Graevinar 8/2012

UDK: 624.5.012.1:624.042/.046

Primljen / Received: 19.1.2012.

Ispravljen / Corrected: 19.6.2012.
Prihvaen / Accepted: 24.8.2012.
Dostupno online / Available online: 15.9.2012.

Statika i dinamika analiza

starog kamenog mosta u Mostaru

Autori:
Struni rad

Jure Radni, Alen Harapin, Marija Smilovi, Nikola Grgi, Mladen Glibi

Statika i dinamika analiza starog kamenog mosta u Mostaru

Prof.dr.sc. Jure Radni, dipl.ing.gra.

jure.radnic@gradst.hr

U radu su prikazani rezultati statike i dinamike analize lunog kamenog mosta u Mostaru
koristei prethodno razvijeni numeriki model autora za statiku i dinamiku analizu
razliitih tipova zidanih konstrukcija. Razmatrana su dva modela geometrije mosta, s
mikro i makro modelom zia. Analiziran je utjecaj vertikalnih optereenja, temperaturnih
promjena i djelovanje realnog potresa. Proraunski progibi i zone pukotina u luku dobro
se slau sa stvarnim stanjem, to potvruje pouzdanost koritenog numerikog modela.
U radu se ukazuje na potrebu hitne sanacije oteenja obnovljenog kamenog luka.
Kljune rijei:
stari kameni most u Mostaru, obnova, oteenja, statika i dinamika analiza, sanacija

Prof.dr.sc. Alen Harapin, dipl.ing.gra.

alen.harapin@gradst.hr

Marija Smilovi, dipl.ing.gra.

marija.smilovic@gradst.hr

Professional paper

Jure Radni, Alen Harapin, Marija Smilovi, Nikola Grgi, Mladen Glibi

Static and dynamic analysis of the old stone bridge in Mostar

The static and dynamic analysis results for the arch stone bridge in Mostar are presented.
The analysis is based on the numerical model previously developed by the author for static
and dynamic analysis of various types of masonry structures. Two bridge geometry models,
with micro and macro modelling of masonry, are considered. The influence of vertical load,
temperature change, and real earthquake action, is analyzed. The design deflections and
crack zones in arch correspond well to the real life situation, which confirms reliability of
the numerical model used. It is emphasized in the paper that the damage to the renovated
stone arch should be remedied as soon as practicable.
Key words:
old stone bridge in Mostar, renovation, damage, static and dynamic analysis, repair
Fachbericht

Jure Radni, Alen Harapin, Marija Smilovi, Nikola Grgi, Mladen Glibi
1

Nikola Grgi, dipl.ing.gra.

nikola.grgic@gradst.hr

Prof.dr.sc. Mladen Glibi, dipl.ing.gra.

mladen.glibic@tel.net.ba

Statische und dynamische Analyse der alten Steinbrcke in Mostar

In der Arbeit sind die Resultate der statischen und dynamischen Analyse der
Bogensteinbrcke in Mostar dargestellt, wobei das vorher entwickelte numerische
Modell des Autors fr die statische und dynamische Analyse verschiedener Typen von
Mauerkonstruktionen entwickelt wurde. Es wurden zwei Brckengeometrie - Modelle mit
einem Mikro- und Makromodell des Mauerwerks in Erwgung gezogen. Ferner wurde
der Einfluss von vertikalen Belastungen, Temperaturvernderungen und Wirkungen
eines realen Erdbebens analysiert. Die berechneten Durchbiegungen und Risszonen in
dem Bogen entsprechen sehr dem faktischen Zustand, womit die Verlsslichkeit des
verwendeten numerischen Modells. In der Arbeit wird auf den Bedarf der dringenden
Sanierung der Beschdigung des erneuerten Steinbogens hingewiesen.

Sveuilite u Splitu
Fakultet graevinarstva, arhitekture i geodezije

Sveuilite u Mostaru
Graevinski fakultet

GRAEVINAR 64 (2012) 8, 655-665

Schlsselwrter:
Alte Steinbrcke in Mostar, Renovierung, Beschdigung, statische und dynamische Analyse, Sanierung

655

Graevinar 8/2012

Jure Radni, Alen Harapin, Marija Smilovi, Nikola Grgi, Mladen Glibi

1. Uvod
Stari kameni most u Mostaru preko nemirne i udljive rijeke
Neretve izgraen je 1566. godine (slika 1.). Gradio ga je
Hayruddin, uenik poznatog otomanskog graditelja Kode
Mimara Sinana. Smatra se jednim od najljepih svjetskih
kamenih mostova. Most je na UNESCO-ovom popisu svjetske
spomenike batine najvie kategorije.

Slika 1. Stari kameni most u Mostaru (prije ruenja)

Most ima izuzetno vitki kameni luk raspona oko 30 m i debljine

0,8 m. irina luka iznosi 3,95 m. Ima 111 redova kamenih
blokova, svaki irine 0,4 m. Kameni blokovi luka povezani su
metalnim klanfama i trnovima. Na mnogim rjeenjima mosta
oituje se veliko graditeljsko umijee njegovih graditelja.
Intrados luka u tjemenu je na 57,82 metara nadmorske visine
(m.n.v.), a hodna ploha u tjemenu na 60 m.n.v. Prosjena
razina prilaznih ulica je na 55 m.n.v., a prosjena razina vode
u rijenom koritu je na 42 m.n.v. O gradnji i ljepoti mosta
sauvano je mnogo legendi te napisano mnogo pjesama i
pria.
U nedavnom ratu u Bosni i Hercegovini, 1993. godine sruena je
rasponska konstrukcija mosta. Uz pomo Europske zajednice,
most i okolne graevine obnovljene su u potpunosti prema
izvornom stanju 2004. godine. U studenom 2007. godine u
kamenom luku mosta uoene su pukotine na nekoliko mjesta.
Najvea izmjerena irina pukotine iznosila je oko 8 mm. Uzrok
nastanka pukotina jo uvijek nije precizno utvren. Nakon
dovretka obnove mosta, u periodu od 2006. do 2008. godine,
registrirano je 6 potresa u okolici Mostara. Potresi su bili
jakosti 2,6-4,5 po Richteru.
U radu su prikazani rezultati statike i dinamike analize
mosta koristei prethodno razvijeni numeriki model autora
za nelinearnu statiku i dinamiku analizu razliitih tipova
zidanih konstrukcija [1, 2]. Model omoguava simulaciju
najvanijih nelinearnih efekata ponaanja zia, betona,
armature i tla (poputanje u tlaku, otvaranje i zatvaranje
pukotina u vlaku, vlana i posmina krutost materijala izmeu
pukotina, posmini lom i sl.), te promjenu geometrije sustava.
Razmatrana su dva ravninska (2D) modela geometrije mosta.

656

Analiziran je utjecaj vertikalnih optereenja, temperaturnih

djelovanja i realnog potresa.
Rezultati provedenih analiza upuuju na stvarna naponska
stanja u konstrukciji i stupanj sigurnosti mosta za razmatrana
optereenja. Takoer, u lanku se navode vjerojatni razlozi
nastanka pukotina u kamenom luku mosta.

2. Neke napomene vezane uz obnovu mosta

Izvorni most je obnovljen na temelju fotogrametrijske snimke iz
1982. godine [3]. Pri tome su, koliko je to bilo mogue, koriteni
materijali, rjeenja i postupci graenja sukladni onima kod
izgradnje izvornog mosta [4]. Popreni presjek mosta prikazan
je na slici 2. Kao i kod izvornog mosta, luk i vanjski uzduni
zidovi obnovljenog mosta izgraeni su od kamena tenelija,
izvaenog iz istog kamenoloma. Tenelija je kamen vrlo niske
vrstoe, srednje prostorne mase, ekstremne poroznosti i
velikog upijanja vode [5] (tablica 1.). Veliko upijanje vode ima
za posljedicu znatno smanjenje vrstoe ovog kamena u
uvjetima vlaenja. Kamen se lako obrauje, pa je stoga rado
koriten. Tek izvaen iz kamenoloma, moe se rezati runom
pilom i obraivati obinim alatima. Tijekom vremena kamen
tenelija znatno dobiva na vrstoi pa je poeljno da prije
ugradnje kamen to due odlei. Za podebljanje luka u peti
koritena je tvra vrsta vapnenca (lomljeni kamen u mortu),
a za hodnu plohu na mostu najtvra vrsta vapnenca. Neki
podaci o obnovljenom mostu prikazani su u tablici 2. [4].
Tablica 1. Neki podaci za kamen tenelija
Prostorna masa
Poroznost
Upijanje vode
Koeficijent zasienja
Tlana vrstoa u suhom stanju
Tlana vrstoa u vodom zasienom stanju
Postojanost na mraz

1977 kg/m3
24,4 %
9,47 %
0,67
32,9-45,0 MPa
27,2-36,2 MPa
nije postojan

Slika 2. Popreni presjek mosta

GRAEVINAR 64 (2012) 8, 655-665

Graevinar 8/2012

Statika i dinamika analiza starog kamenog mosta u Mostaru

Tablica 2. Neki podaci o obnovljenom mostu
Sjeverni (uzvodni) otvor

28,71 m

Juni (nizvodni) otvor

28,62 m

Strelica luka sa sjeverne strane

12,06 m

Strelica luka s june strane

12,05 m

Duljina krivulje intradosa luka sa sjeverne strane

40,58 m

Duljina krivulje intradosa luka s june strane

40,36 m

Duljina krivulje ekstradosa luka sa sjeverne strane

36,07 m

Duljina krivulje ekstradosa luka s june strane

36,38 m

irina luka

3,95 m

Debljina bonih uzdunih zidova

0,60-0,85 m

Visina kamene ograde

0,90-0,92 m

Nagib nivelete na mostu

Izdizanje nivelete na mostu

18-19 %
2,7 m

Broj redova kamenih blokova u luku

111

Broj kamenih blokova u jednom redu luka

2-5

Broj kamenih blokova u luku

456

Broj kamenih blokova u bonim zidovima

425

Broj kamenih blokova gornjeg vijenca

157

Broj kamenih blokova ograde

50

Broj metalnih klanfi za vodoravne veze blokova u luku

666

Broj metalnih klanfi za uzdune veze blokova u luku

550

Broj metalnih klanfi za donje vijence

91

Broj metalnih klanfi za bone uzdune zidove

197

Broj metalnih klanfi za gornje vijence

124

Broj metalnih klanfi za blokove ograde

46

Broj metalnih klinova za veze blokova u osi luka

717

Broj metalnih klinova za vezu ograde i vijenca

93

Volumen luka

-- Obnovljeni most je vjerojatno globalno krui od izvornoga

(ima vei prosjeni modul elastinosti) zato to:
-- kameni blokovi su preciznije klesani
-- fuge izmeu blokova su prosjeno ue i pravilnije
-- mort u fugama je vjerojatno bolje zbijen i manje
deformabilan
-- luk je u tjemenu razuprt (prednapet) hidraulikim
preama
-- metalne veze izmeu kamenih blokova izvedene su
kvalitetnije
-- skela luka je otputena tek nakon dovretka konstrukcije
nadlunog sklopa
-- krutost upornjaka i nadlunog sklopa poveana je
naknadnim injektiranjem.
-- Nakon otputanja skele, progib luka u tjemenu iznosio
je manje od jednog milimetra. Vea krutost luka je
nepovoljnija za temperaturna djelovanja.
-- Podebljanje luka u peti kod izvornog mosta uraeno je s
pomou vrstog lomljenog vapnenca u specijalnom mortu
(mjeavina ivog vapna, crljenice, pijeska, ljunka i vode). Kod
toga su kameni blokovi izmeu vanjskih eonih zidova deblji
od 0,8 m i na vrhu zaobljeni ili zasjeeni, s vrlo hrapavom
plohom ekstradosa (slika 4.). Kod obnovljenog mosta za
podebljanje luka u peti koriten je mort manje vrstoe, a
kameni blokovi su podjednake debljine (0,8 m), s relativno
ravnom plohom ekstradosa. Time je smanjena izvorna
posmina nosivost na spoju ekstradosa luka i podebljanja
luka u peti, tj. smanjena je otpornost spregnutog sklopa.

145 m3

Uoena su sljedea odstupanja obnovljenog mosta u odnosu

na izvorni:
-- Izvedena su velika oupljenja neposredno iza obaju upornjaka
[6], s armiranobetonskom nosivom konstrukcijom, u koje su
smjeteni arheoloki muzeji (slika 3.). Dno oupljenja je na
razini peta luka. U odnosu na izvorno stanje, ovim je smanjeno
povoljno djelovanje stalnog vertikalnog optereenja iza peta
luka i poveana horizontalna deformabilnost luka.

GRAEVINAR 64 (2012) 8, 655-665

Slika 3. Uzduni presjek mosta

Slika 4. Ostatak kamenog luka izvornog mosta u peti, s podebljanjem

iznad ekstradosa

657

Graevinar 8/2012

Jure Radni, Alen Harapin, Marija Smilovi, Nikola Grgi, Mladen Glibi

-- Geometrija luka nije izvedena kao u izvornom mostu, ve

s imperfekcijama (uleknuem) na junoj strani, izmeu
tjemena i boka luka prema zapadu [6] (stvarna geometrija
luka prije ruenja). Ovo je nepovoljnije sa stajalita
naprezanja u luku.
-- Izvorni most je graen devet godina, a njegova obnova
je trajala manje od dvije godine. Dakle, vrstoa kamena
tenelija na dan otputanja skele kod obnovljenog mosta
bila je manja od vrstoe kamena izvornog luka kod njegova
dovretka.

3. Oteenja luka
Kameni luk i jo neki dijelovi izvornog Starog mosta sanirani
su 1963. godine [7]. Nije poznato koja je oteenja luk tada
imao. Na fotogrametrijskoj snimci izvornog mosta iz 1982.
godine [3], prema kojoj je izvrena njegova obnova, prikazane
su pukotine na junoj eonoj plohi luka (slika 5.). Detaljnim
pregledom brojnih ostataka sruenog izvornog kamenog luka
(slika 6.) u studenom 2011., ustanovljeno je da su intrados i
ela luka imali brojna oteenja.

Slika 6. Neka oteenja i sanacije na ostacima sruenog izvornog luka

Na obnovljenom Starom mostu prvi put su uoene pukotine

2007. godine [8]. Pukotine na eonim plohama luka
prikazane su na slici 7. Najvea irina pukotina iznosila je
8 mm. Takoer je uoen manji broj pukotina na intradosu
luka uz lijevu (istonu) obalu rijeke. Snimljene pukotine na
intradosu luka 2010. godine prikazane su na slici 8 [9]. Osim
pukotina u kamenim blokovima, primijeeno je i popreno
horizontalno razmicanje blokova okomito na ravninu mosta.
Pregledom mosta poetkom studenog 2011. uoeno je da su
se prethodno registrirane zone pukotina na eonim plohama
luka [8] proirile po duini luka. Na slici 9 prikazan je poloaj
snimljenih pukotina. Najvea irina pukotina iznosila je oko
10 mm. Takoer su registrirane pukotine na intradosu luka,
a u svemu prema radu [9] i slici 8. Na ostalim dijelovima
rasponskog sklopa nisu registrirane pukotine ili druga
oteenja.

Slika 5. Pukotine u junoj eonoj plohi luka Starog mosta prije ruenja [3]

Kameni bridovi izmeu ela i intradosa luka su odbijeni na

mnogim mjestima. Na mnogim dijelovima ela i intradosa
luka odvojeni komadi kamena su pridrani za korpus luka
ubuenim metalnim sidrima. Isto tako, brojni su kameni
blokovi kod kojih su odbijeni ili oteeni dijelovi zamijenjeni
novim manjim kamenim blokovima, uglavnom manje
vrstoe. Ova je sanacija mjestimino izvedena vrlo kvalitetno,
s jedva vidljivim fugama na spoju izvornog kamenog bloka
i novog kamena. Na nekim je mjestima sanacija izvedena
nekvalitetno. Neke plohe intradosa i ela luka sanirane su
mortom i sitnozrnim betonom. Primjetno je da su sanacije
luka raene u razliitim povijesnim razdobljima. Dakle,
nedvojbeno je da je izvorni kameni luk neposredno prije
ruenja mosta akumulirao brojna oteenja i brojne sanacije
tijekom 427 godina nakon izgradnje. Najvei broj oteenja i
sanacija na eonim plohama luka lociran je uz intrados, a na
intradosu uz ela luka.

658

Slika 7. Pukotine na elima luka rekonstruiranog mosta registrirane

2007. godine [8]

Primjetno je da su pukotine na eonim plohama luka

priblino paralelne s osi luka i da su blizu intradosa luka.
Nije poznato kolika je dubina pukotina u poprenom smjeru
luka. Pretpostavlja se da one mjestimino seu duboko u
unutranjost vanjskog kamenog bloka, a neke vjerojatno po
njegovoj itavoj irini. Takoer se moe primijetiti da je zona
pukotina na junoj eonoj plohi luka vea od one na sjevernoj
eonoj plohi.

GRAEVINAR 64 (2012) 8, 655-665

Graevinar 8/2012

Statika i dinamika analiza starog kamenog mosta u Mostaru

utjecaja slabih potresa nakon obnove mosta na navedena

oteenja luka, kao to je to takoer zakljueno u radu [8].
Glavni uzrok pukotina u izvornom i obnovljenom luku jest
mala vlana vrstoa kamena tenelija, od kojeg su izgraeni.

Slika 9. Pukotine na elima rekonstruiranog luka registrirane 2011.

Slika 8. P
 ukotine na intradosu rekonstruiranog luka registrirane
2010. godine [9]

Pukotine na intradosu luka su takoer u smjeru osi luka, u vie

vertikalnih ravnina po irini mosta. Primjetno je da su najvea
oteenja intradosa uz junu eonu plohu luka. Takoer nije
poznato do koje dubine seu ove pukotine. Pretpostavlja se da
one mjestimino prolaze po itavoj debljini luka.
Prethodno navedene pukotine u kamenom luku posljedica su
prekoraenja vlane vrstoe (granine vlane deformacije)
kamenih blokova u smjeru okomitom na ravninu tih pukotina.
Vlana naprezanja (deformacije) okomito na os luka u dvije
meusobno okomite ravnine, odnosno navedene pukotine,
posljedica su tlanih naprezanja (deformacija) u smjeru osi
luka.
Oito je da je obnovljeni luk, samo tijekom sedam godina
nakon njegove ponovne izgradnje, pretrpio znatna oteenja.
Ona su vjerojatno vea od onih koje je imao izvorni kameni
luk sedam godina nakon izgradnje. Oito je to posljedica nekih
neadekvatnih rjeenja ili zahvata pri obnovi mosta, koja su u
kratkom vremenu rezultirala ozbiljnim oteenjem kamenog
luka i smanjenjem izvorne mehanike otpornosti i sigurnosti
rekonstruiranog mosta. Vano je napomenuti da obnovljeni i
izvorni luk imaju slina oteenja (pukotine), s podjednakim
poloajem na elima i intradosu luka.
Smatra se da su navedena oteenja izvornog i obnovljenog
luka posljedica, ne samo utjecaja vertikalnih optereenja, nego
prije svega temperaturnih promjena. Iskljuuje se mogunost

GRAEVINAR 64 (2012) 8, 655-665

Dakle, pukotine u izvornom i obnovljenom luku izazvala su

najvjerojatnije ista optereenja, vjerojatno podjednakog
intenziteta. Poveana oteenja obnovljenog luka, u odnosu
na izvorni, vjerojatno su posljedica nekog od sljedeih utjecaja
ili kombinacije tih utjecaja:
-- poveane krutosti kamenog luka-nepovoljnijeg utjecaja
temperature
-- poveane horizontalne deformabilnosti kamenog luka i
nadlunog sklopa zbog izvedbe oupljenja iza peta luka
-- umanjene efikasnosti sprezanja luka u petama s njegovim
podebljanjem iznad ekstradosa
-- vjerojatno slabije kvalitete novih kamenih blokova u
odnosu na izvorne (vea nehomogenost strukture i manja
vlana vrstoa)
-- vjerojatno nepovoljnijih temperaturnih uvjeta pri
zatvaranju luka u tjemenu
-- odstupanja u geometriji luka.
Kako bi se potvrdio poloaj registriranih pukotina i navedenih
moguih uzroka njihova nastanka provedene su numerike
analize.

4. Numerike analize
Izmeu ostalog, problemi numerikog modeliranja ponaanja
konstrukcija vezani su za to preciznije opisivanje njihove
stvarne geometrije i stvarnog ponaanja gradiva. Prostorni
(3D) modeli geometrije konstrukcije svakako su najtoniji,
ali i najzahtjevniji. Za njih su odgovarajui numeriki modeli
ponaanja gradiva redovito manje sofisticirani i manje pouzdani
od onih za modele jednostavnije geometrije (primjerice 2D ili
tapne). Ako se ponaanje neke konstrukcije za mjerodavna

659

Graevinar 8/2012

Jure Radni, Alen Harapin, Marija Smilovi, Nikola Grgi, Mladen Glibi

optereenja moe dovoljno precizno opisati pojednostavljenim

modelom geometrije, to vodi jednostavnijoj i preglednijoj
analizi, a osobito ako se primjenjuje pouzdan numeriki model
ponaanja gradiva, takve modele treba preferirati u odnosu na
kompleksne prostorne modele.
Za vertikalna statika optereenja, temperaturne promjene i
potresna ubrzanja u ravnini mosta, ponaanje Starog mosta
moe se pouzdano opisati ravninskim modelom geometrije
(ravninsko stanje naprezanja, s elementima odgovarajue
irine). Ovdje je koriten prethodno razvijeni numeriki model
i odgovarajui raunalni program za statiku i dinamiku
analizu ravninskih zidanih konstrukcija [1, 2], koji e se nie
ukratko opisati samo u dijelu koji se odnosi na modeliranje
ponaanja zia.
Za zie je mogue koristiti anizotropni model ponaanja,
s razliitim modulima elastinosti i posmika, vrstoama i
graninim deformacijama u dva meusobno okomita smjera.
Modelirana je plastifikacija i drobljenje zia u tlaku, otvaranje
pukotina u ziu u vlaku i njihovo zatvaranje u tlaku, vlana i
posmina krutost ispucalog zia, te utjecaj posmika na lom
zia. Mogue je koristiti makromodel i mikromodel zia.
U makromodelu, sloeno ponaanje zia (zidni blokovi
povezani mortom ili drugim spojnim sredstvima) opisuje
se zamjenjujuim gradivom reprezentativnih mehanikih
karakteristika. U mikromodelu, mogua je simulacija na razini
reki (morta) izmeu zidnih elemenata, kao i na razini spoja
izmeu morta i zidnog elementa. Mogue je koristiti plone i
tapne kontaktne elemente, s razliitim vezama normalnih i
posminih naprezanja na plohi spoja izmeu razliitih gradiva.
Analiza s makromodelom zia je jednostavnija, preglednija
i vremenski znatno kraa od analize s mikromodelom
zia. Makromodel zia osobito je prikladan za vee realne
konstrukcije. Mikromodel zia je prikladan samo za prostorno
jednostavne konstrukcije.

Vanjski uzduni nadluni zidovi su formirani od kamenih

blokova zidanih u horizontalnim slojevima. Dok luk
dominantno nosi "na tlak", nadluni sklop dominantno nosi "na
savijanje". Na efikasnost spregnutog sustava luk nadluni
sklop dominantno utjee efikasnost prijenosa posminih
naprezanja u horizontalnim sljubnicama nadlunih zidova, a
osobito na spoju ekstradosa luka s podebljanjem luka u peti i s
uzdunim zidovima. Kako je posmina nosivost u navedenim
sljubnicama relativno niska, a na spoju s upornjakom nadluni
zidovi ne mogu prenositi tlana naprezanja na gornjoj treini
svoje visine [4], nosivost nadlunog sklopa na vertikalna
optereenja i temperaturna djelovanja moe se praktino
zanemariti. Kod toga se jo jednom napominje da obnovljeni
most, u odnosu na izvorni, vjerojatno ima smanjenu graninu
nosivost nadlunog sklopa zbog podatnije posmine veze
izmeu kamenog luka i njegovog podebljanja u peti, kao i zbog
oupljenja upornjaka neposredno iza peta luka.
Diskretizacija luka konanim elementima prikazana je na
slici 10. Usvojena je deformirana geometrija luka, uzeta pri
obnovi mosta [3], s mikromodelom zia [1, 2]. U ovom modelu
geometrije svaki je kameni blok du osi luka modeliran
konanim elementima jednake irine. Po visini luka svaki
je kameni blok modeliran s etiri konana elementa. Mort
izmeu kamenih blokova simuliran je kontaktnim elementima
debljine 6 mm, koliko iznosi irina sljubnice. Takoer je
simulirana veza kamenih blokova po ekstradosu luka s pomou
metalnih klanfi (vlani tapni elementi), kao i veza kamenih
blokova u osi luka s pomou metalnih trnova (posmini tapni
elementi). Na spoju luka s masivnim upornjacima primijenjeni
su odgovarajui rubni uvjeti.

4.1. Numeriki model NM1 za statika optereenja

Nosiva konstrukcija Starog mosta u ovom modelu geometrije
reprezentirana je samo kamenim lukom, kao dominantnim
konstrukcijskim elementom. Ovo je sukladno pretpostavci, za
koju se vjeruje da je bliska stvarnosti, da je kod ovog mosta
doprinos noenju luka od nadlunog sklopa malen za mnoga
referentna optereenja. Naime, smatra se da je ovdje krutost i
nosivost kamenog luka viestruko vea od krutosti i nosivosti
nadlunog sklopa.
Kameni luk ima veliku zakrivljenost, s radijalno poloenim
pravilnim kamenim klesancima, dodatno ukruenim metalnim
klanfama i trnovima. Sljubnice izmeu kamenih blokova
su tanke, kvalitetne, dominantno tlano optereene i malo
stlaive. S toga luk ima vrlo malu deformabilnost u vertikalnoj
ravnini.

660

Slika 10. Model geometrije konstrukcije mosta NM1

Posebna pozornost je posveena definiranju odgovarajuih

mehanikih parametara kamena, morta (veza mort kamen)
i metalnih spona izmeu kamenih blokova, koji su bazirani na
literaturi [4, 6]. Usvojeni osnovni raunski parametri gradiva
prikazani su u tablici 3. Luk je aproksimiran stanjem ravninskog
naprezanja, s debljinama elemenata 3,95 m. Analiziran je za
vertikalna optereenja i temperaturna djelovanja.

GRAEVINAR 64 (2012) 8, 655-665

Statika i dinamika analiza starog kamenog mosta u Mostaru

Tablica 3. Usvojeni osnovni parametri materijala za model NM1

Kamen tenelija

modul elastinosti
Poissonov koeficijent
modul smika
tlana vrstoa
vlana vrstoa
granina tlana deformacija
granina vlana deformacija

Eb= 2,3x104 MPa

b= 0,3
Gb= 8,84x103 MPa
fcb= 35 MPa
ftb=3 MPa
bu= 0,0035
tu= 0,001

Mort (reka)

Usvojeni parametri

modul elastinosti
Poissonov koeficijent
modul smika
tlana vrstoa
vlana vrstoa
granina tlana deformacija

Em= 3x103 MPa

m= 0,20
Gm= 1,34x103 MPa
fcm= 8 MPa
ftm= 0,4 MPa
mu= 0,0035

Klanfe i
trnovi

Materijal

modul elastinosti
vlana vrstoa
granina vlana deformacija

Es= 2x105 MPa

fst= 100 MPa
su= 0,01

4.1.1. Rezultati prorauna za djelovanje samo vertikalnog

optereenja
Neki rezultati prorauna za djelovanje samo vertikalnog
optereenja (vlastita teina luka, teina nadlunog sklopa i
optereenje pjeaka) prikazani su na slici 11. Optereenje pjeaka
uzeto je 5 kN/m2 po itavoj hodnoj plohi mosta. Ono iznosi samo
oko 7 % od ukupnog stalnog optereenja.
Raunski progib luka u tjemenu iznosi 0,94 mm, to se gotovo
podudara s izmjerenim pomakom nakon otputanja skele (juna
strana) od 0,9 mm [10]. Luk je u smjeru osi dominantno tlano
optereen po itavoj debljini. Najvee glavno tlano naprezanje u
luku iznosi -1,86 MPa. Vlana naprezanja u kamenim blokovima
ne premauju vlanu vrstou kamena, tj. u njima nema pukotina.

Slika 11. N
 eki numeriki rezultati za samo vertikalno optereenje
(stalno optereenje i pjeaci) model NM1

GRAEVINAR 64 (2012) 8, 655-665

Graevinar 8/2012

4.1.2. Rezultati prorauna za istovremeno djelovanje

vertikalnog optereenja i temperaturnih promjena
Naprezanja u luku od temperaturnih promjena zapoela su
nakon njegova zatvaranja u tjemenu (21.8.2003.). Dakle, luk je
zatvoren u tjemenu u ljetnom periodu, pri temperaturi od oko
25 C. Godinje temperaturne promjene u Mostaru su velike,
preteno od -5 C do 50 C [8]. Mogue su razliite godinje
i dnevne distribucije temperature po duini i debljini luka.
Radi jednostavnosti prorauna, uzeto je da je temperatura
konstantna po duini luka i promjenjiva po njegovoj debljini.
Neke razmatrane promjene temperature, za koje se vjeruje da
su mogue i da su meu najnepovoljnijima, prikazane su na slici
12. Naime, mjerodavne su one temperaturne promjene koje, u
odnosu na stanje kod zatvaranja luka, izazivaju tlak uz intrados
luka. Temperaturni koeficijent za kamene blokove uzet je Tb=
6,5 x10-6, a za mort u sljubnicama Tm=6,0 x10-6. Neki rezultati
prorauna za istovremeno djelovanje vertikalnog optereenja i
temperaturnih promjena prema slici 12a prikazani su na slici
13. Najvee glavno tlano naprezanja u kamenim blokovima
iznosi - 3,48 MPa. Raunski poloaj pukotina u kamenim
blokovima na elu luka prikazan je na slici 14., to se dobro
slae sa stvarnim sadanjim pukotinama prema slici 9.
Takoer su dobivene raunske pukotine u vertikalnoj ravnini
luka (prekoraenje granine vlane deformacije kamena
popreno na luk) du intradosa, to je konzistentno sa
stvarnim stanjem prema slici 8.
Treba rei da rezultati prorauna ovise o vrijednosti
brojnih parametara kamena i morta, a osobito o vlanoj
vrstoi, modulu elastinosti, Poissonovom koeficijentu i
temperaturnom koeficijentu. Izvrene su brojne analize s
varijacijama veliina navedenih parametara. Zbog ogranienja
prostora, rezultati tih analiza ne mogu se prikazati. Analizom
utjecaja prethodno navedenih parametara gradiva, moe se
zakljuiti sljedee:
-- manja vlana vrstoa kamena rezultira irom zonom
pucanja kamenih blokova
-- vei modul elastinosti i vei temperaturni koeficijent
kamena rezultiraju nepovoljnijim uincima temperaturnih
djelovanja
-- vei Poissonov koeficijent kamena ima za posljedicu vee
deformacije i vea vlana naprezanja u kamenim blokovima
okomito na os luka
-- vee temperaturne razlike rezultiraju veim naprezanjima
i oteenjima luka.

Slika 12. Neke razmatrane temperaturne promjene po debljini luka

661

Graevinar 8/2012

Jure Radni, Alen Harapin, Marija Smilovi, Nikola Grgi, Mladen Glibi

Slika 14. Neki rezultati prorauna za vertikalno optereenje i

temperaturne promjene prema slici 12.c (model NM1)
Slika 13. Neki rezultati prorauna za vertikalno optereenje i
temperaturne promjene prema slici 12.a (model NM1)

Tablica 4. Usvojeni osnovni parametri materijala za model NM2

662

Kameni luk

Eb= 2,3x104 MPa

b= 0,3
Gb= 8,84x103 MPa
fcb= 35 MPa
ftb=3 MPa
bu= 0,0035
tu= 0,001

Upornjak

Ovaj ravninski model geometrije konstrukcije mosta ukljuuje

luk, nadluni sklop i upornjake, s elementima odgovarajue
irine i odgovarajuim svojstvima gradiva pojedinih
dijelova. U usvojenom makromodelu zia [1, 2], sloeno
ponaanje kamenih blokova povezanih mortom simulirano je
reprezentativnim modelom gradiva ekvivalentnih svojstava.
U modelu luka ukljuen je utjecaj klanfi po ekstradosu.
Usvojeni osnovni parametri gradiva za ovaj model prikazani
su u tablici 4.

modul elastinosti
Poissonov koeficijent
modul posmika
tlana vrstoa
vlana vrstoa
granina tlana vrstoa
granina vlana vrstoa
modul elastinosti
Poissonov koeficijent
modul posmika
tlana vrstoa
vlana vrstoa
granina tlana vrstoa

Ea= 3x103 MPa

a= 0,2
Ga= 1,34x103 MPa
fca= 10 MPa
fta= 0,4 MPa
au= 0,0035

Nadluna
konstrukcija

4.2. Numeriki model NM2 za statika i dinamika

optereenja

Usvojeni parametri materijala

modul elastinosti
Poissonov koeficijent
modul posmika
tlana vrstoa
vlana vrstoa
granina tlana vrstoa
modul elastinosti
vlana vrstoa
granina vlana vrstoa

Es= 3x103 MPa

s= 0,2
Gs= 1,34x103 MPa
fcs= 10 MPa
fts= 0,4 MPa
su= 0,0035

Metalne
klanfe

Element

Neki rezultati prorauna za istovremeno djelovanje

vertikalnog optereenja i temperaturnih promjena prema slici
12.c prikazani su na slici 14. Moe se primijetiti da se za ovo
vjerojatno mogue optereenje zone pukotina proiruju po
itavoj duini luka uz intrados, to se naalost u budunosti
moe dogoditi na stvarnom luku. Tlana naprezanja u
kamenim lukovima doseu - 3,79 MPa.

Es= 2x105 MPa

fst= 100 MPa
su= 0,01

GRAEVINAR 64 (2012) 8, 655-665

Graevinar 8/2012

Statika i dinamika analiza starog kamenog mosta u Mostaru

Slika 15. Model geometrije konstrukcije mosta NM2

4.2.1. Statika analiza

Neki rezultati prorauna za utjecaj samo vertikalnog
optereenja prikazani su na slici 16. Moe se uoiti dobro
slaganje rezultata s onima na slici 11. za model geometrije
NM1. Neki numeriki rezultati za utjecaj vertikalnih
optereenja i temperaturnih promjena prema slici 12.a
prikazani su na slici 17. Takoer se moe primijetiti dobro
slaganje rezultata s onima na slici 13 za model NM1.

Slika 17. Neki rezultati prorauna za vertikalno optereenje i

temperaturne promjene prema slici 12.a (model NM2)

4.2.2. Dinamika analiza

Slika 16. Neki rezultati prorauna za ukupno vertikalno optereenje

(model NM2)

GRAEVINAR 64 (2012) 8, 655-665

Kako nisu bili na raspolaganju akcelerogrami registriranih potresa

u podruju Mostara nakon obnove Starog mosta [8], za njegovu
dinamiku analizu koriten je akcelerogram potresa s epicentrom u
podruju Stona iz 1996. godine, udaljenom oko 60 km od Mostara.
Kod toga je razmatrano istovremeno djelovanje horizontalne
komponente ubrzanja u smjeru osi mosta (najvee ubrzanje 5,6 m/s2)
i vertikalne komponente ubrzanja (slika 17.). Naalost, zbog usvojenog
ravninskog modela geometrije mosta, nije mogue ukljuiti poprenu
horizontalnu komponentu ubrzanja, iji je utjecaj znatan.
Takoer je uraena i analiza s istovremenom horizontalnom
i vertikalnom harmonijskom pobudom, iji periodi odgovaraju
prvim periodima slobodnih oscilacija mosta za odgovarajue oblike
osciliranja. Stoga je prvo rijeena svojstvena zadaa problema [1,
2]. Prva dva oblika slobodnih oscilacija mosta, s odgovarajuim
periodima osciliranja, prikazana su na slici 19. Prvi period slobodnih
oscilacija mosta iznosi 0,086 s, a drugi 0,072 s. Ovo se dobro slae
s odgovarajuim izmjerenim vrijednostima [11] (T1=0,087 s,
T2=0,072 s). Prikazani su samo neki rezultati prorauna.

663

Graevinar 8/2012

Jure Radni, Alen Harapin, Marija Smilovi, Nikola Grgi, Mladen Glibi

Slika 18. Akcelerogram potresa u Stonu iz 1996. godine

Pomak luka u tjemenu za tzv. stonski potres prema slici 18.

prikazan je na slici 20. Kod toga su analizirani sluajevi: (a)
samo stalno optereenje i potres, te (b) stalno optereenje,
temperaturne promjene prema slici 12.a i potres. Za oba
sluaja, pred kraj prestanka djelovanja potresa dolazi do
naglog poveanja pomaka i drobljenja gradiva, odnosno do
divergencije numerikog postupka tj. do sloma konstrukcije.

Slika 19. Prva dva oblika slobodnih oscilacija mosta

Slika 21. Pomak u tjemenu luka za skalirani stonski potres (najvee

horizontalno ubrzanje 0,3 g)

Slika 20. Pomak luka u tjemenu za stonski potres prema slici 18

Neki rezultati prorauna za skalirani stonski potres, s najveim

horizontalnim ubrzanjem 0,3g, prikazani su na slikama 21.-23.

664

Slika 22. Naprezanje u kamenom bloku pri peti luka uz intrados za

skalirani stonski potres (najvee horizontalno ubrzanje 0,3 g)

GRAEVINAR 64 (2012) 8, 655-665

Statika i dinamika analiza starog kamenog mosta u Mostaru

Konstrukcija mosta, uz jaa oteenja (pukotine) "izdrala" je
za sluajeve optereenja: (a) stalno optereenje i potres te (b)
stalno optereenje, temperaturne promjene prema slici 12.a
i potres.

Slika 23. N
 aprezanje u metalnoj klanfi u tjemenu luka za skalirani
stonski potres (najvee horizontalno ubrzanje 0,3g)

5. Zakljuak
Proraunski progibi i zone pukotina u kamenom luku dobro se
slau sa stvarnim stanjem. Ovo potvruje pouzdanost koritenih
numerikih modela simulacije mosta. Izvorni most akumulirao
je tijekom preko etiri stoljea od izgradnje do ruenja brojna
znatna oteenja, kao i u razliitim vremenima manje ili vie
uspjene brojne sanacije kamenog luka. Luk obnovljenog Starog
mosta ima znatna oteenja tijekom samo sedam godina od
njegove izgradnje. Poloaj pukotina i oteenja u kamenom luku
kod izvornog i obnovljenog mosta vrlo je slian. Uz djelovanje
vertikalnih optereenja, smatra se da su temperaturna djelovanja
glavni uzrok nastanka pukotina u izvornom i obnovljenom luku.

Graevinar 8/2012
Pukotine u luku su posljedica prekoraenja vlane vrstoe
(granine vlane deformacije) kamena u smjerovima okomitim
na uzduna tlana naprezanja (deformacije) u luku. Vlana
naprezanja (deformacije) okomito na os luka izazivaju tlana
naprezanja (deformacije) u smjeru osi luka. Glavni uzrok
nastanka oteenja u izvornom i obnovljenom kamenom luku je
neodgovarajua kvaliteta kamena tenalija, kojim je luk izgraen,
a prije svega njegova mala vlana vrstoa. Poveana oteenja
obnovljenog luka u kratkom periodu vjerojatno su posljedica
odstupanja u nekim rjeenjima od onih kod izvornog mosta.
Kod obnovljenog mosta izvedena su velika oupljenja
neposredno iza peta luka na upornjacima, to je nepovoljnije
za luk (poveava uzdune horizontalne pomake) i upornjak.
Posmina veza izmeu kamenog luka i njegovog podebljanja
u peti kod obnovljenog mosta je podatnija, tj. manja je krutost
spregnutog sustava luk-nadluni sklop. Kako kamen tenelija
nakon vaenja iz kamenoloma znatno poveava vrstou
tijekom vremena, uz injenicu da je izvorni most graen devet
godina, a obnovljeni manje od dvije, oito je pri otputanju
skele luka kamen obnovljenog luka imao manju vrstou od
izvornoga. Mogue je da je kamen za izvorni most bio bolje
kakvoe. Rasponski sklop obnovljenog mosta vjerojatno je
openito krui od izvornoga, to je nepovoljnije za djelovanje
temperature. Geometrija obnovljenog luka, s namjerno
izvedenom imperfekcijom u odnosu na izvorni, nepovoljnija
je za naprezanja u luku. Uleknue izvornog luka do sada je
pripisivano poputanju njegove skele pri gradnji. Mogue
je da je ono posljedica dugogodinjeg prirasta pomaka na
tom mjestu omekanog luka (puzanje kamena tenelija je
vjerojatno veliko), jer su na tom potezu pomaci luka najvei u
stvarnosti i na numerikim modelima.
Oteenja luka obnovljenog mosta su takva da je umanjena
njegova izvorna mehanika otpornost i sigurnost. Vjerojatno
je da e se ona tijekom vremena poveavati. Ve sada prijeti
opasnost ispadanja komada oteenih kamenih blokova.
Nuna je hitna sanacija oteenja luka, s izradom studije
koja treba iznai odgovarajua rjeenja za izbjegavanje ili
umanjenje daljnjih oteenja luka i potrebe njegove trajne
sukcesivne sanacije kao kod izvornog luka.

LITERATURA
[1] Radni, J. Matean, D., Harapin, A., Trogrli, B., Smilovi, M.,
Grgi, N., Baloevi, G.: "Numeriki model za analizu zidanih
konstrukcija, Graevinar, 63, p.p. 529-546, 2011.
[2] Radni, J., Matean, D., Harapin, A., Smilovi, M., Grgi, N.:
"Numerical Model for Static and Dynamic Analsis of Masonry
Structure", 5nd International Conference on Advanced
Computational Engineering and Experimenting, Abstract book
ACE-X 2011, Algarve, 2011.
[3] Geodetski fakultet Sveuilita u Zagrebu: "Fotogrametrijska
snimka Starog mosta u Mostaru", Zagreb, 1982.
[4] Gotovac, B.: "Ponovna izgradnja Starog mosta", Ceste i mostovi,
Vol. 50, No 7-9, p.p. 23- 33, 2004.
[5] aravanja, K., olak, I.: "Kamen za obnovu Starog mosta u
Mostaru", Prvi sabor hrvatskih mostograditelja, Brijuni, VI, 2005.

GRAEVINAR 64 (2012) 8, 655-665

[6] General Engeneering: "Dijelovi glavnog projekta ponovne

izgradnje Starog mosta", Firenca, 2002.
[7] CONEX and YERALTI ARAMACILIK: "Reconstruction of the Olde
Bridge in Mostar", SM 001-IMR-01, 2000.
[8] Glibi, M.: "A possible reasons of cracks on the arch of the Old
Bridge", International Scientific Symposium, Mostar, 2008.
[9] IGA plan d.o.o.: Izvjetaj sa trodimenzionalnog 3D snimanja
Starog mosta u Mostaru, Mostar, 2010.
[10] PROTON d.o.o.: "Geodetic recording of cracks on the Old Bridge",
Mostar, 2008.
[11] Krstevska, L., Kustura, M., Tashkov, Lj.: "Experimental dynamic
testing of the Old Bridge in Mostar", International Scientific
Symposium, Mostar, 2008.

665