Neven i Burnum

na relaciji teorijskih stajalita i provoenih

postupka zatite kulturnih dobara
od vremena Gjure Szabe do danas
Hrvatski povjesniar umjetnosti Gjuro Szabo (1875. 1943.)

Joko Zaninovi
Antonia Tomi
Gradski muzej Drni

Neven i Burnum na relaciji teorijskih stajalita i provoenih postupaka

zatite kulturnih dobara od vremena Gjure Szabe do danas

Karta Pagana (isjeak), 1520-ih g.

najstariji kartografski prikaz

Dalmatinskog zalea
Arkade uplje crkve rimskog grada Burnuma na desnoj
obali rijeke Krke (izvor: Alberto Fortis, Viaggio in Dalmatia, 1774.)

Alberto Fortis
u razdoblju izmeu 1771. i 1774. Dalmaciju posjetio u tri navrata
1774. g. u Veneciji objavio knjigu Viaggio in Dalmazia u kojoj donosi
najstariji sauvan grafiki prikaz ostataka arkada nekadanje zgrade principija u
rimskom vojnom logoru Burnumu

Neven i Burnum na relaciji teorijskih stajalita i provoenih postupaka

zatite kulturnih dobara od vremena Gjure Szabe do danas

H. F. Rdlich
Austrijski asnik u Dalmaciji
boravio izmeu 1801. i 1804. g.

1811 u Berlinu izdao knjigu

Sketches of the Physical-Moral
Situation in Dalmatia and the Bay
of Kotor

T. G. Jackson
Engleski arhitekt

Burnumski lukovi, 1887.

Grafika objavljena u knjizi
Dalmatia, the Quarnero and Istria
with Cettigne in Montenegro and the
Island of Grado, 1887.

Lujo Marun
1892.
18/10 Bio sam u Promini u
Nevenuni pregledao istoimenu
tvrdjavu, koja mi se veoma
dopala sa svoje oble kule na pet
zbojeva, i unutarnje arhitekture.
Iznutra je bila izvedena sa
kamenim stepenican, sa ukusnim
prozorim, vratima, oducima,
dimljacim. S dvora ima jedan poriz ili korniu. Sva tvrdjava je ba ukusno zidan, da zasluuje
posebnu panju i prouku.

Dne 9/11 bio sam u Burnumu razgledati one ruevine rimske. () Pregledao sam pomljivo

anfiteatar i uvjerio se o njegovoj znamenitosti, ko to sam stekao daleko bolji pojam o velevanosti
ovih rimskih ruevina.

1900.
Dne 3/11 Danas sam isplatio Nikoli Masnikosi obiajnu godinju najmovinu za odkopane

ruevine u upljaji i suvie dao mu k. 8, da ih sam o svom troku zatrpa u velike mu pele, da
ne bi starinske zidove na nijedan nain otetio.

1912.
Dne 1/9. Podignuta drvena kuica na drutvene
trokove u Burnumu, koje bi nam morao c. k.
arheoloki institut u Beu nadoknaditi.

Dne 19/9 Zapoete izkopine na naem

zemljitu u Burnumu a a trokove

spomenutog institua. Prva 4 dana ja sam sa
istim upravljao a peti doao je Ivekovi a
kasnije dr. Abrami i oni upravu istih,
prama prvanjem utanaenju, preuzeli. Za
neko vrijeme sudjelovali su konservator
Bersaiz Zadra i barun Kortnitz iz Bea.

Burnum posjeivali:
Frane Buli Konzervator Sredinjeg
povjerenstva i ravnatelj Arheolokog muzeja u St.
Emil Reisch ravnatelj c. k. arheolokog instituta
Mihovil Abrami struni suradnik
Wilhelm Kubitschek lan Sredinjeg povjerenstva
iril Metoda Ivekovi arhitekt i konzervator
Fra Lujo Marun, Mihovil Abrami, Emil Reisch i
nepoznata osoba u Burnumu 1912. g.
Karl Patsch konzervaor i arhieolog

Neven
- 1894/95. godine izraen je prvi tloris utvrde, a utvrda je i fotografirana

- Hrvatski arheolog fra Lujo Marun koncem 19. stoljea esto je obilazio utvrdu i
biljeio zateeno stanje. Iz njezine neposredne blizine potjeu ranokranski i
srednjovjekovni nalazi koji su preneseni u kninski muzej
- Zahvaljujui biljekama fra Luje Maruna poznato da je izmeu 1920. i 1922.
godine eksplozijom unitena viekatna kruna kula koja je stoljeima dominirala
utvrdom Neven

Restauriranje znai uvijek ujedno i interpretiranje. Napomenimo da ve i samo

oprezno ienje zadire u povijest objekta. Ve su duhovni oci zatite spomenika kulture
Alois Riegl i Gerog Dehio bili svjesni toga problema. ()
Mnogo je vanije da (restaurator) pokae strunost kojom je objekt koji je obraivao
mogao u povijesnom kontekstu dovesti u red i da nama danas u vanjskoj pojavnosti
moe ponuditi opaajni pristup k jedinstvenoj nepatvorenoj slici povijesti.
Alfons Huber, Moe li se objektivno pravilno restaurirati? 1992/1993.

Restauratorski radovi na spomeniku u pravilu tee prema ostvarivanju

odreenog stupnja njegove cjelovitosti. Oni se provode tako da se materijalu i
obliku spomenika pridodaju dijelovi koji su se izgubili ili nestali tijekom njegova
trajanja u prostoru, a koji bitno nedostaju za doivljaj i razumijevanje njegove
vrijednosti. Cjelovitost spomenika prema kojoj teimo vrlo esto trai takve
nadopune, koje su odredbama prihvaenih meunarodnih dokumenata u
ovoj oblasti uvjetovane preciznim poznavanjem oblika koji se obnavljaju.
Stupanj dodavanja novih materijala, uvrivanje konstrukcije i rekonstrukcije
ranijih oblika, posebno se odreuje kod svakog spomenika na kojem se
intervenira.
Ivo Maroevi, Spmenik kulture kao dokument, 1995.

Burnum

Zrani snimak amfiteatra iz 2002. g. Zrani snimak aglomeracije Burnum iz 1943. g.

Arena amfiteatra uoi poetka

arheolokih istraivanja2003. g.

Geodetski snimak amfiteatra iz 2002. g.

prije poetka istraivanja (3D model)

Juni ulazamfiteatra tijekom arheoloih istraivanja i dokumentiranja

arhitekture poetkom 2004. g.

Natpis cara Vespazijana iznad junog ulaza burnumskog amfiteatra

Pronalazak drugog dijela Vespazijanova natpisa 19. oujka 2004. godine

. Iz dobro ouvanih nalaza svodnih kamenih elemenata otkopanih u uti

ispod nekadanjih nadsvoenih prolaza prema unutranjosti amfiteatra nedvojbeno

se moe realizirati ponovno podizanje tih svodova. Isto tako na mjestima gdje su otkopani
zidovi ouvani samo u dva, tri reda kamena iznad kote nekadanjeg tla, a koja e biti u konanici
prezentirana, uobiajeno je da se zid podigne za jo nekoliko redova da bi se bolje istaknuo njegov tlocrt.
Novougraeni kamen imat e svjetliji ton od izvornoga koji je bio ukopan u zemlju i poprimio
njezinu boju. Takav se kamen moe umjetno patinirati ili ostaviti vremenu da uini svoje. Stari kamen
koji je poprimio boju zemlje u kojoj je leao, s vremenom e do neke mjere izbijeliti kia, a novi e dobiti
svoju prirodnu patinu. Odluku o postupku treba donijeti voditelj radova ili arbitarski uz usuglaavanje s
specijaliziranim strunjacima.
Prema ovome kratkom pregledu objekta mogu konstatirati da se izvoenje

radova odvijalo u skladu s naelima konzervatorsko-restauratorske struke odnosno

prema postojeim poveljama i uzancama.
U Samoboru, 27. lipnja 2005.

u potpisu:
dipl. ing. Hrvoje Malinar
konzervator-savjetnik

Tlocrt junog ulaza nakon istraivanja

3D skenirana arhitektura junog ulaza

amfiteatra u Burnumu s dva laserska skenera

Detalj izvedbenog projekta restauracije

junog ulaza(presjek)

Izvedbeni projekt restauracije kamenih

lukova svoda junog ulaza

Postavljanje drvene oplate nad junim

prolazom (lipanj 2014.)

Rekonstruirani svod junog prolaza sa

postavljenom replikom natpisa
(kolovoz 2015.)

Kronologija konzervatorskih i restauratorskih

radova na burnumskom amfiteatru
2006. godine konzervacija junog ulaza
2008. godine konzervacija istonog
ulaza
2009. godine konzervacija i
rekonstrukcija plata arene

2011. godine konzervacija sjevernog

ulaza
2014. godine rekonstrukcija svoda
junog prolaza

JUNI
ULAZ

SJEVERN
I
ULAZ

ISTONI
ULAZ

PLAT
ARENE

Kriteriji za procjenu primjene odabranog modela prezentacije

Za procjenu najprihvatljivijeg modela prezentacije u obzir su uzeti sljedei kriteriji:
-

autentinost
itljivost,
edukativnost/interpretativnost
prostorno estetski doivljaj
koritenje prostora
odravanje i trokovi

Kriteriji su uspostavljeni na temelju

karaktera lokaliteta, zadanog prostornog
okvira u skladu s opim principima
konzervatorske struke.

Visok stupanj sauvanosti osnovne graevinske supstance u odnosu na

interpretativnu vrijednost lokaliteta, zadrana jasna prostorna organizacija,
dobro su ouvani ostaci plata arene i pronaeni arhitektonski elementi svodova
ulaza izravno su utjecali na odabir modela prezentacije.

PREDNOSTI
- osigurava se visok stupanj interpretacije rimskog graditeljstva
- izvorne strukture su zatiene, a uruene zbog statikih razloga izmijenjene
vraene u svod
- s obzirom na sauvanost izvornih elemenata znatno je umanjena
mogunost gubitaka autentinosti
- privlanost posjetiteljima
- interpolacija u prirodni ambijent
- redovito odravanje
- detaljno dokumentiranje svih provedenih istranih te
konzervatorsko-restauratorskih radova
NEDOSTACI
- rekonstrukcija moe biti principijelno upitna
- opasnost od nametanja estetskih kriterija za doivljaj lokaliteta i cjeline

Neven
Kruna kula utvrde:
arheoloko istraivanje 2014. godine

Kruna kula:
stanje iz 1895. godine prije ruenja

Cilj arheolokih istraivanja utvrde Neven je:

I. utvrivanje kulturno-povijesnih faza ivota
na prostoru utvrde
II. utvrivanje kontinuiteta aktivnog ivota na
utvrdi i njezinoj uoj okolici

- od 2011. godine na utvrdi Neven

provode se sustavna
arheoloka istraivanja
- Utvrda je cjelovito dokumentirana
(geodetski snimci, arhitektonski
snimci, 3d skeniranje nadzemne
arhitekture. Sve faze istraivanja
biljee se u dnevniku
- Od 2013. godine provodi se sustavna
konzervacija arhitekture utvrde i
pronaenih objekata

Otkrivanje i otkopavanje zatrpanih i uruenih dijelova utvrde Neven

Primjer 1.: kruna pe (2012. godine): I. identifikacija objekta
II. konzervacija
III. prezentacija

Primjer 2:
Pronalazak i istraivanje
sjeveroistonog obrambenog
zida

Zatita otkopane, istraene i dokumentirane arhitekture paropropusnom folijom i

drvenim oblogama prije radova konzervacije

Neven i Burnum na relaciji teorijskih stajalita i provoenih postupaka

zatite kulturnih dobara od vremena Gjure Szabe do danas

Konzervacija, djelomina rekonstrukcija i prezentacija

sjeveroistonog obrambenog zida utvrde

Neven i Burnum na relaciji teorijskih stajalita i provoenih postupaka

zatite kulturnih dobara od vremena Gjure Szabe do danas

Hvala na pozornosti!