 81. 86 M. Muji, Sidil, 239/103v/6, 103v/7, 103v/8. 87 M. Muji, Sidil, 226/91r/1, s. 227/91r/4, 91r/5,91r/6.

Druga Aia hatun, stanovnica Mostara, uvakufila je novana sredstva, koja su davana graanima Mostara na pozajmicu, uz erijatom doputenu dobit. U aprilu 1632. godineglavnica njenog novanog vakufa iznosila je 21.000 aki.88 Poto se vakufnama ni u ovom sluaju nije sauvala, nije poznato ta je glavna svrha uvakufljenog novca. Neosporno je da je on u svojstvu kreditne institucije pozitivno djelovao na privredni i duhovni razvoj Mostara i njegovih stanovnika. Kamer hatun, stanovnica Mostara, imala je marta 1632. godine novani vakuf u iznosu 14.000 aki.89 Sredstva vakufa koristili su Mostarci za svoje potrebe uz siguran zalog i jemstvo.90 Huma hatun, stanovnica Mostara uvakufila, je 8.000 aki, koje su posuivali graani Mostara uz erijatom doputenu dobit.91 Safija hatun, stanovnica Mostara, uvakufila je sumu od 18.000 aki.92 Ni njena vakufnama se nije sauvala, pe se ne moe utvrditi glavna svrha uvakufljenih sredstava. Sluio je kao kreditna institucija i kao takav imao pozitivnu ulogu u razvoju Mostara i u ivotu njegovih stanovnika. Rejhana, stanovnica Mostara, imala je 1632. godine novani vakuf. Nije poznata visina njegove glavnice. Znamo da je od ovog vakufa Luka iz sela Biograca posudio 2.000 aki.93 Aia, ki hadi Ahmeda, stanovnica mahale Hadi Bali u Mostaru, 1646. godine odredila je u svojoj vakufnami da se dio sredstava koje je ona uvakufila troi za izdravanje siromanih studenata u medresi Muhamed-bega (Karaoz-bega), zatim je odredila da se iz vakufskih prihoda nabave pokrivai i ogrijev za svaku sobu u zimskom periodu.94 U popisu Klikog sandaka iz 1586. godine nalazi se podataka da Esma, ki Iljasova, uiva jednu batinu i preuzima na sebe obavezu glavnog lana porodice.95 Aia, Huma, Fatima, Sajma i ahnisa, keri Hasan-bega, sina Malko-bega, vojnog zapovjednika (mir-i alay) Klikog sandaka, uivale su u nahijama Obrovac i Kupres u Klikom sandaku odreene zemljine parcele.96 U socijalnom smislu one su pripadale viim drutvenim kategorijama. Ovo nisu bili jedini posjedi koji su im omoguavali egzistenciju. Posjedovanje ovakvih nekretnina omoguavalo im je slobodu akcije na humanitarnom planu. Sve su one imale i svoje vakufe, posredstvom kojih su iskazivale solidarnost na nivou drutvene zajednice. Navedeni izvorni podaci govore da je ena osmanske Bosne bila veoma aktivna u ukupnom drutvenom miljeu, tj, u javnoj sferi ivota. Iz prethodnog izlaganja vidjeli smo da je gospoa Aia, ki Ibrahim-age aria, bila upravnica oevog vakufa. Ona, ne samo da je bila pismena, ve je morala posjedovati i obrazovanje iz matematike, privrede i drugih znanosti da bi se mogla aktivno nositi s obavezama koje je vakuf kao kreditna i humanitarna institucija nametao. U osmanskom drutvenom sistemu postojale su ene pjesnikinje koje su pisale na bosanskom jeziku arapskim pismom ili na jednom od orijentalnih jezika: arapskom, perzijskom ili turskom. Njihov broj jo nije poznat, jer ni knjievni fond Bonjaka iz perioda kada su ovi jezici i arapsko pismo bili kulturni i duhovni izraz nisu jo dovoljno izueni. K tomu treba dodati i
88 89

M. Muji, Sidil, 251/113v/1. M. Muji, Sidil, 262/119r/1. 90 M. Muji, Sidil, 262/119r/2, 119r/3, 119r/4, 119r/5. 91 M. Muji, Sidil, 251/113r/1, 113r/2, 252/113v/4,113v/5, 113v/6, 113r/7, 113v/8. 92 M. Muji, Sidil, 263/121r/1, 121r/2, 121r/3, 121r/4, 121r/5, 121r/6 93 M. Muji, Sidil, 266/123v/1. 94 Fehim Nametak, ,, Vakuf-nama Aie, keri hadi Ahmeda iz Mostara ", POF 44-45, Sarajevo,1996, 363,364. 95 Istanbul, BOA, TD br. 622, Kopije u OIS br. 228, 8. 96 Fazileta Hafizovi, Stanovnitvo Klikog sandaka od njegovog osnivanja do Kandijskog rata, (rad u rukopisu), Nahije Kupres i Obrovac.

injenicu da su rukom pisana djela bonjakih autora dobrim dijelom svjesno unitavana u neprijateljskim aktivnostima protiv Bonjaka. Umihana uvidina roena je u Sarajevu na Hridu oko 1794., a umrla u Sarajevu oko 1870. godine. Njena porodica uvide bavili su se aijskim, a kasnije bostandijskim zanatom. U svoje pjesme ona je utkala najtananije niti svojih osjeanja. Njene su pjesme bile popularne, ak su se po mahalama pjevale. Profesor Muhsin Rizvi je primijetio da se njena poezija po stilskim kvalitetima ne razlikuje od narodne epsko-lirske pjesme, koja joj je bila uzor.97 Druga poznata pjesnikinja iz devetnaestog stoljea je Habiba Stoevi, roena u Stocu, u kome je i odrasla, 1845. godine. Nakon pogibije njenog oca Ali-pae Stoevia, njena porodica se preselila u Sarajevo, a zatim u Istanbul. Tu je izuavala nauke. Kau da je napisala kompletan divan i da je u knjievnosti zauzimala istaknuto mjesto. Umrla je u Istanbulu 1890. godine.98 U skladu s islamskim odredbama, obrazovanje i muke i enske djece bilo je veoma poeljno, jer znanje proiruje vidike i lijei duu. O pismenosti u to vrijeme govori podatak da su osnovnim obrazovanjem bila obuhvaena sva mahalska djeca, koja su u mektebima uila Kur'an u skladu s normama pravilnog izgovora i recitovanja. U izvornim tekstovima postoje zapisi o pismenim enama tog vremena. Ilustrativan primjer je Emina, ki Mustafe elebija iz mahale abljak u gradu Sarajevu, koja je 20. decembra. 1764. godine prepisala svojeruno Kur'an.99 Neumorni pregalac Sejfudin Kemura je, tragom izvora iz 19. stoljea koji se uvaju u sidilima vakufnama u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, objavio podatke o vakufima, zahvaljujui kojima su sagraene damije, mektebi, medrese, esme, sebilji i drugi objekti islamske arhitekture u Sarajevu. Zahvaljujui njegovom pregalatvu i objavljenom radu, u situaciji smo da vidimo da su ene osmanske Bosne tokom minulih stoljea ravnopravno s mukarcima aktivno uestvovale u svim oblicima drutvenog ivota. Njen angaman je bio veoma znaajan ne samo u izgradnji drutveno potrebnih objekata, u izgradnji svijesti o njihovom znaaju ve i u humanitarnim akcijama koje su ublaavale ivotne nevolje drutvene zajednice. Fatima Kanita, ki Mehmeda Sejjida ef. Hajri-zade (Hajri), supruga Mustafa-pae Babia, stanovnica ekreki Muslihudinove mahale u Sarajevu, obnovila je Timurhanovu damiju u Berkui u Sarajevu, kada se ona zbog dotrajalosti 1857. godine sruila. 100 Fatima hatun je iz svojih posjeda izdvojila i uvakufila 1848. godine jednu vodenicu za potrebe Medrese Sim-zade Abdulkerima u Sarajevu.101 Naime, odredila je da se iz prihoda spomenute vodenice muderisu medrese isplauje na ime plate 25 groa mjeseno, a uenicima medrese da se daje po 10 groa.102 Fatima hatun je odravala svojim sredstvima esmu i njen vodovod u mahali Sagr hadi Ali, a dala je i da se napravi kaldrma (poploan prostor) oko nje.103 Za gore navedenu medresu Fatima Dudija, ki Hasan-age Pehlivana, stanovnica Careve mahale u Sarajevu, uvakufila je 1830. g. dvije kue koje je posjedovala, sa batama i dodatnim dvorinim prostorijama. Odredila je da se od prihoda tih kua uenicima medrese za
97 98

Isakovi A., Biserje, Antologija muslimanske knjievnosti, "Otokar Kerovani", Opatija, 1990, 257-260. Safvet-beg Baagi, Bonjaci i Hercegovci u islamskoj knjievnosti, Sarajevo, 1912., s. 158,159 (dalje:S. Baagi, Bonjaci i Hercegovci). 99 dralovi M., Prepisivai djela u arabikim rukopisima, II, Svjetlost Sarajevo, Sarajevo,1988, s.193 100 Sejfudin Kemura, Sarajevske damije i druge javne zgrade turske dobe, Sarajevo 1913, I dio,s.46. (dalje. S. Kemura, Sarajevske javne zgrade). 101 Ova se medresa nalazila na obali rijeke Miljacke, ispod mosta pod Bendbaom. Bila je dugaka 18m, a iroka 8. Imala je devet prostorija na donjem spratu i predavaonicu, a na gornjem spratu bila je jedna prostorija za muderisa, jedna za klanjanje i jedna za odmor i pijenje kafe. Navedeno djelo, 91. 102 S.Kemura, Sarajevske javne zgrade, 99,100. 103 S.Kemura, Sarajevske javne zgrade, 100.

odreenu sumu kupuje hrana.104 Ista gospoa je za potrebe damije oban Hasan vojvode, koja je sagraena 1552. g. uvakufila jedan han (zgrada dananjeg hotelskog tipa koja je sluila za smjetaj putnika i njihovih konja) i pojatu u kojoj je bilo smjeteno sijeno za ishranu konja.105 emsa hatun, ki Mustafe-pae Babia, a supruga Nurudin-bega erifovia, dala je da se obnovi turbe aban-dede. Ovaj dervi je poginuo u agresiji austrougarske vojske na Sarajevo 1697. godine, juno od "Jediler" turbeta.106 Tu je napravljeno drveno turbe, koje je vremenom stradalo, pa ga je spomenuta gospoa ponovo obnovila. Dudija hatun je 1812. g. uvakufila svoju batu i od prihoda vakufa davala platu muezzinu hadi Ahmedove damije.107 Naila, ki Ahmed-agina, iz Ajas-paine mahale uvakufila je 1848.g. za Bakir-babinu damiju na At mejdanu 3.000 groa, zatim dio duana , magaze i mlina.108 Sabiha, ki Durakova, uvakufila je 1762.g. za mesdid Ojnadi-zade hadi Ibrahima, koji je sagraen 1591. g. jedan duan. I ovaj mesdid je u toku austrougarske agresije na Sarajevo 1697. g. izgorio, ali je kasnije obnovljen zahvaljujui naporima pojedinaca.109 Hadi Fatima, ki hadi Jusufa, koja je bila stanovnica hadi Hasanove mahale (danas Logavijina) obnovila je hadi Turhanov mesdid na Soukbunaru iz 1558. g., koji je izgorio prilikom agresije austrougarske vojske 1697. g.110 Pri tome je za njegovo trajno odravanje uvakufila 1774. g. duan i magazu. U dvoritu damije bilo je turbe Debar-dede, koje je, takoer, prilikom okupacije izgorjelo, ali ga je obnovio hadi Ahmed-beg Hrasnica. Prema vakufnami Sejide hatun, keri Atmadine, stanovnice Skender-paine mahale, ona je 1566.g. izdvojila od svog novca sumu u iznosu od 3.600 aki za platu hatibu u Alipainoj damiji.111 Damija, koju je budimski namjesnik Ali-paa dao sagraditi 1561. g. i danas postoji, iako je tokom vievjekovnog postojanja doivljavala stradanja i nekoliko popravaka.112 Prema podacima vakufname Hatide, keri Osman efendije, iz 1792. godine, stanovnice Oru Pehlivanove mahale, ona je dio svog zemljinog posjeda uvakufila i odredila da se od prihoda uvakufljenog zemljita isplauje plata damijskim slubenicima Oru Pehlivanovog mesdida113, vri popravak navedenog mesdida i nabavlja prostirka u njemu.114 Hanifa, ki Mehmedova, stanovnica mahale hadi Idrisa, izdvojila je 1834. g. od svog imetka jedan duan i magazu. Odredila je da se oni daju pod najam, a od prihoda da se popravlja esma i vodovod koji se nalaze u blizini duana.115 Merjem hatun, ki Osman efendije, koji je drao nauna predavanja u Ali-painoj damiji, uvakufila je 1768. g. 130 groa za osvjetljenje ove damije.116 Za istu svrhu uvakufila je 600 groa Aia hatun, ki hadi-Mehmeda efendije Skopljaka. Odredila je da se od tog novca daje i plata hatibu u Ali-painoj mahali.117
104 105

S.Kemura, Sarajevske javne zgrade, 100. S.Kemura, Sarajevske javne zgrade, 99,193. 106 S.Kemura, Sarajevske javne zgrade, 39,40. 107 S.Kemura, Sarajevske javne zgrade, 129. 108 S.Kemura, Sarajevske javne zgrade, 172. 109 S.Kemura, Sarajevske javne zgrade, 186-189. 110 S.Kemura, Sarajevske javne zgrade, 205-208. 111 S.Kemura, Sarajevske javne zgrade, 220, 221. 112 B.Zlatar, Zlatno doba Sarajeva, 62. 113 mesdid je sagraen poslije 1565. g. vidi: Mujezinovi,s.456. G. 1697. prilikom agresije austrougarske vojske na Sarajevo izgorio je i ovaj mesdid i u njemu muezin. Mesdid je kasnije popravljen i postojao je sve do 1879. 114 M. Mujezinovi, Epigrafika, 245. 115 M. Mujezinovi, Epigrafika, 266-268. 116 M. Mujezinovi, Epigrafika, 273.

Muntiha hatun, ki Mehmeda Memiaha, uvakufila je jedan od svojih duana i odredila da se od prihoda daje plata uau Kur'ana u Kalin hadi Alijinoj damiji.118 Hadi Alija hatun, ki Mustafa-age Moria, uvakufila je za potrebe navedene damije 1867.godine kuu sa osam prostorija.119 Atija hatun, ki Mustafa-age Moria, stanovnica Careve mahale u Sarajevu, potaknuta Vjerovjesnikovom reenicom da je "sve prolazno i podlono zaboravu osim troje: nauka kojom se ljudi koriste, dobro dijete i trajno dobroinstvo", uvakufila je jedan duan sa magazom i manji duan koji se nalazio u Krojakoj ariji i dio drugog duana koji se nalazio u Malom bezistanu. Odredila je da se od prihoda daje plata muderisu koji bude drao predavanja u Muhsin-zade Abdulah-painoj damiji, da se daje plata damijskim slubenicima, a ostatak da se troi za popravak spomenute damije.120 Umihana hatun, ki Mustafina, stanovnica Oru Pehlivanove mahale, uvakufila je jednu batu za dobrotvorne svrhe i za neke potrebe Oru Pehlivanove damije.121 Hadi Fatima, ki hadi Jusuf-age, stanovnica Oru Pehlivanove mahale u Sarajevu, za osvjetljenje damije Ferhadije uvakufila je jedan duan.122 Fatima, ki Mustafa-age iz Stoca, dala je 1814. g. uvakufiti jedan mlin koji je ona punopravno uivala u kasabi Stolac i odredila je da se od prihoda mlina, koji se trabao davati pod najam, daju plate onima koji budu ili Kur'an za navedenu dobroiniteljku i njene roditelje.123 Umkulsum, ki Osman-age Maloia, stanovnica mahale Podgrad u kasabi Stolac, uvakufila je 1876. g. etiri hiljade groa. Odredila je da se navedeni novac daje na pozajmicu uz erijatski doputenu dobit, a da se prihod od toga troi za uenje asnog Kur'ana u odreenim danima i noima za duu njenog sina hadi Abdije, za njenog supruga Muharemage, brata Saliha i njenih roditelja. Zatim da se u danima asnog ramazana kupuje hljeb siromanim stanovnicima Stoca.124 Takoer je odredila da se, u sluaju promjene stanja vakufa tokom vremena, sredstva troe samo za siromane graane Stoca. Fatima, ki Salih-bega, stanovnica Stoca, uvakufila je 1823.g. svoju kuu, a za upraviteljicu vakufa na sudu je odredila svoju ki Umihanu.125 Takoer je odredila da se kua daje pod najam, a prihodi da se troe za uenje Kur'ana za njenu duu, due njenih roditelja, njenog supruga i djece.

117 118

M. Mujezinovi, Epigrafika, 277, 278. M. Mujezinovi, Epigrafika, 302. 119 M. Mujezinovi, Epigrafika, 303. 120 M. Mujezinovi, Epigrafika, 311, 312. 121 M. Mujezinovi, Epigrafika, 312. 122 B. Zlatar, Zlatno doba Sarajeva, 326,327. Ferhad-beg, potomak srednjovjekovne porodice VukoviaDesisalia, sagradio je damiju 1561. godine. Pored damije podigao je mekteb, esmu i imaret. Do danas se sauvala samo damija i uz nju manje greblje.Vidjeti, B. Zlatar, Zlatno doba Sarajeva, 60. I danas se taj dio zove Ferhadija. Poznati sarajevski ljetopisac Mula Mustafa Baeskija biljei u svom ljetopisu da je 1757. g. postao mualim u mektebu u blizini Ferhadije damije, vidi: Mula Mustafa Baeskija, Ljetopis, preveo sa turskog, komentar i biljeke napisao M. Mujezinovi,"Sarajevo Publishing", Sarajevo,1997,40; (dalje: Baeskija, Ljetopis). Zgrada mekteba to ju je dao sagraditi Ferhad-beg sve do 1879. g. 123 Zbirka stolakih vakufnama koje se nalaze u sidilima u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. Ovu zbirku stolakih vakufnama uradile Hafizovi Fazileta, Kupusovi Amina i Hatida ar-Drnda, rad u rukopisu, vakufnama br.4. 124 Zbirka stolakih vakufnama koje se nalaze u sidilima u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. Ovu zbirku stolakih vakufnama uradile Hafizovi Fazileta, Kupusovi Amina i Hatida ar-Drnda, rad u rukopisu, vakufnama br.7. 125 Zbirka stolakih vakufnama koje se nalaze u sidilima u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. Ovu zbirku stolakih vakufnama uradile Hafizovi Fazileta, Kupusovi Amina i Hatida ar-Drnda, rad u rukopisu, vakufnama br.8.

Merjem, ki Mustafina, stanovnica grada Stoca, uvakufila je u dobrotvorne svrhe kuu. Svoj vakuf je legalizovala na sudu 1858. g.126 Odredila je da se kua daje pod kiriju, a da se prihodi troe za uenje asnog Kur'ana za njenu duu, te za paljenje svijee. Mulkija, ki Ali-bega Mustafagia, stanovnica kasabe Stolac, legalizovala je svoj vakuf na sudu u stolakoj sudnici 1850. g.127 Za dobrotvorne svrhe uvakufila je jednu trgovaku radnju koju je naslijedila od svog umrlog supruga, jednu kuu i dio bate pored rijeke Bregave. Odredila je da se navedene nekretnine daju pod najam a da se prihodi troe na popravke objekata, plate uaima Kur'ana i upravnicima vakufa. Nazifa, ki Halil-bega Milavia, legalizovala je svoj vakuf na sudnici u Stocu 1879. g. Ona je uvakufila mlin koji je dobila u nasljedstvo i odredila je da se mlin daje pod najam, a da se prihodi troe za potrebne popravke mlina i za one koji za njenu duu i due njenih roditelja budu uili Kur'an u odreenim danima i mjesecima. Takoer je odredila da se za njenu duu i due njenih roditelja iz navedenih prihoda pali svijea u odreenim noima. Ostatak je trebao da se daje za plate upravnicima vakufa.128 Iz gore navedenih zabiljeki uoavamo da su neke ene uz svoja imena nosile i naznaku hadi, to znai da su one ile u Meku da obave svoju vjersku dunost. Putovanje je u to vrijeme trajalo danima i mjesecima, pa su ene bile u situaciji da upoznaju nove svjetove i ire svoje vidike.129 Svoja nova saznanja i iskustva prenosile su u svoju sredinu i djelovale su i kao ambasadori novih krajeva koje su u toku svog putovanja upoznavale. ena muslimanka je ponekad aktivno djelovala i na odreene drutvene pojave u svojoj sredini. U prvoj polovini 17. stoljea u okolini Banje Luke jedna grupa razbojnika je naruavala mir i sigurnost stanovnika u toj mjeri da je sam namjesnik Salih-paa organizovao vojnu slubu za njihovo hvatanje. Kada je tzv. Deli Ibrahim sa svojim etama napokon, nakon vie godina djelovanja, uhvaen, ispostavilo se da je to bila ena ije je ime bilo Rabija. Ne zna se ta je bio sutinski uzrok da se ona pobunila protiv legalne vlasti, organizovala otpor, i sa svojim etama djelovala nekoliko godina. Uzrok je morao biti socijalne prirode. Iako je od njenih akcija najvie stradavalo stanovnitvo, putnici i trgovci, ona je zanimljiva historijska pojava, kakvu rijetko sreemo u historiji. Kada je uhvaena, Salih-paa je dao da se javno objesi.130 Baeskija navodi da se 1770. g. u dvoritu Begove damije pod lipom okupila grupa ena i pozvala mjetane da zajedno protestuju protiv loe ekonomske situacije u gradu, koja je izazvana na vjetaki nain. Traile su da upravnici grada postave red i poredak, pa je na kraju i udovoljeno njihovim zahtjevima.131 ena je imala pravo da se suprotstavi nepravdi i sama se obrati sudu i zatrai pravdu. Kada je jedan mladi oteo jednu djevojku u Sarajevu, stavio na konja i odveo svojoj kui s namjeroma da se njome oeni, djevojka je nakon dva dana dola u sudnicu i izjavila da se ne

126

Zbirka stolakih vakufnama koje se nalaze u sidilima u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. Ovu zbirku stolakih vakufnama uradile Hafizovi Fazileta, Kupusovi Amina i Hatida ar-Drnda, rad u rukopisu, vakufnama br.11. 127 Zbirka stolakih vakufnama koje se nalaze u sidilima u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. Ovu zbirku stolakih vakufnama uradile Hafizovi Fazileta, Kupusovi Amina i Hatida ar-Drnda, rad u rukopisu, vakufnama br.12. 128 Zbirka stolakih vakufnama koje se nalaze u sidilima u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. Ovu zbirku stolakih vakufnama uradile Hafizovi Fazileta, Kupusovi Amina i Hatida ar-Drnda, rad u rukopisu, vakufnama br.13. 129 O tome vidjeti: Hadi Jusuf Livnjak, Odazivam Ti se, Boe, putopis sa hada 1615. godine, preveo M. Mujezinovi, Sarajevo 1981.;Suraiya Faroqhi, Hacilar ve sultanlar Osmanl dnemnde Hac 1517-1638, Istanbul 1995. 130 S. Baagi, Kratka uputa u prolost Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1900, 67; (dalje: Ktratka uputa). 131 Baeskija, Ljetopis, 97.

eli udati za navedenog i spasila se na taj nain to je otila svojoj kui. Otmiar je pobjegao, inae bi zbog uinjenog prijestupa bio ubijen.132 U gradu je jedan odmetnik pokuao nasilno da zavede jednu enu. Ona je uspjela pobjei i obratiti se kadiji. Zbog toga se u mahkemi sastalo visoko vijee da izvri pravnu sankciju nad prestupnikom.133 Elezovi Glia navodi da je solunskom begu upuena sultanska naredba da se u Istanbul poalje osoba koja je otela djevojku, da bi bila zasluno kanjena.134 Takoer se alje naredba kadiji Silivrije da se Mustafa, sin Abdulahov, koji je tukao svoju suprugu, uputi u Istanbul da bi mu se za uinjeni prestup izrekla kazna.135 ena muslimanka esto je uestvovala u odbrani svoje domovine od stranih nasrtaja. Kada je 1878. godine Austro-Ugarska po drugi put izvrila agresiju na Bosnu i Sarajevo, veoma hrabro su se borile i ene. General Filipovi je u svom izvjetaju o zauzimanju Sarajeva pisao caru Franji Josipu: "Tu se otvori borba, jedna od onih koja se kao najgroznija zamisliti moe. Iz svake kue, iz svakog prozora, iz svake pukotine na vratima pucano je na nae ete; tavie i same ene uestvovale su u tome..."136 Kreevljakovi navodi nekoliko ena za koje je pouzdano znao da su uestvovale u ovom otporu. To su bile: Habiba Agi, koja je orujem branila svoj dom i svoj grad, djevojka Dreka, takoer, Sevdija Handi, Habiba Bulbulovi, roena Kalaba, i Nura Hadiomerovi, roena Muli, pucale su iz svojih kua na neprijateljske vojnike. Kada Praljevi, preobuena u muko odijelo, nosila je municiju na Bakije (dio Sarajeva), a istu slubu je vrila i Fata Hadiavdia. Fatima Pandur i Meleija nosile su oruje na Goricu). Isti su posao obavljale djevojke iz Balibegovice: Fatima Dipa, Arifa Dipa, Nura Murga, Hasnija Pita i Paa Agamehina. One su municiju nosile iz Kle na Brajkovac. Ranjenicima su rane zavijale i vodu nosile na Bakije: Nura Pora, sestre Paana i Alija Koredija i Fata Hadi Jusufova. Mehlem je pravila i ranjenike lijeila Hafa Berberaji, koja je doivjela rijetku starost od 105. godina.137 U ovom ratu austrijski vojnici bili su veoma brutalni i surovi, tako da nakon pada Sarajeva, neke ene nikad vie nisu izlazile iz svojih kua da ne bi srele na ulici te okrutne ljude koji su se u njihovom gradu ugnijezdili. Neke su pred smrt odredile da im ni mrtvo tijelo ne nose pred damiju, ve da ih od kue nose ravno na greblje.138 Kako je porodica osnovna i najbitnija elija svakog drutva, osmanska drava je pravnim instrumentima vodila brigu o njenoj zatiti. U sluaju oeve smrti, sud je najee za staratelja djeci odreivao njihovu majku, koja bi na sudu preuzimala na sebe obavezu da do punoljetstva djeteta odgovorno vodi brigu o odgoju, obrazovanju i o nasljedstvu koje je djeci ostalo iza smrti njihova oca. U konkretnom sluaju sud bi prilikom imenovanja starateljice odreivao i visinu alimentacije iz zaostavtine umrlog oca, a koju bi starateljica dnevno troila za potrebe djece. Brojni sluajevi ovakve problematike zabiljeeni su u dokumentima sidila Foanskog kadiluka.139 U skladu sa islamskim pravnim sistemom brak je privatno-pravni ugovor dviju odraslih osoba. Njegovi protagonisti su ljudska bia sa svim vrlinama i nedostacima, pa je i sukub meu njima mogu. Zbog toga je islamsko pravo doputalo i instituciju razvoda, mada je, u naelu, to djelo bilo neomiljeno, izuzev u opravdanim sluajevima.140 Branu vezu su

132 133

Baeskija, Ljetopis, 192. Baeskija, Ljetopis, 234. 134 Glia Elezovi, Iz Carigradskih turskih arhiva Muhimme defteri, Beograd, 1950, 95, dokumenat (d)485. 135 Glia Elezovi, Iz Carigradskih turskih arhiva Muhimme defteri, Beograd, 1950, s. 174, d. 158. 136 Hamdija Kreevljakovi, Izabrana djela IV, "Veselin Maslea" Sarajevo,1991,s.113. 137 Hamdija Kreevljakovi, Izabrana djela IV, "Veselin Maslea" Sarajevo,1991,s.113, 114. 138 Hamdija Kreevljakovi, Izabrana djela IV, "Veselin Maslea" Sarajevo,1991,s.113, 114. 139 NUB, SFK,s.11/d5,s.19/d1,s 19/d2, s. 19/d4, s.20/d1,s.20/d2,s.21/d2, s.21/d4, s.25/d1 i brojni drugi. 140 Prema hadisu to je Allahu najneprijatnije doputeno djelo.

mogla raskinuti oba partnera ili se brana veza mogla raskinuti sporazumno.141 Nakon razvoda ena je od biveg supruga dobijala mehr muedel (novani iznos koji je supruga dobijala prilikom razvoda ili smrti svog supruga)142, koji su njih dvoje sporazumno odredili prilikom sklapanja braka. Kada se gospoa Umkulsum, ki Abdulahova, stanovnica kasabe Foa, razvela od Saliha, jer njihov zajedniki ivot nije bio harmonian, njen bivi suprug joj nije bio isplatio mehr muedel a ni alimentaciju za period ekanja143, pa se ona zbog povrede svojih prava obratila sudu. Navedene enske linosti samo su mali dio iz plejade ena ije je aktivnosti zabiljeila lokalna historija. Ona je zabiljeila da su ove ene iza sebe ostavile prosvjetne i obrazovne institucije, te itav niz prosperitetnih zadubina. Sve su to orijentiri u sagledavanju drutvenog i kulturnog identiteta ene muslimanke u osmanskoj Bosni i iroj islamskoj zajednici. U promijenjenim historijskim okolnostima, kada je erijat prestao vaiti kao pozitivni pravni sistem, ena muslimanka doivljava transformaciju svoga bia. Postepeno ona naputa svoje ranije okruenje i ulazi u ivotnu borbu, ne samo za svoju egzistenciju, ve i za egzistenciju svoje djece, drugih lanova svoje porodice, pa esto i svog supruga. Meutim, nove obaveze nisu joj dokidale niti, pak, mogle dokinuti njene Bogom stvorene sposobnosti drutvene reprodukcije i angamana u vezi s tim. Tako je ona dola u situaciju da potisne sebe u okrutnoj borbi za opstanak ili, pak, da zanemari svoju primarnu ulogu. Literatura: Istanbul, Babakanlik Osmanli Arsivi,Tapu defter no. 625 Maksim Svara, Emancipacija muslimanke u svijetu i kod nas, Sarajevo, 1932, s.44 Zulejka, ki hazreti Alije, bratia pejgamberova, u vrijeme ashaba bila je najobrazovanija ena svog plemena. U svojoj kui je primala otkrivena pjesnike i uenjake i uputala se sa njima u debatu. Ve tada su ene hrabro ratovale rame uz rame sa mukarcima, naravno otkrivene. Nesiba Um Umare , uestvujui u bitci na Uhudu, spasila je ivot pejgamberu, koji joj je cio svoj ivot ostao zahvalan. Na arapskim sveuilitima u Bagdadu, Kordovi i Toledu predavale su ene odraslim mukarcima. Mnoge od njih su bile tako lijepe da su im pjesnici pjevali pjesme. U to vrijeme islamski univerziteti su bili na daleko viem nivou nego u zapadnih naroda. Mogla bi se nabrojati brojna imena istaknutih ena , koje su u javnom i naunom ivotu islamskih zemalja i naroda igrale veliku ulogu. ena je trebalo da bude saveznica muu u moralnom i materijalnom ivotu, kako je to Boji poslanik elio. s. 63 Emancipacija muslimanke, kao i njene sestra drugih vjera postae samo pitanje kratkog vremena, jer e ono morati biti rjeeno bezuvjetno, silom stvorenih injenica, kao posljedica naih savremenih drutvenih odnosa i potreba. Kupusi A, Opirni popis Bosanskog sandaka iz 1604. g. Sarajevo,2000. Istanbul, Basbakanlik Osmanli Arsivi,Tapu Defter br. 625 Buatli Hafiz Abdulah, Porodino i nasljedno pravo muslimana, "Islamska dionika tamparija u Sarajevu", Sarajevo,1926. ejh Kemura S, Sarajevske damije i druge javne zgrade turske dobe, Separat, Sarajevo,1913 Mula Mustafa Baeskija, Ljetopis (1746-1804) (Prevod sa turskog,uvod i komentar Mujezinovi M), Biblioteka "Kulturno nasljee", Sarajevo Publishing, 1997
141 142

A. Buatli, Nasljedno pravo, 50-69. A. Nuatli, Nasljedno pravo, 23-32. 143 Period ekanja ene nakon rastave sa suprugom iznosio je tri mjeseca, da se moe ustanoviti da li je supruga ostala u drugom stanju. Za to vrijeme ena je imala pravo na potpunu opskrbu od strane njenog supruga, vie o tome vidjeti : navedeno djelo, 72-74.

Sidil Teanjskog kadiluka iz 1746.g. Prevod u rukopisu u Orijentalnom institutu u Sarajevu Sidil Foanskog kadiluka iz druge polovine 19. st., Nalazi se u Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci u Sarajevu, kopija sidila nalazi se u Orijentalnom institutu u Sarajevu. Bejti, A. , Lini i kuni komfor u Bosni i Hercegovini XVIII vijeka, Jugoslavenski istorijski asopis 3-4 (1974), s.147-166., Dr. Muhamed Ali el-Haimi, Linost ene muslimanke, Sarajevo,1998. Women on the move, contemporary changes in family and society (Unesco) Women in a world perspective. Printed in France, 1984. Prava ena (Rights of women), Odabrani meunarodni dokumenti (Selected internacional documents) Sarajevo,1997 Prava ena (Rights of women), Odabrani meunarodni dokumenti (Selected international documents), Sarajevo, 1999. Elen Kej, enski pokret, Beograd-Sarajevo, 1923. Dr Jusuf El-Kardawi, ene pravovjerne, Tuzla, 1997. Safijja hanum-Sofija Pletikosi, Polemika o emancipaciji ene - u obranu muslimanskog enskinja, Opatija, 1911. Patel Ismail Adam, Islam opredjeljenje misleih ena (prevod sa engleskog Jahi A.), "El-Kalem", Sarajevo,2003 Ihsanoglu E., Zapad i Islam ka dijalogu, (prevod sa engleskog Kari E., Alibai A.) "El-Kalem", Sarajevo,2001 Kreevljakovi H., Izabrana djela IV Prilozi za politiki istoriju Bosne i Hercegovine u 18 i 19. stoljeu,"Veselin Maslea", Sarajevo,1991 Elezovi G., Iz carigradskih turskih arhiva, Muhimme defteri, Beograd,1950

Ibn Sina http://www.ibn-sina.net/bs/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-enemuslimanke-u-osmanskoj-bosni.html (11.3.2012.)