GRAMATIKA OD

5. DO 8.
RAZREDA

VRSTE RIJEI:
PROMJENJIVE imenice,
glagoli, pridjevi, zamjenice,
brojevi
NEPROMJENJIVE prilozi,
prijedlozi, veznici, usklici,
estice

- promjena imenica, pridjeva,

zamjenica i brojeva naziva se
DEKLINACIJA ili
SKLONIDBA (promjena po
padeima)
- promjena glagola po licima
naziva se SPREZANJE ili
KONJUGACIJA

- padei u hrvatskom jeziku su:

1. NOMINATIV (Tko? to? radi)
2. GENITIV (Koga? ega? nema)
3. DATIV (Komu? emu? dajem)
4. AKUZATIV (Koga? to? vidim)
5. VOKATIV (nema padenog pitanja,
koristimo usklik OJ! EJ!)
6. LOKATIV (O komu? O emu?
razgovaramo)
7. INSTRUMENTAL (S kim? S im? idemo)

- imenice mogu biti:

1. ope piu se malim slovom
vlastite piu se velikim slovom i
zbirne oznaavaju skup ili zbir neega
(npr. kamenje, granje, grmlje, lie,
groe, momad, prasad, pilad, janjad)
2. konkretne oznaavaju neto opipljivo (stol,
ploa)
apstraktne neto neopipljivo (ljubav, dobrota,
prijateljstvo, mudrost)

- pridjevi mogu biti:

opisni (kazuju nam kakvo je to)
posvojni (kazuju nam ije je to;
- ako imaju nastavke -ov, -ev,
-in, piu se velikim slovom
- ako imaju nastavke -ski, -ki,
-ki, piu se malim slovom)
gradivni (kazuju od ega je to)

- promjena pridjeva po stupnjevima

naziva se STUPNJEVANJE
ili KOMPARACIJA
- stupnjevi u komparaciji su:
pozitiv
komparativ (nastavci -ji, -iji, -i)
superlativ (naj- + komparativ)

- brojevi mogu biti:

GLAVNI (kazuju koliko ega

ima; koliinu neega)
REDNI (kazuju koje je to po
redu)

- zamjenice su:
1. osobne ja, ti, on, ona, ono /
mi, vi, oni, one, ona
2. posvojne moj, tvoj, njegov, njezin/njen,
na, va, njihov
3. povratna sebe, se (to je oblik za genitiv
jer ta zamjenica nema nominativ)
4. povratno-posvojna svoj
5. pokazne ovaj, taj, onaj, ovakav, takav,
onakav, ovolik, tolik, onolik

6. upitne tko, to, koji, iji, kakav, kolik

7. odnosne (iste, samo su u izjavnim
reenicama)
8. neodreene svi, nitko, bilo tko,
nita, neto, tko god

GLAGOLI

- promjenjiva vrsta
rijei kojom izriemo
radnju, stanje i
zbivanje

- podjela glagola:

- po znaenju:
glagoli radnje, stanja
i zbivanja

- po vidu:
svreni i nesvreni
glagoli

- po predmetu radnje:
prelazni, neprelazni i
povratni glagoli

- infinitiv
neodreeni glagolski
oblik koji zavrava
na ti ili -i

- glagolski
pridjevi:

a) radni (aktivni)
subjekt radi neku
radnju
-nastavci su: -o, -la,
-lo, -li, -le, -la

b) trpni (pasivni)
subjekt trpi
posljedice neke
radnje
-nastavci su: -n, -t,
-en, -jen

- glagolska
vremena:

1. PREZENT
sadanje
jednostavno
glagolsko vrijeme

- nastavci:
a) am, -a, -a, -amo, -ate, -aju
b) em, -e, -e, -emo, -ete, -u
c) jem, -je, -je, -jemo, -jete,
-ju
d) im, -i, -i, -imo, -ite, -e

- glasovne
promjene u
prezentu:

PALATALIZACIJA
glasovna promjena u
kojoj glasovi k, g, h
ispred i prelaze u
, ,
pei peem
vui vuem

JOTACIJA
stapanje glasova d, t,
l, n s glasom j u , ,
lj, nj
pisati piem
kretati kreem

2. PERFEKT prolo
sloeno glagolsko vrijeme
- sastoji se od
nenaglaenog prezenta
pomonog glagola biti i
glagolskog pridjeva
radnog

3. AORIST prolo
svreno glagolsko
vrijeme jer se tvori
samo od svrenih
glagola
- jednostavno
glagolsko vrijeme

- nastavci:
-oh, -e, -e, -osmo,
-oste, -oe (kad glagol
zavrava na sti ili i)

-h, -, - , -smo, -ste,

-e (kad glagol zavrava na
ti)

4. IMPERFEKT prolo nesvreno

vrijeme jer se tvori
samo od nesvrenih
glagola
- jednostavno
glagolsko vrijeme

-nastavci:
a) -ah, -ae, -ae, -asmo,
-aste, -ahu
b) -jah, -jae, -jae,
-jasmo, -jaste, -jahu
c) -ijah, -ijae, -ijae,
-ijasmo, -ijaste,
-ijahu

- glasovne
promjene:

SIBILARIZACIJA glasovna promjena u

kojoj glasovi k, g, h
ispred e prelaze u
c, z, s
pei pecijah
vui vucijah

EPENTEZA glas l
koji se javlja
izmeu glasova b, p,
m i v i glasa j
ivjeti ivljah

JOTACIJA

nositi noah
dolaziti dolaah

5. PLUSKVAMPERFEKT
prolo sloeno glagolsko
vrijeme ija se radnja
deava prije neke druge
prole radnje (pretprolo
glagolsko vrijeme)

- tvori se od imperfekta
ili perfekta glagola biti i
glagolskog pridjeva
radnog

6. FUTUR PRVI
budue sloeno
glagolsko vrijeme

- tvori se od
nenaglaenog
prezenta pomonog
glagola htjeti i
infinitiva

7. FUTUR DRUGI
predbudue glagolsko
vrijeme ija se radnja
deava prije neke
druge budue radnje
(radnje futura prvog)

- tvori se od svrenog
prezenta pomonog
glagola biti i
glagolskog pridjeva
radnog

- glagolski naini:

1.IMPERATIV zapovjedni nain

- nastavci su: -, -mo, -te
-i, -imo, -ite
-j, -jmo, -jte
- pravi imperativ je u 2. licu jednine i 1. i 2.
licu mnoine
- u 3. licu jednine i mnoine se tvori
pomou estice neka + prezent

2. KONDICIONAL PRVI izrie se

savjet, molba, pogodba
- tvori se pomou aorista pomonog
glagola biti i glagolskog pridjeva radnog
3. KONDICIONAL DRUGI sastoji se
od kondicionala prvog pomonog glagola
biti i glagolskog pridjeva radnog

- glagolski prilozi:
1. sadanji (nesvreni glagoli;
3. lice mnoine prezenta +
-i)
2. proli (svreni glagoli;
-vi ili avi)

PRILOZI izriu okolnosti neke radnje:

mjesto odgovaraju na pitanja:
Gdje? Kamo? Kuda?
vrijeme pitanja: Kada? Otkad? Dokad?
nain pitanja: Kako? Na koji nain?
uzrok pitanja: Zato? Zbog ega?
koliinu pitanje: Koliko?

PRIJEDLOZI dodaju se ispred

imenskih rijei i utjeu na pade
te rijei (ispod, iznad, k(a), s(a),
na, u, po, pri, prema)
VEZNICI povezuju dva pojma ili
dvije reenice (i, pa, te, ni, niti, a,
ali, no, ili)

USKLICI (UZVICI) izriu neko

raspoloenje ili se oponaaju
zvukovi iz prirode (uh, jao, joj,
pljus, tres, oho)
ESTICE barem, ba, da, ne, li,
zar, ma

SLUBA RIJEI:
PREDIKAT moe biti:
glagolski - ini ga glagol
imenski - ini ga bilo koji oblik
glagola biti + neka
imenska rije (imenica,
pridjev, zamjenica, broj)

SUBJEKT imenica ili zamjenica u

nominativu
OBJEKT moe biti:
izravni (blii, direktni) u akuzativu
ili genitivu koji je zamjenjiv
akuzativom
neizravni (dalji, indirektni) u nekom
drugom padeu ili prijedlonom

PRILONE OZNAKE mogu biti:

prilona oznaka mjesta (pitanje: Gdje? Kuda?
Kamo? Odakle? Dokle?)
prilona oznaka vremena (Kad? Otkad? Dokad?)
prilona oznaka naina (Kako? Na koji nain?)
prilona oznaka uzroka (Zato? Zbog ega?)
prilona oznaka drutva (S Kim?)
prilona oznaka sredstva (S kojim sredstvom,
alatom?)

ATRIBUT moe biti:

pridjevski (kad je pridjev,
zamjenica ili broj)
imeniki (ini ga imenica u
genitivu)
APOZICIJA imenica koja poblie
odreuje drugu imenicu i s njom je u
istom rodu, broju i padeu