PREDROMANTIZAM I ROMANTIZAM U EUROPSKIM

KNJIEVNOSTIMA

Javlja se krajem 18.st, puna afirmacija u prvim desetljeima 19.st. To je vrijeme velikih
drutvenih potresa i nacionalnih pokreta, raspadanje feudalizma i jaanje graanstva (buroaska
revolucija u Francuskoj, Napoleonova osvajanja, ustanak dekabrista u Rusiji 1825.).
Oekivanja buroazije, a ni aristokracije nisu ostvarena, Napoleon pada, francuska buroaska
revolucija nije ostvarila proklamirano bratstvo, jednakost i slobodu EGALITE, FRATELITE,
LIBERTE.
- novi se ivotni nazor odvija u nekoliko faza : sentimentalizam i melankolija, pesimizam
i klonue. Romantiari se odriu ideala o vrhunskoj vlasti razuma (iz prosvjetiteljstva),
okreu se k emocijama i jakom individualizmu.
- romantizam je tako reakcija na klasicizam i prosvjetiteljstvo, istie potpunu slobodu
mate
Faze :
1. Predromantizam ili sentimentalizam - kraj 18. st.
2. Romantizam - poetak 19.st.
- zaetnik romantizma je Jean Jacques Rouseau (an ak Ruso) s romanom Julija
ili Nova Heloise (Eloiza) - epistolarni roman, uzdie emocije (sentimentalno-ljubavni
roman ).
- na oblikovanje romantiarskog nazora utjeu i engleski pisac Byron i francuski Chateaubriand
(atobrijan )- roman Rene, uvodi u knjievnost motiv "svjetskoga bola " i estetizira pejsa
Tematika romantizma
1. Osobne preokupacije - ljubav, pesimizam, izgubljenost, snana osobnost A. de Lamartine,
J.W.Goethe
2. Nacionalno - povijesna tematika - zbog nezadovoljstva sadanjou, trae rjeenja u
prolosti i istiu vrijednost narodnog nacionalnog stvaralatva ; zanimanje za folklor i starinu,
prirodan seoski ivot
3. Pejza, daleki i nepoznati krajevi - egzotika, s puno vizualnih efekata, boja, lirizma
pejzai vicarski, Bliskoga i dalekog istoka, Kavkaza, ameriki, kotski- (Byron)
4. Okultna i mistina tematika - jezovito i mistino - "grobljanske atmosfere", nono,
sablasno - E.A Poe
Knjievne vrste
- lirska pjesma, poema, drama, putopis, roman i pripovijetka
- najbolja ostvarenja su u lirici; roman je u obliku pisama, dnevnika, memoara

Izvori
- izvori nadahnua su Biblija, narodno stvaralatvo, folklor i srednjovjekovna knjievnost
Estetika romantizma i stilske osobine
Romantizam je razvio svoju estetsku koncepciju. Ta estetska koncepcija suprotstavljena je
estetici XVII. st. Pouno-prosvjetiteljska funkcija umjetnosti zamijenjena je emocionalnoestetskom funkcijom. Stvaralaki in po shvaanju romantiara motiviran je ponajprije
emocionalnim momentom. Umjetnik se podreuje snazi imaginacije, mate i jezika. U shvaanju
umjetnikih sredstava romantizam je znaio pravu revoluciju. Izraz postaje slobodniji, jezik
bogatiji i elastiniji. Romantizam je razvio osjetljivost za muziku i vizualnu komponentu. tovie,
romantiari utiru put novom doivljavanju i izraavanju koje e se jasno ocrtati u novijoj/poeziji,
poevi od Baudelairea preko parnasovaca do simbolista i impresionista.
Ve je Tieck izrazio ideju o udruivanju predodaba i shvaanja u poeziji:
I boja zvoni, forma zvui, one
Po obliku i boji zvue, zvone.
to rastavila je zavist bogova,
Tu boica fantazija sad drui,
Da svoju boju pozna glazba ova,
A svaki list se slatkim glasom slui,
Da boja, miris, pjev su braa nova.
Sjedinjuje ih bratski vez najui,
Gdje pjesnitvo ih spaja sve od reda
Da svako u svom drugu sebe gleda.
Sinestezija je, dakle, znaajno otkrie romantizma, a svoju poetsku formulaciju doivljava
kasnije u Baudelairevoj pjesmi Suglasja. Romantika je obogatila lirski pjesniki izraz. Metaforu je
uinila produktivnom, a poetsku sliku usavrila i obogatila. Na tekovinama romantike izrastale su
kasnije pjesnike struje. Kao osobitu znaajku romantizma treba naglasiti meusobno proimanje
razliitih umjetnosti: poezije, glazbe i slikarstva. Romantika je osobito naglaavala poetsku
inspiraciju. Pjesnika je proglasila prorokom i vizionarom. Umjetnost je pretpostavila svim ostalim
oblicima ivota istiui njezin utopijski i karakter. Prevlast estetizma ini jednu od bitnih znaajki
romantizma. Romantizam je izgradio svoj posebni stil. Bez obzira na individualne znaajke
romantizma u pojedinim zemljama, on se javlja kao jedinstvena stilska formacija.
- emocije, mata, jezik bogat vizualnom i glazbenom komponentom ; umjesto klasicistikog potivanja pravila (ast, dunost - kod likova, strogo potivanje forme) sada
se njeguje individualnost i proimanje knjievnih postupaka i vrsta
- sinestezija - mijeanje zvukova, boja i mirisa, otkrie je romantizma i dalje se razvij
- obogaivanje lirskog pjesnikog izraza, razvijanje metafore
- proimanje poezije, glazbe i slikarstva
- lirika ulazi u sve knjievne rodove
- razvija se monolog u romanu, pripovijesti i drami
- poema - lirsko-epska vrsta je gotovo dominantna (Byron, Pukin, Ljermontov)

Predstavnici
George Gordon Byron (eng.) - poema Childe Harold - nesklad izmeu vlastitih moralnih naela
i drutvenih pravila, usamljenost, promaenost, buran unutarnji ivot; ogoreni pojedinac eli
pobjei od drutva i nai smisao svoga ivota u putovanjima i borbi za vrijedne ljudske ideale.
Percy Busshe Shelley (eli) i John Keats (Kits) dva apsolutna prvaka svjetske poezije razvijeni romantizam
prijelaz stoljea, zaetnici su pjesnici : William Blake i Robert Burns
prijelaz stoljea , pravi romantizam , pjesnici William Wordsworth Sunovrati i Samule taylor
Coleridge Pjesma starom mornaru - tzv. jezerski pjesnici
Johann Wolfgang Goethe (njem. knji.) - roman Patnje mladog Werthera epistolarni roman u
kojem je prikazana tragina sudbina hipersenzibilnog, nesretno zaljubljenog Werthera sklonog
matanju i uivanju u prirodi, bez smisla za razumijevanje drutvenih konvencija i pragmatinih
zahtjeva zbiljskog ivota.
Friedrich Schiller (njem.) - drama Razbojnici govori o buntovnom pojedincu koji nasiljem eli
ostvariti bolji i pravedniji svijet, ali na kraju i sam uvia da to nije mogue
Mihail Jurjevi Ljermontov (ruska knji.)-pjesnik, pripovjeda i pisac romana Junak naeg doba
u kojemu je glavni junak Peorin prototip romantiarskog lika suvinoga ovjeka
Aleksandar Sergejevi Pukin (rus.) pjesnik, pripovjeda, dramatiar, pisac romana u stihovima
Evgenij Onjegin (suvini ovjek)
Victor Hugo (fr.) - roman Zvonar crkve Notre Dame - povijesni srednjovjekovni Pariz
Walter. Scott (eng.) - povijesni romani (npr. Ivanhoe ) od 12. st. nadalje
Edgard Allan Poe (amerika knji.) pjesnik, pripovjeda, tvorac jezovite mistine pripovijetke;
poema Gavran- u kojoj govori o simbolu zla i mraka, smrti i prolaznosti, razara ovjekovu nadu i
vjeru u budunost.
Hoffmann (njem.) -novele : sablasti, vile, arobnjaci, jezovito i mistino
Manzoni (Manconi, tal.) - roman Zarunici
Herder (njem.) i Macpherson (Makferzon, eng.) - prouavaju narodno blago, skupljaju ga
i piu na temelju njega. U Herderovoj zbirci je i naa Hasanaginica u Goetheovu prijevodu.
Alfonse de Lamartine- jezerski pjesnik, Francuz, lirska pjesma Jezero ispunjena sjetom i
spoznajom o prolaznosti
Tad volimo se! Nek to vjenost bude mala:
Ljubav, ja i ti!
Jer svijet je brod bez luke, vrijeme val bez ala,
- Prolaznici mi!
tzv. eng. "jezerski pjesnici " - nezadovoljni stvarnou , neko su vrijeme zajedno ivjeli
i pisali u jezerskom dijelu Engleske.

Romantizam u likovnoj umjetnosti

I u likovnoj umjetnosti slino kao i u knjievnosti trai se sloboda mate.Meu najznaajnije
predstavnike romantiarskog slikarstva pripada Eugen Delacroix (Een Delakroa, 1799.-1 863.),
slikar velikih povijesnih tema, te biblijski i mitolokih motiva, poznat kao ilustrator djela Dantea,
Shakespearea, Goethea.
Uz Delacroixa znaajni su jo slikari Camille Corot (Kamij Koro, 1796 1875.), slikar poetinih
pejzaa, te Jean Francois Millet (an Fransoa Mile, 1815 -1875.), koji u pejsa uvodi i likove
seljaka, drvosjea, pastira, otvarajui tako vrata realistikom slikarstvu.
Na granici izmeu romantiarskog i realistikog stila u slikarstvu stoji i jedna od najveih
slikarskih, grafiarskih i kiparskih linosti XIX. st. Honore Daumier (Onore Domije, 1808 -1879.),
koji se posebno istaknuo satirikim pristupom graanskom drutvu svog vremena te politikom
karikaturom.
Romantizam u glazbenoj umjetnosti
U glazbenoj umjetnosti romantizma tendencije su sline kao i u ostalim umjetnostima: tenja za
potpunom slobodom izraza i misli. Temeljna je karakteristika romantiarske glazbe inzistiranje na
neposrednosti glazbenog izriaja, raznolikosti glazbenih formi, naglaenoj melodioznosti i
obojenosti muzike fraze. Skladatelji tog doba inspiraciju za svoja djela esto pronalaze u
stvaralatvu znaajnih knjievnika (Lamartinea, Hugoa, Byrona, Goethea, Schillera i dr.).
Najznaajniji su predstavnici europske glazbene romantike Nijemci Franz Schubert (1797 -1828.),
skladatelj solo pjesama, klavirskih minijatura te simfonija, Carl Maria Weber (1786 -1826.), pisac
klavirskih kompozicija te poznate opere Strijelac vilenjak s tematikom iz narodne legende, Felix
Mendelssohn (1809 -1847.), autor klavirskih i orkestarskih skladbi, a jedan od najistaknutijih
Robert Schumann (1816.-1856.), autor simfonijskih etida te pjevnih, sentimentalistikih solo
pjesama.
Poljak Fryderyk Chopin (1810.-1849.) , koji je velik dio svog ivota proveo u Parizu, pisao je
virtuozne glasovirske kompozicije, pronalazei posve nove stvaralake forme.
Simfonijskim su se pjesmama kao autori istaknuli Victor Berlioz (1803-1869.), te Franz Liszt
(1811.-1886.), Mihaila Ivanovia Glinku (1804 1857.), eh Bedricha Smetanu (1825 -1884.),
Modest Petrovi Musorgski ( 1 839: 1 881 .), poznat u cijelom svijetu po operi Boris Godunov te
Soroinski sajam; slijede Nikolaj Rimski Korsakov (1844.-1908.), pisac opera, od kojih mu je
najpoznatija Sadko, s tematikom iz ruske narodne epske poezije, te Petar Ilji ajkovski (1840.1893./, jedan od najboljih svjetskih skladatelja simfoniiske glazbe i autor poznate opere Pikova
dama - napisane prema Pukinu.
Operni opus Giussepea Verdija (1813 -1901 .) - Rigoletto, Trubadur, Traviata, Aida, te nita manje
znaajno operno djelo Richarda Wagnera (1813 -1883:) s operama Ukleti Holandez, Tanharun,
Tristan i Izolda i dr.
Moemo rei da je cjelokupna glazbena umjetnost u razdoblju romantizma dola do takvog zamaha
da ni prije ni poslije te epohe nije bilo toliko znaajnih skladatelja i umjetnikih ostvarenja u svim
glazbenim anrovima.

Romantizam u kazalinoj umjetnosti

Kazalini ivot u doba romantizma u europskim je relacijama najivlji u Njemakoj, Austriji i
Francuskoj U Njemakoj se otpor klasicizmu osjea ve u pokretu mladih Sturm und Drang - oluja
i prodor. Ti mladi trae osloboenje od tradicionalne dramaturgije (posebno antike), kao i
nepriznavanje bilo kakvih kola i poetika.