Za mog imzadija

PREDGOVOR

Pred Vama se nalazi neslubena skripta iz kolegija Elektrina mjerenja.

Neslubena iz razloga to ju je sklopio student ETFa uz pomo biljeki s predavanja,
raznih papiria i knjige Mjerenja u elektrotehnici od V. Bege. Iz tog razloga
mogue je da neke stvari nisu tono objanjene, da su krivo napisane ili da nisu
napisane. Autor se trudio doi do to vie izvora o pisanoj temi, no to i nije bilo tako
lagano.
Da ne duljim, sto i pedesetak stranica bi trebalo biti dovoljno za kvalitetno
praenje nastave spomenutog kolegija, te za uspjeno polaganje ispita.
U nadi da e se ova skripta tijekom godina nadopunjavati i poboljavati, puno
sree tijekom studija,
S. Komlenac

Osijek, u studenom 2003. godine

1. MJERNI TRANSFORMATORI
Mjerni transformatori se upotrebljavaju za proirenje mjernog opsega
instrumenta i za sigurno odvajanje mjerila (zatita ureaja od visokog napona), te
omoguuju daljinsko mjerenje, jer se mjerni signal moe prenositi s dvije ice (do
100 m), a to je sluaj u praksi. Sastoje se od 3 elementa: primarni i sekundarni
namot (meusobno su izolirani) i magnetske jezgre. Primarni se namot prikljuuje u
mjerni krug, a na sekundarni se prikljuuje mjerilo. Strujni slue za mjerenje struje, a
naponski za mjerenje napona.

1.1. STRUJNI TRANSFORMATORI

Strujni transformatori transformiraju izmjenine struje na vrijednosti prikladne
za mjerenje, a kada se mjeri u visokonaponskim (VN) mreama onda slue za
izoliranje. Ukljuuje se u seriju s troilom iju struju treba izmjeriti. Kada elimo
mjeriti s 2 ampermetra, onda ih stavljamo u seriju. Pazimo da jedna od stezaljki na
sekundaru budu uzemljene. US1S2 treba biti to manji (kao kada ukljuimo
ampermetar).
Uvjeti rada strujnog transformatora su priblino jednaki radu idealnog
transformatora u uvjetima kratkog spoja, a to znai slijedee:
- struja magnetiziranja je jednaka nuli;
- nema padova napona, jer magnetska jezgra ima beskonanu magnetsku
vodljivost;
- vodii namota imaju beskonanu elektrinu vodljivost;
- nema rasipnih tokova izmeu primara i sekundara.
I1

P1
S1
A

P2
S2
I2

A
Slika 1.1.1. Shema spajanja strujnog transformatora

Kod idealnog transformatora u kratkom spoju broj primarnih zavoja jednak je

broju sekundarnih.

Za idealni kratki spoj vrijedi:

I1 N1 = I 2 N 2 ,

te odatle slijedi:

I1 N1
=
I2 N2
gdje je kn omjer transformacije. N1 je broj namota na primaru transformatora, a N2 je
broj namota na sekundaru transformatora. elimo saznati primarnu struju I1, a
mjerimo sekundarnu struju I2.
kn =

Sekundarna struja I2 je razmjerna primarnoj i gotovo je u fazi s njom.

Odstupanje od nazivnog omjera transformacije kn i fazna odstupanja su vrlo mala.
Uzroci naponske i strujne pogreke najlake se prikazuju pomou fazorskog
dijagrama, sheme i nadomjesne sheme strujnog transformatora.
DJELATNI OTPOR NAMOTA

REAKTANCIJA ZBOG
RASIPNIH TOKOVA

R1
I1

X1

U1

R2
I2

I0

STRUJA PRAZNOG HODA

STRUJA
MAGNETIZIRANJA

X2

Ig
N1

Rg

INDUCIRANI NAPON

N2

MJERILO
(TERET)

U2i

U1i

U2

IDEALNI
TRANSFORMATOR

Slika 1.1.2. Nadomjesna shema strujnog transformatora-prvi korak

Ig je struja gubitaka.
R1

P1

X1

I1

X2`

I2`

I0
I1

U1

P2

U1i

X0

R2`

Ig

R0

U2i`

U2

Z2`

Slika 1.1.3. Nadomjesna shema strujnog transformatora-drugi korak

Formule koje se primjenjuju na ovoj shemi su:

N
I 2' = I 2 1 ;
N1
2

N
R = R2 1 ;
N1
'
2

N
Z = Z 1 ;
N1
N
U 2' = U 2 1 ;
N1
U1i = U 2i ' ;
2

N
X = X 1 .
N1
'
2

'
2

AMPLITUDNA POGREKA
I

I2`X2`
U2i`=Ui1
R2`I2`
U2`

I 2`

FAZNA POGREKA

I1

I0

Ig

TOK KROZ MAGNETSKU JEZGRU

(PROIZVODI GA STRUJA KROZ JEZGRU, I i Ig)

Slika 1.1.4. Fazorski dijagram strujnog transformatora

U i 2 = 1,11 4 M N 2 f
U i1 = 1,11 4 M N1 f

Strujna pogreka je pogreka koju strujni transformator unosi u mjerenje

efektivne vrijednosti.
pi =

I
k I I
100% = n 2 1 100%
I
I1

Gdje su I1 i I2 efektivne vrijednosti.

Fazna pogreka je fazna razlika izmeu fazora primarne i sekundarne struje.

Iskazuje se u kutnim minutama. Dogovorena se smatra pozitivnom kada fazor
sekundarne struje prethodi fazoru primarne struje. Fazna pogreka je vana pri
mjerenju gubitaka zbog mogunosti kratkog spoja. Fazna pogreka je za mjerenje
same struje nebitna. U mjernom krugu strujni transformator mora biti dimenzioniran
tako da podnese 100 i vie puta vee struje od primarne nazivne struje, tj. ne smije
doi elektrinih, termikih i mehanikih oteenja. Kod struja viestruko veih od
nazivne, relativni odnos struje magnetiziranja I raste u odnosu na primarnu struju,
te se tako automatski i greka poveava.
Struja magnetiziranja I ima nesinusni valni oblik (izobliena je) pa e s
njenim porastom i I1 uk postajati sve vie izoblienija i tada vie (kada nisu sinusnog
valnog oblika) ih ne moemo aproksimirati fazorima, te se stoga uvodi nova vrsta
pogreke sloena pogreka.
Sloena pogreka:

ps =

1
(kni2 i1 )2 dt

T
100% .
I1

Sloena pogreka je definirana kao omjer efektivne vrijednost razlike trenutnih

vrijednosti sekundarne struje puta nazivni omjer transformacije kn i trenutne
primarne struje u odnosu na primarnu struju.

1.1.1. ZNAAJKE STRUJNIH TRANSFORMATORA

IEC 60 044-1 meunarodni standard u kojem su definirane i normizirane
znaajke strujnih transformatora.
1.
2.
3.
4.

5.
6.

najvii napon opreme odreuje stupanj izolacije izmeu primara i

sekundara;
nazivna primarna struja normizirane vrijednosti su: 10 12,5 15 20
25 30 40 50 60 75 [A] ; dalje viekratnici od 10 sve do
5.000 A, podvuene brojke su preporuene;
nazivna sekundarna struja normizirane vrijednosti su: 1 - 2 5 [A];
nazivna snaga u VA normizirane vrijednosti su: 2,5 5 10 15 30
[VA]; nazivna snaga je vrijednost prividne snage koju transformator daje
sekundarnom strujnom krugu, uz uvjete pri nazivnoj sekundarnoj struji i
nazivnom teretu (induktivni teret s faktorom snage 0,8);
razred tonosti od 0,1 do 5% (za obraun elektrine energije na
visokim naponima 0,2 ili 0,5);
teret strujnih transformatora je impedancija koja se prikljuuje izmeu
stezaljki i sekundara-> teret = 0 kada su stezaljke kratko spojene.

Slika 1.1.1.1. Prijenosna karakteristika strujnih transformatora

1.1.2. STRUJNI TRANSFORMATORI ZA MJERENJE

Za strujne transformatore za mjerenje je karakteristian faktor sigurnosti (FS).
Faktor sigurnosti je omjer nazivne granine primarne struje i nazivne primarne struje.
Vrijednost FS-a je normizirana, te iznosi 5 i 10. to je faktor manji, bolja je zatita
mjerila.
Nazivna granina primarna struja je vrijednost primarne struje pri kojoj je
sloena pogreka pri nazivnom teretu = -10%

I2
I2n

IDEALNI STRUJNI TRAFO

ZA MJERENJE

I1
I1n

FS = 5
5

Slika 1.1.2.1. Nadstrujna karakteristika strujnog transformatora

Strujni transformator za mjerenje zadovoljava uvjete razreda tonosti kada su

njegove strujne i fazne pogreke unutar norme IEC 60 044-1.

Slika 1.1.2.2. Primjer strujne pogreke strujnog transformatora klase tonosti 0,5 u ovisnosti o
veliini struje i tereta

Struje
Razred tonosti 0,5

0,05 In

0,2 In

1 In

1,2 In

Gr. strujna pogreka (%)

Gr. fazna pogreka
( kutne minute)

1,5
90

0,75
45

0,5
30

0,75
30

Tablica 1.1.2.1. Granice pogreaka strujnih transformatora za mjerenje

1.1.3. STRUJNI TRANSFORMATORI ZA ZATITU

Strujni transformatori za zatitu su predvieni za prikljuak zatite (releji), pa
trebaju ispravno mjeriti struje pri optereenju. Definirana je najvea vrijednost
primarne struje uz koju transformator zadovoljava u pogledu tonosti i ta se
vrijednost zove nazivna granina primarna struja tonosti. Omjer izmeu te i nazivne
struje se naziva granini faktor tonosti ije vrijednosti mogu biti 5, 10, 15, 20 i 30.
Strujni transformatori su podijeljeni u razrede tonosti i oznaavaju se s 5P10,
to znai da je dozvoljena pogreka 5, a da je granini faktor tonosti 10.
Za 5P10 pri nazivnim strujama strujna pogreka pi iznosi 1%, a granina
pogreka p 60.
Definiranje veliine pogreke kod nazivnog optereenja primarne struje
transformatora INGT=5%(5P10).
Normizirani su u prema IEC 60 044-1 i IEC 60 044-6 (specijalni).

1.1.3.1. Oznaavanje strujnih transformatora

P2

P1

S1

OSNOVNA SHEMA

S2

P2

P1

SEKUNDAR S ODVOJCIMA
S1 S2 S3
C1

C2

P1

P2

S1
P1

1S1

PRESPOJIVI
KADA SE ELE MJERITI VEE STRUJE C1 I P1 SE
SPAJAJU U PARALELU, KAO I C2 I P2.
ZA MANJE STRUJE SERIJSKI SE SPOJE C1 I C2.

S2
P2

1S2
2S2
2S1

S DVA SEKUNDARA

Slika 1.1.3.1.1. Oznaavanje strujnih transformatora

-TPX, TPY, TPZ, TPS moraju udovoljiti posebne zahtjeve, odnose se na ponaanje
transformatora pri prijelaznim pojavama.

1.1.3.2. Primjena strujnih transformatora za zatitu

Kada spajamo 2 ampermetra prvo kratko spojimo sekundarni dio
transformatora i onda tek spajamo u seriju 2 ampermetra, a na kraju odspajamo
kratki spoj. Ako su stezaljke otvorene sva struje ide u jezgru to dovodi do zasienja,
te brze promjene magnetskog toka to uzrokuje visoke napone to u konanici moe
rezultirati ozljedama opreme i korisnika. Zasienje jezgre dovodi do zagrijavanja (ako
su otvorene stezaljke sekundarnog strujnog transformatora i kroz primar tee struja).
Uvijek jednu stezaljku sekundara uzemljiti, kao i sve metalne dijelove transformatora
koji normalno nisu na naponu.

1.2. NAPONSKI TRANSFORMATORI

Naponski transformatori smanjuju visoke izmjenine napone na vrijednosti
prikladne za mjerenje. Prikljuuju se paralelno troilu iji napon elimo mjeriti.

a
V1

T
B

V2

Slika 1.2.1. Shema prikljuivanja naponskog transformatora

Primarna struja treba biti to manja s obzirom na struju kroz troilo, slino kao
i kod voltmetra. Razlikujemo induktivne i kapacitivne. Naponski transformator radi u
priblino idealnim uvjetima praznog hoda.

1.2.1. INDUKTIVNI NAPONSKI TRANSFORMATORI

Induktivni naponski transformator se sastoji od magnetske jezgre, primarnog i
sekundarnog namota koji su meusobno izolirani. Primarni namot se spaja na toke
izmeu kojih se eli mjeriti napon. Sekundarni namot se spaja na mjerilo i zatitne
ureaje. Radi priblino u uvjetima praznog hoda. Kod struja primara i sekundara
gotovo da nema faznog pomaka.

Naponske fazne pogreke jesu male, ali postoje i najlake se objanjavaju

fazorskim dijagramom i nadomjesnom shemom
Naponi primara i sekundara razmjeni su broju zavoja i meu njima gotovo da
nema faznog pomaka.
kn =

U1 N1
=
U 2 N2

Fazorski dijagram je isti kao i kod strujnih transformatora, samo to su ovdje

struje male, a naponi veliki. Naponska pogreka je pogreka koju naponski
transformator unosi u mjerenje efektivne vrijednosti napona.
pn =

knU 2 U1
100%
U1

Fazna pogreka je fazna razlika izmeu primarnog i sekundarnog napona.

Pozitivna je kada fazor sekundarnog napona prethodi fazoru napona.
Naponska i fazna pogreka ovise o djelatnim otporima,
induktivitetima, struji magnetiziranja, primarnom naponu i frekvenciji.

rasipnim

p%
0.5

0.25

10

20

30

40

50

S/VA (TERETA)

cos=0.5
-0.25
cos=1
-0.5

Slika 1.2.1.1. Naponska pogreka naponskog transformatora u ovisnosti o optereenju

10

Slika 1.2.1.2. Fazna pogreka naponskog transformatora u ovisnosti o optereenju

Induktivni naponski transformatori mogu biti:

1. Jednopolno izolirani
Jednopolni induktivni naponski transformatori su jednofazni transformatori iji je
jedan kraj primarnog namota predvien za izravno uzemljenje.

a
V

Slika 1.2.1.3. Shema spajanja jednopolnih induktivnih naponskih transformatora

11

2. Dvopolno izolirani
Dvopolni induktivni naponski transformatori imaju obje stezaljke primara izoliranje
od sekundara i uzemljenih vodova.

L1
L2
L3

V
Slika 1.2.1.4. Shema spajanja dvopolnih induktivnih naponskih transformatora

1.2.2. KAPACITIVNI NAPONSKI TRANSFORMATORI

Kapacitivni naponski transformatori se sastoje od kapacitivnog dijelila i
elektromagnetske jedinice. Elektromagnetska jedinica se sastoji od naponskog
transformatora i prigunica. Osjetljiviji su na promjene frekvencije. Frekvencija smije
varirati kod transformatora za mjerenje 1%, a kod transformatora za zatitu 4%2%.
Upotrebljavaju se za mjerenje visokih pogonskih napona. Njihov glavni dio je
visokonaponski kondenzator kapaciteta C1 koji je spojen u seriju s kondenzatorom
znatno veeg kapaciteta C2.

12

VISOKONAPONSKI - NA NJEMU
LEI VEI DIO NAPONA
C1
U2

U1
C2

PRVI KORAK

V
JAKO VELIKI KAPACITET,
KAKO BISMO DOBILI MALI NAPON

T
C1
DRUGI KORAK

V
C2

PRIGUNICA - SMANJUJEMO POGREKU, JER

SMANJUJEMO UNUTARNJI OTPOR
IZVORA (KOMPENZACIJA)
T
C1

L
V

TREI KORAK

C2

Slika 1.2.2.1. Kapacitivni naponski transformator

Kapacitivni naponski transformatori su pogodni samo za mjerenje na visokim

naponima od oko 150 kV navie. Kondenzatori su obino smjeteni u porculanski
izolator ispunjen uljem, a pomoni transformator T i prigunica nalaze se u postolju
transformatora. Ovakvi transformatori mogu posluiti i za odravanje
visokofrekventnih veza.

13

1.2.3. ZNAAJKE NAPONSKOG INDUKTIVNOG TRANSFORMATORA

IEC 60 044-2 norme se ograniavaju na 15-100 Hz (vrijedi i za strujne i za
naponske).
1. nazivni primarni napon;
2. nazivni sekundarni napona (100V, 110V, 200V - dvopolni); (1003V, 1103V,
2003V - jednopolni);
3. nazivni faktor napona faktor s kojim se mnoi nazivni primarni napon. Mora
zadovoljavati zahtjeve u pogledu tonosti i zagrijavanja kada je na njega
narinut nazivni napon puta faktor napona kU=kU1N. Kada je primar prikljuen
izmeu dvije faze onda je kn=1,2 (dvopolni). Kada je primar prikljuen izmeu
jedne faze i zemlje (jednopolni) onda je kn=1,5 ili 1,9. 1,5 je kada se radi o
trofaznom sustavu koji ima uzemljenu nultoku, a 1,9 je kada se radi o
trofaznom sustavu s izoliranim nulvodiem i bez automatskog odspajanja u
sluaju dozemnog spoja;
4. nazivna snaga u VA, od 10 do 500VA (vea nego kod strujnih): 10 15 25
30 50 75 100 150 200 300 400 500;
5. razred tonosti: od 0,1 do 0,6. Za obraun elektrine energije u mreama
visokog napona koriste se razredi tonosti 0,2 i 0,5;
6. nazivna snaga vrijednost prividne snage koju transformator daje
sekundarnom krugu pri nazivnom sekundarnom naponu i nazivnom teretu koji
ima induktivni faktor snage 0,8. Teret je admitancija. Teret je jednak nuli kada
su stezaljke sekundara otvorene.
Prema namjeni naponski transformatori se dijele za mjerenje i za zatitu.

1.2.4. NAPONSKI TRANSFORMATORI ZA MJERENJE

Naponski transformatori za mjerenje trebaju zadovoljiti razred tonosti pri
naponima od 80% do 120% UN (nazivni napon). Nazivni tereti se mogu vie mijenjati
od 25% do 100% za cos=0,8 tereta. Razredi tonosti su 0,1, 0,2, 0,5, 1 i 1,5 (ili 3).
Za razred tonosti 0,5% naponska granina pogreka je 5%, a fazna naponska
pogreka je 20 kutnih minuta.

1.2.5. NAPONSKI TRANSFORMATORI ZA ZATITU

Naponski transformatori za zatitu razredi tonosti su 3P (naponska granina
pogreka 3%, fazna granina pogreka 120 minuta) i 6P. Njihova granina
pogreka mora biti manja od 5% od napona umnoka faktora napona i nazivnog
napona 5%UN-190%UN. Treba primijetiti kako postoji veza s jednakim omjerom
izmeu naponskih transformatora za mjerenje i zatitu.

14

V
B

U
A

DVOPOLNI
a
u

b
v

X
N

U
A
JEDNOPOLNI

n
x

a
u

Slika 1.2.5.1. Oznaavanje jednopolnih i dvopolnih naponskih transformatora

1.2.6. PRIMJENA NAPONSKOG TRANSFORMATORA

Sekundarni krug naponskog transformatora ne smije se kratko spojiti zbog
opasnosti od oteenja. Kod srednje naponskih (1kV 35kV) se primar prikljuuje
preko osiguraa. Svi metalni dijelovi koji normalno nisu na naponu trebaju biti
uzemljeni.
OSIGURA - TITI MREU
OD TRANSFORMATORA
- U VISOKONAPONSKIM
MREAMA SE NE UGRAUJE

OSIGURA - TITI TRAFO

V
V

Slika 1.2.6.1. Nain spajanja naponskog transformatora u mreu

15

1.3. NEKONVENCIONALNI MJERNI TRANSFORMATORI

Nekonvencionalni mjerni transformatori su oni koji nemaju magnetsku jezgru s
primarnim i sekundarnim namotom. Povod traenja drugih naina je prodor digitalne
tehnike. Digitalna tehnika ima puno manji potroak (do 100 puta), pa se zahtjevi za
transformatore mijenjaju. Najperspektivniji su optiki koji se sastoje se od osjetnika
napona ili struje, svjetlovoda (prenosi se mjerna informacija), pretvornik svjetlosnog
signala u elektrini signal i pokaznika. Treba primijetiti jednostavnost naponskog
odvajanja osjetnika od mjernog instrumenta (jer je svjetlovod elektrini izolator
stakleno ili plastino vlakno). Struja se mjeri pomou magnetsko-optikog osjetnika
koji se temelji na Faraddayevom efektu.
Faradayev efekt je pojava da se polarizirana ravnina monokromatske linearne
polarizirane svjetlosti zakree proporcionalno jakosti magnetskog polja koje proizvodi
struja kroz vodi i=k.
Napon se mjeri s pomou elektrooptikog pretvornika koji radi na Pockel-ovom
efektu da kristal pod djelovanjem elektrikog polja rastavlja monokromatsko svjetlo u
dvije meusobno okomite polarizirane komponente. Te dvije komponente putuju
kroz kristal razliitim brzinama, te je fazna razlika tih dviju komponenti
proporcionalna naponu u=k.

Slika 1.3.1. Optiki mjerni transformator

16

2. OSCILOSKOPI
Osciloskop je mjerni ureaj ope namjene koji omoguuje promatranje valnog
oblika elektrinog napona ili bilo kojeg drugog signala koji se moe pretvoriti u
elektrini napon. U mjerni krug se osciloskop spaja kao i voltmetar. To je u stvari brzi
promjenjivi dvokanalni pisa. Nezavisni kanal (apscisa) je najee vrijeme, no moe
biti i neto drugo (drugi signal, frekvencija mree,...). Umjesto pisaljke valni oblik
crta snop elektrona po luminiscentnom zaslonu katodne cijevi (CTR). Elektronski
snop ima zanemarivo malu tromost te se pomou elektronike optike i vertikalnog i
horizontalnog otklonskog sustava mogu crtati brze promjene signala, a time i vjerno
prikazati signal visoke frekvencije. Slika se na zaslonu zadrava kratko (ms) ili dugo
(nekoliko sati) ili se moe zapamtiti trajno tako da se fotografira. Njime se moe
mjeriti npr. tjemena vrijednost, trenutna vrijednost u bilo kojem trenutku,
frekvencija, period ponavljanja, fazni odnosi izmeu dva ili vie signala i
karakteristine vrijednosti impulsa kao to su trajanje, vrijeme porasta, irina
impulsa. Prije su se radili jednokanalni osciloskopi, no u zadnje vrijeme se sve ee
rade dvokanalni. Prema nainu obrade signala osciloskope dijelimo na analogne i
digitalne.

17

2.1. ANALOGNI OSCILOSKOPI

Analogni se sastoje od katodne cijevi, sustava za vertikalni i horizontalni
otklon i sustava za napajanje.
POJAALO
2

DJELILO
PRILAGODNIK

Y1

ELEKTRONICKA
PREKLOPKA

SUSTAV
ZA
VERTIKALNI
OTKLON

BIRA

PRILAGODNIK

Y2

BIRA

SKLOP
ZA
KASNJENJE

3a

3b

PLOICE

SKLOP ZA
UPRAVLJANJE
SVJETLINOM
SLIKE

ELEKTRONSKI
TOP

3
4
SKLOP
ZA
SINKRONIZACIJU

GENERATOR
PILASTOG
NAPONA

X
6b

6a

PREKLOPKA KOJA SLUI

ZA PROMATRANJE SIGNALA
U ODNOSU NA X, A NE NA t
Slika 2.1.1. Funkcionalna shema dvokanalnog analognog osciloskopa

18

SAMO SE AMPLITUDA PROMIJENILA.

3a u
3a

SIGNAL S VELIKOM AMPLITUDOM, ALI

KASNI ZBOG SKLOPA ZA KANJENJE.

3b

3b

PRAVOKUTNI SIGNAL S KANJENJEM.

t

u
VRIJEME POVRATKA ELEKTRONA. PREKINUT JE
DOTOK ELEKTRONA I TADA JE ZASLON CRN,
TE SE ZBOG TOGA KORISITI SKLOP
ZA UPRAVLJANJE SVJETLINOM.
t

VRIJEME CRTANJA
u
3a
POJAAN.
t

3b

Slika 2.1.2. Prikaz signala na raznim tokama unutar analognog osciloskopa

19

2.1.1. KATODNA CIJEV

Katodna cijev je osnovni dio osciloskopa s vruom ili rjee hladnom katodom.
Snop se najee otklanja pomou elektrinog polja, jer se tako postie velika ulazna
impedancija, velika brzina pisanja i linearnost odnosa izmeu otklona snopa i napona
koji stvara elektrino polje. Sistemi s magnetskim otklanjanjem daju na
fluorescentnom zastoru manju svijetlu mrlju, potrebna im je kraa katodna cijev, ali
imaju malu ulaznu impedanciju, pa se rijetko upotrebljavaju za mjerne svrhe.
Primjenjuju se u televizijskim prijemnicima.
Katodna cijev ima ove osnovne elemente:
1. neizravno grijanu katodu koja stvara slobodne elektrone;
2. elektronsku optiku koja snop elektrona fokusira upravo na zastoru i
omoguava dobivanje otre slike;
3. sistem za otklanjanje elektronskog snopa i
4. zastor na koji pada snop elektrona i koji pretvara njihovu kinetiku energiju
u svjetlosnu.
To je stakleni zrakoprazni balon karakteristinog oblika visoko vakumiran.
8x10 cm 2

Slika 2.1.1.1. Prikaz zaslona osciloskopa

2.1.2. ELEKTRONSKI TOP

Elektronski top sastoji se od katode koja generira elektrone, Wehneltovog
cilindra (upravlja koliinom elektrona koju proputa), elektronske lee (elektroni se
ubrzavaju i fokusiraju tako da udaraju u zaslon u obliku male okrugle toke promjera
0,3mm) i potenciometra za stigmatizam (za izotravanje).
Poloaj toke na zaslonu je definiran vrijednou napona na vertikalnim i
horizontalnim elektronskim ploicama.
OTKLONSKE PLOICE

ELEKTRONSKI TOP
(KOMPLICIRAN)

- SVJETLOSNOG TRAGA
- OTRINA
- OSVJETLJENJE MREE RASTERA

Slika 2.1.2.1. Katodna cijev s prikazom otklonskih ploica i elektronskim topom

20

Y
X

RAZMAK PLOICA JE OD 0,2 DO 0,6 mm.

uy= 0V
ux= 0V

uy= 3V
ux= 0V

uy= 3V
ux= -3V

u y= 3sin t V
ux= 0V

-3

ux= 0V
u y= 3sin t V
-3

Slika 2.1.2.2. Prikaz djelovanja elektronskog topa na katodnom zaslonu

21

2.1.3. OTKLON ELEKTRONA

Ua - napon izmeu katode i lee je nekoliko kV.
Y

TANGENTA
+Uy
vy
vz

Ey

ZASLON
L

-U y

PARABOLA DOK DJELUJE POLJE

Slika 2.1.3.1. Odreivanje otklanjanja elektronskog snopa

vz ovisi o anodnom naponu (reda kV) anodi za ubrzavanje Ua i katode.

vz = 2U a

e
593 U a [km / s ]
me

Ako je Ua=2 kV onda je vz=30.000 km/s.

D = Ltg = L

vy
vz

Statika osjetljivost katodne cijevi (za DC napone) S=D/uy je vrlo mala i iznosi
od 0,1mm/V do 0,2mm/V. U novijim izvedbama mijenja se njezina vrijednost s
otklonom manje od 2%.
Dinamika osjetljivost (za AC napone) jednaka je statikoj u irokom
frekvencijskom opsegu, no pri visokim frekvencijama (>100 MHz) se poinje guiti
zbog kapaciteta izmeu otklonskih ploica (C=0,05 pF 1,5 pF) i konanog vremena
prolaska elektrona izmeu duljine ploica.

22

Primjer:
F=100 MHz
Riz=600
C= 0,1 pF
1
Z =
= 16k
2fC
|Z|=16 k - modul impedancije
|Z| i Riz stavljamo u paralelu i tako ovo dijelilo smanjuje izlaz za 3.6 %
elimo li promatrati Uy s ulaza y u vremenu, onda se on dovodi na y otklonske
ploice, a na x otklonske ploice se dovodi pilasti napon koji otklanja taj snop.
Uy

Ux

CRTA PRESLIKAVANJA

Slika 2.1.3.2. Prikaz crtanja na katodnoj cijevi uz pomo crte preslikavanja

2.1.4. LUMINISCENTNI ZASLON

Zastor katodne cijevi je premazan s unutranje strane fluorescentnim
materijalom, kojemu je zadatak pretvaranje to veeg dijela kinetike energije
elektrostatskog snopa svjetlosti. Pri tome je vano da se spektar svjetlosti koju
emitira zastor to bolje poklapa sa spektrom osjetljivosti oka ili fotografskog
materijala. Za promatranje je najbolje ako zastor daje svjetlost zelenoute boje, dok
je za fotografsko snimanje najpovoljnije plavo svjetlo.
Zastor se premazuje cinkovim sulfidom, cinkovim ortosilikatom, kalijevim
volframatom, itd...
U luminiscentnom zaslonu se dio kinetike energije elektrona pretvara u
svjetlost (10%),a preostali dio u toplinu. Luminiscencija je zraenje tzv. hladne
svjetlosti, dok se pod toplim zraenjem misli na zraenje arulje sa arnom niti.

23

Luminiscentni zaslon je nanesen s unutarnje strane i to kao tanki sloj materijala.

Svojstvo materijala da zrai se naziva fluorescencija. Fosforescencija je svojstvo
materijala da svijetlo i nakon udara elektrona. Trajanje fosforescencije se zove
persistencija. Svojstvo materijala da zrai svjetlost pri udaru u njega je
luminiscencija. Materijal s kratkom persistencijom slui za promatranje periodikih
pojava visokih frekvencija (<1 ms). Za promatranje sporih promjena i impulsa rabe
se zasloni s velikom persistencijom (>0,1 s).

A cm 2

t s
L
cd

JAINA LUMINISCENCIJE

100%

p
FLUORESCENCIJA

10%

t s

PERZISTENCIJA

Slika 2.1.4.1. Prikaz trajanja fluorescencije i perzistencije

2.1.5. SUSTAV ZA VERTIKALNI OTKLON

Zadaa mu je da otklanja svjetlu toku po vertikali koja je razmjerna trenutne
vrijednosti mjernog signala. Prilagouje amplitudu ulaznog signala osjetljivosti
katodne cijevi. Osjetljivost je minimalni otklon ploica katodne cijevi.

24

Elektronika preklopka moe raditi u 2 naina:

1. ALT zamjenski ili sinkroni nain rada
2. CHOP isprekidani ili asinkroni nain rada

BIRAC

BNC PRIKLJUCAK
PRILAGODNIK

Y2

BIRAC
ULAZNI BIRAC
- DC
- AC
-GND

- DJELILO
- PRETPOJACALO
- VERTIKALNI
POLOZAJ

ELEKTRONICKA
PREKLOPKA

PRILAGODNIK

Y1

SKLOP
ZA
KASNJENJE

3a
3b

- POJACANJE
- SIMETRIRANJE

PREKLAPANJE
KANALA
- ALT NACIN RADA
- CHOP NACIN RADA

Slika 2.1.5.1. Blok shema sustava za vertikalni otklon

Y1 je nesimterian, jedna stezaljka je uzemljena (oklop je povezan sa asijom

osciloskopa, a on je uzemljen). Signal dovodimo uz pomo koaksijalnog kabela (ima
jedan centralni vodi oko kojega je izolacija, a oko izolacije je koncentrian oklop koji
se spaja na nulu od umreienog vodia. Oklop je tu da prigui smetnje na mjerni
signal) s BNC prikljukom ili konektorom.

2.1.6. BIRA
Osciloskop mjeri od mV do stotinjak V i to nam omoguuje prilagodnik.

VISOKO PROPUSNI FILTER fd~10Hz

(DONJA FREKVENCIJA)
AC
PRILAGODNIK

Y
DC

GND
KORISTI SE PRILIKOM
PODEAVANJA OSCILOSKOPA
NA POETKU PRIJE MJERENJA

Slika 2.1.6.1. Blok shema biraa

25

2.1.7. DJELILO
Dijelilo mora imati jako veliku ulaznu impedanciju 1 M (djelatno) koja je u
paraleli s 20 pF. Smanjenje signala ne smije biti razliito kod razliitih frekvencija,
kako se signal ne bi izobliio i to se postie posebnom izvedbom, gdje vrijedi
RACA=RBCB=RCCC.
Takva dijelila imaju svi multimetri.
900 k

CA

RA

15 pF
1V
10V

90 k

CB

RB

U ul

150 pF

100V

U izl

10 k

CC

RC

1350 pF

Slika 2.1.8.1. Shema kompenziranog dijelila

2.1.8. POJAALO
Pojaalo je tu da bi se signal male razine pojaao. Pojaanje mora biti
neovisno o frekvenciji, a ne samo po amplitudi i ne smije unositi ni fazne pomake
Osjetljivost ploica je od 0,1 mm/V do 2 mm/V. Istosmjerna irokopojasna
pojaala. Predpojaalo najee ima konstantno pojaanje napona od nekoliko tisua
puta. Izlazno pojaalo pojaava i simetrira i dovodi taj napon na otklonske ploice.
u
3a

=0

SREDNJI UKUPNI OTKLON

PLOICA JE NA NULI

SIMETRIRANJE

3b

Slika 2.1.8.1. Prikaz simetriranja na pojaalu

26

2.1.9. ELEKTRONIKA PREKLOPKA

Danas upotrebljavamo osciloskope s 2 ulaza i zato nam treba elektronika
preklopka, jer elimo gledati vie kanala istovremeno, a imamo samo jedan
elektronski top. Dva signala se mogu promatrati tako da se izvedu 2 elektronska topa
i onda ne treba elektronska preklopka, no to je znatno skuplja solucija.
Elektronika preklopka moe raditi na 2 naina:
1. Zamjenski (sinkronizirani) ALT
Elektronika preklopka sinkronizirana je s povratnim impulsima pilastog
napona sa svrhom da se tijekom trajanja jedne periode pilastog napona na
otklonskim ploicama dovodi jedan signal, a onda se na poetku druge pile
dovodi drugi signal i tako dalje. 1. kanal, 2. kanal, 1. kanal, 2. kanal...
Takvo prebacivanje se dogaa jako brzo i mi to ne vidimo na
frekvencijama veim od 100 Hz, dok bi na niima to mogli primijetiti.
2. Isprekidani (asinkronizirani) CHOP
Za vrijeme prve pile na zaslonu se naizmjence dovode signali Y1 i Y2.
Preklopka u taktu astabilnog multivibratora prebacuje signale frekvencijom
od oko 100 kHz neovisno o frekvenciji Y1 i Y2. Zadrava fazni odnos izmeu
ta dva signala, dok u prvom nainu to nije sluaj.

2.1.10. SKLOP ZA KANJENJE

Za prolaz signala kroz pasivne elemente potrebno je neko vrijeme, koje se
naziva vrijeme kanjenja. Ono je razliito u vertikalnom otklonskom sustavu i
horizontalnom otklonskom sustavu (vie elemenata, vee kanjenje 1000 ns). Za
100ns kasni i pilasti napon mjerne baze, tako da nema sklopa za kanjenje nikada ne
bismo vidjeli poetni dio mjernog signala.
Izvodi se na koncentriranim L i C elementima.
tk = LC

2.1.11. HORIZONTALNI OTKLONSKI SUSTAV

Horizontalni otklonski sustav pomie konstantnom brzinom svijetlu toku u
horizontalnom smjeru. Da bi se dobila mirna slika poetak otklanjanja mora biti
sinkroniziran s mjernim signalom. Sastoji se od generatora pilastog napona i
horizontalnog pojaala. Veina analognih osciloskopa dozvoljava da se na ulaz
otklonskog horizontalnog sustava dovede izvana vanjski signal pa se na ekranu moe
promatrati ovisnost signala A o signalu B. Da bi slika na zaslonu mirovala, izmeu
vertikalnog i horizontalnog otklonskog sustava mora postojati sinkronizacija (mora
postojati cjelobrojni omjer, to vrijedi za mjerni signal koji ovisi o vremenu).

27

GENERATOR
PILASTOG
NAPONA

SKLOP
ZA
SINKRONIZACIJU

- BIRAC SIGNALA ZA SINKRONIZACIJU

(Y1 , Y2 , 50 Hz, EXT)
- BIRAC FILTERA
(DC, AC, HF, LF, TV)
- PODESAVANJE RAZINE OKIDANJA
- BIRANJE PREDZNAKA OKIDANJA
- NACIN RADA (AUTO, NORM, SINGLE)

- PODESAVANJE KOEFICIJENTA
HORIZONTALNOG OTKLONA

- POJACAVA
- SIMETRIRA
- MIJENJANJE HORIZONTALNOG
POLOZAJA
- VREMENSKA LUPA

Slika 2.1.11.1. Horizontalni otklonski sustav

NORM

AUTO

SINGLE

DC
Y1

Y2

EXT

AC
SCHMITT-OV
OKIDNI
SKLOP

HF
LF
50 Hz

INVERTOR

1
MULTIVIBRATOR

TV
+

BIRANJE RAZINE
OKIDANJA

Slika 2.1.11.2. Blok shema horizontalnog otklonskog sustava

28

U+

Uul

U
izl
U-

+
E

U
izl

ZASIENJE

U+

E
Uul

U-

ZASIENJE U
SUPROTNOM SMJERU

OKIDNI IMPULS
E

Slika 2.1.11.3. Schmittov okidni sklop - prvi korak (samo komparator)

29

U+

Uul

U
izl
U-

+
E

POZITIVNA POVRATNA VEZA

U
izl

U+

Ud

Ug
Uul

U-

Slika 2.1.11.4. Schmittov okidni sklop drugi korak (komparator s histerezom)

30

2.1.12. INVERTOR

Uul

U izl

Slika 2.1.12.1. Shema dva naina izvedbe invertora

2.1.13. MULTIVIBRATOR
Multivibrator je sklop koji generira pravokutne naponske impulse. Omoguuje
generiranje pilastog napona da radi u 3 moda.
1. NORM nain rada
U NORM nainu rada multivibrator radi kao bistabil (bistabil ima dva stabilna
stanja i iz jednog u drugo prelazi samo putem okidnih impulsa). Radi kao
sinkronizirani osciloskop pravokutnog napona. On napaja generator pilastog
napona. Kada signala nema na ulazu ili je vrlo malen, onda se nee generirati
pilasti napon, a zaslon osciloskopa e ostati zatamnjen.
2. SINGLE (SWEEP) nain rada
Jednokratna rampa (monostabil). Koristi se pri fotografiranju impulsnih pojava.

31

3. AUTO nain rada

Okida pri prolazu sinkroniziranog signala kroz nulu. Ukoliko tog sinkroniziranog
signala nema ili je vrlo malen, onda multivibrator radi i to kao relaksacioni
osciloskop. Radi nezavisno od mjernog signala, tj. nije sinkroniziran. Taj mod rada
se rabi za odreivanje nulte razine mjernog signala, tj. kada se ulazni bira stavi
na GND. Treba nam za pripremu osciloskopa.

2.1.14. GENERATOR PILASTOG NAPONA

Bitno je da je porast napona linearan, jer o tome ovisi vjerojatnost prikaza
signala mjerenja vremena i frekvencije. Najee se koristi Millerov integrator
(invertirajue pojaalo s negativnom povratnom vezom u kojoj se nalazi
kondenzator).

32

Slika 2.1.14.1. Generator pilastog napona

33

uul = iR
uc = U izl
1
dq
du
ic =
= C c uc = idt
dt
dt
C
1
1
U izl = idt =
uu dt
C
CR
Odstupanje od linearnosti najee oko 1%, a moe se postii i <0,1%.
Promjenom otpornika R i kondenzatora C mijenja se nagib, a time i frekvencija, tj.
mijenja se koeficijent vodoravnog ili horizontalnog otklona.

2.1.15. HORIZONTALNO IZLAZNO POJAALO

Pojaava i simetrira napon i generira pilasti napon. Moe raditi na dva naina:
1. NORMALNI (INTERNI)
Kada se na X ulaz dovodi napon iz generatora pilastog napona.
2. EXTERNI (VANJSKI)
Kada se na X ulaz dovodi vanjski signal.

2.1.16. VREMENSKA LUPA

Vremenska lupa se postie pomou mijenjanja pojaanja izlaza X pojaala.
Imaju ju bolji osciloskopi. Poveava se pojaanje X pojaala, kada poraste strmina
pilastog napona rastee se vrijeme i poveava se brzina otklanjanja elektronskog
snopa (2, 5 ili 10 puta) ne moe se poveati vie od toga.

34

Ux
G1

G2

BIT SVEGA JE OVO:

TO POSTAJE OVO:

Slika 2.1.16.1. Prikaz rada vremenske lupe

35

2.1.17. Z MODULATOR
Z modulator je sklop za upravljanje svjetlinom svijetle toke. Za vrijeme
poraste pilastog napona Z modulator prenosi signal (Wheneltov cilindar kada je
pozitivno nabijen proputa elektronski snop). Kada pilastog napona nema onda nema
niti svijetle toke na zaslonu, jer Wheneltov cilindar ostaje negativno nabijen. Neki
osciloskopi imaju poseban Z ulaz i onda se vanjskim signalom upravlja svjetlinom
svijetle toke. Rabi se pri mjerenju frekvencije i fotografiranju impulsa.

2.1.18. MJERNE SONDE

Mjerne sonde se koriste za meusobnu prilagodbu mjernog signala i ulaza u
vertikalni otklonski sustav osciloskopa. One omoguuju prijenos signala od izvora
signala do osciloskopa. Smanjuju se pogreke zbog optereenja i smetnji.
Razlikujemo naponske i strujne, a one se dijele na pasivne (nemaju pomoni izvor) i
aktivne (imaju pomoni izvor).

2.1.18.1. Pasivne naponske sonde (najvie se koriste):

KOAKSIJALNI KABEL

Cs

Ck

Rs

C0 = 20pF

R0 = 1M
OKLOP

C1

R1

Uul

R2

C2

NADKOMPENZACIJA

PODKOMPENZACIJA

Uizl

Uu =

C1
C1 + C2

Uu =

R2
R1 + R2

Uu =

R2
R1 + R2

Uu =

C1
C1 + C2

Cc TREBA SMANJITI

Cc TREBA POVEATI

Slika 2.1.18.1.1. Pasivne naponske sonde

36

Sonda zajedno s ulaznim otporom osciloskopa ini dijelilo (napon e se

podijeliti prema vrijednosti kapaciteta, otpor R ne dolazi do izraaja sve dok se
kondenzatori ne ponu puniti) koje mora biti frekvencijski kompenzirano (mora
proputati sve frekvencije).
Svrha je:
1. dijelilo;
2. poveana je ulazna impedancija (rastereuje izvor mjernog signala).
Sonde smanjuju na 1/10 ili 1/100 amplitude mjernog signala i tada na sondama
pie 10x ili 100x.

2.1.18.2. Diferencijalna naponska sonda

Diferencijalnu naponsku sondu koristimo kada mjerimo napone izmeu toaka
koje su na potencijalu razliitom od potencijala Zemlje. Obino su aktivne, jer se u
njima nalazi diferencijalno pojaalo koje trai DC izvor.

2.1.18.3. Strujne sonde

Strujne sonde slue za mjerenje struje bez prekidanja strujnog kruga.

I DC

B
V

UH

UH

i
HALLOV OSJETNIK

MOGU SE MJERITI I
AC I DC VRIJEDNOSTI

Slika 2.1.18.3.1. Strujne sonde

U H = k H I DC B = kb B
Gdje je IDC konstanta, a kb je koeficijent proporcionalnosti.

U H = ki i

37

2.1.19. STRUJNA KLIJETA

Strujna klijeta su pretvornici struje u napon, jer osciloskop mjeri napon. Za
istosmjerne struje koriste se sonde s Hallovim osjetnikom, a za izmjenine s mjernim
transformatorom.

2.1.20. POSTUPAK UGAANJA MIRNE SLIKE NA ANALOGNOM

OSCILOSKOPU
1.
2.
3.
4.
5.
6.

prikljuiti osciloskop na mreu i ukljuiti ga;

Y i X regulatore pomaka postaviti u sredinu;
bira vremenske baze postaviti u sredinu;
preklopiti ulazni bira na GND;
bira naina rada postaviti na AUTO ili PRESET;
podesiti svjetlinu i otrinu vodoravne crte na zaslonu i postavimo ju u eljeni
poloaj pomou X i Y regulatora;
7. odaberemo prikladnu sondu za prikljuenje mjernog signala;
8. frekvencijski kompenzirati (prikljuiti na CAL);
9. koeficijent otklona vertikalnog kanala postaviti na max;
10. spojiti sondu na izvor signala;
11. preklopiti osciloskop na AC ili DC podruje;
12. koeficijentom otklona vertikalnog signala podesiti amplitudu;
13. odredimo trajanja porasta pilastog napona;
14. odaberemo eljeni nain rada sklopa za sinkronizaciju (NORMAL ili SINGLE);
15. odaberemo signal za sinkronizaciju (internal, external, mrenom
frekvencijom);
16. podesiti trenutak okidanja vremenske baze.

2.1.21. OSNOVNA MJERENJA OSCILOSKOPOM

elimo i mjeriti, a ne samo promatrati neke parametre mjernog signala. Da bi
mjerili napon moramo ugoditi vertikalni i horizontalni otklonski sustav.

Slika 2.1.21.1. Napon kalibratora

U pp (V ) = y (cm )Fy (V / cm )
Gdje je Fy koeficijent vertikalnog otklona.
Da koristimo 100x sondu, onda bi formula ovako izgledala:

U pp (V ) = y (cm )Fy (V / cm ) 100 .

Za horizontalni otklon...

38

T
Slika 2.1.21.2. ??????

T (1) = x(cm )Fx (s / cm )

1
f (H z ) =
T (s )

2.1.21.1. Mjerenje napona

-

ako na sondi pie npr. 10x onda jo pomnoimo s 10

U pp (V ) =

y (cm) * Fy (V / cm)
Fy

Fy koeficijent vertikalnog otklona

Mjerenje vremena:

1
xF
; [ f ] = Hz; [T ] = s; f = 1kHz T = 1ms; t = x
T
M
Fx koeficijent horizontalnog otklona
T ( s ) = X (cm) * Fx ( s / cm) f =

2.1.21.2. Mjerenje faznog pomaka

Mjerenje faznog pomaka se svodi na mjerenje vremena izmeu istovrsnih
toaka signala.

Slika 2.1.21.2.1. Mjerenje faznog pomaka

U(t)=Umsint
i(t)=Imsin(t-)

39

X
X
XT
= = 360o
o
XT

360
t porasta = t 2 porasta t 2 0
signala

t0 vrijeme porasta osciloskopa

NADVIENJE
100%
90%

t i IRINA IMPULSA

50%

10%
t p VRIJEME PORASTA

Slika 2.1.21.2.2. Mjerenje vremena porasta naponskog impulsa

2.1.21.3. Gornja granina frekvencija f g =

0,32
t porasta

-3 dB

Slika 2.1.21.3.1. Mjerenje gornje granine frekvencije

40

2.1.22. ZNAAJKE OSCILOSKOPA

Za sustav za vertikalni otklon: irina frekvencijskog opsega, opseg biranja
koeficijenta vertikalnog otklona, maksimalni ulazni napon, granine pogreke, ulazna
impedancija, broj kanala, nain rada, dodatne funkcije, ADD (zbrajanje), Y2, INVERT.
Izvedbe:
Osciloskop s dvije vremenske baze omoguuje da se pojave promatraju kroz
vremensku lupu ili da se vrijeme tono mjeri na oscilogramu.
Znaajke vremenske baze su opseg, granine pogreke, nain rada (x,y),
vremenska lupa, naini sinkronizacije.
Analogni osciloskopi s dugotrajnom persistencijom
Normalni osciloskopi nisu prikladni za promatranje pojava niskih frekvencija ili
brzih pojava koje se ne ponavljaju. Pri promatranju signala s niskom frekvencijom s
kratkom perzistencijom se vidi samo sporo putujua toka, dok je pri brzim
neponovljivim signalima toka prebrza, jer nema dovoljno svjetla. S dugotrajnom
perzistencijom slika ostaje dulje (desetak sekundi do nekoliko sati). Odravanje slike
se postie posebnom konstrukcijom katodne cijevi u kojoj se s pomou dodatnog
sustava elektroda koristi sustav sekundarne emisije elektrona.
Analizatori logikih stanja
Analizatori logikih stanja su posebna vrsta osciloskopa. Slue za provjeru rada
digitalnih sklopova i rad programa, jer mogu prikazati logika stanja u nekom
trenutku.

2.2. DIGITALNI OSCILOSKOPI

Svojim mogunostima, svojstvima nadmauju analogne. Sastoje se od
analognih i digitalnih sklopova -> A/D pretvornici, memorija za prihvat, memorija za
prikaz, D/A pretvornici, digitalno brojilo i mikroprocesor.

Slika 2.2.1. Funkcionalna shema digitalnog osciloskopa

41

FIFO memorija frekvencija signala mora biti nia od frekvencije uzorkovanja

signala.
Prednost signal se moe pamtiti neogranieno vrijeme, matematiki
obraivati, zapamena slika se moe prenositi pomou normiziranih suelja za
komunikaciju i povezivati s raunalom (koristi se GPIB sustav, rjee serijski RS232).
U zadnje vrijeme umjesto katodne cijevi primjenjuju se LCD zasloni (jeftiniji ne
treba D/A pretvornik).
Digitalizacija signala: uzorkovanje -> kvantizacija -> kodiranje.
Uzorkovanje se moe vriti u realnom ili ekvivalentnom vremenu.
Uzorkovanje u realnom vremenu
Maksimalna frekvencija signala koji se moe uzorkovati i zadovoljavajue
obnoviti na osciloskopu odreena je frekvencijom uzorkovanja koja mora biti barem
10 puta vea od maksimalne frekvencije signala kojeg elimo promatrati (najvii
harmonik koji je znaajan za valni oblik). Ta frekvencija uzorkovanja se kree od 10
M uzoraka/s, pa do 20 G uzoraka/s. Ako elimo vie pojava istovremeno pratiti onda
se smanjuje frekvencija uzorkovanja zato to osciloskopi imaju najee jedan A/D
pretvornik.
Pri obnavljanju toaka (toke koje se uzimaju iz memorije) treba nacrtati
krivulju na osciloskopu, da bi ta krivulja bila to vjernija ulaznom signalu A/D
pretvornik rauna vrijednosti izmeu pojedinih toaka uzoraka ili linearno ili po
sin x
.
funkciji
x

OKIDNA
RAZINA

OVE SE TOKE UZORKUJU I

PAMTE U MEMORIJI ZA PRIHVAT
DOLAZI OKIDNI IMPULS IZ SKLOPA ZA SINKRONIZACIJU.
ON PRENOSI SVE IZ MEMORIJE ZA PRIHVAT U MEMORIJU
ZA PRIKAZ I VRIJEME OD TADA IDE OD NULE.

IMPULSI ZA UZORKOVANJE

Slika 2.2.2. Uzorkovanje u realnom vremenu

42

Uzorkovanje u ekvivalentnom vremenu

Uzorkovanje u realnom vremenu trai od signala da bude periodian,
ponovljiv. Uzorci se uzimaju ili slijedno ili sluajno.
Slijedno uzorkovanje u ekvivalentnom vremenu
Potrebno je da A/D pretvornik bude sinkroniziran sa signalom.
u

TOKE KOJE ULAZE U MEMORIJU

OKIDNA
RAZINA

2t

Slika 2.2.3. Uzorkovanje u ekvivalentnom vremenu slijedno

t'

Sluajno uzorkovanje u ekvivalentnom vremenu

Impulsi za uzorkovanje nisu sinkronizirani sa signalom, tj. signal i A/D
pretvornik nisu sinkronizirani.

43

u
OVE SE VRIJEDNOSTI
SIGNALA PAMTE
2

1
OKIDNA 1
RAZINA

3
t

t2

t1

t3

OKIDNI IMPULS
IMPULSI ZA UZORKOVANJE
t1
11
1
3
1

t3
3
2 3
3

t2

Slika 2.2.4. Uzorkovanje u ekvivalentnom vremenu - sluajno

Frekvencija uzorkovanja mora biti 2,5 puta vea od frekvencije signala. 1 GHz
uzorak -> promatramo sinus od 500 kHz.
Ako je frekvencija signala via dolazi do aliasing efekta.
u

TOKE U MEMORIJU PO KOJIMA

SE SIGNAL OBNAVLJA
ORIGINAL

POGRENO INTERPOLIRAN
SIGNAL

Slika 2.2.5. Aliasing efekt

44

Da se ovo izbjegne ugrauje se niskopropusni filter prije A/D pretvornika.

A

Slika 2.2.6. Niskopropusni filter

2.2.1. A/D PRETVORNICI

A/D pretvornik se sastoji od puno komparatora i jednog dijelila. Za 8 bitnu
rije treba 256 komparatora. Kod osciloskopa je to u pravilu paralelni A/D pretvornik.

Eref

KOMPARATOR

SKLOP ZA
KODIRANJE

#
DIGITALNA
RIJE

UZORKOVANI
ANALOGNI
SIGNAL

OVISNO O NJEGOVOJ VISINI (IZNOSU) PRORADIT E ODGOVARAJUI KOMPARATOR,

A ONDA U ODREENOM IZLAZNOM STANJU KOMPARATORA SKLOP ZA KODIRANJE TO KODIRA.

Slika 2.2.1.1. Paralelni A/D pretvorni

45

2.2.2. ZNAAJKE DIGITALNOG OSCILOSKOPA

Digitalni osciloskop sadri analogne i digitalne sklopove. Sve znaajke kao i
analogni plus jo frekvencija digitalizacije (broj digitalizacija u sekundi), vertikalna
rezolucija broj bita u digitalnoj rijei (8 bita razluivosti 0,4% ->
8=1/256=0,004*100%=0,4%, 10 bita razluivost 0,1% ), duljina zapisa
kapacitet posmane memorije (to je memorija dulja razluivanje je bolje),
automatski postavlja mirnu sliku, signalni se mogu matematiki obraivati, esto ima
sklop za spektralnu analizu po Fourieru, neki raunaju efektivne vrijednosti signala.

2.2.3. PREDNOSTI DIGITALNOG OSCILOSKOPA

Trajno pamenje signala, mogunosti prijenosa na raunalo, omoguuje
zapisivanje na papir, omoguuje informacije o signalu prije okidnog impulsa,
omoguuje automatsko mjerenje, omoguuje prikaz vrlo sporih pojava u tzv. ROLL
MODU, omoguuju vee mogunosti sinkronizacije signala.

2.2.4. MANE DIGITALNIH OSCILOSKOPA

Skupi su, sporo obnavljanje slike (10 puta u sekundi kod standardnih, 200 000
puta u sekundi kod analognih).
Digitalni fosfor osciloskop (DPO) osciloskopi imaju 400 kHz obnavljane slike.
Kod veih Fx postoji vea opasnost od aliasing efekta.
SIGNAL
VIDIMO
ANALOGNI
OSCILOSKOP
NE VIDIMO
DIGITALNI
OSCILOSKOP
TZV. MRTVO VRIJEME

Slika 2.2.4.1. Usporedba analognog i digitalnog osciloskopa frekvencija snimanja

Primjer:
Neka je duljina zapisa DZ=1ku/s, fum=100Mu/s i FX=500s/cm. Kolika je frekvencija
uzorkovanja?
Xm=10cm -> tm=x*FX=500s
T=x*FX/DZ=500ns
Fu=1/T=2Mu/s

46

broj uzorka/s
100M
Dz= 50k

10M

1M

Dz = 1k
10n 100n

1 10 100 1m

Slika 2.2.4.2. Duljina zapisa kod digitalnog osciloskopa

Fx , s/cm

Duljina zapisa se ne moe poveavati u beskonanost jer se onda vrijeme za

skupljanje uzoraka produava.

47

3. ELEKTROMEHANIKI ZAPISNI INSTRUMENTI

Elektromehaniki zapisni instrumenti, za razliku od pokaznih koji pokazuju
trenutne vrijednosti, ovi zapisuju tijekom vremena. Zapisi se primjenjuju za
naknadnu analizu i mogu se pohranjivati kao trajni dokumenti. Ovi instrumenti se
sastoje od mjernog dijela koji osim kazaljke ima i pisaljku i mehanizam za pokretanje
medija. Medij je obino papir, a nain pisanja je najee tanka cjevica (kapilara)
koja pie po papiru ili mlazom tinte. Nadalje, medij jo moe biti i metalizirani papir
sa iljkom (30V, iskra ostavlja trag), te termopapir (zagrije se vrh pisaljke).
Mehanizmi za pokretanje medija su opruni satni mehanizam i sinkroni
elektromotori (ee). Razlikujemo tokaste i linijske.

3.1. LINIJSKI ELEKTROMEHANIKI ZAPISNI INSTRUMENTI

Kod linijskih elektromehanikih zapisnih instrumenata pisaljka ostavlja
neprekinut trag (pisaljka je stalno u dodiru s medijem), te zbog tog mjerni dio mora
imati snaniji zakretni moment (do 20 puta) i zato se u zapisima elektromagnetskih
instrumenata koriste elektrodinamiki i indukcijski mjerni instrumenti. Medij je
najee traka.

Slika 3.1.1. Registriranje na papiru krunog formata

Gdje je 1 pomini dio, 2 je pisa, a 3 je papir.

48

Slika 3.1.2. Registriranje na papirnatoj traci

Gdje je 1 pomini dio, 2 je pisa, a 3 je papirnata traka.

Slika 3.1.3. Registracijski instrument s kukastom kazaljkom

Gdje je 1 pomini dio, 2 je pisa, 3 je papirnata traka, a 4 je kukasta kazaljka.

49

Slika 3.1.4. Registracijski instrument s elipsnim upravljaem

Gdje je 1 pomini dio, 2 je poluga, 3 je pisa, 4 je vodilica, a 5 je papirnata traka.

50

Slika 3.1.5. Registracijski instrument s kulisnim upravljaem

Gdje je 1 pomini svitak, 2 je svinuta poluga, 3 je pisa, 4 je kulisa, a 5 je

papirnata traka.

Slika 3.1.6. Registracijski instrument za male irine registracijske trake

Gdje je 1 pomini dio, 2 i 3 je elektromagnetsko priguenje, 4 je poluga

kazaljke, 5 je kazaljka, 6 je pisa, 7 je skala, 8 i 9 je aretiranje.

51

3.2. TOKASTI ELEKTROMEHANIKI ZAPISNI INSTRUMENTI

Tokasti elektromehaniki zapisni instrumenti koriste se za zapisivanje
mjernog signala slabijih izvora (termopar), kazaljka se kree slobodno i mogu se
koristiti osjetljivi mjerni instrumenti (s pominim svitkom i magnetom i s krunim
svicima i magnetom). Koriste se kod sporih pojava. U pravilnim mjernim razmacima
(npr. 30s) jedan stremen vri pritisak na medij na koji se zapisuje pomou trake
obojene u boju, s time da je trag tokast.

Slika 3.2.1. Tokasti registracijski instrument (perspektivna skica i prednja strana instrumenta)

3.3. ZNAAJKE PISAA

-

vie podruja (mjerno podruje za odreene termoparove, za istosmjerni

napon i struju);
razred tonosti;
broj kanala (od 1 do 12);
brzina pomaka papira (od 5 do 1500 mm/satu).

3.4. OSCILOGRAFI
Oscilografi se koriste za zapisivanje relativno brzo promjenljivih signala, tj. za
najbre pojave. Mjerni sustavi s malenim svitkom (petljom) i magnetom.
Postoji nekoliko vrste oscilografa:
- s materijalnom pisaljkom - frekvencija do 150 Hz;
- s tekuinskim mlazom frekvencija do 1000Hz;
- sa svjetlosnom zrakom frekvencija 20kHz.

52

Slika 3.4.1. Princip oscilografa s materijalnim pisaem

Gdje je 1 spremnik tinte, 2 je ventil, 3 je instrument s pominim svitkom, 4 je

pojaalo, 5 je demodulator, a 6 je oscilator.

53

Slika 3.4.2. Oscilograf s tekuinskim mlazom (cjelokupni principijelni prikaz i sapnica poveana otprilike 20 puta)

Gdje je 1 mjerni sistem, 2 je sapnica, 3 je tekuinski mlaz, 4 je pumpa, 5 je

filter, 6 je spremita tinte, 7 je pojaalo, 8 je ulaz pojaala, 9 je petlja, a 10 je
kapilara.

Slika 3.4.3. Skice titrajue petlje kod svjetlosnog oscilografa

Gdje 1 petlja, 2 je polni nastavak, 3 je stremen, 4 je zrcalo, 5 je pritezno pero,

6 je permanentni magnet ili elektromagnet, 7 je jaram od magnetskog materijala, a 8
su prikljune stezaljke.

54

3.5. ELEKTRONIKI ZAPISNI INSTRUMENTI

Razlikujemo y-t i x-y elektronike zapisne instrumente.
Naelo rada:
NULINDIKATOR
N
UN

Ux

ETALONSKI

SPIRALNI
VIJAK

ELIMO
MJERITI

UN

Ux
M
MOTOR

Y-t PISA
SLUI ZA
KOMPENZIRANJE
MJERNOG SIGNALA
Uy

Up

MEHANIKA
VEZA

ODREUJE
VREMENSKU
BAZU
Up = Uy - UMP

UN
UMP

Slika 3.5.1. Prikaz naela rada elektronikih zapisnih instrumenata

3.5.1. X-Y ELEKTRONIKI ZAPISNI INSTRUMENTI

Kod ovih zapisnih instrumenata papir je nepokretan i pisaljka se giba po X Y
osi. Kretanjem pisaljke upravljaju dva sustava pojaala servo motora i linearnog
potenciometra jedan u X, drugi u Y smjeru. Granine pogreke su oko 0.2%, no oni
su dosta spori.
Danas prevladavaju digitalni zapisni ureaji koji imaju pokaznik u boji,
memoriju za pamenje podataka, pisa za zapis na papirnu traku (za zapis u realnom
vremenu, ali i za naknadno zapisivanje, jer ima memoriju), prikljuak za raunalo

55

obrada snimljenih signala, mogunost startanja prikupljanja podataka okidnim

impulsom.

PRILAGODNIK

MEMORIJA

PISA

MIKROPROCESOR
(UPRAVLJAKA JEDINICA)

POKAZNIK

KOMUNIKACIJSKO
SUELJE

PC

Slika 3.5.1.1. Blok shema digitalnog zapisnog instrumenta

56

4. MJERENJE SNAGE
Elektrina snaga je brzina proizvoenja (zraenja) elektrine energije.
P=dW/dt [W]. Mjeri se vatmetrima mnoilo dva signala (napona i struje).
Elektrodinamski vatmetar je instrument s elektromehanikom pretvorbom, 2 svitka i
4 stezaljke (dvije strujne i dvije naponske). Strujni se svitak spaja u seriju troilu dok
naponski u paralelu troilu. Izolacija nije jaka, otprilike za napone do 100V.
STRUJNI SVITAK
NAPONSKI SVITAK

3*

3 *
2
W
1
4

RN
4

Slika 4.1. Shema mjerenja snage uz pomo vatmetara

Pokazivanje vatmetra pri istosmjernoj struji proporcionalno je umnoku

napona i struje (W=k*U*I). Da ne doe do preoptereenja strujnog i naponskog
svitka treba kontrolirati struju, odnosno napon. Kada vatmetar ima vie podruja
napona i struje, treba odrediti konstantu vatmetra kW.
Konstanta vatmetra kW =

UN IN

max

[kW ] =

W
, UN, IN nazivne vrijednosti; PW=W=kW.
pod .

Pri promjeni struje i napona mijenja se i snaga: p=u*i (trenutne vrijednosti).

Pri izmjeninim strujama sinusnog oblika
p=UMsint * IMsin(t-) =2UefIefsint * sin(t-)=UefIefcos - UefIefcos(2t-).
Gdje je UefIefcos istosmjerna stalna komponenta, a UefIefcos(2t-) izmjenina
komponenta koja im dvostruku frekvenciju.
P=UIcos -> djelatna snaga, jer se troi na rad (troilo ju nepovratno uzima iz
izvora).
T
1
Srednja vrijednost snage: P = pdt = UI cos [P ] = W
T0
P=UI; - faktor snage kod sinusnog valnog oblika = cos.
Jalova snaga: Q=UIsin [Q]=Var

57

Slika 4.2. Trokut snage

4.1. PRIVIDNA SNAGA

S=UI [S]=VA
S2=P2 + Q2
Pri malim faktorima snage otkloni kazaljke vatmetra su mali. to je otklon
manji, pogreka je vea, zato se za mali cops koriste posebni vatmetri (npr. pri
kratkom spoju transformatora).
U I cos N
Instrumenti za 0,2, 0,1, 0,05 cos -> kW = N N
.

max

Osim elektrodinamskih postoje i elektrostatski, indukcijski i termiki

elektromehaniki vatmetri. Elektromehanike vatmetre zamjenjuju elektroniki.

58

4.2. ELEKTRONIKI VATMETRI

ANALOGNI ELEKTRONIKI VATMETAR

ANALOGNI
POKAZNIK

ANALOGNO
MNOILO
i
NAJEE
(POMINI SVITAK
I MAGNET)

ANALOGNO-DIGITALNI ELEKTRONIKI VATMETAR

ANALOGNO
MNOILO
i

A
D

DIGITALNI
POKAZNIK

DIGITALNI ELEKTRONIKI VATMETAR

A
D

A
D

DIGITALNO
MNOILO
DSP
(DIGITAL
SIGNAL
PROCESOR)

DIGITALNI
POKAZNIK

PONEKAD
(NEKADA SE AUTOMATSKI
PODEAVA POTREBNO
PODRUJE NAPONA I STRUJE)
SKLOP ZA UPRAVLJANJE
CPU

RS232
GPIB
CENTRONICS
PC

Slika 4.2.1. Prikaz tri vrste elektronikih vatmetara

S elektronikim vatmetrima mjerenje je jednostavnije, bre i komfornije,

automatski odabiru strujna i naponska podruja. Na digitalnom pokazniku pokazuje i
napon i struju i snagu, rauna jo i jalovu i prividnu snagu, te faktor snage. Osim
toga imaju meusklopove za serijsku i paralelnu komunikaciju s PC ureajem to
omoguava automatizaciju mjerenja, te brzu obradu i prikaz rezultata. Takoer
sinkrono i simultano uzimaju napon i struju.

59

4.3. PRINCIP MJERENJA (RAUNANJA)

Mjeri:
1 n
U = ui - srednja ispravljena vrijednost
n i =1
1 n 2
ui - efektivna vrijednost
n i =1

U=

P=

1 n
uiii - djelatna snaga
n i =1

Rauna:
S = UI

Q = S 2 P2
U
- faktor oblika
Fo =
U
UM
- tjemeni faktor
U
P
= - faktor snage
S
FT =

Kod elektronikih vatmetara nisu nam potrebni ampermetri i voltmetri za

zatitu. Spajaju se jednako kao i analogni. Podruja odreuju maksimalne vrijednosti
napona, a ne efektivne. Treba paziti na tonost kod malih cos (proizvoai ga ne
daju). Cos je jako bitan kod gubitaka velikih transformatora.
Iz ovih formula se analogno izvedu formule za struju.
UM iz uzorka napona uzima maksimalnu vrijednost (UM=max(Ui)).
Analizatori snage su digitalni voltmetri s dodatnim funkcijama mjerenja npr.
viih harmonika napona i struje, odreivanje izoblienja napona i struja...

60

4.4. POSREDNO MJERENJE SNAGE U ISTOSMJERNOM KRUGU

4.4.1. NAPONSKI SPOJ

IG

RA

A
IT

IV
+

UG

RV

RT

UT

Slika 4.4.1.1. Shema posrednog mjerenja snage naponski spoj

PT = U T IT = U T (I G IV ) = U T I G
Gdje UT izravno mjerimo, PM1 je mjerena snaga,

U T2
U2
= PM 1 T
RV
RV

U T2
je korekcija.
RV

PG = U G I G = I G (U T I G RA ) = I GU T + I G2 RA = PM 1 + I G2 RA
Gdje se IG mjeri izravno, a I G2 RA je korekcija.

4.4.2. STRUJNI SPOJ

+
IG

RA

IV

UG

+
RV

IT
RT

UT

Slika 4.4.2.1. Shema posrednog mjerenja snage strujni spoj

PT = I TU T = I T (U G I T RA ) = I TU G IT2 RA = PM 2 IT2 RA
Gdje je PM2 mjerena snaga, a I T2 RA je korekcija.

PG = I GU G = U G (I T + IV ) = U G I T +

U G2
U2
= PM 2 + G
RV
RV

61

Ovdje je

U G2
korekcija.
RV

Treba odabrati onu shemu kod koje su korekcije zanemarivo male, ako nisu
zanemarivo male preporua se naponski spoj za PT (jer je RV poznat, a RA je
temperaturno osjetljiv), a PG za strujni spoj.

4.5. DIREKTNO MJERENJE SNAGE U ISTOSMJERNOM KRUGU

4.5.1. NAPONSKI SPOJ

IG

RA

UG

RS

*
W
IT

RN

RT

IV
RV V

UT

Slika 4.5.1.1. Shema direktnog mjerenja snage naponski spoj

PT = PW

U T2 U T2

RV RN

PG = PW + I G2 (RA + RS )

4.5.2. STRUJNI SPOJ

RS

IG
+

*
W

IV

UG

RV
V

RN

A
RA

IT

RT

UT

Slika 4.5.2.1. Shema direktnog mjerenja snage strujni spoj

PT = PW IT2 (RA + RS )
PG = PW +

U T2 U T2
+
RV RN
62

4.6. MJERENJE DJELATNE SNAGE U IZMJENINOM

JEDNOFAZNOM STRUJNOM KRUGU
Djelatna snaga se pri industrijskim frekvencijama mjeri elektrodinamskim ili
digitalnim vatmetrima. Pri velikim strujama i visokim naponima rabe se strujni i
naponski transformatori koji prilagouju napon i struju i izoliraju od visokog napona.
P1

P2

S1

S2

I*

*
W

U*

RN

NAPON NA SEKUNDARU

Slika 4.6.1. Shema mjerenja djelatne snage u izmjeninom jednofaznom strujnom krugu

PTM = kU k I PW
kU
je nazivni omjer transformacije
kI
naponskog/strujnog transformatora i PW je ispravljena vatmetrom izmjerena snaga.
Gdje je PTM mjerena djelatna snaga troila,

PTM

PTM

( ) ( )

* U* 2 U* 2
= kU k I PW

RV
RN

PW*=kWW
PT=UIcos
*
*
*
= kU U k I I cos = UI cos( I + U ) = UI cos( ); = I + U

* = I + U

63

Slika 4.6.2. Fazorski dijagram mjerenja djelatne snage u izmjeninom jednofaznom strujnom krugu

Gdje je I primarna struja, kI sekundarna struja, U fazna pogreka naponskog

transformatora i I je fazna pogreka strujnog transformatora.

p( )% =

PTM PT
UI cos( ) UI cos
100%
100% =
PT
UI cos

cos( ) = cos cos + sin sin cos + sin

p( )% = (tg )100% =

'
180 60

tg 100% = 'tg 0,0291%

0,0291
cos

Ako raspolaemo umjernim krivuljama mjernog transformatora pogreke

moemo smanjiti ispravkom. Ukoliko nemamo umjernu krivulju i ne moemo provesti
ispravak onda se ukupna mjerna nesigurnost procjenjuje na temelju graninih
pogreaka vatmetra, strujnog i naponskog mjernog transformatora i pogreke kutnog
zakretanja.

u ( p )% =

[G(P ) ] + [G(U ) ] + [G(I ) ] + [G( ) ]

2

W %

4.7. MJERENJE DJELATNE SNAGE TROFAZNIH TROILA

METODOM 3 VATMETRA
U ovoj metodi teku kroz strujne grane vatmetara fazne struje tereta, dok su
njihove naponske grane prikljuene na pripadne fazne napone. Na taj nain svaki
vatmetar mjeri snagu jedne faze, pa suma pokazivanja svih triju vatmetara daje
ukupnu snagu trofaznog sistema. Ako sistem nema nulvodia odvodni krajevi
naponskih grana spojeni su zajedno, pa ine zvjezdite sistema sastavljenog od tri
naponske grane.
Postavlja se pitanje kada upotrijebiti metodu dviju, a kada metodu triju
vatmetara? Oito se u sistemima s nulvodiem smije upotrijebiti samo metoda triju

64

vatmetara, dok se u trofaznim sistemima bez nulvodia mogu upotrijebiti obje

metode.
Trofazni sustavi mogu biti etverovodni (u distribucijskim mreama, obino
nesimetrini) i trovodni (u mreama visokog napona i simetrinim mreama srednjeg
i visokog napona).

L1
L2
L3

A1

*
W1
*
W2

A2

*
W3

A3
V2

V1

V3

Slika 4.7.1. Shema etverovodnog sustava

P = P1 + P2 + P3

L1
L2
L3

A1

*
W1
*
W2

A2

*
W3

A3
V1

V2

V3

UMJETNA
NULTOKA
Slika 4.7.2. Shema trovodnog sustava

PT = P1 + P2 + P3

65

L1

P1

L2

S1

P2
S2

P1

P2
P1

S2

S1

L3

P2

S2

S1

N A

A
a
W1

A1

A2

W2

W3

A3

N A

V3

V1

V2

Slika 4.7.3. Shema etverovodnog sustava

PT = P1 + P2 + P3

L1
L2

P1

P2

S1

S2

P1
S1

L3

S2

P1

P2

S1

W1

A1

P2

W2

A2

S2

W3

A3

A
a

A
b

V3

A
b

V2

UN
b

V1

Slika 4.7.4. Shema trovodnog sustava

PT = P1 + P2 + P3

4.8. MJERENJE DJELATNE SNAGE TROFAZNIH TROILA

METODOM DVA VATMETRA (ARONOV SPOJ)
Pomou Aronovog spoja se mjeri snaga nesimetrinih trofaznih sistema bez
nulvodia. Ako jedan od vatmetra pokazuje u minus preklopkom preklopimo
naponsku granu (ali u formulu ulazi kao minus) ili iskljuimo izvor i okrenemo strujnu
granu (kod vatmetara koji nemaju preklopku).
p = u1i1 + u2i2 + u3i3
i1 + i2 + i3 = 0 i3 = i1 i2
p = u1i1 + u2i2 u3 (i1 + i2 )

p = i1 (u1 u3 ) + i2 (u2 u3 ) = i1u13 + i2u23 = p1 + p2

PT =

1 T
1 T
( p1 + p2 )dt = P1 + P2
pdt
=
T 0
T 0

Gdje je P1 + P2 srednja vrijednost koju vatmetar pokazuje.

66

Kada je naponski simetrian trovodni spoj sa simetrinim teretom, onda

moemo to mjeriti samo s 2 vatmetra.
L1
L2

A1

*
W1

A2

L3

*
W2

V1

V2

AMPERMETRI I VOLTMETRI SU TU SAMO ZBOG ZATITE.

Slika 4.8.1. Aronov spoj

PT = P1 + P2

Kod digitalnog vatmetara moe se mjeriti i metodom s 3 i metodom s 2

vatmetra, svejedno je. Ako je sustav simetrian digitalni vatmetri jo raunaju
ukupnu snagu, djelatnu, prividnu, jalovu i svata jo.
Ako imamo sluaj sinusnog valnog oblika napona i struje, mrea je naponski
simetrina i simetrino optereena, onda ovom metodom mjerimo jalovu snagu i
faktor snage.

P1 = I1U13 cos 1 = I1U13 cos(30 ) = 3IU cos(30 )

P2 = I 2U 23 cos 2 = I 2U 23 cos(30 + ) = 3IU cos(30 + )
Q = 3 (P1 P2 )
P1 P2
UI sin
tg
=
=
P1 + P2
3UI cos
3
1
1
cos =
=
2
2
1 + (tg )
P1 P2

1 + 3
+
P
P
1 2

67

Slika 4.8.2. Vektorski dijagram Aronova spoja za mjerenje djelatne snage

[ u( ) ] + [
2

u% =

1 %

u ( 2 )% ]

1 2

Slika 4.8.3. Otkloni vatmetara kod Aronova spoja u ovisnosti o faznom pomaku simetrinog tereta (lijeva slika) i
odreivanje faktora snage iz omjera otklona 1 i 2 vatmetara u Aronovu spoju

68

4.9. MJERENJE JALOVE SNAGE

Mjerni instrumenti koji mjere jalovu snagu nazivaju se varmetri. Izravno jalovu
snagu mjere indukcijski instrumenti. Indukcijski puno troe pa se ee koriste
elektrodinamski kojima se u naponsku granu ugrauje zakreta faze za 90o, ali
njihova tonost ovisi i o tonosti frekvencije mree. Elektrodinamski bez zakretaa
mjere djelatnu snagu.
Prikljuuju se kao vatmetri: Q = Q 1 + Q 2 + Q 3 . Primjena varmetara se
preporuuje pri nesinusnim trofaznim sustavima. Tamo gdje su samo naponi
simetrini mogue je mjerenje snage pomou obinih vatmetara prema spoju:

L1
L2
L3

A1

W1

V12

A2

V13

V23

A3

W2
W3

Slika 4.9.1. Mjerenje jalove snage

Koriste se specijalni vatmetri s boljom izolacijom.

Q1 = I1U 23 cos = I1 3U1 cos(90 ) = 3IU sin

1
(Q1 + Q2 + Q3 )
3

Q=

U12

U1
I1

U23

U3

U2

U31

Slika 4.9.2. Fazorski dijagram mjerenja jalove snage

69

5. MJERENJE ELEKTRINE ENERGIJE

Energija je integral snage po vremenu W = pdt , [W ] = Ws . Elektrina energija
t

je veliina koja karakterizira sposobnost elektrinog sustava da vri rad (kWh).

Elektrina energija se mjeri mjerilima elektrine energije, koja mogu biti
elektromehanika (analogna) i elektronika (analogna i digitalna) . Elektromehanika
se sastoje od statora i rotora (pokretnog i nepokretnog dijela). Brzina okretanja
rotora proporcionalna je snazi, pa je broj okretaja proporcionalan unutranjoj
energiji:
t2
t2
t2 d
W = Pdt = kdt = k
dt = k ( 2 1 ) .
t1
t1
t1 dt
Gdje je kutna brzina koja je proporcionalna snazi.
Broj okretaja: N =

2 1
.
2
1
N
k2
[k1 ] = Wh ; [k2 ] = okretaj
Wh
okretaj
W = k 2N = k1 N =

Elektromehanika mjerila imaju brojilo. Za razliku od elektromehanikih

elektronika mjerila nemaju pokretnih dijelova, pa se zato esto nazivaju statika.
Elektronika mjere impulse, a ne okretaje. Konstanta se iskazuje u Wh/impuls.

kWh
Slika 5.1. Simbol za mjerila elektrine energije

5.1. MJERILA ISTOSMJERNE ELEKTRINE ENERGIJE

Primjenjuju se elektrodinamska i magnetomotorna (mali istosmjerni motor s
trajnim magnetom).
ISTOSMJERNI MOTOR S
TRAJNIM MAGNETOM
SUOTPORNIK
+

RS

~ 1V
T

Ah

Slika 5.1.1. Mjerila istosmjerne elektrine energije

70

Kod magnetomotornih brojila brzina okretanja rotora proporcionalna je padu

napona na Rs pa se magnetomotornim brojilom mjeri potroak elektriciteta (Ah), ako
je napon konstantan moe se kalibrirati u (Wh). Elektrodinamsko mjerilo radi na
principu da se motor, koji se sastoji od dva nepomina svitka kroz koja tee struja
troila, okree, a brzina okretanja rotora proporcionalna je istosmjernoj snazi.
Elektrodinamskim mjerilima mjeri se energija.

5.2. MJERILA IZMJENINE ELEKTRINE ENERGIJE

Mjerila izmjenine elektrine energije moraju biti tona i pouzdana zbog
obrauna potroka elektrine energije. Zbog toga je tonost propisana:
- za NN mree razred tonosti je 2 ili manji;
- za VN mreama razred tonosti je 0,5 i 0,2.
Hep tvrdi kako i u Hrvatskoj ima priblino 2.000.000 brojila.
Razred tonosti se kod brojila odreuje kao pogreka u odnosu na pokazivanje. Vijek
trajanja elektromehanikog mjerila je 30 do 40 godina. U mreama izmjenine
energije rabe se mjerila za radnu, jalovu i prividnu energiju, a osim toga mogu biti
jednofazna ili trofazna, a mogu biti i jednotarifna, dvotarifna ili vietarifna. Tarife se
koriste zato da se ujednai potronja el. energije kroz cijeli dan. U mjerni krug se
spajaju na jednak nain kao i vatmetri.

5.3. JEDNOFAZNA MJERILA DJELATNE ELEKTRINE ENERGIJE

Elektromehanika su obino indukcijska (Ferraris-ova). Nain rada je kao i kod
indukcijskih pokaznih jedino to se ploa moe okretati.

PU

AKTIVNI ZAKRETNI
MOMENT UZORKUJU
OVA DVA MAGNETA

TRAJNI
MAGNET
(PRIGUUJE
BRZINU
OKRETANJA)

BROJANIK

Slika 5.3.1. Jednofazna mjerila djelatne elektrine energije

Aktivni zakretni moment: M A = k A IU cos = k A P

k N
Protumoment (magnet): M B = B
t
W = pt = kW N

71

Elektromehanika mjerila se proizvode s razredom tonosti 0,5, 1 i 2.

Definirani referentni uvjeti za razred 2:
- temperatura okoline
- odstupanje od uspravnog poloaja
- odstupanje napona od referentnog
- odstupanje frekvencije od nazivne
- izoblienje valnog oblika
- magnetsko polje ne smije uzrokovati pogreku od

232oC
0,5o
manje od 1%
manje od 0,5%
3%
0,3%

Uz referentne uvjete i cos=1 za podruje struje od 10% nazivne struje do

najvee struje (2, 3 ili 4 puta IM) pogreka ne smije biti vea od 2% pokazane
vrijednosti.
Ako je cos<0,5 induktivno i >0,8 kapacitivno, onda se smanjuje podruje
struje od 20% do najvee. Kad utjecajne veliine izlaze iz referentnog podruja
definirane su jo dodatne pogreke koje mogu biti do 3%.

5.4. ELEKTRONIKA MJERILA ELEKTRINE ENERGIJE

u(t)

i(t)

ANALOGNO
MNOILO
u(t)i(t)

U
f

DIGITALNO
BROJILO

Slika 5.4.1. Elektronika mjerila elektrine energije

Mnoenje na naelu Hallovog efekta. Tonosti 2%, 1% i 0,5%.

72

U
I

iu = k u* u

B
i
UH

U
f

DIGITALNO
BROJILO

ANALOGNO MNOILO
HALLOV OSJETNIK
TU SE MJERI HALLOV NAPON

Slika 5.4.2. Blok shema s Hallovim osjetnikom

u H = u (t )i (t )c

uH je Hallov napon, a c je neto.

u H = kbiu = k N iu
Za tonija mjerenja koristi se amplitudno-irinska modulacija impulsa.
Dvostruka modulacija, frekvencija je nekoliko kHz.
u

Au

Au
t

T1
T

Slika 5.4.3. Naelo rada amplitudno-irinske modulacije impulsa

Au = k 2 I
T
Au = k 2 I 1 = k 2 k1 IU = kIU
T
T1
= k1U
T
Tonost prikazanog sklopa je 0,5 i 0,2%. Impulsi predstavljaju broj kvanata
energije. Broj impulsa je jednak utroku energije. Za to slui sklop koji pretvara
napon u impulse.

73

5.5.

ELEKTRONIKA
ENERGIJE

DIGITALNA

MJERILA

ELEKTRINE

Rade kao moderna digitalna mjerila snage gdje se oba signala napona i struje
sinkrono uzorkuju i dalje dorauju, tj. integrira se snaga po vremenu=energija.
p%
2

1
0,12

5.6.

ELEKTRONIKO BROJILO

INDUKCIJSKO BROJILO

10

I/I N

Slika 5.5.1. Elektronika digitalna mjerila elektrine energije

PREDNOSTI
ENERGIJE

ELEKTRONIKIH

MJERILA

ELEKTRINE

Pogreke kod elektronikog su manje. Elektronika mjerila su skuplja, ali imaju niz
prednosti:
- veu tonost kroz cijelo mjerno podruje;
- veu opteretivost;
- niu vlastitu potronju;
- niu struju pokretanja (1% INAZ);
- ne osjetljivi na poloaj;
- niz dodatnih mogunosti (mjerenje maksimalne snage u svakom tarifnom
razdoblju, elektroniko oitavanje s prijenosnim nainom itanja, mogunost
daljinskog oitavanja, limitiranje snage, daljinsko prebacivanje transformatora
-> postoji i kod elektromehanikih).

5.7. TROFAZNA MJERILA

Elektromehanika trofazna mjerila izvode se s dva ili tri sustava, spojeni na
zajedniko vratilo. Elektronika trofazna mjerila energije se zbrajaju elektronikim
putem. U trofaznom sustavu bez nulvodia rabe se dva mjerna sustava Arronov spoj.
U trofaznoj s nulvodiem rabe se tri mjerna sustava.
Arronov spoj vrijedi kada je zbroj sve tri fazne struje jednak nuli. Mjerila jalove
energije spajaju se isto kao i jedno mjerilo za djelatnu energiju.
Znaajke mjerila izmjenine elektrine energije:
- vrsta elektrine energije koja se mjeri (djelatna, prividna ili jalova energija);
- jednofazno ili trofazno mjerilo;

74

nazivni napon;
nazivna i najvea struja (preoptereenja), kod elektromehanikih 300, 400,
500, 600% 7IN, kod elektronikih do 2.000%;
nazivna frekvencija (50 ili 60 Hz);
konstanta mjerila;
razred tonosti;
broj tarifa.

75

6. MJERENJE NAPONA I STRUJE

Mjerenje napona i struje provodi se raznovrsnim elektrinim mjernim
instrumentima i ureajima koji se meusobno razlikuju po mjernom opsegu,
vlastitom potroku, frekvencijskom podruju, tonosti, opteretivosti, praktinosti itd.,
o emu bezuvjetno treba voditi rauna pri njihovom izboru.
Analogna mogu biti elektromehanika i elektronika. Ampermetri i voltmetri se
razlikuju prema vrijednosti koje mjere (srednja, efektivna, tjemena), po razredu
tonosti, po potroku i frekvenciji, po preopterivosti, osjetljivosti na smetnje...
Osnovno naelo pri mjerenju je da mjerilo ne utjee na mjernu veliinu.
Mjerenje je ispravno samo onda kada je odabrana mjerna metoda i oprema koja
nee ili e neznatno promijeniti mjerni signal. Veina mjeri istosmjernu i efektivne
vrijednosti izmjeninog signala.
Instrumenti s odzivom na efektivnu vrijednost (elektrodinamski, s pominim
eljezom, elektrostatski, bimetalni, instrumenti s termopretvornikom i indukcijski).
Srednja vrijednost DC/AC s pominim svitkom i pominim magnetom
(frekvencija mora biti vea od 10Hz).
Srednje ispravljene vrijednosti izmjeninog signala mjeri instrument s
pominim svitkom i magnetom i ispravljaem.
Tjemene vrijednosti izmjeninog signala mjeri instrument s pominim svitkom
i magnetom i ispravljaem i kondenzatorom.

Slika 6.1. Shema za mjerenje tjemene vrijednosti signala

Veina se kalibrira u efektivne vrijednosti

U o

U M+
= U ef =
2

Samo za sinus pokazuju pravu efektivnu vrijednost, a ostale pokazuju krivo

Fob =

U ef

= 1,111
U is
U
Ftj = M = 2 .
U ef

76

Postoje mjerenja kada treba ispravno izmjeriti tjemenu vrijednost (mjerenje

probojne vrstoe) ili srednju ispravljenu vrijednost (pri magnetskim mjerenjima za
odreivanje tjemene vrijednosti magnetske indukcije).
Digitalni instrumenti su u poetku mjerili samo istosmjerne vrijednosti (DVM),
a zatim s odzivom na srednje ispravljene vrijednosti, a danas postoje digitalni
instrumenti s odzivom na efektivne vrijednosti (oznake RMS ili TRMS -> skupi, +
(DC+AC))->efektivna vrijednost cijelog signala, a ta vrijednost je jednaka onoj koju
mjere elektromehaniki s odzivom na efektivne vrijednosti.
Efektivna vrijednost pulsirajueg signala (instrumenti bez oznake AC + DC)
2
2
U ef = U DC
+ U AC
.

6.1. MJERENJE NAPONA

Voltmetrom se mjeri razlika potencijala izmeu dvije toke strujnog kruga.
A
ELEKTRONIKI
SKLOP

U1

RE

U1

U1 = E

Slika 6.1.1. Mjerenje napona

Prema Theveninovom teoremu svaki strujni krug izmeu dvije toke moe se
nadomjestiti s elektromotornom silom i unutarnjim otporom, te emo to tu iskoristiti.
E

RE

RV

U2

Slika 6.1.2. Mjerenje napona uz pomo Theveninovog teorema

2
2
U ef = U DC
+ U AC

U2 = E

pr =

RV
RV + RE

U 2 U1
RV
1
RE
=
1 =
=
R
U1
RV RE
RE + RV
1+ V
RE

Zbog svog unutranjeg otpora voltmetar mjeri manji napon. Sistemska

R
pogreka ovisi o V (to je omjer vei, manja je pogreka). Naponi se mjere u
RE
rasponu od 0,1 do 1.000 V. Pri mjerenju manjih napona (<0,1V) treba voditi rauna
o smetnjama (skripta LV izvori smetnji). to je faktor potiskivanja smetnji (dB) vei

77

lake emo ispravno izmjeriti mali napon. Teorijska granica osjetljivosti voltmetra
odreena je s
E = 4k BTRf (skripta LV).

Gdje je kB Boltzmanova konstanta, T je temperatura u Kelvinima, R je otpor, a

f je irina frekvencijskog pojasa u Hz.
Napon uma se smanjuje smanjivanjem otpora R, f (filtri) smanjivanjem
temperature T. Analogni instrumenti s analognom kazaljkom imaju mali frekvencijski
pojas 1Hz, digitalni imaju frekvencijski opseg jednak polovini oitanja u sekundama.
E/V
1k

DMM

NVM

EVM

1m

I
OR
TE

KA
JS

IC
AN
R
G

TI
OS
IV
J
TL
JE
S
O

1n

1p

1k

1M

1G

1T

1P(PETA)

R/

OTPOR NAPONSKOG IZVORA

Slika 6.1.3. Teorijska granica osjetljivosti voltmetara

DMM su Digitalni multimetri, NVM su nanovoltmetri koji su optimizirani za

mjerenje vrlo niskih napona, a EVM su elektrovoltmetri (elektrometri).

6.1.1. ELEKTROMETRI
Elektrovoltmetri su osjetljivi istosmjerni digitalni voltmetri s ekstremno velikim
ulaznim otporom (Rin) koji iznosi 100 T, te gotovo ne optereuju izvor. Standardnim
voltmetrima se moe mjeriti do 1.000 V. Za mjerenje veih napona primjenjuju se
dodatni mjerni ureaji (djelitelji napona, naponski transformatori i induktivno dijelilo).

78

6.1.2. OTPORNIKA DJELILA

Ohmski djelitelji napona se izrauju od otporne ice malog temperaturnog
koeficijenta, kako njihov otpor ne bi ovisio o temperaturi okoline i struji optereenja.
Upotrebljavaju se za mjerenje visokih istosmjernih, izmjeninih i udarnih napona. Pri
mjerenju izmjeninih, a naroito udarnih napona, potrebno je da parazitni
induktivitet, vlastiti kapacitet i kapacitet prema zemlji budu to manji. Mali vlastiti
induktivitet i kapacitet se postiu prikladnim nainom namatanja, dok se kapacitet
prema zemlji smanjuje zatitinim prstenima ili zaslonima raznih oblika.

R1

R2

Slika 6.1.2.1. Otporniko dijelilo

6.1.3. FREKVENCIJSKO-KOMPENZACIJSKA DJELILA

Frekvencijsko-kompenzacijska dijelila imaju irok frekvencijski opseg i koriste
se za promatranje impulsa i mjerenje prijelaznih pojava.
R1C1 = R2C2

R1

C1

R2

C2

Slika 6.1.3.1. Frekvencijsko-kompenzacijsko dijelilo

6.1.4. KONDENZATORSKA DJELILA

Kapacitivni djelitelji se upotrebljavaju pri mjerenju izmjeninih i udarnih
napona. Sastoje se od visokonaponskog kondenzatora kapaciteta C1.

C1

C2

Slika 6.1.4.1. Kondenzatorsko dijelilo

79

6.1.5. NAPONSKI TRANSFORMATORI

a
V

Slika 6.1.5.1. Naponski transformatori

6.1.6. INDUKTIVNO DJELILO

Induktivno dijelilo se sastoji od vie (u praksi 8) naponski auto-transformatora
koji su kaskadno povezani. Relativna tonost do

1 107 .

10

10

10
8

7
6

4
3
2
1
0

U1

3
2
1
0

2
1
0

U1
Slika 6.1.6.1. Induktivno dijelilo

Kondenzatorska dijelila, naponski transformatori i indukcijska dijelila se koriste

za izmjenine napone od 50 do 150 Hz.
U trofaznim trovodnim sustavima sva tri linijska napona mogu se mjeriti sa
samo dva naponska transformatora.
L1
L2
L3
A

L1

V
L1

L2

V
L3

L1

L3

L3
V
L1 - L3
Slika 6.1.6.2. Mjerenje linijskih napona s dva naponska transformatora

L2

80

Upotreba visokih napona u elektrotehnici, a naroito u prijenosu elektrine

energije na vee daljine, zahtijevala je razvoj posebnog, vrlo opirnog podruja
mjerne tehnike koja obrauje specifinu problematiku visokonaponskih mjerenja.
Jedan dio problema tog podruja svodi se na samu problematiku mjerenja visokih
napona, dok se drugi odnosi na nain dobivanja visokih napona potrebnih za
visokonaponska ispitivanja.
U visoko naponskim laboratorijima za mjerenje visokih istosmjernih i tjemenih
izmjeninih koriste se kuglasta iskrita. Kuglasta iskrita su jednostavno, pouzdano i
ve vrlo rano uvedeno rjeenje za mjerenje tjemene vrijednosti napona. Njihova
konstrukcija i primjena su detaljno definirani.
Mjerenje kuglastim iskritima zasniva se na injenici da do proboja kroz zrak
izmeu kugli dolazi samo onda, ako je tjemena vrijednost primijenog napona jednaka
ili vea od stanovite vrijednosti Up. To znai da e pri polaganom podizanju
primijenjenog napona doi do proboja u trenutku kad on upravo postigne tu
vrijednost. Probojni napon Up ovisi o razmaku kugli s i promjeru kugle D, a u manjoj
mjeri i o barometarskom pritisku i temperaturi zraka.

Slika 6.1.6.3. Kuglasta iskrita

Proboj kroz zrak je definiran, D je od 2 cm do 200 cm. Napon je od 5 kV do

vie MV.

81

S/D ,5 tonost mjerenja je 0,3%. Visokonaponski ureaji se obino ispituju

na udarne napone. Zrak 2-3 kV/mm.

Slika 6.1.6.4. Tjemene vrijednosti probojnih napona u kV za jednopolna kuglasta iskrita kod 20oC i 1013 mbar za
izmjenini napon, negativni udarni napon i istosmjerni napon oba polariteta (Promjer D kugli u cm; vrijednosti
prikazane crtkano nisu pouzdane)

6.1.8. IZMJENINI KOMPENZATORI

Za vrlo konana mjerenje izmjeninog napona i umjeravanje izmjeninih mjerila
koriste se izmjenini kompenzatori:
1. kompenzatori s termopretvornikom
Izmjenino istosmjerni pretvornici na naelu termopara. Usporeuje se
efektivna vrijednost izmjeninog napona s vrijednosti istosmjernog napona, a
to se radi pomou termopara. Napon termopara razmjeran je snazi I 2 R kroz
grija. Grija se naizmjence grije pomou poznatog istosmjernog i nepoznatog
izmjeninog napona i to se vri dok se zagrijavanje ne izjednai (nulindikator).
Prvo izmjenini G (N=0), zatim istosmjerni G, oitamo UN sve dok ne bude
UX=UN (efektivna vrijednost).

UN

POZNATI I PROMJENLJIVI
NAPON

N
Up

1
1

POZNATI NAPON
TERMOPAR

NEPOZNATI NAPON
UX

GRIJA

Slika 6.1.8.1. Kompenzator s termopretvornikom

2. kompleksni kompenzatori
Dosad opisani izmjenini kompenzatori ne omoguavaju odreivanje
faznog pomaka mjerenih izmjeninih napona i struja, jer se kompenzacija
provodi tek nakon njihova pretvaranja u istosmjerne veliine. Ako se eli

82

kompenzacionim metodama odrediti i fazni pomak izmjeninih veliina,

upotrebljavaju se tzv. Kompleksni kompenzatori. U njihovom pomonom krugu
tee izmjenina struja, ija se veliina mjeri jednim od dosad opisanih
kompenzacionih postupaka. Pri manjim zahtjevima u pogledu tonosti mjeri se
pomona struja preciznim instrumentom s pominim eljezom, ili
elektrodinamskim instrumentom.

A
M
R
N
Ux

Slika 6.1.8.2. Kompleksni kompenzator

6.2. MJERENJE STRUJE

C
ELEKTRONIKI
SKLOP

I1

RI

I1

I1 = I

Slika 6.2.1. Mjerenje struje

U mjerenju struje pomae nam Nortonov teorem (svaki strujni krug se moe
nadomjestiti strujnim izvorom i unutranjim otporom izvora).
I

RI

RA

A
I2

Slika 6.2.2. Mjerenje struje uz pomo Nortonovog teorema

RI RA
RI
R + RA
I2 = I I
=I
RA
RI + RA
I I
RI
RA
pr = 2 1 =
1 =
I1
RI + RA
RI + RA
Pogreka je manja to je RA manji.

83

+
I
RS

Slika 6.2.3. Mjerenje struje pomou suotpornika

T
P1
S1

P2
+ S2

Slika 6.2.4. Mjerenje struje pomou mjernog transformatora

Ampermetri za srednje vrijednosti struja mA do nekoliko desetaka A izvode se

suotpornicima (mjerimo pad napona na suotporniku) i on je normiziran 60 mV i 150
mV (analogni). Digitalni nema normizacije i pad napona moe biti vei ili manji
(jeftiniji instrumenti 200 mV ili vie, kod skupljih je taj pad napona manji 20 V).

6.2.1. MJERENJE MALIH STRUJA

Vrlo male istosmjerne struje (reda fA) mjere se galvanometrima (vrlo osjetljivi
elektromehaniki instrumenti sa zakretnim svitkom i magnetom) i elektrometrima.
I
+
RN

ELEKTROMETAR

POZNATI OTPORNIK

Slika 6.2.1.1. Mjerenje elektrometrom uz pomo poznatog otpornika

U = 1mV
RN = 1012

I = 1015 A
Jo manje struje se mogu mjeriti tako da se mjeri pad napona na
kondenzatoru (integrira se naboj na kondenzatoru).

84

I
+

ELEKTROMETAR

CN

POZNATI KONDENZATOR

Slika 6.2.1.2. Mjerenje elektrometrom uz pomo poznatog kondenzatora

Q C NU
=
t
t
t = 15 min I = 10 19 A
I=

6.2.2. MJERENJE VELIKIH STRUJA

Za mjerenje velikih istosmjernih struja suotpornici se izrauju odvojeno od
instrumenata i malog su otpora. Za mjerenje izmjenine struje u irokom
frekvencijskom opsegu do 1 GHz i impulsa velike strmine 1010 A / s koriste se posebno
izvedeni suotpornici (koaksijalni oblik).
Za velike izmjenine struje se koriste strujni mjerni transformatori (ampermetri
koji su zahtijevali prekidanje strujnog kruga). U novije vrijeme bez prekidanja
strujnog kruga -> strujna klijeta vee struje od 100 A do 100 kA.
Rade najee na naelu strujnog transformatora

6.2.2. Mjerenje velikih izmjeninih struja uz pomo strujnih klijeta

Ako elimo mjeriti pulsirajue pojave koristit emo Hallov osjetnik. Ima
graninu pogreku od oko 1%. Osjetljivost struje se moe poveati poveanjem
namota.

85

6.2.3. Mjerenje velikih izmjeninih struja uz pomo Hallovog osjetnika

6.2.3. ELEKTRONIKI KOMPENZIRANA MJERILA

Vee tonosti postiu se elektroniki kompenziranim mjerilima (strujni
transformator i Hallov osjetnik). Glavni uzrok pogreke je struja magnetiziranja koja
je manja to je manja indukcija u magnetskom polju. Smanjenje struje
magnetiziranja se izvodi povratnom vezom s kojom se stvaraju protuamper zavoji
koji smanjuju indukciju u magnetskom krugu.

Slika 6.2.3.1. Elektroniki kompenzirana mjerila strujni transformator

I1 N1 = I 2 N 2
N I
I1 = 2 2
N1

86

Slika 6.2.3.2. Elektroniki kompenzirana mjerila Hallov osjetnik

i = N 2i2

6.2.4. MJERILO MAGNETSKOG NAPONA (ROGOWSKIJEV SVITAK)

Trenutne vrijednosti struje, strujni impulsi velike strmine do 1 10? i izmjenine
struje preko 100 A do 100 kA i vie. Dugaki jednoliko i gusto namotani svitak
namotan na savijenu nemagnetsku jezgru. Moe mjeriti struje i bez integratora, ali
samo izmjenine poznate frekvencije

U SI = 4MfI M .

Slika 6.2.4.1. Rogowskijev svitak

e =M

di
= UM
dt

Gdje je M meuinduktivitet.

M =

AN0
L

Gdje je A presjek zavoja, N broj zavoja, a L je duljina.

u = uM dt = M di = Mi

87

u=

M
i = ki
RC

Ako je struja sinusna pokaznik se moe kalibrirati da pokazuje vrijednost

umnoka ieff.

88

7. MJERENJE DJELATNOG OTPORA, IMPEDANCIJE I

ADMITANCIJE
7.1. MJERENJE VELIKIH OTPORA
Kod mjerenja velikih otpora treba voditi rauna o unutranjem otporu mjerila,
otporima izolacije prikljunih vodia i otporu izolacije prema zemlji i kliznim strujama
(voenje po povrini izolatora).
TU TEKU KLIZNE STRUJE
IZOLATOR

VODLJIVI
POJAS

A
MJERILO
NAMOT
IZOLACIONI
OTPOR

Slika 7.1.1. Mjerenje velikih otpora klizne struje

Slika 7.1.2. Struja polarizacije i provoenja

89

Polarizacijom nazivamo pojavu zakretanja postojeih elektrinih dipola u

smjeru polja i stvaranje novih elektrinih dipola pod utjecajem elektrinog polja. Ovisi
o strukturi izolacije (ostarjelosti), temperaturi i o vlanosti izolacije. Temperatura
znatno utjee na otpor izolacije (10oC nia temperatura znai dvostruko vei otpor
izolacije).

7.2. MJERENJE MALIH OTPORA (<1 )

Kod mjerenja malih otpora treba voditi rauna o nainu prikljuivanja (otpor
prikljunih vodia i kontaktnih spojeva), temperaturi...
Tonost mjerenja otpora ovisit e o klasi tonosti upotrebljenih instrumenata i
veliini njihovih otklona. Poeljno je da otkloni budu to blie punom otklonu. Za
preciznija mjerenja upotrebljavaju se instrumenti klase 0,2 (ili ak 0,1) s mnogo
mjernih opsega, tako da se mogu dobiti zadovoljavajui otkloni. U blizini punog
otklona postiu se s instrumentima klase 0,2 sigurne granice pogreaka mjerenog
otpora od oko 0,5%. Bitno ue granice pogreaka postiu se digitalnim multimetrom.
Upotrebom odgovarajuih instrumenata mogu e pomou ove metode mjeriti
otpori od oko 10-6 do 1012 .
Pri mjerenju malih otpora treba voditi rauna o nainu prikljuivanja
instrumenta, kako bi se izbjegao utjecaj otpora spojnih mjesta. To emo objasniti na
primjeru. Na sl. 7.2.1. prikazana je jedna stezaljka nekog malog otpora, npr.
stezaljka namota jednog stroja. Kraj namota je zalemljen na svornik S, koji je
pomou matice M1 pritegnut na izolacionu plou P. Svornik se oslanja na donju
stranu izolacione ploe svojim proirenim dijelom.
Kako bi se izmjerio otpor namota, dovodi se struja I preko voda s kabelskom
stopicom K1, koja je pritegnuta maticom M2. Milivoltmetar neka je prikljuen preko
iljka na stopicu K1. Da bismo razmotrili ispravnost ovakvog naina spajanja
instrumenta, pretpostavimo da izmeu kabelske stopice K1 i svornika S postoji
prelazni otpor R'K od oko 10-4 , to treba oekivati. Izmeu iljka i kabelske stopice
moe se oekivati neto vei prelazni otpor R''K, npr. oko 10-3 . Druga stezaljka
namota nije prikazana, ali pretpostavimo da je spajanje izvedeno na isti nain.
Elektrika shema takvog spoja s ucrtanim prelaznim otporima prikazana je na sl.
7.2.1. Prijelazni otpor R''K izmeu iljka i stopice spojen je u seriju s otporom RV
milivoltmetra, koji redovno iznosi nekoliko desetaka oma, dakle znatno vie od otpora
R''K. Stoga se utjecaj otpora R''K na struju IV milivoltmetra moe potpuno zanemariti.
To se ne moe rei za otpore R'K jer se oni nalaze u seriji s malim otporom RX
namota, tj. milivoltmetar nee mjeriti samo pad napona na otporu RX, ve i na
prelaznim otporima R'X. Zato e nastati pogreka u mjerenju otpora:

p=

2 R 'K
100%
RX

90

Ta pogreka moe biti vrlo velika , ako je RX malen. Npr. ako je RX = 10-3 i
R'K = 10-4 ona iznosi ak 20%. Prema tome je ovakav nain prikljuivanja posve
neispravan.
Na sl. 7.2.2. prikazana je druga mogunost. Milivoltmetar je prikljuen na
namot pomou kabela koji zavrava s kabelskom stopicom K2, pritegnutom maticom
M2. Sada e struja I tei jednim dijelom stopice K1 preko prelaznog otpora R'K na
svornik. Drugi dio struje tei e iz stopice K1 preko stopice K2 u svornik. Zbog
jednostavnosti pretpostavimo da je prelazni otpor izmeu stopice K1 i K2, te izmeu
stopice K2 i svornika, takoer R'K. Elektrika shema ovog spoja s ucrtanim prelaznim
otporima prikazana je na sl. 7.2.2. Zbog grananja struje I preko stopice K2 nastat e
pogreka:

p=

2 R 'K
100%
3RX

Pogreka je neto manja nego u prvom primjeru, ali jo uvijek prevelika. Za RX

= 10-3 i R'K = 10-4 iznosi 7%. Prema tome je i ovaj nain spajanja posve
neispravan.
Na sl. 7.2.3. prikazan je ispravni nain spajanja. Voltmetar je prikljuen preko
iljaka koji su pritisnuti izravno na svornike, pa milivoltmetar ne mjeri pad napona na
prelaznim otporima R'K. Ovo razmatranje vrijedi i kada male otpore mjerimo pomou
ostalih metoda za mjerenje malih otpora (Thompsonov most i kompenzacijska
metoda).

Slika 7.2.1. Neispravan prikljuak voltmetra kod mjerenja malih otpora

91

Slika 7.2.2. Neispravan prikljuak voltmetra kod mjerenja malih otpora

Slika 7.2.3. Ispravan prikljuak voltmetra kod mjerenja malih otpora

Utjecaj termonapona
primjenom istih vodia.

se

moe

smanjiti

izjednaavanjem

temperature

92

7.3.

MJERENJE DJELATNOG OTPORA

INDUKTIVITETA U-I METODOM

SVITKA

VELIKOG

i
IS

E
Ri + R
L

Slika 7.3.1. Mjerenje djelatnog otpora svitka velikog induktiviteta U-I metodom (shema spoja i prijelazna pojava
nakon ukljuivanja istosmjernog napona)
t

i = I S 1 e

E
IS =
R
L
T=
r

Slika 7.3.2. Shema spoja mjerenja djelatnog otpora svitka velikog induktiviteta ??
t

i=

1
e

RL + RS + RA

T=
u = iRL + L

L
RL + RS + RA

di
EL
= iRL +
(RL + RS + RA )T
dt
t

u = iRL + Ee

93

I S* RL

t
Slika 7.3.3. ??
t

u iRi + Ee
R + R + RA
=
= ri L t S
i
i
e 1
r RL RL + RS + RA 1
pr = mj
=
t
RL
RL
e 1

rmj =

1 RL + RS + RA
+ 1
t T ln
RL
prz

Vrijeme t je vrijeme potrebno da postignemo zadovoljavajue malu pogreku.

Primjer:
Izmjeriti otpor namota velikih transformatora, T=300 s, RL=9,7 m, L=3 H, E=2 V.
Uz ove uvjete treba ekati vie od pola sata da pogreka bude manja od prz=0,2 %.

3H
1 10m

ln
+ 1 = 1.875s 31 min
10m 0,2% 9,7m
E = 60V
RS = 0,3
t

3H
1 0,31
ln
+ 1 = 1,6 min
0,31 0,2% 0,01

Poveanjem djelatnog otpora u krugu smanjili smo prijelaznu pojavu.

Nakon otvaranjem sklopke energija uskladitena u L je 0,5LI2, L se protivi
promjeni struje u induktivitetu se inducira napon koji nastoji tjerati istu struju.
Na oko 200 V struja pada na nulu.

94

Slika 7.3.4. ???

U
E
i
u

URL
i
TRENUTAK
ISKAPANJA

200 V

Slika 7.3.5. Prikaz struje i napona nakon otvaranja sklopke

Voltmetar prikljuimo tek da nema promjene struje. Kada iskljuimo prvo

dvopolno iskljuimo voltmetar, a potom sklopku (visoki naponi oko 200 V moe
otetiti voltmetar). Vijek trajanja sklopke poveavamo smanjenjem elektrinog luka.

Slika 7.3.6. Shema spajanja stroja koji sprjeava nastanak elektrinog luka

95

Slika 7.3.7. Prikaz napona i struje nakon iskapanja

sklopke uz uporabu stroja koji sprjeava nastanak
elektrinog luka

7.4. MJERENJE IMPEDANCIJE

U
, [Z ] = . Impedancija je kompleksna
I
veliina (fazori napona i struje pomaknuti) Z=R + jX. Oba dijela su funkcije
frekvencije (R zbog skin efekta).
Impedancija pasivnog elementa Z =

Slika 7.4.1. mjerenje impedancije

7.5. ADMITANCIJA

Im

|Z

Re

Slika 7.5.1. Kompleksni broj

96

1
1
= G + jB, [Y ] = = S
Z

1
R
X
G + jB =
= 2
j 2
2
R + jX R + X
R + X2
Y=

Slika 7.5.2. Admitancija

7.6. REALNI ELEMENTI ELEKTRIKIH KRUGOVA

Realni elementi elektrinih krugova redovito imaju sva tri parametra (R, L i C).
Postoje karakteristine veliine (otpornik otpor, ...) i parazitske veliine (otpornik
kapacitet i induktivitet).
Kod ianih otpornika dolazi vie do izraaja induktivitet.

Slika 7.6.1. Prikaz ponaanja otpornika u odnosu na

poveavanje frekvencije koji u sebi ima dosta
parazitskog induktiviteta

97

C
R

f/Hz
Slika 7.6.2. Kondenzator u irokom frekvencijskom opsegu

Svitak; prevladava L (R i C su parazitske veliine)

Z

f/Hz
Slika 7.6.3. Svitak u irokom frekvencijskom podruju

D = tg =

R G
=
X B

Gdje je D faktor gubitaka.

Faktor gubitaka D je omjer energije koja se pretvara u toplinu (gubi) i energije
koja se skladiti. Primjenjuje se kao mjera istoe kondenzatora (to je manji realni
je kondenzator blii idealnom).

Q=

X B 1
= = = tg
R G D

Gdje je Q Faktor dobrote.

Faktor dobrote Q se primjenjuje kao mjera dobrote (istoe) svitka (to je vei
realni je induktivitet blii idealnom).

98

7.7. MJERNI OTPORNICI, KONDENZATORI I SVICI

Mjerni otpornici, kondenzatori i svici nalaze najiru primjenu u elektronikoj
mjernog tehnici i susreu se u gotovo svim elektrinim mjernim instrumentima i
ureajima, kao predotpori, zakretai faze itd. esto se na osnovi usporedbe s njima
odreuju nepoznati otpori, kapaciteti i induktiviteti. Tonost mjerenja tada izravno
ovisi o tonosti upotrebljenih mjernih otpornika, kondenzatora ili svitaka, pa se oni za
potrebe najpreciznijih mjerenja izrauju ak u granicama pogreaka od 0,001 %.
Osnovni zahtjevi:
- da imaju poznatu karakteristinu vrijednost s malom nesigurnosti;
- da ne stare (ne mijenjaju vrijednost tijekom vremena);
- to manje podloni utjecajima okoline.

7.7.1. MJERNI OTPORNICI

Od materijala predvienih za izradu mjernih otpornika, naroito onih vrlo
preciznih, zahtijevamo da imaju visok specifini otpor, neznatan temperaturni
koeficijent otpora, neznatan termoelektrini napon prema bakru, konstantnost kroz
desetke godina, te da ne mijenjaju otpor zbog mehanikih naprezanja to nastaju od
trenje i udaraca. Takva svojstva u velikoj mjeri posjeduje manganin, legura bakra i
mangana s malim dodatkom nikla.
Mjerni otpornici se dijele na iane i slojne. Danas se umjesto ianih mjernih
otpornika sve vie upotrebljavaju slojni otpornici, kod kojih se na tijelo od porculana,
keramike ili stakla nanosi odgovarajuim tehnolokim postupcima tanki sloj metala,
metalnih oksida ili ugljika.
iani ica na valjkastom tijelu od porculana.
ica manganin (86 % Cu + 12 % Mn + 2 % Ni) ima veliku otpornost (0,430
mm2/m). Temperaturni koeficijent manganina je 10-5/K. Izrauju se od 10 do 1
M, za vee vrijednosti otpora koriste se slojni.
Slojni (na keramiko tijelo nanosi se metalni sloj) i do 1 G. Mala vremenska
konstanta (pogodni za visoke frekvencije).

1
L

1 + j 1 2 LC RC
jC
R

Z=
=R
2
2
2
2
2
1
1 + LC + R C
R + j L +
jC
X
L

tg =
= 1 2 LC RC =
R
R

(R + jL )

je mjerilo kvalitete mjernog otpornika. Kod dobrih mjernih otpornika je

reda veliine nS.

99

Pri niskim frekvencijama vrijedi

L
RC
R

gdje je

2 LC
zanemarivo.

7.8. ETALONI OTPORA

Slika 7.8.1. Etaloni otpora

Za vrlo tona laboratorijska mjerenja, rade se od manganske ice (izmeu 10

i 10 k). To su niskoohmski etalonski otpornici (do 100 ) i imaju etiri izvoda
(dva strujna i dva naponska) da se smanji prijelazni otpor. Granine pogreke su
manje od 0,001 %, a relativne godinje promjene otpora etalonskih otpornika ne
prelaze 10-6.
Otpornici iji je otpor vei od 100 imaju samo dvije stezaljke, pa je pri
njihovu badarenju ukljuen i otpor bakrenih dovoda, koji iznosi otprilike 10-4 .
Kada bi etalonski otpornici, iji je otpor manji od 100 , imali takoer samo svije
stezaljke, ne bi vie bio zanemariv prelazni otpor na njihovim stezaljkama, koji se od
sluaja do sluaja mijenja i katkada dostie iznos od 10-4 . Ne bi vie bile
zanemarive ni promjene otpora bakrenih dovoda, do kojih dolazi zbog promjene
temperature. Stoga ti otpornici imaju posebne naponske stezaljke prikljuene
izravno na krajeve manganinske ice. Tada padovi napona na strujnim dovodima i na
prelaznim otporima strujnih stezaljki ne utjeu na mjerenje, jer na njima nastaju
posve neznatni padovi napona zbog redovno vrlo slabih struja u naponskom krugu.

7.9. MJERNI SVICI

Pri izmjeninoj i istosmjernoj struji ponekad se upotrebljavaju mjerni svici iji
L
je vlastiti induktivitet poznat, djelatni otpor to manji, tj. vremenska konstanta
to
R
vea (reda ms), pri uporabi treba paziti na struju, a pri visokim frekvencijama na
inducirani napon. Etaloni relativne nesigurnosti 2 10 6 .

100

7.10. MJERNI KONDENZATORI

Zahtjev na mjerne kondenzatore je veliki izolacijsko otpor izmeu elektroda,
neznatan vlastiti induktivitet, kapacitet mora biti poznat, vremenski stalan, neovisan
o temperaturi, naponu i frekvenciji. Zbog gubitaka u kondenzatoru fazni kut izmeu
struje i napona nije 90o nego je neto manji.

P = UI cos = UI sin = U 2C sin U 2C U 2C tg

Tonost je 10 5 10 3 .

7.11. ETALONI KAPACITETA

Kapacitet etalonskog kondenzatora vrhunske tonosti odreuje se raunom,
oni moraju imati geometrijski oblik.
ZATITNI CILINDAR

1
4

5,6

1.

5.

3.

6.

l
TO SE MJERI

C24
ON NAS INTERESIRA
Slika 7.11.1. Thompson-Lampardov raunski etalon kapaciteta

C24 = 0 ln 2 l

l se mjeri interferometrom (postiu se tonosti od 1 107 ). Uporabni etaloni

kapaciteta su ploasti kondenzatori s izolatorom od tinjca, duika ili zraka, treba
paziti na najvii doputeni napon (mjerodavna tjemena vrijednost, a ne efektivna).

101

7.12. MJERENJE IMPEDANCIJE

Najee se mjeri djelatni otpor otpornika, kod svitaka induktivitet i faktor
dobrote, kapacitet i faktor gubitaka (kondenzatorska U-I metoda). Kada su pasivni
elementi isti, parazitski kapaciteti se mogu zanemariti pa se mjerenjem napona i
struje moe odrediti karakteristina veliina.
RA
+

RC

RA

Hz

UC
Slika 7.12.1. Mjerenje impedancije

Z =

U
I
2

R
U UC
1 R
pr =
= 1 + A 1 A
UC
2 XC
XC

102

8. MOSNE METODE
Osim mjernim instrumentima s izravnim oitanjem, izvode se elektrina
mjerenja i brojnim mjernim metodama koje omoguuju meusobnu usporedbu
poznatih i nepoznatih veliina. Za usporedbu je redovno potreban indikator koji se
dovodi na nulu odreenim runim ili automatskim ugaanjima poznatih veliina.
Mjerne metode openito omoguavaju mnogo tonija mjerenja nego mjerni
instrumenti s elektromehanikom pretvorbom pa se koriste za najpreciznija
laboratorijska mjerenja i badarenja.
Od mjernih metoda najpoznatije su mosne i kompenzacijske metode za
istosmjernu i izmjeninu struju.
Mosne metode omoguuju jednostavnu i neposrednu usporedbu impedancija,
a time i odreivanje nepoznatih impedancija pomou poznatih. Osnovni spoj je jo
poznat i kao Wheatstonov most.
Pogreka mosnih metoda je manja od 0,1 %. Tonost je odreena graninim
pogrekama ugraenih elemenata, te nesigurnosti mosta (nulindikatora).

8.1. OSNOVNI SPOJ

Slika 8.1.1. Osnovni spoj mosnih metoda

Z1Z 4 = Z 2 Z 3

Z1 Z 4 e

j ( 1 + 4 )

= Z 2 Z 3 e j ( 2 + 3 )

Z1 Z 4 = Z 2 Z 3

1 + 4 = 2 + 3
Ovom se metodom moe izmjeriti djelatni otpor, induktivitet, kapacitet, faktor
dobrote i gubitaka. Radne frekvencije su od 30 Hz do 300 MHz.

103

8.1.1.NULINDIKATOR ZA IZMJENINE STRUJE

Nekada se koristio vibracioni galvanometar s iglom od magneta.

Slika 8.1.1.1. Vibracioni galvanometar s iglom od magneta

0 =

D
J

Gdje je D direkciona konstanta, a J je moment tromosti.

Selektivni elektroniki voltmetri (10 puta osjetljiviji od vibracionih), frekvencije
2
16 Hz,50 Hz,60 Hz...
3
Najpogodniji su elektroniki nulindikatori s katodnom cijevi.
MJERENI
Y u0
x

U1
Uref

Ud

U2

Uref

U2

Uref

Uref

Slika 8.1.1.2. Elektroniki nulindikatori s katodnom cijevi

104

8.2. WIENOV MOST

Mosne metode mjerenja omoguavaju ne samo usporedbu nepoznatog i
poznatog kapaciteta, ve i odreivanje razlike kuta gubitaka jednog i drugog
kondenzatora. Kod Wienova mosta nalazi se u prvoj grani mjereni nesavreni
kondenzator predoen serijskom kombinacijom kapaciteta CX i otpora RX.

Slika 8.2.1. Wienov most

1
RX +
jC X

1
R4 = R2 +
R3
jC2

R
RX = R2 3
R4
R
C X = C2 4
R3
R
tg X = X = C2 R2
XX

105

Slika 8.2.2. Fazorski dijagram za Wienov most

RX jX X
R3
=
U BD = U

RX jX X + R3 jX 2 R3 + R4
R (R jX X ) R3 (R3 jX 2 )
U 4 X
RX + R2 + R3 + R4 j ( X X + X 2 )

8.3. MJERENJE KAPACITETA U-I METODOM

Slika 8.3.1. Mjerenje kapaciteta U-I metodom

2

1
1
1
U
1
2
1 + (tg )
Z = = R2 +
C =
=
I
C
C
U
C
1
C=
2fU

106

Za sinusni napon:

u = U1N cos t + U 3 M cos 3t

i=C

dU
U
= CU1M sin t + 3 3 M sin 3t
dT
U 1M

instrument za mjerenje napona i struje imaju odziv na srednju ispravljenu

vrijednost

2
U
U ' = 1,111U SI = 1,111 U1M 3 M

3
2
I ' = 1,111I SI = 1,111 C (U1M + U 3M )

8.4. SCHERINGOV MOST

Scheringov most se prvenstveno koristi za mjerenje kuta gubitaka elektrine
opreme i izolacijskih materijala, naroito na viim naponima. Takva mjerenja imaju
veliko praktino znaenje, jer omoguavaju ne samo uvid u kvalitetu izolacije, ve i u
njezino elektrino naprezanje. Naime, kut gubitaka ovisi o primijenjenom naponu,
odnosno o jakosti elektrinog polja u izolaciji. Kod veine izolacijskih materijala taj
kut najprije polagano raste, dok primijenjeni napon ne postigne odreenu vrijednost,
nakon ega nastaje naglo poveanje zbog pojave ionizacije. Poznato je da izolacija
ne smije biti dugo izloena djelovanju ionizacije, jer bi se zbog toga mogla otetiti.
Zato se redovno vrijednost pogonskog napona uzima nia od napona na kojem
nastaje ionizacija. Vidimo, dakle, da se mjerenjem naponske ovisnosti kuta gubitaka
dobiva mogunost ocjene da li je izolacija nekog elektrinog proizvoda ispravno
dimenzionirana. Stoga se Scheringov most upotrebljava pri ispitivanju izolatora,
provodnika, kondenzatora, kabela, strojeva, transformatora i raznih visokonaponskih
aparata.
10kV

ETALONSKI KONDENZATOR (tan=0)

CxRx

C2
N

R3

R4

C4

Slika 8.4.1. Scheringov most

107

tg 0

1
RX +
jC X

R4
R3

=
jC2
1 + jC4 R4
R
C
C X = C2 4 RX = R3 4
R3
C2

tg X =

RX
= R4C4
XX

Pri mjerenju malih kapaciteta posebnu panju treba posvetiti utjecaju

parazitskih kapaciteta, koji se uklanjaju oklapanjem ureaja, te se tako smanjuje
utjecaj okoline na njih.

8.5. GLYNNOV MOST

Usporedba mjerenog i etalonskog kondenzatora moe se ostvariti ako se u
donjem dijelu mosta upotrijebi posebni strujni transformator s odvojcima. Ovakvo
rjeenje se odlikuje velikom osjetljivou i vrlo malim naponima u donjem dijelu
mosta. Jedna varijanta takvog rjeenja je i Glynnov most.

I2

I1

CXRX

N3
N1

R1

N2

CN

ETALONSKI
(ZANEMARIVI GUBICI)

R
C

Slika 8.5.1. Glynnov most

I1 N1 = I 2 N 2
N
C X = CN 2
N1
C N << C
R1 << R
tg X = CR

Uravnoteenje se postie promjenom N1 i zatim primjenom R.

108

8.6. MJERENJE KAPACITETA ELEKTROLITSKIH KONDENZATORA

Slika 8.6.1. Prikaz dozvoljenog superponiranog izmjeninog napona

Na elektrolitski kondenzator se smije prikljuiti samo istosmjerni napon

odreenog polariteta. Ako se prikljui napon suprotnog polariteta ili ako se
istosmjernom naponu superponira nedoputeno velik izmjenini napon, dolazi do
razaranja tankog kemijskog sloja koji sainjava dielektrik kondenzatora.
Koristimo Wienov most
A

C3
CxRx

R3
C5

UDC

C2
R4
C4

SPRIJEAVA DA NAMOT
SEKUNDARA NE BI KRATKO
SPAJAO JEDAN DIO MOSTA

R2

SPRIJEAVA DA DC SIGNAL
IDE KROZ NULINDIKATOR

Slika 8.6.2. Mjerenje kapaciteta elektrolitskih kondenzatora

109

8.7. MJERENJE INDUKTIVITETA

A

Hz

Lx
Rx

Slika 8.7.1. Shema spoja za mjerenje induktiviteta bez magnetske jezgre

Z X = RX2 + (LX ) =
2

U
I

1 U
2
LX =
RX
I
Vrijedi za svitke iji su gubici jednaki i pri istosmjernom i izmjeninom naponu.
Mjeri se induktivitet svitka bez magnetske jezgre i gdje skin efekti nisu izraeni. Kod
mjerenja induktiviteta s magnetskom jezgrom moramo mjeriti drugom metodom i
zato taj induktivitet nazivamo efektivnim jer je Le neovisan o struji i jer je ovisan o
struji.

Slika 8.7.2. Shema spoja za mjerenje induktiviteta s magnetskom jezgrom

S = UI = Z I 2

P = UI cos = Re I 2
1
Q
2
Le = 2 (UI ) P 2 = 2
I
I

110

8.8. MOSNE METODE MJERENJA INDUKTIVITETA

8.8.1. MAXWELLOV MOST

Slika 8.8.1.1. Maxwellov most

LX = C4 L2 R3
R
RX = R2 3
R4
L X
X
Q= X =
= C4 R4
RX
RX

8.9. MJERENJE MEUINDUKTIVITETA

8.9.1. MJERENJE MEUINDUKTIVITETA U-I METODOM

Slika 8.9.1.1. Mjerenje meuinduktiviteta U-I metodom

M =

U
I

Moe se svesti na dva mjerenja samoindukcije.

1. korak svici se spoje u seriju tako da se podudaraju njihovi inducirani naponi
2. korak svici se spoje tako da se ne podudaraju njihovi inducirani naponi

111

Slika 8.9.1.2. Serijski spojeni svici

LA = L1 + L2 + 2 M

Slika 8.9.1.3. Inducirani naponi svitaka se oduzimaju

LB = L1 + L2 2 M
L LB
M = A
4

112

9. DIGITALNO RLC BROJILO

Moderna RLC mjerila rade na naelu mosne ili U-I metode. S RLC mjerilima
mjeri se impedancija, admitancija, otpori, vodljivost, kapacitet, induktivitet, faktori
gubitaka i dobrote i to od 50 Hz do 100 MHz. Granine pogreke su oko 0,3 %.

113

10. MJERENJE FREKVENCIJE

10.1. FREKVENTOMETAR S JEZICIMA
Na podruju niskih frekvencija dosta se upotrebljavaju frekventometri s
jezicima zbog svoje jednostavnosti, robusnosti i trajnosti. Njihov mjerni sistem se
sastoji od niza elinih pera u obliku jeziaca, koji titraju pod utjecajem
elektromagneta prikljuenog na mjerni izvor. Jezici su jednim krajem privreni na
nosa, dok mi je drugi kraj slobodan i svinut u obliku zastavice duge 3 do 5 mm, koja
je obino bijele boje zbog bolje uoljivosti. Izrauju se od elinih traka debljine od
0,1 do 0,5 mm, irine 3 do 5 mm i duljine 20 do 60 mm. Svaki jeziac rezonira na
drugu frekvenciju, koja se obino razlikuje od frekvencije susjednog jezica za 0,5
Hz. U posebnim izvedbama ta razlika iznosi 0,25 Hz.
Kada instrument nije prikljuen, vidi se niz jednakih, bijelih zastavica koje
miruju. Kada se instrument prikljui, nastaje pojaano titranje jezica, ija je
frekvencija mehanike rezonancije jednaka, ili jako blizu, dvostrukoj frekvenciji
izvora. To titranje stvara utisak kao da se bijela zastavica produljila. Ako podjednako
titraju jezici za 49,5 i 50 Hz, to onda znai da je frekvencija mjerenog izvora 49,75
Hz. Na taj se nain moe prosuditi vrijednost mjerene frekvencije u granicama od
0,1 Hz.
U Frahmovoj izvedbi 10.1.4. djeluje elektromagnet l na kotvu 2 koja zbog toga
neznatno vibrira. Te se vibracije prenose preko elastine ploice 3 na jezice 4, od
kojih jae titraju samo oni koji su blizu rezonanciji. Ovakvim rjeenjem postie se
manji potroak.
Privlana sila elektromagneta ovisi o kvadratu njegove struje, tako da u toku
jedne periode dolazi dva puta do privlaenja jeziaca. Zato je potrebno da frekvencija
mehanike rezonancije bude jednaka dvostrukoj frekvenciji mjerenog izvora.

Slika 10.1.1. Primjer pokazivanja frekventometra s jezicima

114

Slika 10.1.2. Primjer pokazivanja frekventometra s jezicima

Slika 10.1.3. Hartmann-Kempfova izvedba frekventometra s jezicima

Slika 10.1.4. Frahmova izvedba frekventometra s jezicima

115

F = k (1 cos 2f X t )

Instrumenti s jezicima koriste se za mjerenje frekvencija od nekoliko herca

do oko 1.500 Hz. Prikljuuju se slino kao i voltmetri i troe, ovisno o naponu za koji
su predvieni, do oko 10 VA. Izrauju se za izravni prikljuak od 65 do 500 V, dok se
na vie napone prikljuuju preko mjernih naponskih transformatora. Postiu se
granice pogreaka od 0,2 do 1 % mjerene frekvencije. Vea tonost lake se postie
pri veoj duljini jeziaca. Duljina jeziaca, a time i njihova vlastita frekvencija, mijenja
se s temperaturom, pa stoga nastaje pogreka od npr. 0,15 %/10oC.

10.2. FREKVENTOMETAR S KAZALJKOM

Za mjerenje frekvencije izmjeninih mrea razvijeno je mnogo razliitih
mjernih sistema s kazaljkom, koji omoguuju izravno oitovanje i registriranje
frekvencije. Njihovo mjerno podruje je obino vrlo usko zbog redovno malih
promjena za frekvencije mree. Izvode se npr. za mjerenje frekvencije od 49 do 51
Hz, ili ak za frekvencije od 49,9 do 50,1 Hz. Osnivaju se na razliitim principima, pa
se tako koriste kvocijentima mjerila indukcionog tipa, elektrodinamskog, ili ona s
pominim eljezom. Koriste se i instrumenti s unakrsnim svicima ili s pominim
svitkom u kombinaciji s poluvodikim ispravljaem.
Na sl. 10.2.1. prikazana je pojednostavljena izvedba frekventometra s
unakrsnim svicima i poluvodikim ispravljaem. Svitak S1 sistema s unakrsnim
svicima prikljuen je preko ispravljaa u Graetzovu spoju i kondenzatora kapaciteta C
na mjereni izvor. Drugi svitak tog sistema (svitak S2) prikljuen je na mjereni izvor
preko prigunice induktiviteta L. Pri naponu U i krunoj frekvenciji mjerenog izvora
teku kroz svitke struje:
I1 UC
U
I2
L

116

Slika 10.2.1. Pojednostavljena shema frekventometra s unakrsnim svicima

Slika 10.2.2. Ovisnost struja I1 i I2 o frekvenciji za shemu spoja prema sl. 10.2.1.

Struja kroz prvi svitak raste s porastom frekvencije, dok za struju kroz drugi
svitak vrijedi obratno (sl. 10.2.2.). Otklon instrumenta s unakrsnim svicima ovisi o
omjeru struja kroz svitke, pa je:
I

= f 1 = f (CL 2 )
I2

117

Vidimo da je otklon instrumenta funkcija mjerene frekvencije. Ovakav

jednostavan spoj ipak ne zadovoljava, jer je jako ovisan o viim harmoninim
lanovima mjerenog izvora. Pretpostavimo da se frekvencija izvora nije promijenila,
ali da oblik napona nije vie sinusan. Tada e se struja u grani s kondenzatorom
mnogo vie poveavati zbog superponiranih viih harmoninih lanova, nego struja u
grani s prigunicom. Zbog toga e se promijeniti omjer struja kroz jednu i drugu
granu, a time i otklon instrumenta, premda se frekvencija izvora nije promijenila.

Slika 10.2.3. Shema spoja frekventometra s unakrsnim svicima na ije pokazivanje praktiki ne utjeu vii
harmoniki lanovi

Slika 10.2.4. Ovisnost struja I1 i I2 o omjeru /1 za shemu spoja prema sl. 10.2.3.

118

Utjecaj viih hramonikih lanova bitno je smanjen spojem prema sl. 10.2.3.
Tu se u prvoj grani nalazi serijska kombinacija otpora R1, kapaciteta C1 i induktiviteta
L1, ija je frekvencija rezonancije neto iznad mjerenog frekvencijskog podruja. U
drugoj grani nalazi se samo prigunica induktiviteta L2. Ovisnost struje u prvoj i
drugoj grani o frekvenciji prikazana je na sl. 10.2.4. Mjerno podruje se odabire oko
1, gdje struja u prvoj grani raste s frekvencijom, a struja u drugoj grani pada, kao i
u izvedbi prikazanoj na sl. 10.2.1. Ovdje je, meutim, utjecaj viih harmoninih
lanova gotovo izbjegnut, jer na viim frekvencijama imaju oba kruga praktiki
jednaku impedanciju, kako se to razabire na sl. 10.2.4.
U novije vrijeme upotrebljavaju se frekventometri s pominim svitkom i
poluvodikim ispravljaima, gdje se mjerenje frekvencije svodi na mjerenje srednje
vrijednosti ispravljene struje kondenzatora. Srednja vrijednost struje kondenzatora je
tada upravno razmjena tjemenoj vrijednosti izmjeninog napona i njegovoj
I
frekvenciji U m = sr . Ako se osigura konstantna tjemena vrijednost izmjeninog
2 fC
napona, bit e otklon instrumenta s pominim svitkom upravno razmjeran mjerenoj
frekvenciji:

f =

I sr
.
2U mC

Konstantnu tjemenu vrijednost izmjeninog napona dobivamo uporabom

Zenerovih dioda, koje su preko predotpora Rp prikljuene na mjereni izvor napona
(sl. 10.2.5.), ija je amplituda znatno vea od Zenerova napona dioda. Zbog toga na
diodama vlada pravokutni izmjenini napon odreene amplitude. Kapacitet Cp slui

Slika 10.2.5. Mjerenje frekvencije pomou struje nabijanja kondenzatora

119

Slika 10.2.6. Frekventometar sa Zenerovim diodama i dvije frekventno ovisne grane

Za priguenje mjernog sistema, a otpor Ru za ugaanje otklona instrumenta.

Mjerni opseg ovakvih frekventometara poinje kod f=0. Obino se izrauju s vie
mjernih opsega. Ako se eli mjeriti samo jedno usko podruje frekvencije, npr. od 49
do 51 Hz, dodaje se jo jedna grana s prigunicom induktiviteta L (sl. 10.2.6.). Struja
IL prigunice opada s frekvencijom, a struja IC kondenzatora raste s frekvencijom, pa
e na nekoj odreenoj frekvenciji srednja vrijednost struje koja tee kroz instrument
biti jednaka nuli. im mjerena frekvencija vie odstupa od te frekvencije, bit e vea
razlika struja IL i IC, a time i vei otklon instrumenta. Na taj nain mogu se mjeriti
frekvencije na jednom uskom podruju, s granicama pogreaka manjim od 0,1 %.

120

11. USPOREDBENE METODE

11.1. HETERODINSKI FREKVENTOMETAR
Naelo rada heterodinskog frekventometra slino je djelovanju radio
prijemnika AM signala.

Slika 11.1.1. Heterodinski frekventometar

Mijea se napon iz oscilatora poznate i promjenljive frekvencije s naponom iz

oscilatora nepoznate frekvencije, te se nakon filtriranja dobiva napon ija je
frekvencija jednaka razlici tih dviju frekvencija. Ugaanjem poznate frekvencije moe
se postii da ta razlika bude jednaka nuli. ujemo kada je jednaka nuli.

f X f0 = 0
f X = f0

11.2. OSCILOSKOPSKA METODA

Slika 11.2.1. Osciloskopska metoda

Slika je stabilna kada je omjer poznate i nepoznate frekvencije cijeli broj. NX je

broj dodirnih toaka sekante u smjeru x. Na zaslonu se dobivaju Lissajousove
krivulje.

121

fX
f
N
= Y = X
f0
fX
NY

Slika 11.2.1. Lissajousove krivulje

122

12. DIGITALNO MJERENJE FREKVENCIJE

Slika 12.1. Digitalno mjerilo vremenskih intervala

Moe se jako tono mjeriti, jer se pomou etalonske frekvencije f 0 , dobivene

iz termostatiranog kvarcnog oscilatora, moe odrediti vrijeme t0 ak u tonosti od oko

10 8 .
Mjeri se vrijeme t X izmeu start i stop.

Slika 12.2. Prikaz mjernog intervala

tX
T0
1
T0 =
f0
N=

to je f 0 vei, vea je i razluivost. Star i stop impulsi nisu istovremeno

sinkronizirani s oscilatorom i zato dolazi do pogreke kvantizacije i odbrojavanja i ona
iznosi 1 impuls.

123

10 11 12 13

9 IMPULSA

tx
START

tx

STOP

t1

8 IMPULSA

t2

Slika 12.3. Mogue situacije pri mjerenju

t X = t1 + ( N 1)T0 + t
0 t1 T0
0 t 2 T0

'
t1 = t2 = 0 tmj
= ( N 1)T0

''
t1 = t2 = T0 tmj
= ( N + 1)T0

t X = ( N 1)T0
1
pr =
N
1
ur =
N 3

Slika 12.4. Ulazni bridovi

Kod niskih frekvencija povoljnije je mjeriti trajanje, npr. jedne periode mjerene
frekvencije.

Slika 12.5. Mjerenje u sluaju niskih frekvencija

124

12.1. DIGITALNI FREKVENTOMETAR

Gx

KOMPARATOR S
HISTEREZOM

fx

&

BROJILO
IMPULSA

DIGITALNI
POKAZNIK

DEKADSKO DJELILO
POMIE DECIMALNI
ZAREZ

G0

DD

f 0 /n

f0
10 MHz

T BISTABIL

OSCILATOR VRLO
STABILNE FREKVENCIJE

DIJELI FREKVENCIJU S DVA

10s
1s 1ms 10ms

Slika 12.1.1. Digitalni frekventometar

N f = Tb f X =
fX =
pr =

Tb
TX

Nf
Tb

1
T
= X
Nf
Tb

Gdje je N f broj izbrojenih impulsa.

Ako mjerimo niske frekvencije N f e se smanjivati, pogreka e se poveavati
i zato se kod niskih frekvencija mjeri trajanje periode.

Slika 12.1.2. Mjerenje niskih frekvencija digitalnim frekventometrom

TX = N pT0
fX =

1
TX

125

pr =

T
1
= 0
Np
TX

12.2. RECIPRONO DIGITALNO BROJILO

MJERI TRAJANJE PERIODA

PRILAGODNIK

PRILAGODNIK

VRATA
I SKLOP
ZA
SINKRONIZACIJU

BROJILO
N
PERIODA
N$1

MIKROPROCESOR

BROJILO
TRAJANJA
VREMENSKOG
INTERVALA
t

t x=

t N N2 T0
=
N
N
1
f x=
Tx

POSTOJI
SINKRONIZACIJA

G0

DIGITALNI
POKAZNIK

OITAVAMO
1 ILI 2

OSCILATOR
STABILNE
FREKVENCIJE

Slika 12.2.1. Reciprono digitalno brojilo

Vrata se otvaraju sinkrono s ulaznim signalom i onda su otvorena tono

odreen broj perioda.
Tonost mjerenja ne ovisi o frekvenciji f X ve samo o f 0 .

Slika 12.2.2. Relativna pogreka kod recipronog digitalnog brojila

Reciprono digitalno brojilo Moe mjeriti frekvencijsko trajanje periode,

vremenski interval izmeu dva signala, fazni pomak izmeu dva signala, omjer
frekvencija,
irina
impulsa
te
vrijeme
porasta
i
pada
impulsa.

126

12.3. ZNAAJKE DIGITALNOG FREKVENTOMETRA

-

Znaajke digitalnog frekventometra su:

vrsta mjerenja;
osjetljivost ulaznog signala (tipino oko 20 mV);
frekvencijski opseg (tipino mHz do GHz);
razluivost (ns ili ak ps);
tonost;
ulazni otpor (1 M ili 50 za koaksijalni ulaz).

127

13. A/D I D/A PRETVORNICI

Pretvorba se radi iz analognog signala u digitalni zbog niza prednosti
digitalnog signala (kvalitetnije i djelotvornije prenoenje, obrada i skladitenje
signala). Prvo se radi uzorkovanje analognog signala, kvantizacija i na kraju dolazi
kodiranje.

Slika 13.1. Blok shema digitalnog mjerila

13.1. A/D PRETVORNIK S DVIJE INTEGRACIJE (DUAL SLOPE)

ELEKTRONIKA
PREKLOPKA

Gx

C
R

INTEGRATOR
MILLEROV SKLOP

KOMPARATOR
BEZ HISTEREZE

REFERENTNI
NAPON

GN
UPRAVLJAKA
LOGIKA

G0

BROJILO
IMPULSA

DIGITALNI
POKAZNIK

GENERATOR
TAKTA

Slika 13.1.1. Blok shema A/D pretvornika s dvije integracije (dual slope)

Kada se ukljui brojilo pone brojati, kad dosegne maximum daje signal
upravljakoj logici, prebacuje sklopku u poloaj 2, brojilo pada na nulu i ponovno
pone brojati.

U X T1
.
RC
Prebacimo sklopku da se prazni. Sada taj napon iz kondenzatora ide preko
U T
referentnog napona sve dok U1 A = ref 2 .
RC
Prvo punimo kondenzator s nepoznatim naponom U X sve do U1 A =

128

Nmax
Nx

t0

tx

U1
Ux'
T1

T1 -FIKSNO
T2 -PROMJENLJIVO

T2
t

U
PROMJENLJIVI
NAGIB

t
FIKSNI
NAGIB

U2M

U2
Slika 13.1.2. Prikaz napona na odreenim tokama

u X' t0 ur t X
=
R
R
t
N
u 'X = ur X = ur X
t0
N max

Q = CU 2 M =

NX
.
N max
Utjecaj na tonost oscilatora G0 veoma toan na kratka vremena. Vrlo dobro
potiskuje smetnje.
Tonost mjerenja napona ovisi o tonosti referentnog napona i o

Najmanji viekratnik trajanja jedne i druge periode -> da ima veliko

priguenje i na 50 Hz i 60 Hz.

20ms =

60
ms
3

129

2
50
ms
16 ms =
3
3
100ms > t0
Tonost 0,01 %, slabo su osjetljivi na smetnje, jeftina izvedba.
Uestalost mjerenja ovim A/D pretvornikom nije velika (par puta u sekundi),
no razluivost je vrlo velika (do 24 bita).

13.2.

A/D PRETVORNIK S POSTUPNIM

(SUCCESIVE APPROXIMATION)

PRIBLIAVANJEM

Sadri i D/A pretvornik.

Slika 13.2.1. ???

U M = U r 1 n
2
Pretvarai s postupnim pribliavanjem pretvaraju, bit po bit, analogni signal u
digitalni poevi od MSB (Most Significant Bit), koristei pri tom binarni algoritam
prilaenja. Pretvorba pri n-bitnoj rezoluciji traje n takt impulsa. Postie se rezolucija
od 10 do 14 bita. Komparator usporeuje uzorak nepoznatog signala i referentni
napon.

130

Slika 13.2.2. Blok shema A/D pretvornika s postupnim pribliavanjem

2R

2R

2R

2R

2R

Ur
RF =R
+

Uk

Slika 13.2.3. R-2R ljestvini pretvornik

u svakom voru se dijeli ulazna struja s dva

Ur 1 1 1
1
RF + + + ... + n = U r 1 2 n
R
2
2 4 8
1
2
U k = U r b1 2 + b2 2 + ... + bn 2 n

U k = I ul RF =

1.
2.
3.
4.

Poetno stanje registra

1000
1100
1010
1011

Ispitivanje
1 V < 1,3 V
1,5 V > 1,3 V
1,25 V < 1,3 V
1,375 V > 1,3 V

Zavrno stanje registra

1000
1000
1010
1010

Tablica 13.2.1. Primjer rada A/D pretvornika s postupnim pribliavanjem

131

U M = 1,875V = (2 0,0125)V
2V
G = n = 0,125V
2
G
u=
= 0,072V
3
p = 1,25 1,3 = 0,05V

13.3. A/D PRETVORNIK S PARALELNIM KOMPARATORIMA

(FLASH)
Koriste se kod osciloskopa, najbri su i skupi, jer imaju veliki broj komparatora.

13.4. GLAVNE KARAKTERISTIKE A/D PRETVORNIKA

-

INTEGRIRAJUI brzina mjerenja (pretvaranja) od 1 do 10 Hz, razluivost od

12 do 24 bita;
S POSTEPENIM PRIBLIAVANJEM brzina od 10 kHz do 1 MHz, razluivost od
8 do 16 bita;
S PARALELNIM KOMPARATORIMA najbri -> od 100 kHz do 1 GHz,
razluivost od 8 do 10 bita.

132

14. DIGITALIZACIJA SIGNALA

14.1. STACIONARNI PERIODIKI SIGNALI
Stacionarni periodiki signali se prvo pretvore u istosmjernu vrijednost i potom
se digitaliziraju (posredno digitaliziranje).

Slika 14.1.1. Stacionarni periodiki signali

14.2. PROMJENLJIVI PERIODIKI SIGNALI

Promjenljivi (periodiki, izmjenini, pulsirajui ne periodini) signali se moraju
digitalizirati neposredno + A/D pretvornici s vrlo kratkim ciklusom pretvorbe.

Slika 14.2.1. Promjenljivi periodiki signali

Sadri dva dodatna sklopa:

1. NPF sprjeava izoblienje signala -> protupatvorni filtar
2. sklop za uzorkovanje i kratko pamenje

14.2.1. SKLOP ZA UZORKOVANJE I KRATKO PAMENJE

Slika 14.2.1.1. Sklop za uzorkovanje i kratko pamenje

133

Slika 14.2.1.2. Izvedba sklopa za uzorkovanje i kratko pamenje

Veliki Ru , mali Ri -> kondenzator C se brzo nabije, a dugo izbija.

Kada dobiva napon 1 se zatvori, a 2 otvori, a kada se prazni 1 se otvara, a 2 zatvara.
1

ul.

izl.

Slika 14.2.1.3. Izvedba sklopa za uzorkovanje i kratko pamenje drugi nain

Posljedica uzorkovanja moe biti izoblienje informacije.

PP filtar sprjeava ulaz frekvencija koja nisu f g

1
fu
2

134

VREMENSKA DOMENA

FREKVENCIJSKA DOMENA

fu1 =3fg

fu1 =1,5fg

PROTUPATVORNIM FILTEROM
SAMO OVAJ DIO IZVLAIMO VAN

0,5

fg

1,5

f /fu

DOLAZI DO IZOBLIENJA

0,5

1,5

f /fu

Slika 14.2.1.3. Prikaz izoblienja signala i djelovanja PP filtera

Pojavljuje se u digitalnom signalu nova frekvencija koja nije postojala u

originalnom signalu (alias frekvencija).

135

15. UM, SMETNJE I POTISKIVANJE SMETNJI

um je neeljeni signal. Smetnja je djelovanje uma na signal. Izvori uma
mogu biti unutarnji i vanjski, a vanjski mogu biti prirodni i umjetni.

Slika 15.1. Prikaz djelovanja izvora smetnje i prijemnika smetnje

Unutarnji izvori uma se mogu smanjiti prilikom projektiranja mjernog ureaja.

15.1. MEHANIZMI PRENOENJA SMETNJI

Slika 15.1.1. Mehanizmi prenoenja smetnji

15.2. NAINI POTISKIVANJA SMETNJI

Potiskivanje smetnji se moe postii na mnogo naina:
- umjetni izvori se mogu oklopiti ili se njihovo djelovanje moe usmjeriti,
smanjiti frekvencijski spektar;
- prijamnik se moe oklopiti;
- ulazni signal se moe filtrirati;
- moe se koristiti mjerni sustav koji je manje osjetljiv na smetnje.

136

15.3. VODLJIVA VEZA

Petlja 1. utjee na petlju 2.

Slika 15.3.1. Shema vodljive veze

15.4. VEZA ZRAENJEM

Blisko i daleko polje.

Z/

ZE

ELEKTRIKI
IZVORI

Z0
ZM
BLISKO
POLJE 2

MAGNETSKI
IZVORI
DALEKO
POLJE

/m

UDALJENOST OD
IZVORA U METRIMA

Slika 15.4.1. Veza zraenjem

Z 0 = 377 =

0 E
=
0 H

137

15.5. KAPACITIVNA VEZA

Slika 15.5.1. Utjecaj dalekog izvora na otpornik

Slika 15.5.2. Shema kapacitivne veze

U 2 = U1

20log

C12
C12 + C2 Z 1 +

1
1

jR(C12 + C2 Z )

U2
U1
NAGIB 6db/OKTAVI

C1Z
U1 C C
12 2Z
STVARNOST

0
Slika 15.5.3. ???

Gdje je 0 =

ld()

1
.
R(C12 + C2 Z )

138

KOD NISKIH FREKVENCIJA

U 2 = jRC12U1
1
R <<
jR(C12 + C2 Z )
KOD VISOKIH FREKVENCIJA
1
R >>
jR(C12 + C2 Z )
C12
U2 =
U1
C12 + C2 Z

Slika 15.5.4. Ovisnost razmaka izmeu vodia i jakosti smetnji

Poveavanje razmaka izmeu vodia nije dovoljno za smanjenje smetnji, pa se

stoga vodii moraju oklapati.

139

2R

C10

C12

C1Z

C20

2R

C2Z

Slika 15.5.5. Prikaz kako to u stvarnosti izgleda

C12

C1Z

C10

C20

C2Z

Slika 15.5.6. ???

Za kapacitivnu vezu bitan je napon.

140

15.6. INDUKTIVNA VEZA

I

MJERILO

Z
ES

Slika 15.6.1. Induktivna veza

Slika 15.6.2. Induktivna veza i kut

U = BA cos = 0 HA cos = kI
H obuhvaa petlju i inducira se napon smetnje ES.

Slika 14.6.3. Shema induktivne veze

U 2 = HI1

15.7. ANTENSKA VEZA

Antenska veza nastupa u dalekom polju. Smanjenje smetnji se postie
usmjeravanjem antene, oklapanjem prijemnika, filtriranjem. Za priguenje je
dovoljno se rijeiti ili elektrinog ili magnetskog polja.

141

Slika 15.7.1. Antenska veza

Slika 15.7.2. Blok shema antenske veze

15.8. DIGITALNE SMETNJE

Digitalni signali uzrokuju visokofrekventni um koji se prenosi na vodie.
Vodie treba udaljiti, tj. mjerni krug u kojem mjerimo male signale odmaknuti od
raunala.

15.9. ISTOSMJERNE SMETNJE

Istosmjerne smetnje se javljaju kod termonapona. Rjeenje za taj problem je
taj da vodii budu od istog materijala, temperatura mora biti izjednaena u cijelom
mjernom sustavu.
0

V/ C

Cu-konstantan
40

Cu-Al
4

Cu-Cu oksid
1400

Tablica 15.9.1. Iznos termonapona kod pojedinih spojeva

142

15.10. MAGNETSKE SMETNJE

Magnetske smetnje nastaju, recimo, u ici koja vibrira, a one se rjeavaju
odmicanjem mjernog sustava od vodia kojima tee velika struja ili upletavanjem
vodia (dvije petlje se ponitavaju, broj prepleta je oko 20 po metru).

Slika 15.10.1. Upletavanje vodia

Magnetske smetnje se mogu smanjiti i oklapanjem od magnetskog materijala.

Slika 15.10.2. Oklapanje od magnetskog materijala

143

16. UZEMLJENJE
Pod uzemljenjem smatramo elektriki vodljivo spajanje metalnih dijelova
opreme sa zemljom.
Postoje dva razloga za uzemljenje:
1. sigurnost
2. ostvarenje referentnog potencijala

16.1. SIGURNOST (ZATITNO UZEMLJENJE)

Slika 16.1.1. Zatitno uzemljenje

Z1
Z1 + Z 2
Z 2 = 0 KS UZEMLJENJE
U K = U1

16.2. OSTVARENJE REFERENTNOG POTENCIJALA (SIGNALNO

UZEMLJENJE)
Potencijal Zemlje se smatra referentnim i jednakim nuli.

Slika 16.2.1. Signalno uzemljenje

144

Gdje je UZP napon zajednikog potencijala. Rjeenje datog problema je

spajanje uzemljenja u jednu toku.
Ovako treba:

Slika 16.2.2. Spajanje signalnog uzemljenja na ispravan nain

U R 3 = I 3 R3
Ovako ne treba:

Slika 16.2.3. Spajanje signalnog uzemljenja na ispravan nain

U K 3 = I 3 R3 + R2 (I 2 + I 3 ) + R1 (I1 + I 2 + I 3 )
Ti

se

potencijali

nazivaju

pogreke

zbog

uma

zajednikog

potencijala.

145

16.3. VRSTE ELEKTRONIKIH UREAJA ZA POTISKIVANJE

TIH SMETNJI
16.3.1. SAMO JEDAN ULAZ UZEMLJEN (OSCILOSKOP)
Ra.1 H
i
R1 =1k
4V

Zi
Rb.1

Lo

R2 =1k

Slika 16.3.1.1. Samo jedan ulaz spojen onako kako ne treba

Slika 16.3.1.2. Samo jedan ulaz spojen onako kako treba

16.3.2. PLIVAJUI VOLTMETAR

Slika 16.3.2.1. Plivajui voltmetar

146

Slika 16.3.2.2. Shema plivajueg voltmetra

U SS = U ZP

Rb
R
U
U ZP b = ZP6
Z 2 + Rb
Z 2 10

CMR = 20 log

U ZP
= 120db
U SS

Serijske smetnje ne ulazu su one koji se superponiraju mjerenom

naponu. Takav je npr. izmjenini napon USS koji se nadovezuje na mjereni
istosmjerni napon UM. Obino te smetnje potjeu od mrenog napona, pa je
tada njihova frekvencija 50 Hz ili 100 Hz, kada se mreni napon punovalno
ispravlja.

16.3.3. INSTRUMENT S DVOSTRUKO IZOLIRANIM ULAZIMA

Ima tri kuita koja su meusobno jedna od drugog izolirani.

Slika 16.3.3.1. Instrument s dvostruko izoliranim ulazima

147

Slika 16.3.3.2. Shema instrumenta s dvostruko izoliranim ulazima

U SS = U ZP

Rc Rb
Z3Z 2

Dvostruko priguenje signala.

Slika 16.3.3.3. ??

Kad nemamo oklop, tj. oklopljenu paricu, onda moramo Guard negdje
spojiti, jer ako ostavimo otvoreno onda dolazi do podjele napona na Z2 i Z3 i
pojavljuje se visok napon proboja i instrument e stradati.
DMM
Hi

G
Lo

Guard
Slika 16.3.3.4. Spajanje plivajueg voltmetra kada nemamo oklop

Guard se ne smije spojiti sa Zemljom. Ne moemo iskoristiti na

dvostruko izolirani DMM, jer sada imamo plivajui DMM. Kada instrument ima
baterijsko napajanje onda dobar dio ovih problema otpada, tj. kod

148

elektromehanikih mjerila nismo priali o ovim problemima, jer su ti

instrumenti plivajui i imaju vrlo dobro izoliranje ulaze prema Zemlji i na taj
nain se vrlo dobro priguuju smetnje zajednikog potencijala.

16.4. NAINI SMANJENJA SMETNJI

-

veze izmeu izvora mjernog signala i instrumenta trebaju biti to

krae;
vodove mjernog signala voditi kroz podruja s malom razinom uma;
treba ih oklopiti, a signal filtrirati samo na korisno podruje koje nas
zanima;
upletanje signalnih vodia (smanjuje smetnju oko 200 puta 46 dB).

149