MINKA 20.

STOLJEA
1920. godine
Make- up stil dvadesetih bio je zaobljen, djetinjast, nevin, ali ipak jako obojan i
seksualan. Ove kontradikcije najvie su pokazivale glumice poput Clare Bow, Louise Brooks i
egzotine Pole Negri. Olovkom ili bojanjem radile su se trepavice, ali u vrlo neobinim
oblicima; trepavice koje su isticale sjaj oima bile su velike, ekscentrine, lagano sputene i
izvuene naprijed, tako da je lice dobivalo poseban izgled koji je obiljeio nijemi film. Slaba
crvena boja (boja koja se dobro uoavala na crno bijelim filmovima, a isto tako odlina za
naglaavanje plavih oiju) esto je bila uklopljena u njenu sjenu preko cijele povrine kapka.
Slaba linija crtala se ispod oiju i uklopljena je kako bi izgledala zasjenjeno, kako bi se
izbjegao prazan efekt oiju. Rumenilo se dodavalo s ciljem da se dobiju okrugli obrazi, izgled
lutke, iako se u asopisima ene ohrabrivalo da mijeaju rumene boje zajedno sa puderom da
bi izgledale to prirodnije. anama su make- up strunjaci preporuili: Istaknite gornji dio
usne u obliku srca, ispunite tekuim rumenilom oblikujui usne kakve biste eljeli imati i tek
potom nanesite ru. U dvadesetima esto se primjeivala tehnika razdvajanja gornje usne u
dvije obojene polovice, odvojene vertikalnom linijom prirodne koe.

1930. godine
Pad dionica na tritu u 1929. godini donijela je najveu depresiju u Americi ikad do
tada vienu, ljudi nisu imali potrebu biti divlji i bezbrini kao prije. Lica u tridesetima su
postala simetrina, oblikovana i njena. Max Factor, make- up vizaist za MGM filmske
studije, izmislio je takozvani pancake make- up. Prije su ene posvuda nosile jednoline
ravne, crvenkaste, be boje na licu. Amerika, kao i svi drugi dijelovi svijeta pronalazili su
bijeg od svakodnevnih problema u tadanjim filmovima. Hollywood i filmovi koji su se
snimali u MGM studijima, dominirali su zapadnjakom kulturom. Inspiracija za savren
make- up tridesetih godina dola je od filmske zvijezde, legendarne vedsko- amerike
glumice Grete Garbo. Perfekcija je rije kojom moemo opisati male- up tridesetih godina,
oi- jako naglaene, ali ne zasjenjene kao u dvadesetima i uokvirene dugakim umijetnim
trepavicama. Prijelazne linije oko oiju naglaene, a obrve su se iscrtavale sve vie u odnosu
na prirodan oblik obrva. ene su poele stavljati standardne temelje boje i pudere koje su
odgovarale njihovoj koi i koje su prikrivale nepravilnosti lica.usne su iscrtavane definiranim,
otrim, istim linijama koje su pratile prirodnu liniju usana, koristei fine kistove i izrazito
koncentrirane kremaste boje. Ovim tehnikama postigle su prave filmske usne, perfektno
oblikovane i predivno obojane. Make- up stil na filmskom platnu dao je sjaj mainstreamu a
popularne boje za usne bile su smea, bijela, krem i roza. Svijetli ruevi, kao crveni i ruiasti
stavljali su se samo ponekad. Sjene su birane s ciljem kako bi se uklopile s prirodnom bojom.

1940. godine
Uoi drugog svjetskog rata i amerikog izlaska iz depresije, make- up stilovi ponovno
su se promijenili i prihvaeni su sasvim novi trendovi. Sofisticirana perfekcija bila je jo
uvijek popularna. Generalno gledajui, naglaenost je bila na njenom, slaem, vie
djevojakom izgledu. Za razliku od prolog desetljea, make- up je naglaavao vie usne nego
oi. Lice ratnih vremena bilo je potpuno i pristupano sa minkom koja je iskazivala
jednostavnost i njenost. Vanost besprijekornog tena u potpunosti je naglaena a ene su
koristile i podlogu i puder. Max Factor napravio je obojani pancake make- up (koji je koristio
za filmski make- up) u bojama koje su bile vie pristupane za ene tako da ih mogu koristiti
svakodnevno. ene, ohrabrene novim make- upom filmskih zvijezdi stavljaju temeljne boje
kistom poput svijetle baze za puder, a da pritom ne unitavaju lice, pri emu istanane oi
dolaze do izraaja. Obino se, nisu koristila sjenila za oi ili linije oko oiju, a ukoliko je
filmski make- up zahtijevao izraajniju minku, sjenila koja su se koristila u tu svrhu bila su
njena s ciljem da se uklope s tipom koe. Osoba koja nosi make- up i crte bile su puno
svjetlije za razliku od tamnih boja u tridesetima. Trepavice su se drastino promijenile u
odnosu na tridesete, te su ih ene lagano prekrivale maskarom i nisu ih toliko naglaavale.
Obrve su prirodnog izgleda, pune i zaobljene. Ponekad su se koristile odgovarajue olovke za
iscrtavanje obrva. Stilovi rueva su bili spoj dvadesetih i tridesetih, zaobljeni, neoblikovani,
ali su se prepoznavale prirodne boje obraza. Topla roza je najea boja koja se koristila.
Usne- iscrtane, poveane i zaobljene privlaile su panju muke populacije etrdesetih godina.
ene, itajui enske asopise, a osobito Vouge, prihvaale su savjete o nainu kako se usne
definiraju i iscrtavanju koristei kist sa dvije nijanse rua. etrdesete su krasile jako velike
raznolikosti boja za usne koje se do tada gotovo nisu koristile. Pri kraju desetljea boje usana
su bile boje trenje i stavljale su se tako da prate prirodnu liniju usni.

1950. godine
U Americi poslijeratni period donio je veliki utjecaj francuskih dizajnera i make- up
trend bio je elegantan i njean. U zimskom periodu, u Parizu, zapoela je evolucija u makeupu za oi koja je zahvatila sve. Temeljne boje bile su blijede, bez traga ruiaste. Boje usana
su bile tamnije, a ruevi se nisu toliko puno koristili kao prethodnih godina. Kremasti puderi
ponovno doivljava svoj boom i ene ga intenzivno koriste u cilju dobivanja savrenog
tena. Kozmetiko trite u vrlo kratkom roku preplavili su razliite maskare, sjenila, olovke za
iscrtavanje i sl. Oi su se iscrtavale crnom olovkom, a nisu u tome izostale i razliite olovke u
boji. Kapci su bili zasjenjeni, obrve iscrtavale olovkom, dok su se trepavice mazale crnom
maskarom. Nove boje rueva izlazile su dvaput godinje, i kratka kosa je IN. Iz takvog
izgleda nastao je takozvani mandarinski make- up koji je kreiran u Parizu, a njegov utjecaj
uglavnom se odnosilo na oblikovanje obrva. Vanjski rubovi obrva bili su u potpunosti
istanjeni, a obrve ocrtane. Poetak obrva bio je istanjen, a kapci su bili osjenani bijelom sve
do obrva. Oi su bile iscrtane prema gore u vanjskim kutovima, slijedei liniju obrva.
Popularnost takvom stilu donijela je izuzetna francuska glumica Brigitte Bardot krajem
pedesetih.

1960. godine
Oblici oiju opet su se mijenjali i ponovno na scenu dolaze zaobljene oi. Toniranje
lica, koje je nastalo u pedesetima, sada je bilo jako popularno. Lice je bilo izraeno i tonirano
sjajilom. Make- up se ponovno usredotoio na oi, inei ih veima, a usta se nisu toliko
isticala. Linije oko oiju sada su bile smee ili sive (umjesto prijanjih crnih) koje su bile
nanoene tanko i vie u centru oko linija trepavica, a zavravale su na kraju oka. Prijelazna
linija iz stilova tridesetih poboljala je i dodavala je oku zaobljeni efekt. Boje za usne postale
su jako blijede. Maskare su se proizvodile u velikom broju i predstavljale su formulu za
produivanje trepavica. Od 1964. godine rumenilo se gotovo i ne koristi. Puno uto- smeeg
make- upa se stavljalo na lice, elo i bardu. Zlatne linije postale su popularne ak i po danu, a
trend je postao usklaivati boju odjee sa minkom. Odrasli vie nisu bili jedini korisnici
kozmetike, a trite preplavljuju proizvodi za teenagere. Istraivanje koje je provedeno meu
teenagerima sredinom ezdesetih pokazalo je da dvije treine teenagera nosi ru za usne.
Sjajilo za usne je proizvod koji simbolizira make- up ezdesetih. 1969. godine britanski Vouge
objavio je i time okarakterizirao razdoblje ezdesetih godina: Prvo novo lice- isto i sjajno.
Obojite svoje usne prirodnim sjajilom. Vae oi moraju izgledati iroke i sjajne. Trepavice
izvuene i tanke. Umjetne trepavice, u poetku su bile tanke i kratke, ali su kasnije
zamijenjene duim i irim trepavicama. Oi su postale istaknute, a linije su se krenule prema
dolje, kapci su bili njeno obojani sivim sjajilom. Na kraju 60-tih trepavice koje su bile
stavljane ispod donjeg kapka, sada su se stavljale svaka zasebno na bazu trepavica i donjeg i
gornjeg kapka.

1970. godine
U 70-tim televizija je imala svjetski utjecaj i poela je zamjenjivati utjecaj filma na
make- up i hair style. Izgled je bio kombiniran toniranim, svijetlim licem 60-tih, ali sa vie
izduenim make- upom oko oiju, blijedim, svjetlucavim ruem i plavom olovkom koja se
koristila ispod oiju.. u Americi kao i u Engleskoj dostupnost make- upa postigla je novi
vrhunac u 70-tim. Dugine boje koristile su se oko oiju, trepavice su bile crvenkaste, a obrve
su se bojale u zeleno. Fotografkinja Sarah Moon vratila je izgled blijedog lica, izgled lutke sa
jako velikim, tamnim obojenim, zaobljenim, zatamnjenim stilom oiju iz 20-tih za modu
dizajnera Biba, koji je tih godina u Engleskoj bio popularan. U sklopu mode, Biba je imala i
raznoliki make- up. Ruiasti lak za nokte, mahagonij ru, crno sjajilo za lice, vodene boje
suhe ljive i ute boje. Mary Quant (koja je imala svoju liniju kozmetike) isto je prodavala
make- up olovke u svim bojama. Sredinom 70-tih stil se promijenio. Blijedo matirana s jakim,
vrlo vidljivim rumenilom nanesenim dijagonalno ispod obraza postala su ekstremno
popularna. Jako, izraene oi zasjenili su vizaisti intenzivnim metalnim nijansama ljubiaste,
naranaste i pink boje. Sjenilo se takoer stavljalo ispod oka i obojano s crnom olovkom
skoro uvijek ocrtava donji dio oka. Obrve su jo tanke, a usne su bile naminkane jakom
sjajnom crvenom bojom, koja je postala vie matirana krajem desetljea.

1980. godine
Poetkom 80- tih svi su dizajneri imali razliite make- up stilove: od glamuroznog
izgleda Thierry Mugler pa sve do inovativnih slojeva slojeva boja Rei Kawakubo od Comme
des Garcons. Ipak, snani trend koji je obiljeio ovo desetljee bio je blijedo, matirano lice sa
jakim sivim sjenilom oko oiju i intenzivne, jake, crvene usne. Krajem 80- tih, matirane boje
za usne koje su predstavljene u Parizu krajem 70- tih, postale su popularne u Americi. Crveni
ru postao je sve vie mat boje. Baza i temeljne boje postale su sve slabije i usne su bile vie
smee i matirane. Oi su isto tako postale tamnije i, naravno najvaniji aspekt make up-a u
80- tim postale su obrve, koje se vie nisu istanjivale upanjem. Trend je zahtijevao da budu
debele, osim ukoliko niste imali prirodne obrve poput Brooke Shields.

1990. godine
Poetkom, pa sve do sredine 90- tih glamour se vratio. Nitko nije preporuivao
intenzivne boje, sve je bilo jeko mat i jako smee. Bile su to diskretne boje, kao to je tamni
rubin- crveni ru koji je postao popularan zahvaljujui Norme Kamali u Coppolinom filmu
Drakula. Poetkom 90- tih ipak se vratio jaki mat krajnji izgled, sa jednobojnim smeim
sjenilom za oi. Kompaktni temeljni puder stavljao se na lice, dajui glatki izgled i esto se
koristio preko neke druge bazne boje kako bi prikrivanje nedostataka na licu bilo
besprijekorno i kako bi se dobio efekt jednolinosti. Make- up stavljao se na klasian nain,
korak po korak. Linije su bile blie oima, a kapci su bili svijetli, pogotovo ispod obrve. Usne
su bile jako definirane, poveane i jako iscrtane olovkom, ruevi su bili be, smei ili
crvenkasti, a taj izgled promovirao je umjetnik Kevin Aucoin. Sve je dovedeno do ekstremnog
savrenstva. Usne su bile poveane to je vie mogue, a obrve poupane u savreni oblik.
Sredinom 90- tih, kapci su se bojali sa svjetlijim bojama sa njenim sjajilom ili su se stavljale
diskretne linije ili se uope nisu stavljale. Usne su postale jae izraene, matirano sjajno
crvene i vie smee nego tamno crvene ali jo uvijek jako iscrtane. Prirodni, transparentni i
izraen izgled isto se pojavio sredinom 90- tih, paralelno sa sofisticiranim usnama i blijedim
oima. Ovakav izraen izgled pojavljivao se kroz sva desetljea ali ovaj put je bio jasniji i
kompletniji. Matirane boje postale su sjajnije i bljetave u kasnim 90- tima, moda s ciljem
kako bi se postigao efekt kontraindikacije sa jako prirodnim izgledom u isto vrijeme. Sjajilo
se prvo koristilo na usnama, a onda se proirilo na ostatak lica, obraze i oi. U kasnim 90- tim,
ene su ponovno bile spremne eksperimentirati sa svojim izgledom. Izgled svjetlije puti koji
je obiljeio 80- te, ponovno se vratio u velikom stilu. Svi su sjajili i inili su se slatki (barem
na fotografijama). Probuene ui, jezici i nosevi postali su moda, a nakon toga tetovae,
permanentni make- up i bio- tetovae doivljavaju svoj boom i postaju sastavni dio ponude
u kozmetikim salonima.

10

ZAKLJUAK
Doznali smo koliko se make- up promijenio od samih poetaka gdje su ljudi koristili
sve to se moglo iskoristiti za uljepavanje lica, pa ak i otrovne i smrtonosne tvari. Sve to se
otkrivalo dugi niz godina pomno se zapisivalo i prenosilo s generacije na generaciju. Trendovi
su se stalno mijenjali. Ponekad se pretjerivalo sa minkom, ponekad se zakonom branila
minka, ponekad se isticala prirodna ljepota. Danas se moemo samo zahvaliti na svemu, jer
da povijest nije bila ovakva tko zna kakva bi bila moda i kakvi bi trendovi bili u dananje
vrijeme. U 21. stoljeu polako se vraamo unatrag, stoga e nam uvijek dobro doi ponovno
proviriti u povijest.
Svi koji se bave bojanjem lica, uljepavaju ga, mijenjaju mu izraz i daju novu vizualnu
osobnost, a s njom i novu privremenu ulogu. Pritom sve to moemo izbrisati jednim potezom
ruke.

11