UVOD

U svakoj hotelskoj organizacijskoj strukturi zastupljen je Departman domaćinstva.

Njegova veličina i organizacijska struktura direktno je uslovna tipom i veličinom hotela,
sadržajima ponude, kategorizacijom, stepenom iskorištenosti i vremenskim aspektom
poslovanja. Možemo slobodno reći da je domaćinstvo „srce hotela“. Sve organizacijske
jedinice hotela direktno ili indirektno su vezane na domaćinstvo, na primjer: recepcija,
dio hrane i pića, dio nabavke, dio prodaje, marketing, tehnički dio-održavanje. Zato je
za uspješnost hotelskog poslovanja važna pravilna i kvalitetna međusobna saradnja
domaćinstva s ostalim djelovima. Za postizanje hotelskih poslovnih ciljeva dio
domaćinstva ima izrazito važnu funkciju. Naime, domaćinstvu je u hotelskom sastavu
povjeren osnovni izvor prihoda SOBA.Ti prihodi se kreću od 50-75% mjesečnih prihoda
hotela, u zavisnosti o kategorizaciji hotela i tipu usluge koji se nudi. Osnovna funkcija
domaćinstva je održavanje čistoće i to javnih prostora, gostinskih soba, sportskih
prostora, na primjer:bazena, sportske dvorane, wellness i beauty prostora kao i prostora
zaposlenih, na primjer: kancelarije, garderobe i sanitarni prostori.
Domaćinstvo gostu u hotelu mora osigurati ugodan boravak preko čistoće, udobnosti,
sigurnosti i privlačnosti hotelskog okruženja. Što je viši stepen kategorizacije, time su i
više diferencijalni poslovi domaćinstva pa je i veći broj angažiranih zanimanja od glavne
domaćice, nadzornica soba, sobarica, čistacica,aranžera, osoblja u veseraju i hemijskoj
čistioni. Logično je da je u većini slučajeva dio domaćinstva hotela i najveći po broju
zaposlenih.

I. ULOGA DIJELA DOMAćINSTVA

Hotelski dio domaćinstva je odgovoran za čistoću hotela. činjenica je da svaki gost
ili posjetioc hotela na prvi pogled može ustanoviti obavlja li glavna domaćica dobro radi
svoj posao. Ako je osoblje dijela domaćinstva uredno gosti su zadovoljni, moral
zaposlenih je visok i hotel profitabilno posluje. Ako je posao dijela domaćinstva ispod
nivoa prigovori gostiju rastu, a recepcioneri i ostali zaposleni gube povjerenje u ciljeve
hotelskog upravljačkog tima o pružanju kvalitetnih usluga. Naravno, posledica su
povećana podešavanja i odbici koje recepcioneri moraju odobravati da bi nadomjestili za
loša iskustva gostiju. Osim toga, gosti koji smatraju da hotel nije čist jednostavno se
više ne vraćaju u taj hotel.Prostorije koje dio domaćinstva mora održavati čistima su
toliko brojne pa je logično da je dio domaćinstva najveći hotelski dio po broju
zaposlenih.

Zavisno o tipu i veličini hotela dio domaćinstva će gotovo uvijek biti odgovaran za
održavanje čistoće:
Javnih prostora
Predvorja
Zahoda
Recepcije
Kancelarijski dio

Igraonica
Sala za rekreaciju
Bazena i pratećih prostora
Garderoba i prostora za odmor
zaposlenih
Odredenih soba za sastanke
i serviranje hrane

Gostinskih prostora
Lift
Hodnici
Stepenice
Gostinskih soba

Praonica
Pripremnih prostora
Spremišta za rublje
Spremišta za posteljinu
i opreme za gosta

1.Čisćenje javnih prostora

Gosti pri dolasku u hotel prvo uočavaju javne prostore. U većem hotelu jedan ili više
zaposlenih zadužen je za održavanje čistoće tihprostora.
U nekim hotlima direktori hotela smatraju da je za čistoću restorana odgovoran dio
domaćinstva dok u drugima direktori hotela smatrajuda je za čišćenje tih prostora
odgovoran dio hrane i pića. Medutim,važno je da je dio koji je zadužen za te poslove
njih preuzeo i obavio.
Uvijek će u hotelu biti neki prostori o kojima se mora odlučiti ko je zadužen za njihovo
čišćenje. Direktor hotela u dogovoru s glavnom domaćicom, mora o tome odlučiti tako
da se zna da je za čistoću nekog prostora ili dijela hotela odgovoran odredeni odio. Da bi
olakšali posao hoteli izraduju nacrt cijeloga objekta s oznakama u boji. Područja za koja
je odgovoran pojedini dio zatim se dodjeljuju prema tim oznakama.Pojedini djelovi su
prema tome odgovorni za održavanje čistoće u onim područjima koji su označeni
pripadajućom odjelnom oznakom u boji. Na taj način se zna koji je dio odgovoran za
koji prostor ili dio hotela, takodje se zna ko snosi odgovornost.
2.Gostinske sobe

Sasvim čiste gostinske sobe najvažniji je zadatak hotela kojim se propisno upravlja. Za
čišćenje gostinskih soba uvijek je odgovoran dio domaćinstva i taj se posao mora obaviti
besprekorno. Poznato da je dio domaćinstva odgovoran za informisanje dijela recepcije
o statusu gostinske sobe, ali i za informiranje odjela održavanja o problemima vezanima
uz stanje u sobama.

U većini se hotela poštuje politika kojom se gostinska soba ne dodjeljuje

gostu ukoliko nije:
1. Dio domaćinstva propisno očistio sobu.
2. Odgovorna osoba pregledala je li soba čista.
3. Status sobe javljen recepciji.
Iako se na prvi pogled izgleda da su ovi zadaci jednostavni, oni su u
stvari složeni i mnogi se potencijalni nesporazumi mogu pojaviti ako se
tim procesom propisno ne rukovodi.

Pojam Značenje
Čista i slobodna Soba je slobodna, očišćena je i može se dodijeliti gostu
Popunjena Prijavljeni gost u sobi
U procesu čišćenja Soba je slobodna, ali jos nije očišćena.
Ne smetaj Soba je zauzeta, nije pospremljena jer se gost nalazi u sobi.
Spavanje izvan hotela Soba je popunjena, ali soba nije koristena (krevet
nije
korišten i nema stvari), nema gosta u sobi
Prenoćenje Gost ostaje u sobi jos najmanje jednu noć
Najavljen odlazak Gost je najavio odjavu iz hotela
Odlazak Gost je napustio sobu
Izvan upotrebe Sobom se ne može raspolagati
Zaključana soba Stvari gosta su u sobi, gostu se ne dozvoljava ulazak u
sobu
po stvari bez odobrenja uprave
Kasnija odjava Gostu je odobren ostanak u sobi poslije uobičajenog vre
mena za odjavu

3.VEšERAJ

Hotel upotrebljava velike količine rublja koje treba oprati. Neki hoteli,
posebno manji, ne peru uvijek rublje u hotelu. Većina hotela ipak uglavnom pere svoje
rublje. Kada se u obzir uzme vrijeme, oprema i stručnost nužna za kvalitetno pranje,
sušenje i slaganje velikih količina rublja i peškira koje upotrebljava hotel, uz uniforme
zaposlenihi ostale predmete, ne iznenaduje podatak da je hotelski dio s navedm
izdacima - praonica. Zbog toga je potrebno dobro vodenje hotelskom praonicom ako
hotel želi nadzirati te velike izdatke.

Velićina hotelskog vešeraja zavisit će od vrste usluga koje ona pruža.

Manji hotel (do 100 soba) s produljenim boravkom ili s ograničenim uslugama,
koristit će manje od 250.000 kg rublja godišnje. Zbog te količine
rublja hotel će se možda odludti kupiti rublje koje nije potrebno peglati
i tada će se veseraj služiti samo mašinama za pranje i sušenje rublja. U
većim hotelima, s punom uslugom i s velikim djelovima hrane i pića, hotelski
će vešeraj će koristiti velike količine stolnjaka i salveta kao i veću količinu rublja i
peškira zbog većeg broja gostinskih soba. U takvim će hotelima vešeraj trebati opremiti i
masinama za peglanje i slaganje rublja. U vrlo velikim će hotelima hotelski vešeraj
obraditi i do 500.000kg rublja te će zapošljavat na desetke osoba ali i održavati
mnogobrojne mašine. Medutim, bez obzira na veličinu vešeraja za besprijekorni rad
zadužen je dio domaćinstva i glavna domaćica.

II.ZAPOšLJAVANJE OSOBLJA

U ukupnom hotelskom poslovanju najteže je angazovati osoblje za

dio domaćinstva. Taj podatak ne iznenaduje zbog toga što je potreban
velik broj zaposlenih, posao je težak i, nažalost, potencijalno najbolji
zaposleni zbog strukture plata ne vide unutar dijela domaćinstva priliku
za napredovanje u svojoj karijeri.

1.Glavna domaćica
Direktor hotela koji medju svojim osobljem ima dobro
motivisanu i profesionalnu glavnu domaćicu ima veliku prednost
pred direktorima koji takvu domaćicu nemaju. Stručna i vješta glavna
domaćica nije samo korisni član hotelskog menadžment tima, već je
ona i administrator i osoba koja kao pripadnik tima motiviše
svoje zaposlene
Glavna domaćica mora biti apsolutno posvećena održavanju čistoće.
Postavljene standarde mora održavati bez greške, mora u potpunosti
biti posvećena poslu te imati natprosječnu sposobnost održavanja kvalitetnih
meduljudskih odnosa veću od drugih voditelja. Te su karakteristike
uslov da bi hotelska glavna domaćica mogla voditi dio
u današnjem konkurentnom hotelskom okruženju.
Glavna domaćica hotela mora biti osoba koja vrlo dobro zna svoj posao.
Ona mora poznavati načine administriranja osobljem, izradu proračuna,
mora poznavati sanitarne propise u vezi s rubljem, materijalima i uniformama,
mora znati hemijska sredstava za čisćenje i načine
korištenja te mora biti uslužna prema gostima. Odnos izmedu glavne
domaćice i direktora hotela zbog toga mora biti čvrst i mora se temeljiti
na obostranom postivanju sposobnosti.

2.Nadzornik gostinskih soba

Nadzomića gostinskih soba:
Osobe koje su zadužene za fizičku provjeru statusa
gostinske sobe i ostale poslove za koje ih zaduži glavna domaćica.U svakom hotelu
jedna ili više osoba rade na položaju nadzornice gostinskih
soba u dijelu domaćinstva. Ti su zaposleni odgovorni glavnoj domaćici.
Nadzornice su vrlo važne osobe za hotel budući da će se pod njihovim oštrim okom
ustrajati na standardima koje su postavili glavna domaćica i direktor hotela.
Svaka će glavna domaćica izraditi listu temeljenu na stvarnom izgledu i opremi
gostinske sobe prema kojoj će se provjeravati svaka gostinska soba. Direktor hotela bi
morao provjeriti tu listu i usporediti je s listom koju on posjeduje.

3.Sobarica:
Osobe odgovorne za čišćenje i spremanje soba
Kvalifikovane i motivisane sobarice su kljućni zaposleni hotela. Medutim, u mnogim je
hotelima proćes odabiranja, zadržavanja kvalifikovanih sobarića koje na odgovarajući
način čiste sobe vrlo mukotrpan. Hotelima često nedostaje osoblja za čisćenje
Propisno čišćenje i spremanje soba može zaista biti težak i fizički
zahtjevan posao te je tačna tvrdnja da ovo osoblje na poslu
ima najniže plate u hotelu. Bez obzira na te činjenice, moguće je i važno
je da stvorite visoko motivisano osoblje koje se zauzima za svoj posao.
Mnogi se direktori hotela ne mogu složiti oko pojma “povoljne
plate” za sobarice. Neki hoteli plaćaju po satu. Ostali na nadnicu, neki plaćaju odredeni
iznos po očišćenoj sobi.
Bez obzira na koji se način obračunavaju plate važno je da je odnos
prema sobaricama pošten. Neki se hotelijeri odnose prema sobaricama
kao da nisu važne. Sobarice koje rade u takvim hotelima otići će u druge
hotele koji pokazuju poštovanje i daju puni značaj za te jako važne
hotelske zaposlene..

4.Ostalo osoblje djela domaćinstva

U zavisnosti o velićini hotela uz glavnu domaćicu, nadleznice i sobarice, u
domaćinstvu rade i jedna ili dvije osobe zadužene za čiščenje
javnih prostora, jedna ili više administrativnih pomoćnica glavne
domaćice ..
Obavljanje poslova u hotelskom vešeraju, zbog vrućine, često je vrlo
zahtjevan fizički posao.
Neki su direktori hotela uvjereni da je lako angažovati osoblje za
hotelski vešeraj. Hotelska finansijska ulaganja u rublje, peškire i mašine za pranje,
čišćenje i sušenje vrloje veliko i važno je njihovo propisno održavanje. Bez kvalitetne
radne snage u hotelskoj praonici i bez propisnog nadzora, vrijednost tih ulaganja
vrlo se brzo može smanjiti..

III. UPRAVLJANJE DJELOM DOMAćINSTVA

1.Sigurnost
Postotći nezgoda na poslu u hotelu su najvisi u djelu domaćinstva. Dva
su razloga za to. Prvi je, sto je to često najveći dio po broju zaposlenih Drugi je povezan
s fizičkom prirodom samoga posla. čistačice često rade s aparatima i sredstvima za
čišćenje s kojima se valja pažljivo služiti ako se žele izbjeći nezgode. Dobri aparati za
održavanje čistoće kao i sredstva za čišćenje potiču produktivnost i sigurnost i smanjuju
nezgode te se moraju nalaziti na, kad god je to moguće, svim priručnim kolicima kojima
se služe sobarice. Ako se ne nalaze, može doći do nepotrebnih
ozljeda i povećanja za hotel medicinskih troskova.
U dijelu domaćinstvo mora obuhvatiti sledeća posebna područja:
• rukovanje hemikalijama
• postupke čišćenja
• propisani ulazak u gostinsku sobu
• provjeru da li se u sobi nalazi:
• vatreno oružje
• kućni ljubimci / životinje izvan kaveza
• osobe opasnog ponašanja
• bolesne osobe, osobe u nesvijesti
• droge i pribor za uživanje droge
• krv i potencijalne bakterije ili virusi koji preko
krvi prenose bolesti
• pružanja usluga gostima
• sigurnost gostinske sobe
• obrada izgubljenih stvari

1.Planiranje radnih sati zaposlenih

.
Ukupni broj
Na primjer, ako je broj minuta koje su potrebne za spremanje sobe
u hotelu 30, i ako se predvida da će se morati pospremiti 200 soba, formule
za izračun broja sati koji se moraju predvidjeti za izradu satnice
sobarica bile bi:
30 minuta po sobi x 200 soba = 6.000 minuta
6.000 minuta

60 minuta po satu
= 100 sati radnoga vremena sobarice
Stvarni broj sobarica koji se mora predvidjeti pri izradi satnice zavisit
će o broju sobarica koje rade puno radno vrijeme i o broju sobarica koje
rade skraćeno radno vrijeme.
Iskusnija glavna domaćica oslanja se na metodu računa pomoću
formule minute po sobi te na poznavanje gostiju, da bi odredila tačan
broj radnih sati sobarica koji se mora uzeti u obzir prilikom izrade satnice.
Na primjer, glavna domacica zna da spremanje sobe nakon odjave
gosta iz hotela zahtijeva više vremena nego spremanje sobe gosta koji
ostaje u hotelu. Prema tome, ako se broj gostiju koji ostaje u hotelu
povećava, smanjuje se broj radnih minuta sobarica (i prema tome, ukupnog
broja sati) potrebnih za spremanje soba. Osim toga, ako se vise
osoba koristi sobom, najvjerojatnije će biti potrebno više vremena za
čisćenje nego sto je potrebno ako se sobom koristi samo jedna osoba.

2.Upravljanje inventarom
Dio domaćinstva koristi se mnogim proizvodima koji su potrebni za
čišćenje i servisiranje gostinskih soba. Popis koji slijedi navodi neke od inventarnih
predmeta o kojima brigu mora voditi glavna domaćica:
Prekrivači (svih veličina)
Jastučniće
Prekrivači
Veliki peškiri
Mali rućnići
Peškir za liće
Sapuni
šamponi
Regeneratori
Pribor za šivanje
Sredstvo za čišćenje stakla
Sredstvo za poliranje namještaja
Sredstva za čišćenje na bazi kiselina
čase
Sikjice
Fiitri za aparate za kafu
Prigodni časopisi
Telefonski imenici
Olovke
Papir

Ako se preveliki broj potrepština drži na skladištu hotel je uložio novc u inventar
domaćinstva koji se možda mogao svrsishodnije upotrebiti u nekom drugom hotelskom
djelu. I obrnuto, ako osoblje domaćinstva nema dovoljno potrepština možda neće
zbog toga valjano pospremiti i servisirati gostinske sobe. Zato,glavna domaćica mora
znati količine svake pojedine potrepštine kojaje trenutno u upotrebi, kolika se količina
nalazi na skladištu i kolika je količina naručena. Kupovina i isporuka nekih artikala kao
što su npr.prekrivač, zavjese ili predmeti s oznakama hotela, mogu trajati nedeljama,čak
i mjesecima. Zbog toga je nužno da se popis zaliha domaćinstva obavlja svakog
mjeseca, a direktor hotela mora dobiti na uvid popise da bi mogao provjeriti je li popis
stvarno obavljen.

Pri odredivanju količine potrepština u djelu domaćinstva važno je prebrojati sve

potrepštine, one u upotrebi, u spremištu, u rezervi. Da bise odredio ukupni tačan broj
npr. prekrivači za velike bračne krevete fizički
se moraju prebrojati prekrivač u:
• gostinskim sobama
• na priručnim kolicima
• prijava prekrivaća (i u strojevima za pranje i sušenje rublja)
• u spremištima čistog rublja
• u spremištima novog rublja

3.Izgubljene stvari

Vrlo često gosti, namjerno ih nenamjerno, ostavljaju vrijedne predmeteu gostinskoj sobi.
Zbog toga dio domaćinstva mora primijeniti
posebnu proceduru i napraviti pismeni zapis o pronadenim izgubljenim
stvarima.
Ponekad se ne zna što bi se učinilo sa stvarima nepoznatog vlasnika.
U većini je država na snazi propis kojim se odreduju tri vrste vlasništva
nepoznatog vlasnika. Za svaku pojedinu vrstu stvari bez vlasnika,
osoblje domaćinstva reagiuje na drugačiji inadn. Tri vrste vlasništva su:
• Zametnuti predmeti. Vlasnik je nenamjerno ostavio predmet.
• Izgubljeni predmeti. Vlasnik je nenamjerno ostavio predmet i
potom ga zaboravio.
• Napušteni predmeti. Vlasnik je namjerno ostavio predmet.
Hotel mora čuvati predmet dok se vlasnik ne vrati po njega.

IV. 0DRžAVANJE OBJEKTA I čIšćENJE

 Direktori hotela veliki dio svojeg dnevnog radnog vremena provedu u javnim hotelskim
prostorima i zbog toga oni s lakoćom primjećuju one djelove javnih prostora koje
osoblje domaćinstva mora ponovo posebno pažljivo čištiti da bi se održao željeni
standard čistoće. Manje je, medutim, uobičajeno da u zajednici s glavnom domaćicom
direktor hotela posebno fizički kontroliše gostinske sobe i prostor vešeraja. Direktor
hotela mora redovno (svake sedmice) kontrolisati ta područja.. Kontrolne liste koje
identifikuju područja koja se moraju provjeravati tokom redovne kontrole čistoće javnih
prostora, gostinskih kupaonica i soba te veseraja su vrlo korisne. One su usredjene na
sva područja koja moga uticati na zadovoljstvo gosta. Naravno, te kontrolne liste mora
sastaviti hotel u skladu sa specifičnim potrebama i karakteristikama hotela.

1.čišćenje javnog prostora

. Javni su prostori jednako važni jer se na njihovom izgledu temelje prvi utisak o
hotelu. Zbog toga je važno da su standardi za čistoću javnih prostora: savrsen izgled i
besprekorna čistoća. Svaki hotel ima vlastite zahtjeve u vezi sa čisćenjem koj zavise o
veličini javnog prostora i o ponudi hotela.

2.čišćenje gostinske so b e
Detaljno čišćenje gostinske sobe kljućni je posao cijelog djela domaćinstva i
cjelokupnog hotela. Za većinu će hotela baš taj posao, a ne neki drugi, uticati na
dugoroćno uspješno poslovanje, odnosno propast hotela. Taj se posao mora savršeno
obavljati. Za to je nužna motivisana glavna domaćica i kvalifikovano osoblje te
zainteresovani direktor hotela. Redovne kontrole kojima se identifikuju ona područja u
kojima se mora raditi na poboljšanjima i kojima se potiče kvaliteta rada, od velike su
pomoći za besprekoran rad djela domaćinstva. Direktori hotela prečesto vrednuju rad
djela domaćinstva samo preko izračuna utrošenog rada, čišćenja ili troškova potrepština
po popunjenoj sobi. Pogrešan je pristup kojim se smatra da su manji troškovi potrepština
po popunjenoj sobi ih manji broj minuta utrošen na čišćenje gostinske
sobe u pravilu “bolji”. U stvari, vrlo niska potrošnja po sobi, odnosno premali broj
minuta potrošen na spremanje gostinske sobe jednako su loši, ako ne i lošiji, od
prevelike potrošnje novca i minuta. Pravilni je pristup onaj kojim direktor hotela nakon
provjere gostinskih soba utvrduje je li hotelski dio domaćinstva maksimalno radan. Ako
ustanovi da nije, tada direktor hotela mora insistirati na angažiranju novih zaposlenih te
na zamijeni nekih postojećih.

1.1.Spavaći dio gostinske sobe

Gost po ulasku u sobu prvo vidi spavaći dio sobe. Taj dio sobe mora biti apsolutno čist.
Direktor hotela može se koristiti nadzorničkom listom za spavaći dio sobe. Stvarnu
kontrolnu listu valja sastaviti prema spečifićnim hotelskim uslovima.

1.2.Kupatilo gostinske sobe

Gosti s posebnom pažnjom provjeravaju čistoću kupatila. Osoblje djela domaćinstva
zato mora čišćenju kupatila posvetiti posebnu pažnju jer razlog za nezadovoljstvo i
prigovore gostiju može biti nepažljivo čišćenje kupatila. Kao i spavaći dio gostinske
sobe,kupatila mora biti apsolutno čista.

V. VEšERAJ

Kada se govori o vešeraju obično se misli na mašine za pranje i sušenje rublja. Medutim,
u hotelskom vešeraju se obavlja složeniji proces, koriste se razne mašine, a proces ne
započinje u vešeraju već u gostinskoj sobi,na bazenu, u restoranu i u sobama za
sastanke. U svim tim prostorima sobarice sakupljaju prljavo rublje i ručnike koje treba
oprati u hotelskom vešeraju.

Dobar rad hotelskg vešeraja obuhvata:

prikupljanje
sortiranje / popravke
pranje
sušenje
peglanje / slaganje
• spremanje
• isporučivanje

1.Prikupljanje
Sobarice prikupljaju prljavo rublje u spavaćem dijelu gostinske sobe, a prljave peškire
iz kupatila, gostinske sobe, bazena i rekreacijskih prostora. Sobarice skidaju prijave
čaršave s kreveta i spremaju ih u za to pripremljene vreće na priručnim kolicima. Pune
vreće se odvoze kolicima ili odnose u hotelski vešeraj. Prljavo rublje se ne smije koristiti
za čišćenje soba jer se time oštećuje. U nekim se slučajevima rublje sortira u gostinskoj
sobi prije nošenja u hotelski vešeraj. Sortiranje se obavlja u sobi kada je rublje krvavo.
Takvo se rublje odlaže u posebne vreće s oznakom "opasni sadržaj" da bi se spriječio
izravni kontakt sa eventualnim prijenosiocima zaraza. Takve se vreće moraju nalaziti na
svim priručnim kolicima i od sobarica se mora zahtijevati da se njimakoriste.

U odjelu za pripremu hrane prikupljaju se prljavi stolnjaci i salvete,a u većim hotelima

hotelski vešeraj čisti i uniforme hotelskih zaposlenika. Prema tome, glavna domaćica
mora izraditi metodu rada prikupljanja prljavog rublja na raznim hotelskim lokacijama i
dovoz toga rublja u hotelski vešeraj.
2.Sortiranje / popravci

U hotelskom se vešeraju prljavo rublje sortira prema kvalitetu materijala i prema

prljavosti Za pranje različitih vrsta materijala i različitih boja koriste se različita
hemijska sredstva, a dužina pranja i temperatura pranja su takoder različite. Posteljina od
100 posto pamuka pere sepod višom temperaturom nego hotelske uniforme od umjetnih
vlakana.
Naravno, bijeli peškir za lice kojeg je gost upotrijebio za čišćenje crnih cipela se ne
može prati s ostalim peškirima jer se takav peškir mora prethodno tretirati hemijskim
sredstvima za otklanjanje mrlja; u nekim hotelima se za taj proces koriste posebne
mašine za pranje rublja koje je posebno prljavo. Popravci se obavljaju prije postupka
pranja.
3.Pranje
Pranje je najsloženiji dio posla hotelskog vešeraja. Bez obzira na činjenicu da su
savremeni materijali koji se koriste za hotelsko rublje otporni i da se proces pranja može
prethodno podesiti na automatsko punjenje deterdžentima i sredstvima za pranje, glavna
domaćica mora nadzirati jesu li radnici pravilno podesili temperaturu pranja, trajanje
pranja, hemijska sredstva i broj okretaja mašine za pranje.

4.Sušenje
Neki se materijali ne suše nakon pranja. često se posteljina poslije pranja odmah pegla.
Peškiri i ostali artikli se moraju propisno osušiti prije slaganja ili peglanja. Sušenje je
proces pri kojem se na temperaturi od 60o - 65o ‚C rublje isušuje i uklanja se vlažnost.
Rublje koje se suši u mašini za sušenje prije vadenja iz mašine mora se ohladiti. Na taj
se način se štiti od oštećenja i gužvanja. Neposredno po vadenju rublje se mora
odmah do kraja urediti.

5.Peglanje / slaganje

Završna faza procesa pranja i čišćenja rublja slijedi nakon što je proceš pranja i sušenja
završen. Količine rublja koje se peru i suše u mašinama ne smiju biti veće nego što ih
osobe zadužene za peglanja i slaganje mogu obraditi. Budući da se hoteli sve vise
koriste materijalima za rublje koji se ne gužvaju, veći dio završne faze posla obuhvata
slaganje rublja, a manji peglanje. Bez obzira na količinu rublja koja se pegla, mora
se osigurati odgovarajući prostor za tu fazu posla. U većim hotelima se slaganje
posteljine i peškira obavlja pomoću mašina, dok se u manjim hotelima obavlja ručno.
Prostor za obavljanje te završne faze mora biti čist kako se rublje ne bi ponovno
isprljalo. Kada se rublje složi, odvozi se u spremišta djela domaćinstva.

6.Spremanje
Spremanje posteljine je važno zbog toga što se mnogi materijali moraju “odmoriti”
nakon pranja i sušenja da bi se propisno zastitili od oštećivanja. Većina stručnjaka tvrdi
da se rublje mora odmarati najmanje dvadeset i četiri sata prije upotrebe. Zbog toga
odjel domaćinstva mora imati minimalno trostruku rezervu prosječne količine rublja u
upotrebi. Direktor hotela mora osigurati da vešeraj ima dovoljno rublja i peškira i to:
• jednu garnituru za gostinsku sobu
• jednu garnituru za vešeraj (na pranju i sušenju)
• jednu garnituru za spremište
Na taj će način hotel imati dovoljno posteljine za goste i dovoljno rezerve da se
posteljina odmori prije nego što se ponovno upotrijebi ugostinskim sobama.
.

7.Isporučivanje
U manjim hotelima sobarice samostalno preuzimaju posteljinu i peškire koji se nalaze u
spremistima vešeraja. U većim objektima ti se artikli dostavljaju u spremišta dijela
domćinstva koja su smještena u raznim djelovima hotela. Budući da gosti i hotelski
zaposlenite artikle često kradu spremišta u kojima se ti artikli nalaze moraju biti
zaključana, a inventar spremišta mora se redovno obavljati. Iako direktor hotela ne
kontroliše vešeraj tako često kao gostinske sobe, nužna je povremena kontrola jer to
podiže sigurnosne uslove i moral zaposlenih.

IV Vođenje domaćinstva

1.Tahnička struktura domaćinstva

Hotelsko domaćinstvo
Sektor smeštaja, reprezentuje hotelski objekat. Pored opreme i uređenja prijemnog
predvorja, gravitirajućih društvenih prostorija soba i apartmana, kvalitet zavisi o od
odgovarajućih
građevinskih i ostalih tehnoloških standarda, koji obez
beđuju funkcionalnost tih prostora.

Hotel Vardar se odlikuje se manjom zastupljenošću

ću tehničkih uređaja i opreme. To povlači i uži delokrug rada poslova tehničkog
održavanja koji se mogu organizovati u formi deljenja pri hotelskom domać
instvu. Ova odeljenja uglavnom obavljaju poslove izdomena preventivnog odnosno
tekućeg održavanja. Stručni profili su najčešć
e električari , vodoinstalateri, bravari stolari i shodno uobičajnim potrebama manjih
kvarova ošte
ćenja na uređajima i opremi pre svega u jedinicama za smeštaj. Za ostale poslove
izdomena preventivnog održavanja angažuju se servisne službe specijalizovane
zaodržavanje opreme konkretnog proizvođača
2.Kadrovska struktura domaćinstva
Veliku ulogu u hotelu igra domaćinstvo, što znači da uspješnost poslovanja zavisi od
funkcionisanja domaćinstva kao i profesionalnosti zaposlenog u hotelZadatak hotelskog
domaćinstva je da pruža odličan servis gostima i određene standarde, sve u cilju što
većeg broja zadovoljnih gostiju. Hotelsko domaćinstvo je odjeljenje u čijoj su
nadležnosti prije svega sobe, kao glavni proizvod hotela. Odgovorno je za pripremu
hotelskih soba za izdavanje, zatim čišćenje, sređivanje i namještanje zauzetih soba. U
nadležnosti soba je i održavanje javnih prostora u hotelu. U poslove domaćinstva
spadaju još dekoracija enterijera cvijeće, održavanje žardinjera u hotelu i ispred hotela,
zatim površine oko hotela, pranje hotelskog rublja.
U hotelu postoji domaćica, koja je glavni organizator posla u hotelskom domaćinstvu.
Glavna domaćica hotela je rukovodilac odjeljenja, a svaka služba u okviru domaćinstva
ima svog šefa. Šef odjeljenja soba ima nadzornice soba, a ispod njih u organizacionoj
šemi su sobarice. Šef odjeljenja higijene ima nadzornicu higijene, a ona rukovodi
higijeničarkama i peračima podnih površina.
Broj radnika u domaćinstvu nije uvijek isti, što znači da se može mijenjati u zavisnosti
od toga koliko je hotel posjećen, od strane turista, odnosno kako posluje i da li je
potrebno zaposliti više radnika nego što ima.

Osoblje je obučeno po najvišim međunarodnim kriterijumima i brine o potpunoj

udobnosti gostiju hotela, zbog čega je i jedan od najbolje posjećenih hotela od strane
domaćih i stranih turista.

3.Način upravlajnja domaćincstva

Poslovi hotelskog domaćinstva obuhvaćaju:
-održavanje čistoće soba i opreme u njima,
-održavanje čistoće zajedničkih prostorija i opreme u njima,
-rukovanje inventarom u sobama i zajedničkim prostorijama,
-davanje rublja gostiju na pranje i peglanje,
-davanje odjeće gostiju na čišćenje i peglanje,
-usluživanje gostiju jelima i pićima u sobama,
-vođenje evidencije o zauzetosti soba,
-vođenje evidencije o pruženim uslugama u sobama,
-obavještavanje gostiju o zaboravljenim stvarima u sobama.

Poslovi domaćinstva mogu se podijeliti u slijedeće faze:

-planiranje: sastav personala; rublje, stanje materijala; korištenje mašina; planovi

čišćenja
-postupak čišćenja i održavanja: program rada; standardizacija; upitnik za
provjeru smještaja i kvalitete soba
-angažman (osoblja) i nadzor: prognoza poslovanja; tabele planiranja personala;
raspored radnih obaveza; plan godišnjih odmora i slobodnih dana; nadgledavanje rada
-rukovođenje: motivacija; način rukovođenja; trening
-kontrola: lista – izvještaj domaćinstva; prijava ispravnosti; kontrola (inventura)
rublja; kontrola namještaja; ugovori usluga izvan kuće; potrošnja sredstava za čišćenje;
trajne kontrole stanja soba
-poboljšanje rada i daljnji razvoj: pojednostavljenje radnog procesa; standardi
radnog učinka; metode rada.

Da bi služba na spratovima udovoljila zahtjevima i potrebama hotelskih gostiju,

bitna su 2faktora:
-ambijent hotela tj. unutrašnji komfor i
-uloga posluge (servis).
Ambijent hotela se rješava samom izgradnjom objekta, unutrašnjim uređenjem i
komforom, a unutrašnje uređenje ovisi o kategoriji hotela.
Osoblje ima ulogu da udovolji zahtjevima gostiju.
Domaćinstvo ima ulogu da održava čistoću zajedničkih prostorija i soba
hotela. koliko će osoblja biti zaposleno na spratovima ovisi o tipu, veličini i
kategoriji hotela.

V . PROBLEM IZ PRAKSE
\Glavne domaćice omogućuju sobaricama samostalni rad zaduzujući samo jednu
sobaricu po sobi. Neke slažu timove od dvije ili vise sobarica za čišćenje jedne sobe.
2. Dio domaćinstva mora raditi i za vrijeme praznika budući da jehotel otvoren i tada
često vrlo prometan. Pretpostavite da vodite dio domaćinstva s dvadeset i četvero
zaposlenika i vas hotel praznike kao sto su Nova godina, Dan zahvalnosti, Dan
nezavisnosti,Bozić, plata svojim zaposleniima. Takodje
pretpostavite da bar četvrtina (šestero) zaposlenih djela domaćinstva mora raditi na te
praznike da bi pospremili gostinske sobe. Izradite radnu satnicu u kojoj bi se pravedno
raspodijelilo radno vrijeme zaposlenih a za vrijeme praznika Koji bi elementi utcali na
izradu satnice?
3. Neki direktori hotela smatraju da bi sobarice morale savršeno govoriti jezik gostiju
koji se koriste gostinskim sobama a da bi mogle korisno obavljati svoj posao. U stvari,
direktori hotela smatraju da je za posao sobarice važna komunikacija s gostima i da se
zbog toga moraju dobro služiti jezikom gostiju. Ostali direktori hotela ne smatraju da
je nužno vladanje jezikom kojim se služe gosti.

4. U svim hotelima postoje razdoblja velikog i slabog prometa. Za hotele koji pretežno
pružaju usluge poslovnim ljudima Božićni su praznici razdoblje slabog prometa. Neki
hoteli u to vrijeme privremeno otkazuju zaposlenima koji su plaćeni po satu, odnosno
smanjuju broj radnih sati zaposlenma u djelu domaćinstva. Kao direktor hotela i u
saradnji s glavnom domaćicom, koju biste koristnu strategiju primijenila radi smanjenja
negativnog uticaja manje zarade na najslabije
plaćene zaposlenike djela domaćinstva?
U nekim hotelima direktori hotela odobravaju, i čak potiču, davanje napojnica
sobaricama. Neki hoteli zbog toga u gostinskim sobama ostavljaju “omotnice za
napojnice”.

V.ZAKLjUčAK

Domaćinstvo hotela je važna organizacijska jedinica koja je direktno povezana sa svim

djelovima hotela, od recepcije do održavanja. Karakterise je fizički rad, veliki broj
zaposlenih- pretežno žena, niža stručna sprema, niska primanja.. Međutim taj isti dio u
ukupnim prihodima hotela učestvuje sa 50-75%. zato za uspješnost hotelskog poslovanja
posebnu pažnju treba posvetiti ovom djelu od izbora osoblja- glavne domaćice i
nadzornica preko troškova i produktivnosti do motivacije i nagrađivanja. radnika
Velika se greška čini u smanjenju broja osoblja pri racionalizaciji troškova. Broj osoblja
može se smanjiti samo povećanjem koristi, ali ne na štetu kvaliteta, dok se visoka
produktivnost u djelu može postići samo dobro odabranim brojem i sposobnošću
radnika.
Literatura:

Upravljanje u Hotelskim Operacijama