Dr sc.

HASO BECIROVIC

NACRTNA GEOMETRIJA
SA TEHNICKIM CRTANJEM
I
ZBIRKOM ZADATAKA

Mojoj dragoj
supruzi Emiri
s postovanjem!
Tuzla 2000.

Tehni(;t;i i o<igovorni urednik:

Dr sc. l1aso BcCirvvit\ d\)c<i;nt
R<:n:n:rcnti:

Dr .IC. Linaid Ra!in'ii'> dip!.inl.arh"

vanr.,dni rmrc~or Gr"dcvi'l~kog fllkulteta
\ iniveo;itc\1I nDzemal tlijcdic" 11 Mo~tafl.l
/),- IT, ,\'cdzad RC{,('i<':, dipl,inl.,!T);I.L
v;mrcdni prokS\Jf M:l<;in~kog rakIJ!tel;1 u Sarajcvu

PREDGOVOR

Dr s'c. Sadlldill I-Iot/iic. ini,mas. i dipUnl.-rud .

rc(jp\,ll; pro[cs<'!" R\ldar~);(l-gcok'~k()-grndcvi1l5kog

taKujlct" \I

Tlllli

L<'Klor;

Oilier ,\'a/i/.

p'OfCSI'1

Knrc\:inj"
,j

r,. i'C

!::I;din Boj,.,'klornit;. dip1.inz.rud.

CrtCJ,c iI-radio

DI" sc. l/aso Be/'in)]'i/-. docent

K[lll\p:.i\llCr~k;l
1\11'

obrurb:
sc J::lIdll1 Bajrckfarnii:. dirLilll..rud

Alrs(". Zijad Buhol"i,\

dip1.inz.nla.~.

CIP~, Kalalogi7"dj,1 u publikadji

Nacional"a i 1>11iY-erl,ilcl~ka b;hli~\ck;;J
BnSllc i fkrccg01'inc. Sarajevo

514 14-') (07).:") [(nil.!)

74,1 (07:'.8) (076. J)

BECiHO\'JC.I1:iw
N<lcl'1na g.:onwlrija sa lchn;cki m ,:rlanil:J1l i
Bdirovit
T\I~la:
!~lldarskp-g<.'nloSk()-gr:ldc\'illski fakultc\. 200G
322 SIr. : grantk; prikazi: 24 em'
.

Prilikom abrade groae za oVu b?iigu pridriovQo sam se nastavl10g plana i

programQ Rlldarsko~geolo.fko-graaevinskog i TelmoloM4)gfakulteta u Tuz/i,
Knjiga je nastala kao rew[tar dugogodiJ'~ieg rada 11(1 predmelima nacrtfla
geometrija sa fe/micki", crtanjem i tehnicko crtal1je sa ""ermom gCOIlIl!trUof1l
II{] pOl1lellutim fakuitetima.
Ovom se knjigol1l fujeta zadovoljiti potreba ::a tim da SI! literarura i::. 01-"og
podrllcja upolpuni pedagoski111 udibenikom koji ce sadriavati i rije.~elJe zadatke.
Svrha tak-vog udibenika je da proJiri saZIlClnja u stereometnjskom
I'je,favanju zadataka, vodeCi racuna 0 razliCitom predznallju s\'ojilr korisni!,o. te
kao takav da postane pomagalo stHdenlima Rudarsko-geolosko-gradevil1skog i
TehnoloXkogfakulteta,
lakoje graeta ove knjige odabrona U okviru jJotrebe slusalaca pomenutih
.faklilteta, mogu se ry'ome sluziti i sIu.fooci drugih te!mickih fakulteta, kao i
drugih visokih ,~kola i svi drngi k(y'i izuc-:aw~ju ovu vr.:<;{u nauke.
Knjigu saCinjava dvanaest poglavija. 1z svakog poglavlja rUden jc ved
braj zadataka sa detaIjllim obja.~njenji11Ja,
Pored nj"eifenih zadataka, knjiga sadrii i zadatke za ':idavG1!ie, koji su
pret!zodflo provjereni i svaki ima svoje Ijdenje.

,~hirk()111 ;:ada!ak;; Illa~()

COB!SSlDlll-1D7699718

Zahvaljujcm dr .'lc. Vlasti .c:;curic-Cudovan, red. pro.fesoru Sveuc';ih<i(a 11

Zagrebu. te dr sc, Z. Ra{jevicu, vanr. profesoru, dr sc, N. Repcic:u, val1r. pro!'esoru i dr sc. S. Hodiicu, red. projesoru na ukazanim primjedhama i suges-tUoma.
Takoae, zahva(jujem svil11 saradnicima na pomoCi. da ova knjiga do(ic do
svojih korisnika.

- -_ _ _ _ _-1

()J:I:l\'U;v~~jco-,'og IIn;vcrzilclskog udihcllikn odohrilajc Komisija Zll n~\Icno-nastavl1u litcra\\lfll Univcrzllela

u TlI/h r.ie~cllJ'~1ll hroj 03-- \ ():'iOf200(), oct 2'U):'i.2000
i?d,l\'nt: Ruri<lhko-gcn\n;kogr;;J(\evillo;ki f;lk\l1tct, Tuc:la
Z~ inh"JC;"; Dr s(". Sadwlfn Hod-!;i(~_ re(\(n'ni pmfesol"

U Tuzli, 02. IW1'cmbra 1999, god.

Aut 0 r

SADRZAJ
Uvod.
1.

Osnovne geometrijske konstrukcije

1.1. Simetrala duzine i okomice ."
1.2. Podjela duzine .
1.3. Simetrala i prenosenje ugJa .
1.4. Konstrukcije uglova pomocu sestara i trouglova .
1.5. Konstrukcije pravilnih mnogouglova ..

2.

Kolineacija i afinost u ravnini

2.1. Perspektivna kolineacija u ravnini .
2.2. Perspektivna afinost u ravnini , ..
2.3. Zadaci 1,a Ijduvanje .

--1.

to

3. Krivulje drugog reda

3.1. Elipsa.
3.1.1. Konstrukcija eJipse pomocu zurista ..
3 1.2. KonstrukciJa dipse POlTlo,:u ;":onccntricnih i..:ruznic.J .
3.1.3. Konstrukcija ehpse pomocll konjugiranih precnika .,
3.1.4. KonsTIlJkclj3 eupse pomocu iukova :t.akrivijenu:;.Li.
3.1.5. Rytzova konstrukcija elipse

I '

3.1.6. Konstrukcija male osi eEpse .

3.2. Hiprebola ..
3.3. Parabola.
3.4. Zadaci za rjesavanje .
4. Tacke, pravci i ravnine
4.1. Projekcija tacke .
4.1,1. Ravnine projekcija,
4.1.2. Projiciranje tacke ..
4. L3. Tacke u kvadrantima .
4.1.4. Koordinate tacke .
4.2. Dva pravca .
.:.!-2.1. Paralelni pravci .
4.2.2. Pravci se sijeku ..

,1-''
lS

2i

21

4.2.3. I\llimoilazni pravci

4.2.4. Probodista i prikloni uglovi pravca .
-1-.3. Ravnina
4.3.1. Presjek dviju ravnina .
4.3.2. Pravuc u ravnini .'
.:L3.3. Sutraznice .
Lj-.3.4. Priklonice j prikloni uglovi ravnine ,
4.3.5. Prohodiste ravnine sa pravcem .......... .
4.3.6. Prelaganje ravnine .
OSllovni zadaci 0 polozajllim i metrickim odnosima
tacke. prnvca, ravnine i ravnog lika ,.
4.4.1. Rijeseni zadaci ..
. ........... .
4.4.2. Zadaci za rjesavanje .

Hnkocrt i stranocrt (transformadja)

5.1. Bokocrtna ravnina i bokocrt .
5.2, Treei (rag ravnine i njegova sutraznica .
5.3. Stranocrtnn ravnina i stranocrt .
:')A. Rijeseni zadaci
5.5. Zadaci za rjdi.1vanje.

6,

7,

Okrrtallje Ui rot.adja
6.1. Okretanje llopste-.
'v'.2. Okretanje tackc ..
0 . .3. Okrclanje duzine ..
6A. Okretanje tijela .
rrojidranje geometrijskih tijela
7.1. 0 projiciranjll tijela uopste .
7 2. Geometrij~ka tijcla.
7.2.1. Kocka.
7.2.2. Prizma .
7.2.3. Pirarnida .
7.2.4. Tetraedar.
"7.'2.5. Oktaeclar.
"'-.2.(i.
r;

VaJjak .

'7 Stozac .

7.2.8. Kugb.
Zaci:lci [(j rjes(1Yanje..

8. Telmicki crtei i osnovni standardi

8.1. Vrste tehnickih crteta ..

25

26
28
28
29

8.2. Formati, zaglavlja, mjerila

8.2.1. Formati. . ......... .

8.2.2. Zag\avlja - sastavnice .
8.2.3. Mjerila ..
8.3. Vrste, debljioa i primjena lin!]a .
8.4. Tchnicko pismo.
8.5. Kotiranje .
8.5.1. Elementi kotiranja ..
3.52. Nacin kotiranja predmcta ..
8.5.3. Prikaz kotiranja tctive, duzine luka i ugla ..

30

31
32
33
35
35
54

9. Ortogonallla i kosa.aksonometrija
9.1. Uopste 0 aksonometriji .
9.2. Ortogonalna aksonometrija .

67

9.2.1. Vrste ortogonalne aksonometrij~ ...

9.3. Kosa aksonometrija .
0.4. Kosa projekcija
9.5. Zadaci za JjcSavanje .

68

69
70
78

10. Projiciranje tehnickih predmeta

10.1. 0 projiciranju predmeta .
10.2. ZadJci za rjesavanjc .

83

84
84
8S

86

86
86
89

94
98
102
104
108

111
113

11. Presjed geometrijsldh tijela ravninama

11. J. TangenciJalne ravmne .
11.1.1. 0 tangencija!nim ravninama.
11.1.2. Tangencijalna ravnina vaJjka_.:..:.~: ..

11.1..3. Tangencijalna ravnina stoika ..

11.1.4. Tangencijalna ravl1tna kugle .
11.2. Presjeci prizme ravninom
11.2.1. 0 presjeku prizme ravninom ..
11.2.2. Presjek kose prizme opstom ravninom .
i 1.2.3. Presjek llspravne prizme opslom ravninom .
11.2.4. Presjek kose prizmc drugom
projicirajuGom ravninom .
11.2.5. Presjek uspravne prizme drugom
projicirajuGol11 ravninolll .
11.2.6. Presjek uspravne prizme prvOID
projicirajucom ravninom ..
11.3. Presjcci piramide ravninom ..
<.

125
126
126
127
127

128
129
133
133
134
135

136

136
137
147

151
158

171
172

:08
208
208
209

211
212
212
214

218

219

220
2'1')

225

t 1.3,1. 0 presjeku pimmide ravninom .

11.3.2. Presjek kose piramide opstom ravninom .
11.3.3. Presjek uspravne piramick opstom ravninom ..
j

225
226
228

1.3.4. Presjek kose piramide drugom

projicirajucom ravninom ..

11.3.5. Presjek uspravne piramide drugom

projicirajucom ravninom .
11.3.6. Presjek uspravne piramide prvom
projicirajucom ravninom .'
11.3.7. Presjek uspravne piramide trecom
projicirajucom ravninom .
11.4. Presjeci stosca ravninom .
11.4.1.0 presjeku stoka ravninom .
11.4.2. Presjek kosog kruznog stoka opstom ravninom ..
1104.3. Presjek rotacionog srosca opstom ravninom ..
11.4.4. Presjek rotacionog stosca drugom
projicirajucom ravninom ..... .
l1A.5. Presjeci rotacionog_ stoka d~gim
projicirajucim ravninama .
11.5. Presjeci valika ravnlnom .
I! .5.1.0 presjeku valjka ravnlnom ..
11.5.2. Presjek kosog kruznog valjka opstom ravninonl .
11.5.3. Presjek fOtacionog valika opstom ravninom .
11.5.4. Presjek rotacionog valjka drugom
projicirajucom ravninom
11.5.5. Presjeci rotacionog valjka drugim projicirajucim
ravninama i valjkastom plohom .
11.6. Presjeci kugle ravninom .
I 1.6.1. Presjek kugle opstom ravninom ...
11.6.2. Presjek kugle prvom projicirajucom ravninom .
1l.7. Zadaci za rjesavanje .

12. Prodori geometrijskih tijela

12.1. 0 prodorima uopste ..
12.2. Prodori uglatih tijela .
12.3. Prodori oblih tijela .
12A Zadaci za rjesavanje .

LITERATURA

229

23.!

234
236

237
237
:239

244

Uvod
1. DeJinicija. Naertna geometrija je nauka koja se buvi is!ruii~':mj2111
grajickim predstavljanjem prostornih geometrijskih obfiku i !"!iiituvih meet;;sobnih odnosa.
Cilj izucavanja nacrtne geometrije je dvojak:
a. upozllati metodc pomocu kojih mozcmo postojece iii zamisljelle
pros tome oblike prikazati crteZom u ravnini, taka ua se iz rog crtefa mogu odrediti obllk, velie ina i polozaj u prostOll.l,
b. razvijati sposobnost osjecaja prostora i prostornih predsr3va.
Ostvarenje ovog drugog ciljaje posebuo znl.lcajno.

246
249
251
2)1

253

256
258
261

262
262

265
267
286

286
295
308
323

2. V rste projekcije
2.1. Centralna projekcija. Ako neki predmet gledamo sam~ jednim
okom, onda svaka vidljiva tacka predmeta .salje U oko jednu zraku. Kelda :;;vc
zrake presijecemo j~dnom favninom,
anda cemo u to.i ravnini dobiii stiku iIi
projekcijll rng predmeta.
Na slid 1 pnkazana je projekcija A'S'C'DI cctverokum ABCD iz
tacke 0 na ravninu 7!.
Tacka 0 se naziva sfL'diX!c iIi
centar projiciranja. Ravnina 7f se
naziva ravninQ slike iii proje!..cUe_
Cetverokut A'S'C'DI je projekcija
Slika 1.
cetverokUla ABCD !l(l ravnini n. /~rD.k.e
AD, EO, CO i DO zovu se :rake
projiciranja.
Kad sve zrake projiciranja idu istom tackam 0, koja je u kuna'::n0stl,
onda se projekcija predmeta na ravnini nnaziva cenlr.alnom projek.cijom.
Najbolji primjer ovakve projekcije je fotografija. kod koje s'ijetlost
hemijskim putem obiljezava na filmu pojedine tacke.

Uvod

2.2. Paralellla projekcija. Ako centar projlClranja 0 pomjerimo

heskcmacno daleko, onda ce zrake projiciranja biti medusobno paralelne. U tom
se slika predmcta na ravnini n naziva paralelnom projekcijom.
Na shci 2 prikazanaje p<lralelna projekcija A'B'C'D' cetverokuta ABeD
na r:lvnini n.

L Osnovne geometrijske konstrukcije

1.1. Simetrala duzine i okomice

Slika 2.

Stika 3.

Slika 1.2 Okomica na pravac u tacki pravea

Aka su zrake projicinmja okomite na ravninu ~ projekcija predmeta se
ortogondlna projekcija, a ako su _zrake projiciranja kose prema ravnini IT,
oncla se takvn projekc~ja naziva k-;;;~ pr~jekcija. .
To znacl da se paralclno projlciranje dijeli na ortogollaino i koso pro;"t:l?l ,11

Slika 1 1 S.imetrala duzine

Na sJici:3 prikazanaje kosa projekcija A'B'ClD' cetverokuta ABeD.

Slika 1.3 Okomica oa pravae iz tacke van pravea

1.2. Podjela duiine

'~

~_~,,/X,.

s~_:__, _/ _
\.
', B

A ,\,. / / /

J'\.

'

2',~

Slika 1.4 Podjeta duiine najednake

dijelove

Slika 1.5 Podjela duziue u

zadaoom omjeru

_ _ _ _ _ _ _ _-'-loCC5_,fu.:.:":.:.":::s::.'r.::u:::kc:.:.U"oe..cPravi!nih nInogouglol'a

1.3. Simetrala i prenosenje ugla

I

I
/

0"
I

OJ

'1:1
\

\ I

----------""

~_L----1,,---

J:-.!

Slika 1.7 Prenosenje ngla

Slika 1.6 Simetrala ugla

Slika 1.11 Konstrukcije uglova od 45, 75, 105 i 135 P011l0CU trouglu\'it

1.4. Konstrukcije uglova pomocll sestara i trouglova

1.5. Konstrukcije pravilnih mnogougJova

D+-~_ _ _""",!Ci~C

~<

/o_~"
p

Slika 1.8 Konstrukcije uglova od 30'),

60 i 1200 pomocll sestara

SEka 1.9 Konstrukcijc ug!ova od

45 i 90 pomocll sestara

Slika 1 J2 Konstrukcija trougla

zadanom stranicom

-tl"-'~'"

;(

Stika 1.13 Konstrukcija kvudr;lta

zadanom stranicom
CD

;k
Stika 1.10 Konstrukcije uglova ad 30", 60", 120() i 1SO" pornocu rrouglova

Slika 1 14 Konstrukcija peterokura

zadanom stranicom

Slika 1 15 Konsrrukcija pcte[(~kL ~cL

u zadanoj klUinici

____

~"

1.0sl1ovnc geomerrijske konstrukcije

~"_~======X-

_____

2. Kolineacija i afinost u ravnini

2.1. Perspektivna kolineacija u ravnini

,
Slika 1.16 KonstTukcija sesterokuta
11 zadanoj kmznici

Slika 1 l7 Konstrukcija sedmerokuta

u zadanoj kruznici

kolfncrICUa_

\
D

B~",
Ie

Definicija, Kolilleacija /.I rm'llil1i jc :rallsformacija "avlline, koja [~lIva

koliilcornost tacaka. Dmgim rijec.ima, kolineacija u ravllini jc objektivno presli-

\
\

-----':-----.::r-

SEka 1, ti) Konstrukcip osmerokuta

u zadanoj kmznici

E
Slika

j.

9 KOnSU"llKcija deveterokura
u zadanoj kruznici

A
G

~; lila

Zarnislimo da je u nekoj ravnini uspostavljen takav odnos da svakoj

tacki Ate ravnine bude pridruz.ena neka druga, samo jedna, tacka AI te ravnine i
bilo kame prnvcu p neki drugi, sumo jedan, pravac PI te ravnine. Dalje, da nekoj
tacki L na nekom pravcu I bude pridruzena tacka LI na plidruzenom pravcu ii, uz
daljnji uslov da u toj ravnini neka tacka-S i t<lcke bilo kog pravca 0 budu saml
sebi pridruzeni (s1.2.!). Svaki pravac .<; tacke ,')' je tada sam sebi pridmzen, jer su
tacka S i presjck K 53 pravcem 0 sami sebi pridmzeni. Odavde proiziJazi da
svakoj tacki A pridruzena tacka Al mOTa lezati na spojnici s tacke A sa tackom S,
posta se pridruzene spojnice SA.::: s i SA} ::: S1 poklapaju. Ako proizvoljno
odabercmo par tacaka A, Ai onda je g~Q!Iletrijs.ki 9dn02.- ~ ravnini uspostavljen.
pri cemu ovakav geometrijski odnos nazivamo perspeklivllo kolillearan i.1i

1.20 (<.onstmkcija deseterokuta

u zadanoj kru7.nici

Slika t .21 Konstrukcija jedanaesterokuta

u zadanoj kruznici

t,:3.yanje ray-nine na sebe, koje preslibv3 tackc 1.1 tack~. 3 pravce u pravcc. pri
cemuje sacuvana [ncidencUa tacke i pravca,
.
""".~
fulo i<.ojoj l<lcki B l.xiredit CC1110 pridruzcnu tacku Bi tnko da pnjnic\1 RA
produzimo do njenog presjeka P
s pravcem o. Ovoj spojnici je
kolincarno pridruzena- spojnic.:'1
PAf, .ier je tack a P sarna sebi
pridruzena i na njoj se mora
nalaziti tack a 8,. Ona se mora
nalaziti i na spojnici SB. dakie
nalazi sc u presjcku spojnica PAr
i S8. Fravae 0 zove se osa
kolincacUe, {acka S je eClIlar
A I/
kolincacije, a njeni pravci su
zrake kolincaC/)e. Analogno jc
na slici 2.1 odrcdena i tacb C 1
pridruiena tacki C.
Slib2.

2.2 Perspektivrla afinost u ravnini

2. Kolilleacija i ajlr/os! l/ ravnini

Zadatak. Zadan je pravilni se.Ylerokur ,<;a vrhom A(70.90) i sreditern

0(50.55), asa kolineacije 0 '= MN{M(20, 170), N(150, 105)] i sredisfl! kolineaClje
S(90)15). Odredi!i cacku AI na zraci SA izmedu S i Ai nacrJali perspektivl10

Kao primjer afinosti mozemo zamisliti trougao u nekoj proizvoljnuj

ravnini i njegovu sjenu na hori:wntalnoj ravnini kad paraklnih zraka svjc-tlosti.
Pravac svjetlosti je zraka afinosti, a osa afinosli je pravuG po Kum.,; se [e dvijeravnine sijeku. U nasem slucaju to je prvi trag ravnine u kojaj Se nalazi trongao.

koliriearan sesterokut (sI2.2).

R j e sen j e: Spojeni su vrhovi .sesterokuta sa sredistem .)', Na zraci SA.

proizvoUno je odabrana tacka A,. Bilo kojoj tacki 8 odredit cemo pridm7enu
tacku B 1 taka da spojnicu BA
produiimo do l1jenog presjcb
G s pravcem o. Ovoj spojnici
je kolinearno pridrnzena spojnica CAl, jer je tacka C sarna
sebi ptidruzeoa i Da njoj se
nal3Zi tacka B I . Omt se nabzi i
n:1 spojnici SB, dakle nabzi se
u presjeku spojnica GAl i SB.
AnaJogoo SU oa slici 2.2
odredeni i osta!i persrcktivno

Zadatak. Zadan je praviLan peterokut sa whom A(80,SOj i sredEtem

S(55,55), zwim osa afinosti 0 "'" I'v1N[iVl( 30,130 ),N(130, 70)). Nacrtati
perspektivna afini peterokut, akaje Al na zraci ~:4 izme(tu S i () (si. 2. 4)

kn1ineami vrhnvi sesterokuf::1.

mc(tusobno spojeni odreduju

perspektivno kolinearan sesteJ

Slika 2.2

rokUL

Slika 2.4

R j e sen j e: ~~d zraci

SA odabrana je tacka. A.I kao
pridruzena lacki A. Bi!o
tacki E odredit cemo pridruzenu
tacku EJ tako da spojnicu EA
produzimo do njenog sjecisla F ';
pravcem o. Ovoj spojnici j(': arioo
pridruzena spojnica FA f jer je
tacka F sama sebi pridruzell!:l i l1a
njoj St nalazi tacka E! u prcsjcLu
sa zrakom atll10sn ,1Z WCKe E.
Analogno su na slici 2."\ oclredeni i ostali perspekliv!1o arilli
vrhovi pererokuw., a IDc;Jusobnu
spojeni odreouiu pl:':rSpckli\'I\C;
afini peterokUL

2.2. Perspektivna afinost II ravnini

Ako se centar opisane kolineacije
uzme u beskonacno dalekoj tacki nivnine,
onda ce sve zrake kotineacije bit! para!e{ne.
Ovakav specijatni slucaj ko[ineacije zove
se perspekrivno (~fifJi odl/os iii ({til/iler
(sI.2.3).

Zadatak. ZadallL1 je
kruznica k sa sredistem S(40.45) i
tackom A (75, 40), zatim osa
aji"nosti
0" MN[M(10,120),N(90.75)].
Tat._~ki A odabrana je pridruiena
tacka Ad85,50). Nacrtati perspektivno ajll1u krivulju k, (.'11.2.5).

Defillicija. Perspektivnu koLinearamini, kajo) je osa 0 prav({c II

kOIlClcnasti, a srediste S II beskollacno d{J~
feko} wcki rovniHe . .:ove se perspektivnCl

cija

It

aJinosili ral'llini.

Slika 2.3

Slika 2.5

2.3 Zadaci ;::0

R j e sen j e: Kruznica k je podijeljena na proizvoljan braj dijelova jz

lac8ka povlacimo zrake afinosti paraielno zraku AA j
03 bismo odredili perspektivno aEnu knvulju kit postupak rjdenja
dlnlu\2:cm ie kao.u prethodnom zadatku.
~ l(od ovog zadatka je pravi primjer iz koga se vidi da se precnici
1;Pl:7.11ice /\l3 i CD preslikavaju u konjugirane precnike dipse A/B r i C,D;.

Zao,1ll

je pravilan cctverokut ABCD kome je srediSte opisane kr'.lznice O(60.80J j

\-I'll A(l5.851. srediste kolineacije S=O i osa ko!ineacije 0 "" MN[M(20.f65J.
i'H145.(5)j. Odnbrnti Ai na zrnci SA izmedu S i Ai nacrtati perspektivno kolineantn
~'~'(\'Crok\Jt

AJJ;Cr!.J,.

3. L:lckl!l ie pruvilan cClvcrokut ABeD, kome je sTediste opisane kmznicc 0(65,75) i

I'j) "1!~/{).(j17i. ~l<:t.lisk S(55AO) ; l;sa ko!ine::lcij;:; ,) := KL[K(!O,45), L(!?5,2fl..I}.
(l,i;)hqli AI n<\ lfaci SA. i7.1uel'lH t; i A i !1tlCrt<lti persp>eKti-vno kolinearan CClvcrokut

'l,BiCDr.

..t. (leL.1Il ic pravilan pcterokut ABeDE, kome je srcdiste opisanc kruznice

0(65,100) i
,rh .\i~'f.O, :"0 i. ;:~llill1 ,:;redistc S(S5. HI,' : 8S~ kcdinc~lCij,~ n ~ PR[pn"i /(JI R( 1 '{()..<;;()J I.
Odahl"()ti (I na Zf<Kl ,')'A izmedu S i A i nacrtati pe~spektivno kolinearan petero~ut
\.j},C

5,

9. Zadan je pravilan sedmerokut sa vrhom A(80.95} i sreclistern S(60,60}, zatim asa

nfjnosti 0 "" MN[1vU.lO.1(5), N(160,lJO)]. Nacrtati perspeklivno afini sedmerokuc
ako je A; 113 zr:tci SA. izmcdu A i 0, udaljcnoj I () mm od A.

Nacrtflti perspektivno afinu krivulju le!.

L Zadan je is\oslrani Irokut ABC, kome je srediste opisane kruznice S(65.50}, vrh
i( !(l(/7{)} i osa afinosti 0 E MN[AH 10.75). N( 12(),J:W)/. Nacrtati perspekLiYno afini
!r.,klltA;RiC}. <lKojeA,(lOO,90). '

D)~

je pl"(lvilnn peterokut ABCDE, sa vrhom A( } 5,65} i sredistem kruznice

0(50,55) npis<lne oko peterokuta. za!im <;rediste S:::: 0 i osa kolineacije
,) ~ \(.\,'rU(r)Ji,5.l, N(J35,;O)). Odabrati /l, na zraci SA izmcdu S i A i nacrtati
pCi'''peKti\"fll' koiineaqn peterokut /\}B,C"D/E j

l.:l(\'!P

0< "Id:ln.it' rnl\'ilan sesterokut lInCDEF, kame je dijagonala ADIA( ]00,60), D(20,55)]
I C!<::a ~ll"inos\i 0 =" iH:\,{M(O,J20), :V(135,55)J. Nacrtati perspekllvno afini sesterokut
\;lJ:C ',Ji:F IF:. :1ko jc. it. l J(J5,65},
7:- !~in je rrw ibn sesterokill

4BCDEF, kome je dijagonala ADIA(25.135J,

D/95.JOO)j, sredi.i3te S(85,20) i asa kolineacije () =0 PR[P(20,55). }?(Jj5.85J).
Oci:lh'di! ..\, ru If;1ci )'.'\ izmCGll S i f.' i nacr\a\i perspektivno kolinearan sesrerokut
I,D/COiE/FI.

---r-----------

11

8. Zadan je pravilan scdmerokut sa sredistem O( 110,125) i vrbom A(90, 90), zatim Gsa
kollneacije 0 "" A4N[M(lO.75), N(l40,1O)J i srediste kolineacije S(70,65), Odabrati
A na zmci SA izmeou S i A. udaljenoj 25 mm ad S i nacrtati perspeklivllo
kolinearan scdlllcrokut.

10, ZGd"na je kruinica k sa srcdiMem S(70, 120) i tackom ,4(65.80), zatim osa afinos!i
o E MN(M(25,25), N( /40,60)j. Tacki A odabranajc pridruzcna tacka Ad60,60).

23. Zadaci za rjesavanje

2.

r)e.~avanj('

ic kn!7,nica k S<l sredistem S(55.60i i tackom A(60,J()0), zatim osa afinosli

KL/K(2U,125). L( f .15.15 ) 1. Tacki A odabrana je pridruzcna tacka Af( SO, 1<1-0).

11. ZadanCl
(! 2

Nacrtari j,crspektivno nfinu kl"ivulju 1<1

12. Zadana ic kf\1~nica k sa .,rcdistem O(50,5()) i fackom A(85,45), zatim osa
o ,\1i\J{M{35.160j. N( 145,75) / i sredistc \':olincacije S( } 35.135), Odab[<ui A/ na
uaci SA izmcdu S i o. a zatim nacrtati perspeklivno kolillearnu krivulju k/,

13, Zadanfl jc knrznica k: sa sredistem 0(75, ]25) i tackom A(60.90). zatim srediste
S(80.45') i osa kolincacije 0 0. AIN[Al(20...f.5), N( 140,J 0)). Odabrati AI na zfnci SA
i.Wi<:t1U

S IA

j ;1tlCll(.lli

p.:rsp.cJ...tiYIJ0 kolincarnu ~~ri\"n!jl1 ,(',

14. ZJ.dann j8 kruznica k sa sredistem 5(95.85) i lackoll1 :"1.(60.90). za!im osa arinosti
u =. [,RtPt ,'0, -:_~ j" R(,' :',:.,' OJ]. 'TJcki . \ :")d3rnllJ]c ;::,ridru7cna tncb "',( "n 8m
0iacrtati pcrspektivno arinu krivulju /':/.

______________-"-3."-.1 Etipsa

L-l

Aka oko F J i F z opisemo lukove poluprccnika A1 i Bl, Jobil cemu n\)\"(

cetiri tacke elipse. Ponovimo Ii opisival1je lukova novim poluprccnicima A3 i B3
oko fokusa FJ i F2 dobit cemo jos celiri tacke na e1ipsi. Tako dobivene tacke
spajamo krivuljarorn i taka dabivamo elipsu.
U tacki T elipse povucena je tangenta t kao simetrala vaojskoi.l_ 112.1a a
sto ga zatvaraju radij-vektori rJ i r2_ Normala 11 na tangentu u tacki T dobiv~1a je
kao simetrala unutrasnjeg ugh f3 sto ga zatvaraju radij--vektori r/ j 1'2

3. Krivulje drugog reda

3.1. EIipsa
Dejinicija. Elipsa je geometrijsko mjesto tacaka u ravnini kojima je zhir
IIdab"enosti od dviju jiksnih tacaka te ravnine konstantal1. Fiksne tacke F; i F)
nazivaju se iarista Hi fokllSi elipse. Udaljenost pojedinih tacaka T elipse o(f
iarista su radij-vektori rl i r2. Konstantan zbir radij-vektora jednak je duzini
velike ose elipse: rl + r2 ~ 2a :::: d(A,B).
Elipsa ima dvije ose sirnetrije. Duzina AB je velika, a duzina CD je lIlala
osa elipse. Tacke ,4, B, C i D su vrhovi iIi tjemena dipse, a tacka 0 je njeno
srediste. Duzina OF, :::: OF2 e je lineami ekscentricitet elipse.
:::0:

3.1.1. Konstrukcija eUpse pomocu :iariSta

Na shei 3.1 prikazana je konstrukcija elipse pomocu zarista. Zadana je
velika asa AB ;:::: 2a i mala Gsa CD :::: 2h elipse. Tacka () Je srediste ehpse. Radij-vektori tjemena C iednaki su polovini vel ike ose elipse, gdje je
CF;

~CF2 ~!...AB~a.

Ako u sestar uzrnemo duzinu

sijece osu AB u foJeusima FJ i Fl'
Na velikaj asi, izmedu tacaka
o i F 2 , odaberemo bila koje tacke 1, 2
i 3. Uzme Ii se u sestar duzina
poluprecnika A2 i oka zarista FJ opise
!uk iznad i ispod ose AS, a s po!uprecnikom B2 luk iz zarista Fi takode
iznad i ispod ose AB. Ta dva luka
sijeku se u tackama T i T J koje leie na
dipsi. Ako aka F z opisemo luk poluprccnika A2, a aka FJ luk poluprecnika E2, oba luka se sijeku, takoac, U
dvije tacke koje leze na elipsi.

(I

i oko tacke C opisemo lnk k, taj Ink

n

Stika 3.1

3.1.2. Konstrukcija eJipse pomocu koncentricnih krulniea

Zadana je elipsa sa vdikom i rnalom osom A.B i CD. Oko osa opikD1c)
koncentricne kruznice k; i k2 (s1.3.2). Aka se elipsi perspektivllo alinD pridl"U!.l
kruznica k, s precnikom AS, tada je AB -= o} osa [c afinosti. a l.rake afino'>Li
parale!ne su s precnikom CD. Analogno, ako se zadanoj clips! perspektiv\1o
afino pridruzi kruznica kz s precnikom CD, tada .ie CD -= 02 osa rc afinosIl, J
zrake afinosti paralelne su s precnikam AB.
Maze se dokazati da .ie
nekom pravcu p eJipse, koji
prolazi sredistem 0 i jednom i
drugom perspektivnom afinasri
pridmzen isti pravac P J ~ p], koji
kruinteu k j sijece lJ tackama
T/,Gj, a kruinicu k2 u mckama
A
Tb G 2 Tackuma T 1,T2, kojima
pripada pravac Ph Pz, U obje
afinost! pridnliena je tacka T
pravca p,. a tackama G j , G 2 kojima
pripada pravac P]' P2 pridruzena je
rack a C pravca p.
Zadanirn iE proizvoljnim
SliIca 3.2
pravcima konstruisu se astale
tacke elipse koje $1..1 perspektivno afino pridruzene presjecima tib pr~l\~k~t :~
kntinicama kJ i k2 _ Kaka su kmznica i elipsa dvije anne krivulj(3 kod kujih jc os;:\
AB OSa afinosti, anda tangenta t} kruznice kJ 1..1 tack! T! sijece asu atlnosti u tacki
K. Afino pridruzen pravac ovoj langenti bit ce tangenta t dipse u taZ:ki T, koja je
afino pridruzena ta6ki 1'1. Spojnica KTje, prema tome, tangenta r e!ipse 11 tacki T

3.1 Elipsa

3.1.3. KOlls(rukcija elipse pomocu konjugiranih precnika

Na slici 3.3 priblzana je
eJipse POlllOCll konjugiranih precnika. Konjugiranim precnicima JIN i PR kon'~\ruj<t'rnn
panlelogram ABCD
knme su stranice paralelne s
l'rccnicimfl MNi PRo
T;,cbma 1. II, m.
it,
podijelirno duiine na isti
jcdllakih dijclova, npr. cetiri
j,'rln~~ka dijela. Spajanjcm tacaka,
npc /e1 sa If i N sa 2, dobiveni su
pralJci u cijcm prcsjcku je tack a T
loja je na elipsi. Tako su dobi\'cne i ostelle tacke elipse, koje
sf';ljarnn krivllijarom.

poiuprecnicima r] :;::: ldB : : : AJ1A i r2 NC = N/D opiS-ema lukove 111, 111" niH],
taoa tl lukovi dodiruju tjemena elipse, taka da dio elipse u njenim tjemenima
mozemo zamijeniti sa dijelom kru7.nic;l,
Spojimo Ii lukove s krivuljom taka, da se krivulja pomala udaljava ad
lukova n i nj j priblizava lukovima 1Il i /Il/, da hi potpuno presla u te lukove, nnda
taka nastalu krivnlju nazivamo elipsom pomocn lukova zakriyljenosti.
0::::

3.1.5. Rytzova konstrukcija cUpse

Na slici 3.5 prikazana je konstrukcija eJipse iz zadanih konjugiranih

precnik3 MN j PR, Na preenik A1N u simetralnoj tacki 0 povuee se okomica
poluprecnika OM, orise polukrug i dobije tacka G, Spajanjem tacaka G i P
dobivenje pravac. a zatim se odredi simetrala duii GP u tack! E.

Slika 3.3

Poluprecnikom r ;;;:: OE lz tacke

E apise se polukrug koji sijece pravac
GP u tackama K i L Tackama KO i LO
povuku se pravci koj i 5U medu sobom
okomiti, a- na kojima jete ose elipse.
Kako je GK =: a i GL = b, te se duzinc
prenesu !1a pravce iz tacke 0, pa im<lmo
OA=OB=GJ(=a i OC=OD=GL=b. Taka
<:u dohivene velika AR=2n i mala CD"",2h
05a elipse zadane konjugiranim prec~
;1icima. Elipsa se erta ila p02nati :1aCin

3,1.4. Konstrukcija elipse pomocu lukova zakrivljenosti

M

'\a slici 3.4 prikazana je konstrukcija elipse pomocu lukova zakrivljeu njenim tjemenima. Zadane su ose elipse AB = 2a i CD :::: 2b. Nacrta se
.,.-' ""'i'::-~lnnik nrEH i i7 tncke F "pusJi oknmicn n8 dijag0nalll Be Ta okomica
,~lJCCC os\: AB \l (,lcki ;\1. a prodllz~ml osu CD u tacki N, gdje je lYlB = r!, a
11Vi[1

NC :::: r2. To se vidi iz toga sto se

pravDugli trouglovi MBE i BOC
podudaraju u dva ugla, dakle slicni
SU,
pa odatle imamo omjer
MB:BE=OC:OIJ iii MB:b=b:a. gdje

b'
proizilazi MB "'" --,= r,. 1z pravoa
'
uglog trougla NCE i aBC na Isti
nacin

3;

Ako iz

src-dj~(a

dobivamo

Vidimo, dakle, da su tacke MiN

sredisla LakrivUenosti u tjemenima
zakrivljenosti Ai. M;, N i NI kroz vrhove B, A, C i D sa

Slika 3.4

15

STika 3.5

3.1.6. KOllstrukc\ja male ose

e!ipse
Zadana .ie velika osa AB=2a j
tacka T elipse. U simetralnoj tacki ose 0
po\'ucena
je
oko1111ca
fla
njlL
Pohlprecnikom OA=OBz:::::a iz tackc T
opise se luk k. koji sijece okomicu u
tackam8 M j N. Pr<lyci AiT j NT sijeku
osu AB u tackarna K i L Duzina
Tl<::::.T[,-::o:D odreduje po!uosu, a mala osa
elipse je CD-::o:2b (s1.3.6).

\,

Slika 3.6

33 Parabola

3, Krivulje drugog reda

16

3.2. Hiperbo\a
Definicija. Hiperbola je geometrijsko mjesto tacaka u ravnilli za koje je
vrijednost razlike udaljenosti od dvljll fiksnih ta(akd te ravnine konsranrna.
Fiksne tacke F, i F] nazivaju se iarita iIi jokusi hiperbole. Uda!jenosti
pojedinih tacaka T hiperbole od zarista su radljvektori r, i r2, a konstantna
vrijednost razlike udaljenosti jednaka je dulini glavne iIi realne ose hjperbole:
rrr?=2a=d(A,B). Oruga osa hiperbole je sporedna iIi imaginarna osa, jer su
njeni presjeci s hiperbolom konjugirano imaginami. Duzina OF,=OF]o;:::;e je
linearni ekscentricitet hiperbole.

17

tjemenima dobijemo na stijedeCi nacin: ako se iz vrhova pravougaonika podignu

okomice na asimptote koje njima proiaze, te s njima presijece realna OS3
hiperbole, dobiju se sredista zakrivljenosti SI i 52 u tjemcnimaA i B biperbole,
U tacki T hiperbole konstriJisana je tangenta t kao simetrala unutrasnjeg
ugla a sto ga zatvaraju radij-vektori I"J i r2_ Normala n, koja je u tacki T okomita
ua tangentu, je normala hiperbole u tacki T, koja jc dobivcna kao simetrala
vanjskog ugla {3 5tO ga zatvaraju radij-vektori rl i rz

3.3. Parabola
Konstrukcija hiperbole. Zadanaje glavnu osa hiperbole d(A,B)=2a=40 i
Iineami ekscentricitet e=35. Duline realne i imaginarne poluose, te linearnog
ekscentriciteta hiperbole, povezuje relacija a 2 +b 2=/, koja omogu6uje konstmkciju imaginame ose hiperbole.
Povucimo pravac AB i pravac CD .1. AB (5\.3.7), le oznacimo OA=OB=a
i OF]=OF2 =e. Na pravcll AB, desno od t1 odaberemo bila koje tacke J i 2.
Uzmirno u sestar duzinu Ai, pa tim poluprecnikom oko F] kao sredista, opisimo
luk iznad i ispad ose AB, a poluprecnikom Bl luk iz zarista F J , takode iznad, i
ispod ose AB. Ta ce se dva iuka sjeci u tackama T i I1> koje leie na hiperboli.
Ako oko F2 opisemo luk poluprecnika Ai, a oko F, luk po!uprecnika B 1, oba
luka ce $e sje6i, takode, u
dvije tacke koje Ide na
hiperboli, jer za svaku njeou
tacku vrijedi isto kao npr.
za (acku T, gdje je TFr

TF,;AI-El ;AB;2a.

Definicija. Parabola je gearnetrijsko fJ'U'es[O ta("{aka u ravnin[

su
jednako udaljene od jednogfiksnog pravca i jedne jiksne taike te ravnine. Fiksn)
pravac d naziva se ra.vnalicom iIi direktrisom parabole, a fiksna tacka F iaiBtern
iii jokusom parabole.

Konstrukcija parabole. Zadana je direktrisa d i zarisle F [3.ko eta je

d(F.d) ; p; 30.
Tackom F povtlcen je pravac FO okomito na direktrisu ii, koju un sijGcc

u tacki 0 (s1.3.8). Na pravcu je proizvoljno

odabrana tacka D U kojoj je povucena
okomica na OF. Uzme li se u Sestar duzina
OD i ako F apise luk. on okomicu u D
sijece u tackama TiT}. Te tackc leze na
paraboii, jcr aka se povuce TB ..:... d, onda je

lik OETD pravougli, pa je TE;OD, a du-

Pomoc:u tacke 2 na osi AB

IF,
do bit cerna, analogno, jos
cetiri nove tacke hiperbok
Opisu li se aka tacaka PI i Fl
lukovi poluprecnika AF2 i
BF], dobiju se tacke A i B
koje takode leze na hiperboii.
Slika 3.7
1z konstrukcije hiperbole vidi
se da je simetricna s obzirom na ose AB i CD. Krivulja ima dvije grane, a tacke
A i B su joj rjemena iE vrhovi.
Tangente krivulje u njenim neizmjemo da!ekim rackama nazivaju se
asimplate hiperboie. Kako je hiperbola krivuJja s dvijc neizmjerno daleke tacke,
ima civije asimptote 111; i 1112. One se konstruisu lao dijagonale pravougaonika sa
stranicama 2a, 2b I sredistem u tacki O. Zakrivljenost hiperbolc u njenim

;; I 0
A
zine TF-=.OD i TB:::::.TF. Prema tome, tacka
T je jednako udaljena od pravca d i tacke F.
Os tale tacke parabole dobit cerno analagno,
ako na osi uzmemo bila koje tacke 1,2, .
Tacka A je tjerne parabole, a leZi u simetralnoj tacki duline OF. Duzine TB:::::.TF=r
nazivaju se radij-vektari. Iz konstrukcije
Slika 3.8
paraboJe se vidi da je ona simetricna s
obzirom na osu OF.
U tacki T para bole konstruisana je tangenta t kao simetrala ugla ex
zatvaraju duzine TE i TF. Kako je tangenta simetrala duzine BF, una ill duzinu
palovi u tacki C i stoji na njoj okarnit.o.
Kako je tjeme A srediste duzine OF, a tacka C srediste duiine HF. to it
duzina AC paralelna direktrisi i cini tangentu parabole II tjemenll A.

L. KrivlIlje dmgog reda

l s_____ ..__._...___

3.4 Z.adaci za rjeSavQnje

Zakrivljenost u tjemenu parabole odredl~e se tako da za svaku tacku T,

ma kako bila blizu tjemena A, vrijedi MF = PN, te ce i u granicnom polozaju,
kad;) T padne u A, biti AF :::: FS, pa je S srediste zakrivljeno!';ti u tjemenu A.
~lorrn~b 11, h,ja:je II tach T okomita na tangentu, je nOlmala parabole u tacki
a dobivenn je kao simetrala ugla f3 Hi apisivanjem luka poluprecnika FT ako F
kroz tacku T koji sijece aSU parabole u tackama MiN. Otuda je pravac MT
!:.lng'-'.'PUL ,1 .\'T l10rmala parabole.

7:

3A. Zadaci
L

Z3

rjcsavanje

kt.joj .ic ,'e1ika osa na pravcu p 20 A/l!f[A(20,60), l'd( 140.60)j. ,iedna

r]Gllle .u tacki /-L osa ABc;;;;JOO i jedna tacka dirse T( 100,30). U tacki T povuci
t:lngenlll i normnju clipse

:--i;;( r):)!i eiipSll

2. GaCI'l<\ti elipsu kojoj je mala osa na pravcu p "" CN[080.30), N(50,120)), jedno
ljcrnc \l tacki C. osa CD-;:;:.70 i jedna tatka C!ipse T( 105,45). 1) tacki T povuci
t:J.T1gcnl'cl i normaiu eiipse.

J. "?'JantZlti elip:;u pomocu Zarista. kojoj je velika osa na pravcu p E AL{A(20.50),

I (_I N).l(]{) I r _iedno tjC111C u tacki A. a=50. e=35. Tz tacke T( I 50. 90) povuCi tangentn
:1Cl eiipsu,.,\ norrnaJe u dodirnim tatkama.
.!, "-Jacrlati elipsu n01llocu zari.~ta P,(30,7G). FJ90Ao)

i tangenre t E il,IN[M(60.100i,

.V( 140.4(n]. t;- dodirnoj tacki povuti normalu elipse.

5. '.j;,crlati eiipsll po moen kotlcentricnih krugova kojoj je velika osa na praveu
p 2 KF.[I40,55J. F;(90,80n. ako je F] jedno zariste i langenta t'S TL[T(85.40),
!/ i-tn,80)f S'J dodimom tachlln T.

6, >;i1crwti -dipsu pornocu hrista F,.(45.70), ljemena C(90,55) i ekscentriciteta e=35.

p(-'\'uc~i t<lngente elipse koje su paralelnc s pravccm p E /HN[M(30,35), N(135,17.5)l i
n0lTDC1ic u dodirnim tacbma.

"" "\;: cr\<lti e-lipsu kojoj je z.adana velika osa na pravcu p "" F 1G{F j (65,65},
Gr !.~'n. /(J(}l j. aka je P j zarisle, rl tangente (} 20 AIN[M{25.55), N(105.30) Ji
f~ =: r!\ fJ'(25, !OJ. R(J05. J35)1. U dodirnim tackama povuci Ilonnale elipse.
.). :"-ifl(,Tulti C!ipsu f'omocH zarist(! F.'(4(J,90), tjemena C(35,.z5) i ekscentricitetn e=35.
L ;'mizv()ljn0j tacki povuCi tangentu ; normalll dipse.

19

9. 'Nacrtati e1ipsu pomocu koncentricnih knlgova kojoj je velika osa na praveu

p ~ MN{il,1(25.125). N(]40, IOn tjcme u tacki C(50,40), a tacka elipse 1'(90,20). U
tacki Tpovuci tangentu j normalu elipse.
10. :--.Jacrtati clipSll pomocu tukovCl zakrivljcnosli kOjoj su z.ariSta FtC 40.80), FllOO,j 10)
i langenta t 0= PR[P(70.50), R(l50,l1O)].1J dodirnoj tacki povuCi normalu elipse.
.z@Nacdati elipsu kojoj j~'~ellka osa paralclna apscisi. srediSte u tacki S(60AO), a=50 i
---' b=30. Po\.'u(~i tangente elipse okol1lito i paralclno pravcu p :;0: KL{K(70.100).
U 15(),30)]. U q9dirnim tackarna poyuCi 110nnalc elipse.
12. ;0acrt<1ti C\ipsu pomocu Rytzove konstrukcije kojoj Sll spregnuti precnici MNo:::.90 na
pravcu l' "'- JfLUd(20.80). L(120,80J/ i PR:::.70, a ugao medu njima jc 120". U
proizvoUnoj lacki povuCi langentll na elipstl.

lJ. Nacrtati eJipsu pomocll koncentricnih krugova kojoj je velika osa na.pravcu
p -= LS[I.( 20.70). S( 115.70)] sa sredistell1 \l tacki S, ako je a=50 i e=35. Iz tacke

n 10.30,! povuci tangentc na elipsu. a nprmaJc u dodirnim tackama.

14. Nacrlati dipSll kojoj je velika osa na pravcll p 2 PS(P(O,50}, S(60,50)], srediste u
tacki 5, akoje d=55 i b=35 12 tach T(J40.70,1 povuCi tangellte na clipsu. a oom1ale
u dodimim tackama.
15. ~";dcflc11i clipsu pomocu iuko'.'(\ zakri\'ljenosti u njcnim tjemenimfl, cijaje velikn o<;a
fla pravcu p ""' tHi\'{AhOJO), ,\I(130,30)J, sa :"reJistem u tacki S(65,50), <1=45 i c=35.
!z iacke T(140.40) povuci tnngcnte na clipsu,:l normalc u dodirnim tackama .

16. Nacnali 11iperbolu kojoj jt: zadana realna osa na pravcu p =: GfI{G( 10.120),
,'[; ,. _~C;.HJ i /. ,;;.imptdtJ ,ii, := ,\f.Vr1J( ; C,3~<:;. ,\'{ JY1,90) J i (,=4 n I I pr0i7 1'01jn0j
lacki 1'0\,H(:1 tangentu i normalu hiperbo!e.
17. Nacrtati hipcrbolu kojojjc zauana rcaloa osa na pravcu p =: AE{A(50,90), (110,90)/
i ekscentricilet c:::o36. aka jc tjerne u tacki A. 1z: tacke T(80,50) povuCi tangente na
hiperbolu, odredlti dodirnc laCke I poYuCi nonnaJe hiperbole u tim tackama.
18. Zadnna Sll 7:arista F/20.70) i r2( 100.70) i ekscentricitet e=40. Nacrtati hiperbolu i
preko tatkc ,\1( I 15, (0) odrcditi tacku T u kojoj treba povue! tangenlu i normalu
hiperbole.
19. Nacrtati hiperbo]u kojoj je zadano z.ariStc Fj/90.100). tangentc t,
FI( 105.80)} i t] '= KL[K(25. 90), L( 135,30}} i dodirnCl tack<! T( 135.~) .

20.

~acrt<lti

GH[G( lOA5).

hipcrboiu kOJOj jc zarisle Fll ,<0,60 J. tacke hiperbolc AU 1 ]O.} 20). ,\'(95.50)
; roluosa 11=15. U t'foizvoljnoj facki povuci tangentu.

~_

3. KL~~!!.,IJ,::e-,(-:I,",,,;>g'C0g'-'.,-:-e,::-h,-'~~~~~~~_

~--

'21}.,lNacrtati hiperbolu kojaj su asimptote In "" GHrG( 1O,20),H(130.100)],

n;;;; KL[K(20,105), L{ 130,40)) i poluosa a=25. U jednoj taeki povuci tangentu i
normalu hiperbo!e.

("":

22. Nacrtati hiperbolu kojoj je poluosa 6-::::.3D i ekscentricitet e-::::.4D. U jednoj tacki
povuei tangentu i normalu hiperbole.
23. Nacrtati hipcrbo!u kojaj su z,arista F;(60,60), FA 150.60) i taeka hiperbolc 1'(80.90.).
U jednoj tacki povuei tangentu i normalu hiperbole.
24. Nacrtati istostranu hiperbolu kojoj je z8dana poluosa a=-20. U jednuj weli krivl.ltjc
pavuci [angentu i norma!u,

25. Zadana je osa paraboJe 0 E ABlA(50,7D), B( 120,70)) i tangcnta [ := i1,LV{M( 30,65),

N( 1J5,0)). Nacrtati parabolu ako jc njeno tjcme u lacki A.
26. Nacrtati parabolu kojoj je :ladana zarisle F(65.65) i tangenta I
T( 80,25)j,Jlko je njeno diraliste u taeki T.

NT[N(30,60j,

27. Zadana je direktrisa d!E MN{M(30,20), N(30,120J], osa pambole 0 "" PR{Pto.7rJl.
R(l20,70)) i-lacka parabole 1'(75,30). Nacrtati parabolu, konstruisati taflgelltu !
nannalu parabole u taeki T.

28. Zadane su dvije laeke na paraboli 1'd1Oo.,125) i TA85,:?5) koje su diralista dvije
rangente. Nacrtati parabolu i konstruisati tangente u dodirnim tackama, dku j.:
poznata direktrisa d;;E MN[lvl(35,lo.), :V( 35, I I()}}
Z9. -:iacrtati parnbolu kojoj je zadano zariste F(75.7f/\ ; t,mgenta '

s;

GH!F;( It) 3()i

H( 85,45)) sa diratistem u tacki T( 115,-).

4. Tacke, pravci i ravnine

4.1. Proje\{cija tacke
4.1.1. Ravnine projekcija
Ako zelimo jednu tacku u prostoru prikazati projekr.:ijom sarno nu jedrlll
ravninu, vidjecemo da.tacka time nije adrea-ena, jer nedostaje udaijctlOSI tacke
od te ravnine. Da bismo jednu tacku potpuno odrcdlli, potrebno je imat! jos
jednu ravninu, jer sarno dvije projekcije jedne tacke odreLtL(ju potpuna p%zaj te
tacke tI prostoru. Obieno se uzirna da je jedna ravnina 1I horizontal nom, a dlllga
u vertikalnam polozaju (s1.4.1).
Horizontalnu ravnina scoznacava sa 'lrl i naziva :it: horizontafna ili prva r{ll'nina
('ije. Vertikalna ravnina sc oznacava
sa 1[1 i nazi va Se l."t;nikofn:/
II
I
ili dnlga ravniHCl projekcije. Presjecnica ovih dviju ravnina naziva
st Gsa Y ; 0:znacav8 "H \ Pm"
jekcija preclmeta rw fCj lUl.i\'Q se
prva projekclja ill rIoert, a projekciju nu /[2 nazi va :sc Jrug([
projekclja iii IWcr! tog prc'Jmem.

30. Nacrtnli parabolll kojoj je zadano: tangenta t '= PR{P(O,O). R( 30,70!}, zsriste
F(60.40) j parametar p=30.
31. Nacrtati parabolu kojoj je zadana osa na pravcu p ~ GH{C(O,50),fl( f20.50))
tangenta!:= RT{R(O,45), T(95,90)), ako je diraliste tangcnte u mcki T.

IV

III

<?--"

./'32)Nacrtati parabolu kojoj je zadano zariste F(70,60), tangenta t := GH{G(20,45),

~/ H( 125,25)] i taeka parabole T(9/Y,JOO).
33. Nacrtati purabolll kojoj je osa na pravcu p = GH[G(O,60), H(150,60)j, zariste u tacki
F(90,60) j par:lmetar p-::::.4D. Iz taeke T(10,80) POVliC] tangente nn parabolll i ,)(!rediti
dodime tacke.
3ot. Nacrtati parabolu kojoj je zadano ZariSle F(70,70) i tacka 0(35,70), OF=p. 1z taeke
Tf5,75) povlici tangcnte na parabolu i odrcditi dodime tacke.

Slika 4.1

Ako prelposL<Jvimo cia su

ravnine neogranlcene, onda ,lUc
dijele prostor nD. cetir; JijdD.,
se nazivaju kvadranri. l(vadro.ntJ

se oznacavaju rimskim brojevima:

1, II, III i IV. Uzima se da 3D
prednji dio ravnine 7[1 i gomji din
ravninc ;T;: poziti\ni.

4.1 Projekczja tacke

4. Tacke, pravci i ravnine ____________

23

4.1..2. Projiciranje lacke

Aka iz 18cke A povucemo okomicu oa J[, omla je Doz,iste A' te okomice
prva projekclja tacke A. AnaJogno tome, noziste okomice Air nn n;; predstavlja
drugu projckciju tacke A (51.42).

'A'

b)

1z slike 4.3b, na kojoj su nacr!.ane projekcije tacaka A, B, C i D, mozemo

Slika 4.2

zaKijucili slijedcce:

1z sli-ke vidimo da je tacka udaljena od 7[1 toliko, koliko je ojena drug a

projekcija udaljen3. od Dse .t, 3. ()d !r; toliko. koliko je 'ljena prva projekcija
udaljcna-od ose x. Ako se J[j prcklopi oko ose xu praveu strelica, kao flU slici
-1.2, u produj;e!~ju iT] ispud I)se x, umla A/I" u,sl;~e rid :::.vum mjestu, dok ,-\' vpisuje
cclvrtinll kruznice i doJazi u n> Sada su obje projekcione ravnine n, i 1C2, te obje
projek.;::jie tacke A' j A." sjedinjene u 1C2 U kojaj pravac A'A" nazivamo
r H
i)rriirw!()!11. Na slici 4.2b nacrtane S1.1 projekcije tacke A(A , A ) .

a.

Kadje {(lC/W u I kvadrall{u, andaje p'Ta projekcUa ispod, a druga iznad ose
x IA).

U.
c.

Kad jc tadka u !I k,.'adrantu, onda su ohJe projekcije iZl/ad ase x (B).

}(adje FaL'/W U 111 J,.'-vadranlU, ondajc prva projeKClju iZlltld, u Jruga ispo.1

d.

ose x (C).
Kad je fodm u II/ k,:adrantu. of/da

SLl

abje projeJecije ispad ose x (0).

4.1.4. Koorciinate taeke

-4.1.3. Tacke u kvadrantima
Na sliei 4.J prikazane 5U tackc A. B, C i D j njihoyc projekcije, ako su
,we tacke u r, 11, rn i IV kvadrantu. Prcdnji dio ravnine 1[1 prc!ozimo oko ose x
preHlJ dolje, duk slraznji dio ravlline Jrj pokrivu tada gornji diD ravnine n]. pri
'.";;mll :.lzimamo dZl se rrr\'nina 7[2 poklJpa sa ravninom aIda ili slike (sI.4.3ri).

I .-

Puce-tna lacka, iE islwdi.fte 0 (s1.4.2b), uzima se bilo gdje na 05i x, pa se

oznncava udaljenost ordinale od te tacke. Ta se udaljenost naziva apscisa
(x). Lldaljenost tacke u prostoru od 7r), koja se vidi kaa udaljenost prve projek~i.ie
od ose x naziva se ordinma (yj. Udaljenost tacke u prostoru od n/, koja se vidi
kao udaljcnost uruge projekcije od ose x naziva se aplikara (::J. Apscisa, ordinata
i aplikala, llJzivaju sc zajednickim imcnom koordillote.
SCI .Y

=2~4,-__________~4.

Tacke, pra\'{.'i i rllvnin"

4.?

4.2. Dva pravca

Dva pravca

4.2.2. Pravci se sijeku

Dva pravca u prostoru mogu bit! rnedusobno paralelni, mogu S~ sjeci i

mogu se mimoijaziti.

4.2.1. Paralelni pravci

Aka se dva pmvca /.I proslOru s(jeku, om/a illl prt!Jjt'ci pHi!! i ,/n(siJ!
prajekcija lef.e It iSla} ordinali.
Na slici 4.5 prikazana su dva pravca a i b koji se sijeku u lucki S. Kako
je tacka S zajednicka za aba pravca, to se u njenom tlocrtu 5,'/ moraju s.ieci
tlocrti a' i b' ,a u njenom nacrtu SH moraju sjeei nacrli a'" i H~ prJ.v<lca a i-h.

Aka su dva pravea meJlIsobno parole/na, undL! Sli mcdllsobllo pdrulelne

i istoimel1e projekC/je fili pravaca.
Na s!ici 4.4 prikazana su dva pamlelna pravca {[ j b i oznuCellCl su
njihova probodista A;,A] i B},ih Prva projicirajuca ravnina pravca at tj. A 2 /\;.4 1 ,

5"

aJ

bJ

paralelna je s prvol1l projicirajucom ravninon~ pravca b, lj. !32B;B/ i one sijeku

f

ravninu doena u pravcima a i b', koji su lukodc mcc1u sobom paralclni.

b"
8 I11i'

Prelaganjern ravnine nacrla oko ose x OLl ravninu llocrfa projekclje ~ 1

S" tacke S moraju biti nn is[oj ordinal!, okomiLOj na OSH x. Samo tlrvt p!'0jekcijc
ili samo druge pj'ojekcije dva pravca koji se sijeku mogu pastl U btl P[",[\L\C,-al(u
im c;e nrv'C. odnosno druge ofoiiciraiuce ravnine podudaraju.
, Na 51ici 4.5b n;cr~ane su projekcije { ( ( I f f i h',b" prilV~lC;l it 1
SC

sijekll.
Slika 4A
Analogno tome, druga projicirajuca ravnina pnw(:;:l

-:I,

tj. A:A!A;,

pam!e!na je s drugom projicirajucom ravllinom pravca b, [j. B]B{B; i one sijeku

ravninu nacna u pravcima a" i !/', koji su
projekcije paralelnih pravaca mogu pusli II
dvije tacke, ako su oba pravca okomita na
projekcije ((all i 1/,&" pravacu a i b koji su

meal! sobom paralelni. Pry.: i druge

isti pravuc, J. rnogu sc fcducinri u

Jrj iii J[,. N:l slici 4.4b nacrune su

para!dnl.

4.2.3. Mimoilazni pravci

Aka se pravci ne sijeku, a nisu ni paraldni, onda sc La ,JV~-L PL.'\ '-:"
mimoilaze. Na slici 4.6 prikazana su dva mimoiiazna pravca u i h. "!\ljlhuvl Llc)(nl
at i h' sijeku se u tack!, koja je oznacena slovima C/l [)', jer jt 0nJ tl,)c:;-L L,-!~L~
C pravca (/ i tlocrl tacke D pravca h. Tacke C i D su tack...: zakioni;;e 1ih pnw;I'':(l S
obzirom na ravninu tlocrta. Tacka U kojoj se sijcku W1Crt! a" i !f pr:l\'J.cJ. t! ; Ii
oznacena je- slovima A" i B", jer je ca tacka nacrt wcke A pravea a 1 113crt racke
B pravca h. Tacke A i B su tacke zaklonice tib pravuca s obzirOll1 na f8vninu
naCrla. PrelaganJem ravnine n,-tcrLa oko ose.\. Ita ravnillu i10cml,
CC St meck

4. T(lcke, pmvci i v(/vnine

c;nh)rn 110cni 0' i b', kao i nacrti a# i b#, illlmoilaznih pravaca a i b, ali ta
llcce biti na istoj ordinali.
Aka se dva pnn'ca mimoifa:e, presjeci njlhovih projekcija ne ieie na

je Pi

1[,. njegov nacrt je

osi x. Prema tome, p( mora biti u presjeku nacrta

pravea pI! i ose x.

~rdiJw!i.

rr2~--

OJ

Ie"
I x

e"

I
I

A'
A'

B'

0"

o.

all

II B

)-

b"

On

q'

b'

b'

~"~:-

Slika 4.7

c'
0'

B'
Slika 4.6

Na slici -t.6b nacnane $U projekcije ([',a" i o',bl! dva mimoi1azna pravca

tl i b. Tacka D jc u prostoru iznad tRcke C. jer je -[5ffiZtlad
zatc; se tacka C
-if" vick kada pn1VC(" (I i .1-) promatramn ndozgo. nknmito n3 Tf!. Tacka () )e U
~l()crtll -"ieli, ;} tach! C lle vidi. Tacka B je u prostoru ispred tacke A., jeT je
l( ispred /\'. zato se tack a A ne vid], kada promatrnmo pravce a j b sprijeda,
,~,\mito il:J
Tacka B se u nac1'tu vidi, J tacb ,\ ne :idi.

b)

e.if,

_ .--i--

40

Druga probodi.fte P2 pravca p je

4.2.4. ProbodiSta i prikloni uglovi pravca

Nu slid 4.7-"prikazan je pravac p koji probada It, u tacki Pr,"a 1[2 U tack]
T:lcke n3 pravclJ 11 Kojima taj pravac probada projekcione: ravnine nazivaju se
"i"'Jhodi,ftCi PI"(lVC17 i obiljdcna su S8. P. Po tome da li pravac u toj tach probada
Pl-':U. drugll ili tre(~u projekcionu ravninu razlikujemo prvo (P J), drugo (F'2) ill
[reet: probodistc (P;).
Probodiste pravca je tacka koja zajednicki pripada i pravcu j 1'avninl.
Prcrna tome, odrcditi probodiste znaci odrediti lacku na pravcu, koja istovremeno pnr'acia i ravnini koju pravac probada. Svaka tacka na pravcu ima svoj
'hY~r\ 1"1,1 [iocrtu pruVC3. a svoj nacrt na naCrlu pravca. Kada je tacka na pravcu.
njcZIli je docrr 11(1 rloerrl/. () !lOcrr na n((crtrl toga pravca.
T'r\'(.' prohodi.'ite P! pravca je u ;rl. zuto je njegov tlocn P: u istoj tacki.

K~!ko je p, na pravcu [!. mora njegov nacn ~# biti nLl nacrtu p" pravca p. a kako

Tlocrt

17;

'tl ][2.

NJegov nacn p;~ je u istoj l(lcki.

drugog probodista mora biti na tlocnu pI pravca p_ Prema tome,

1.1 presjekutIOCrW p' pravca pI ose x,

Uguo Cti, sto ga rruvac p zatvara
prikloni ligan, a ugao

Ci],

S3

svojim tlocrtom 17

r; je

love se

jJlTi

sto ga pravac p zalvara sa nacrtom pI!, Love se drugi

prikloni rigC/o pravca p. Sa projekcijama pI i p" pravca p odredicemo priklone

uglove tog pravca preJaganjem prJvouglih troug.lova. ito: prelaganjem trougla
PjP~'P2 oko kalcte PiP; U l[! dobicemo II prelozenom po!ozaju tog trougJa pravu
velicinu ugla (/./. Anaiogllo, prelaganjem pmvougJog trougla ~prp2 ako katele
p~

P; u :r? dobicemo pravu veliCinu ugla 0::2. Na slid 4.7h odredene su projekcijc

pi"l. probodista Pi i P2 sa projekcionim ravninar\-w i prikloni uglovi ex} j a~

prJ\'cap.

4. Tacke, provel i ravlJine

28

4, i Ral'ninCl
_ _ _ _ _ _ _ _--.:.:..c.==_."
_ _.,_ _

4.3. Ravnina
bj

Tri tacke koje ne leze na jed nom pravcu odreduju ravtlinu, Kakvil goJ
bila ravnina, ana ce sjeci jednu od projekcionih ravnina u dog!ednom prostoru.
Aka je ravnina 1.1 opstem polozaju, onda ona sijece obadvije projekcione ravnine.

\" /J
Y~iI

oj

Slika 4.9

4.3.2. Pravac u ravnini

Slika 4.8
Pravci po kojima ravnina presijeca projekcione ravninc lUlLivamo
tragovi iii frase.
Prvi trag
je pravac po kome wvnina E sijece ra\11inu Jrl, a drugi trag
e, .ie pravac po kome ravnina E sijece ravninu IT), TI"agovi rnvnine 0' "ijekn se nil
osi x u tacki E::t-(sL4.8r?\.fa ,Iici 4.:;Sh nacrtani <;u trag(wi ('. i e~ qvnlile r

e,

. 4.3.1. Presjek dviju ravnina

.. E on d a on OJ'J'e'c'e
."ve
pravce l.t' ra'v'Jliile, ,pa
Ako je pravacp u ravll1m
w
.,
premaj'OIne i
e; -J e2 Ll __t~lG-1{an!:r-P/!-p?. Te nic"ki:~ Sll pro_bodislll pn\\-<:J P
s'a nl',,;ninama IT; i 1[2 (5l.4_10)_ Na slie! 4_10b nacrfane su proJdcije !' 1 f)

tragove-

pravca p u ravnini E.
p({n:uc jli->' rm:Jlilli

kud su

JJl!i

probodi.~t[J

!f

:5toimellil!!

ravnine.

oj

bj

Dvije ravnine E i F sijeku se u praVCll p koji sc naziy<-t pre:c,jecllic(! tth

dvijL! ravnina. Presjecnica, kao i svaki drugi pravac, odredena jc sa Jvije tacke.
Te dvije tacke su probodista Pi i P2 presjecnice p. POSIO presjecnic.a !ei i u
jednoj i U drugoj ravnini, probodistajoj se nalaze n~l presjeku istoil1lenih Iragov(1
till ravnina (51.4.9).

f-x

Na slici 4.9b n:lcrtane su projekcije p' j r/ prcsjei':nice p dviju ravnina

EiF.

Stika 4.10

4.3 Ravl1lna

30

31

4,3.3. Sutrazilice

0)

e,

[772

1I

n'

mil

;~'
p'

Ex

b)

-------'1

e,

b)

Pravci neke ravnine, koji su paralelni s jednim njenim tragom nazivaju

.mtrainice tc favninc. Pravac ravnine, kojije paralelan s njenim prvim tragom,

zove se sutrainica prvog traga (prve. skupine), a onaj, koji je paralelan s njenim
drugim tragom, zove se sutrainica drugog traga (druge skupine). Svaka ravnina
Ima mnogn sutraznica prvog i sutraznica drugog traga. Na slici 4.11 prikazanaje
jcrlna sutrazniC3 m prvog traga ravnine E.
5C

Slika4.12

m"

I
I

Ex

4.3.4. Priklonice i prikloni uglovi ravIline

Slika 4.1 J
Njeno Jrugo probodiste P2 nalazi se na drugom tragu e2 te ravnine. a
PI =: P; je neizmjerno daJcko na prvom tragu te ravnine.

lljt;]10 pC'c'o probodi~[e

Pravel ravnine E, okomiti na prvl c, iii drugi el trag te ravnine, nazivaju

se priklonice prO/og traga (prve skuprne), odnosno priklullice drugog traga
(drllge skupine). Svaka_ravnina ima mnogo priklonica prve i druge skupine, a
sve su priklonice iste skupine medu sobom parale!ne. Na slici 4.13 pribTzana je ~
ravnina 1(, i ravninn E. U ravnini E odabrana je tack a A i povucena prikionica p
oKomito na prvi trag eI ravnine E, odnosno odredene projekcije A' j p' tacke A I
priktonice p na ravninu

1[j.

Kako je priklonica p I1Komita

na prvi trag e f, a posto se trag e, nalazi Ll flit pravi ugau I'pej) projicira se i1n
nJ kao pravi ugao (pIe,). projekciia~_

iJosto Je s-mraz+1-I+pn paraJelna--s prvlm tragom ej, tj. S Jcdmm pravcem ravnme
",[-, nnc13 ic i ona prmllelna s 1[/, tj. nien Hoeft m' naralelan ie s prvim tragom el, a
njen nacrt m" mora biti parale\an sa osom x.
Na slici 4.11 h rijeSen je ovaj zadatak sa zadanom ravninom E( el,e2) i

_l2Ij ~0!~E~;~~lJrijtl~~;i(!:"hJi{.hsl1!Ji1f!,:-~4~-, ~tag

ravI11ue. Vidimo, tikone, da su prikio--'ni6;- i sutraznica m iste skllpine u
nekoj tatki A ravnine E, kao i njihove
projekcije n3 1[1 iii 1[2. medusobno

naqtane projckcije n{ i m" sutrainice III prvog traga te ravmne:--- Povucen je bilo
pra\.'<1(' m; paralel(1n s prvim tragom ! -do prcsjeka sa osom x i odredene
rn-jekcije drugog probodista P1 te slltrazllice. Zatim iz tacke Pi povucemo
i'r:.li"(1C m" paralelan sa osom:c Mozemo to rijesiti i obrnutim redom: pOVllcemo
bUo koji pravac ,,/' pm-alelan sa osom x do presjeka s drugim tragom e2.
Cldredimo ;;atirn prc1jekcije
i P; drugog probodista Pz te sutrainiee. Iz tackc

p.;

F';

povllccmo pravac m' paralelno s prYim tragom eJ. Analogno tome, na slicj

:f.. 1:z prika7an(l je sutrnznica

11(111',11")

drugog traga ravnine E. Nacrt

/1"

[:>aralelan je s drugirn lragom e], a njen t!ncn 11' mora biti paralelan
sa (ynm y Na s!ici 4.12b nacrlane Sll projekcije /I' i n" sutraznicc II drugog
',':1g] r,l':mne E.
';1!ir:171liCe

i)

SEka 4_13

okorniti pravci.
Uglovi sto ih neka ravnina E
gradi sa projekcionim ravninama nazi~
vaju se pnli
odnosno drugi

w,.

prikloni [{;;ao OJ: tc ravnme. Na slici 4.14 prikazane sn priklonice Pi i q2 prve i

druge skupine. Ugao OJ; sto ga priklonica PI ravnine E gradi sa svojom
projekcijom p:: jednak je priklonom uglu le priklonice. Posto Sll priklonica PI'

kao pravae ravnine E, i tioert

p;, kao pravac ravnine

!fl,

okomirl na prvom tragu

i?j, kao presjecnici till dviju ravnina, onda je (il! jednak priklonol1l uglu ravnine E
sa ravninom 1[/. Na slid 4.14a konstnlisana je prava velicina pr\'og priklonog
ugla Oh ravnine E prelaganjem prve prikJonice PI, odnmno prvog priklonog ugla
PjP;P1 oko tlocrta
na ravninu tr/. Analogno je na s1.i~i 4.l...J.b kUI1SlruisiJ.n

p;

drugi prikloni ugao W2,

svojim nacrtom

q; .

,,

A21 \

! /'

pravoj velicini, !ito ga druga priklonica q, gracii sa

p"

a"

'

\5"

:\

: \

".1

\ A~'

~--, .-~i;>-.~--

A~ ",:

S'

d:,

hi

e,

~"

aJ
p"
2

Ex

,: ,

RII'

p,

Sl1ka4.i5
Ex

~'

q'

w, ..!i~
'!l

'"

4.3.6. Prelaganje ravnine

b)

Ako treba odrediti pravu velicinu nekog lika u ra\'nini cije su nam
projekcije poznate, pOlrebnoj"e tu ravninu okrenutl tako da padne u jcdi1ii' O(j
projekclonih ravnina. Okretanje ravnine mozemo izvrsiti samo aka pravca kOj)
je zajednicki za obje ravnine. Takvi praVCi:;iLl tragovi ravninc. Ukrcmnjc raVDl!1C
aka traga, dok ne padne u projekLionu ravninu, nazivamo prelaganjc/Il ,""!vn!!!!.:.
Na slici 4.10 prikazana je ra_vnina E( ef. e?~.

Slika4,14

4.3.5. ProbodiSte ravnine sa pravcem

Probodiste ravnine E sa pravcem p odredicemo tako cia pravcem p
polozimo jednu pomocnu ravninu L\ (obicno ravnina okomita na JIj iii J[;,) j rom
ravnu10m sijeccmo ravninu E u pl'avcu Q. Presjeciste 5 presjecnice a s pravcem p
je trazeno probodiste ravnine E sa pravcem p (51.4.15). Na sUe! .:I..lSb prik::aano
je probodiste ravnine E sa pravcem p.
Pry! trag til prve projicirajuce ravnine .:1, po!ozene pravcem p,". poklapa
se sa tlos;rtom p' pn.lVca p, dakle d j == p', a njen drugi trag d 2 okomit je na osu

!T2

lloCH

TcJiI'

pll

x. Odre(tene su projckcije (I'i a" presjecn!ce a ravnina E i ,1. U presjecistu nacJ"ta pravaca a'" i p" nalazi se nacrt S" trazenog probodisla S, J. U presjeCiSlu ordinale povucene nacrtom S'" tacke S i tlocna a' pravca a bit ce

~, e'

S' iackc S.

Slika 4.16

4. Tacke, pravci i ravnine

34

4-4 OSI101l111 zadac) 0 polozajnim i melrickim odnosimd lacke, ...

------

Na tragu

f2

odabrana je bHo koja tacka T i odreden njen Hoert T'. Iz

tackc T povtlccna je priklonica p prvog traga tc ravnine, naertan je njen tlocrt

pI j Dznaccno jc njcno prvo probodistc Pi. Prclaganjem ravnine E oko njenog

prvpg traga Ci u ravninu ni, okrece se tacka T i opisuje luk okretanja k. Srediste
lukaje u tilcki Pi kome je poluprecnik PlT. Ravnina okretanja F tacke T okamita
jc na pn'Oill tragu Cr, a kakoje el u n/, ooaje okomita'}--na 1[/. Prema tome, prvi
trag /i ravnine F prolazi tackom T' okomito na prvi"rrag ej. Tacka (T ), 'u kojoj

1z tacke T (sL4.16b) opisemo kruznicu k2 sa sredistern u tacki Ex. U

1f}, a pravac (T ) Ex=:;;;( ez) bice

presjeku te kruznice i pravca II je (T ) tacke T u

prelozen drug! trag ez U Ifj uku prvog traga III ravnine E.

Nfl anaJogan nacin cemo preloziti ravninu E ako njenog drugog trag(1
u ravninu 1[z, kao na slici 4.16c

pnrnl \Iejiclnu duzine PiT Prelozimo Ii pra\'ougl1 trougao Pl T'T aka katele

Lacki (T J, Spajanjem tacke (T) sa tackom Ex, koja je kod prelaganja ostala na

4.4.1. Rijeseni zadaci

1. Zadatak. Odrediti probodme pral!(:a p ;:;;; MN[M( 1O,.5Q,,_~Q),
N(70.5,55}j sa ,""lninom E ~ AlJC[AIO.30,40),lJeO,]O,JO),C(40,('O, 70)] (31.4.17),
J

iqnm 1l1jestu, dobijemo pra\'ac (2). Pravac (C2) je prelozeni dnlgi trag 2 ravnine
E u r~tVninll 1[; oko njenog prvog traga fl. Ugao w, sto ga zatvaraju pravci el i
;' (/7 i. jednak je uglu ,5tO ga u prostoru zatvaraju tragovi er i e2 ravnine E.
Prema ranijem objasnjenju. na slici 4.16b odredene su projekcije
'I~7Tff bil0 koje tarke T drugog traga e2 ravnine E. Izvrsimo okretanje te tacke
,~~k(1

prvog trag a ej, dok ona ne padne

IT).

c"
N"/

Nacrtan je tloer! p'i nacrt

prik!onice p prvog traga ravlline E. koja pro!azi kroz tachl T. Duzina TP,

bice pn\urrecnik okretanja tackc T. Prvj trag .'0' favnine okretanja F tacke T
;~(1kl:1pZl ~e <::{! t]ocrtom pI pravca p I I, "'" p'.l Odredimo zatim pravu velicinu
P; T,:;-:.p" pojllprecnika okrctanja PIT i prvi prikloni ugao

(X;

ravnine E.
2"

Ako rotiramo tacku To oko tac-ke

P

dohicemo na

pr<lVCU

ot----

II tacku (T)

taJ:ke T U :7[1 oka prvog traga PI, Pravae

T ) x-:::::( e;) jc prelozen drugi trag ('2 u

e2

4.4. OSllovni zadaci 0 polol'ajnim i metrickim

odllosima tacke, pravca, ravllille i ravnog Uka

iuk okrct.anja k sijece trag iI, bite pre!ozaj tacke Tu 7r, oko prvog tnlga ej. Kako
jc; tacka (T ) udaljena od sredi,sta okretanja P j 't6tiko, koliko 1 tacka T, treba naci

Pi T' U Jr!, dobicemo trougao Pi T' To. HipotenuZ3 P I To :::: po tog trougla jcdnaka
jt dlJ7ini PIT, kao i duzina PdT). Luk ~ poluprecnika po sjeCi ce trag II U

35

"

5'

"" oko prvog 1l'8ga PJ ravnine EKod prelaganja ravnine E oko

prvog traga ! ne mijenja se
met1usohna udaljcnost 1113 kojih dviju
njenih tRenka, pa zbog toga mora biti
(T ) Er-::::: lEx. Sada se prcloieni drugi
~r;tg (e;:) moze nacrtati krace.

R j e sell j e: Da bismo
odredili probodiste pravea p
s ravllloom E zadanol1l sa tri
tacke pravcem p -moiemo
poloZiti prvu iii drugu projicirajucli Elvninu. U zadatku
jc polozena prva projicirajuca ravoina F(h J2), ciji sc
prvi trag II poklo.pa sa,.tlocrtom pravca p (1/;;; p'), u
drugi tragi? okomit na OSH x.
Da bisil10 naW presjecnicu q
dviju ravtJJpa E i E....m.Qramo
odrediti PI'obodista 1 i 2 ravnine F sa stranlcama a i b
trougla, jer ce sa ta dva probodista biti odredena presjecnica. Nacrt q":::: {12"
presjecnice q sijece na,crt pff

Slika 4,16c

Slika -1-.17

pravca p u nacrtu S" probodista S. Njegov tlocn S'

je u presjecistu llocrta p'
pravca p i ordinale povuce~
ne nacrtom tacke S.

4,4 Osnovni zadaci 0 polozajllim i

c3,,6'-_ _ _ _ _ _ _ _ _'-'..f." li.u;kt!., pravci i ravnil/e

/JletriiSki:~JJ

odnosilna

ta,-~/((:,

...

3. ZadatalL Odrediti IIduL/c'nost dva pamleinG pruvca:

Ll" AB[A( )0.50.10). B(50.15.5)}

Vidljivost pravca 11 odnosu na ravninu odredujemo kada ih promatramo

odozgo, odnosno sprijeda. Kada ih promatramo odozgo, viJljivoSI mozemo
odrediti na slijedeci !latin: pravac p i stranica a su dva mimodaZllLl pC:lYca.
Njihovi se tlocrti pI i a'sijeku u tacki koju oznacimo sa i 3' , jer je Ol1:l tlocH

b=CD{C(5.20.15J. D!iiUJ9).

tacke 1 stranice a i tlocrt tacke 3 pravca p. Odredimo l.atim na nacrtLl pH pravca

p naert 3" tacke 3. Kako je 3 ispod r zakljucujemo cia je [atka 3 pruvca p

ispod tacke 1 stranice a, pa, prema tome, necemo vidjeti anaj diD pravca p koji je
izmedu probodista S i tacke 3, kada pravac i trougao promatrall1o odozgo na Hi.
Zato je tlocrt toga dijela pravca nacrtan isprekidanom linijom. Da bismo odrediE
koji dio pravca zaklanja ravnilla u drugoj projekciji, promatramo ill sprijed~l
Odredimo zatim tacku II kojoj se sijeku nacrti e" i pH str::mic.? c i pravca p. Tu
11

R j e 5 e 11 j e a: Bilu koju Li\'~

nina E(e},ez) poslavimu ukomito na Z{ldane pravce d(a',a").--i bib'
. P'Jmc>
ell tragova ra\:rii'ne-t-pn3S.~cciYic~\'-P j q
odredena su probodista JI j .V pr~l\ ~lc.:'-l 0'
i b sa ravrlinom E. Ouline d' "'" kiN' i
(r = lVi'iv" su projtkcije udaljelro:.,(i
pravaca {t i b (sl.-4.19a). Pri1\,:t ','(;liLdL,
udaljc:nosti odretiena je kao u 2. zadatku.

tacku oznacimo sa 4" i 5", jer je ona nacrt tacke ""' stranice c i n1\crt lackc 5
pravca p. Odredimo zatim na tlocrtu c'stranice c .llocrt 4' tacke 4, a nD. tlocrLU
pI pravea p lIoert 5' racke 5. Kako je 5' iza 4', lakJjllcujemo Ja je [<leka 5
pravca p 1211 tacke 4 stranice c, pa, prema tome, necemo vidjeti om~i diD pravca p
koji je izmeou probodista S j tacke 5, kada pravae i trougao promatramo sprijeda
na 1[-}.. Zbog togaje oaert tog dijela pravca nacrtan isprekidanomlinijom.

1. Zadat:lk. Odrediti IIdaUc!los[ !ucke T(11},40,65;

=AB[A(20. 10. 10). B(50.45.45)).

Rj e s e nj e: Udaljenosl tacke od pravca predsravlja duzina na Ok0111ic1

povucenoj lZ tacke-T na pravw.:: p, Koja jc ugramcell<t luck-om T ! prubuJi~lerrJ
okomice S. Da bisillo odrediti tu udaUenost, tacko!l1 T(T~Th'j polozimo ravoinll

. E okomito nn pra\'.3c pep', pH). Ravnina E odre(1ena je njenim slIu.:J.zniCl.}ll1a III i.

11 koje sadrz.c tacku T. Da bismo odredili probodisle pravca p s [Om ravninoill,
po!oiimo pravcem p drugu projicirajucu ravninu F(f,.
Gna sijece ravninu E u
pravcu q odredenom tackama j i 2 on sutraznicama lit i fl. U prcsjecislU doena
p'i q' pruvaca p i q nalazi S~ tlocrt Sf trazcllog probodista S, <-1 U presjeku
ordinale povucene tlocrtom tacke S i nacrra prolvca p bice nuell ,')'" Lucke S.
Duzine d'::;: T'S' i (r::;: T"S" su projekcije udaljenosti taeke T od pravca p.
Pravu velicinu udaljenosti d? ::;: rS(i dobijemo pomocu projicirajuCih trapeza iii
diferencijalnih trouglova, kako je prikazuno na slici 4.18.

c'

',M'

\ \pl

~.

5'

.0

oj

Slika~.19

4.1 OSf101'ni zadaci

R j e Se

11

j e h: Na praVCll h odabrana je tacka C(C',C") i odredcna

ud3Jjenost d == CS, tacke C od pravca CI. Kod odredivanja projekcija S' i

S'" probodista tackc S, prjmijenjenc su sutraznice min prve i druge skupine,
prve projicrrajuce ravnine A Ovu ravninu pravac a probada u tacki S. koja je
')drcdcna pomocu presjecnice p =- 1~2. Nacrt pIt =- 1"2" presjecnice p sijece nacrt

5. Zadatak. Odrediti tragove ravnine zadane paralelnim pravcima:

a ",ABb'l(25,20,20), B(45,30,40)] i b ~ CD[C(35,50,'JO), D],
R j e sen j e: Tragove ravnine
E( ej,e2), koja je zadana sa dva

{Iff pravca a U llacrtu S" probodista S'. Tioert probodista S je u presjecistu tlocna
pravca (1 j ordinate povutene nacrtom tacke S. Duzinc d'::: e's' i d" == e"s" su
projekcije udaljenosti pravaca a i h. Prava veliCina udaljenosti odredena je na
vee fJoznati naCin (sIA.19b).

paralelua

R j e sen j e: Udaljenost

tacke od ravnine je duiina

okomice povucene iz tacke
na ravninu. a ogranicena je
tom taGkom i probodistcm
okomice S. Udaljenost odrelh~emo tako da iz tackc
reT: T''J povl1cemo okomip(p', p")

E( i{,e;'i- -Tom

na

okomic'Om

tom q" presjecnice q, dobi-

Stika 4.20

a(a',a")

ravninu

polozena je ;'1"V3 ~rojicj

rajuea ravnina F(fl,.h). Raynina F sijece ravnlnu E u
presjecnici q. U presjeku naerta pff okomiee p sa nacr~
yen je naert

prw{ca

&(b',b") , odredima taka da se

naon prBbodista tih pravaca i
spoje istoimena probodista. Prva
probodi-Sta pravaca moraju biti
ua prvom. a druga na drugom
tragu ravnine. Probodista A{ i 8 1
odreduju pryi trag c{, a probodista A2 j B2 drugi trag e2 ravnine
E. Tragovi c{ i el ravnine. E
moraju se sjeCi na osi x u tacki
Ex. Ravuina ima kallvergentne
tragove prikazane na sl~ci 4.21.

4. Zadaf.ak. Odredi6 udaljenost lacke 1"(40,45,45) od rm-'nine

E!65,45,55! (,11,4,20).

eli

39

polozajnim i melrickim odnosima tacke, ..

S" tacke S 11
kojoj ta okomica probada
ravninu. Duzine el' = T'S' i
d" = T"5" sU projekcije udaUenosti tacke T od ravnine E.
Praya velicina udaljenosti
d(J= 7~JSv dobivena.ie n<l 30a1ogan naein kao u 2. zadatku.

6. Zadatak. Odrediti ortogonaine projekcije tacke T(25,60,60)

ravninu E kajaje zadall(1 sa dva paralelna pravca:
a =. AB[4(20,20.IO),B(65,5,50)] i b" CD{C(75,50,20), D].

nG

R j e sen j e: Tragove ravninc odredujemo kao u S, zadatku. Zatim 5e

povuce okomica p(p', p") iz tacke T(T~T") na ravninu E( el.e)). Odrede se

probodi.sta tacaka

j (/,,]" i

i 2(2',2"). U prcsjeku naerta p" okomice p sa

nacrtom q" presjecniee q dobiven je

ravninu. Tioert

T.; jc

D8Crt l~

tacke Tr u kojoj okomica probada

u presjeku okomice tlocrta

nan tam T; tacke TE (51.4.22).

p'i ordinale povue-ene

40

4.4 Osnovni zadaci 0 poloiajnim j metrilkim odllosima tacke,.,

.:/, Tacke, pr':lvd i J"IYJlilh~

TX
~

41

2"

i\

\x

8"

r:

r'

"

'

c"

AX

I
Ex

ie.

Ex

fAl
, 2

AX

a'

A,

'i.lil'

'\

0'

/"

'/

\'

iI
T'

:)l!Ka -+.22

7. Zadatak. OJ/:i:ditr tragove rctvitine z.adallc p~u'a!eIJlim jJrdvcima:

(/ CEABIA(6(),,20,JO), B(9(),J5,J5)] i b = CD[C(40,60,J5j, DJ,

Slika 423

8. Zadatak. ZadaJ/Q su dva prat'ca koji se szjeku: a=' .4B[A(-JO,5,50),

B(lO.25,20)j i b "" RerB, C(-5,60,JO)). NaCi tragave ravnine ko/u odredl~iu
dva pravca, kao i pravu veiiCinu ugla Ito ga pravel :3:WVardju.

R j e sen j e: Tragove ravnine E(ej,c2), kojaje zadana sa dva paralelna

odredimo taka da se nadu probodislCl till pravaca i
spoje istoimena probodista, ana/agno kao Ll 5. zadatklL RavninJ inu divergentlle
tragove prikazane na slid 4.23.
pravca a(c/,e/') i b(b',b

Q"VC!

ff

R j e sen j e: Tragove ravnine E( e J, ell, koja je z2danJ. iJra\'cinn 11 i h,

adredimo taka da se nadu probodista til! pravaca i spoje istoimena pWDoJisla,
kao u S. zadatku.
Prelaganjem ravnine oka njcnog prvog traga eJ u ravninu J[j, preJoieni
su i pravci a i b. Ugao koga zatvaraju pravci (a) i (b) je prava ve!icillh ugl a ():"
(s1.4,24),

4. Tacke, pravci i ravnine _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __

_ _ _ _ _4-4 Osno\-'tli zadaci 0 polozaj/Jim i metrickim odnosima ([Jcke, ..

projekcije tacke C(C',CI!). Spajanjem vrhova istoimenih projekcija dobivene

43
Sil

projekcije istostranicnog trougia.

8,

z A"

a"

8 '1

,,,

m"

.(B)
I
I

I
Jt.f!.zL

'\ i \0<;/

Slika-4-.2.4 ,-

9, Zarlatak. Nacrtati projekcife I:stostranicnog trougla ABC, ki~ji leii u

ramini E(! 10. 70,55), kome je stranica a ""- AB[A( 10,-,10). B(55,-. ]0)] IW
:C'Ilirainici pn'og traga ral!nine ('51.4.25).
Da bismo rijeSili ovaj zadatak potrebno je odrcditi nepoznate koordinate
tacaka ..l. i B. Zatil11 cerna preloziti vrhove A i B oko traga ravnine trougla u
ra\:nillll projekcijc, konstruisati istostranicl1i trougao i odrediti njegove projek-

R j e sen j e: Nacn,om slltrainice In prvog traga, polozene nacrtorn

tilbka ;-\ i B, odreden je tlacrt tih tacaka. Pre!ozene su tacke A i B oko prvog
traga e; u ravninu IT;_ Sa stranicorn (a)::::(A){B) konstruisan je istostranicni
Lrougao (A){ B)( C). Pomocu afinosti i sutraznice n prvog traga odredene su

. . . 4/ i
Siika 4.25

..... (e) J

10. Zadatak. Na prove" p ~ MN{M( 10.35,40), N(90, 20, 0)] lei!

dljagona/a In,admta. Nacrtati pmjekc(je kvadrata. akoje ta{ka A(40.50,OJjedan
njegov vrh.
R j esc n j e; Ravnina u kojoj lezl kvadrat odredena je zadanirn
pravcem p i polozenim pravcem II- kroz ta. .Cku
.
A. Oba pravca sadrze tacku N, jeT
Sll to dva pravca koji se sijcku. Kako tacke A iN leze u ravnini 1l" to je njihova
spojnica AN :::: J1 sutraznica prvag traga ravnine u kojoj leii trazeni lik. Oka
sutraznice 1I. kao pomocne ravnine, preJozen .Ie pravac p u polozaj (p) na
slijedeCi nae,in: sutraznica It prvog traga ravnine, koja prolazi tackama A i N ima
s'voj naCH Ill! = A"i'v'" U osi x, a njen tloert je /1' = A'N I . Kako pravac p probada
ravninu Tt! 11 tacki P" kad prelaganja ce ostati na istam mjestu p(= (PI)' Iz lacke

44

4.4 Osnovni zadc:ci 0 polo.fajnim i metric/dm odllosimu hl[.-~k~_,,_._ .. __ ~

4. Tacke, pravci i ravlJinc;

M' peVUe! cerno okomicu M'G' na n, i nacrtati pravougli trougao Af'G'"H,j

kojemje MM{) -=MxM".

Kod ovog zadatka potrebno je nacrtati projekcije romba ABeD koji. lei;
u ravnini E, a koji pri rotaetji te ravnine oko njenog drugog traga zauzima dar.i
polozaj (A)(B){C)(D). Da bismo rijdili ovaj zadatak potrebno je iz.vrsiti
'anrirotaciju' ravnine E oko njeriog drugog traga el- Kako izmeJu llacna
elemenata ravnine E i rotacijom dobivenih elemenaUl U ravnini J[2 postuji
perspektivno afina srodnost, kojoj je trag ez osa afinosti, potrebno je aIllirotirall

.
Zatim cerna tacku ':11) rotirati aka G u polozaj (AJ) i dobili pre10zcn
pt~vac (p! =: (M)(N). Kako Je vrh Au ravnini n/. kod preJaganja ostaje n8. istom
ITIjes[u A =(A).
.
1

samo jednu tacku iz ravnine

~,Mu"

Jt2 11

ravninu E.

R j e sen j e: Na osnovu zadanih demenald nacrtan je )"ollib

U 1rz. Izvrsena je 'antirotacija' tacke (S). Rotirana prikionica drugc:
skupine ravnine E, polozcna tackom (5), poklapa se sa svojim nacrtom (p):= pI!_

~a'

(AX B)(

.:

PomocLl prvog i drugog probodiSta P, i P z ove priklonice odredcn je njen

pre10zeni polozaj pO u ravninu 1[2. Rotirana je tacka (5) nll pi) u polozaj SD.
Vracanjem tacke S-O na nuert priklanice p, odreuen je naert tacke S. NacrL n)mb~l
A'" EN c"DK nacrtan je pomocu perspektivne afinosti, a Uoen pnlDOCLt ;;lllraznlca
dmge skupine ravnine kroz tacke AiD i Cinjenice da su projekcije paraJelnib
stranica ramba paralelne (s1.4<27).

ex D)

\~\L.--" ....

\!reJ
_<~)'~N)

-!!'/

Sllka 4.26
PomOCll (AJ t_ (p) k~ns:ruisan je kvadrat (A)( B)( C)( D) cija je dijagonala
(B)(D! na ~ra:cu (P). VracanJem tacaka kroz projekciie oclredeni SlJ njeaovi
vrhov!. Sp3JanJem vrhova . t '
"h
. k ..
,
.
- !::o'

'k
. .
pn azanog na she} 4.26.

IS OlIHelll

proJe C1JU

doblVcne su projekcije kvadrara

'

Zadatak. Romb (A) (Bi- ('C) (D',,OJ!

)' k '" eZI
.. U ravrum
, . 1[}, zadanje tac'!kom
J'
"'"k 11.
I"~
pI eSJna
{,
uagona/a
(S)(-30,
()
j
5)
vrhom
('
,:[jl-~
7 ~ () '0 i : I ~.
"
' .
,
' .'
'., ':"J, ,-" __ I , ILIJ10m ::.rt'CllIlCi:!
a"""-40'
ROf/ratt OVCI) romb u ravl/inu E( 15, -10,25 J.
.

Slika 4.27
\

4. Tacke, pravci i ravnine

4.4 Osnovni zadaci

polozajnim i metrick"im odnosima tacke, ...

47

12. Zadatak. Tacka S(30,30,20) je srediste pravilnog peterokuta.

."I,/acrtafi projekcUe peterokuta kame je poiuprecnik opisanog kruga r= 35, a
jedna '~jego.va strana leb na pravcu p ::z; MN[M(-lO,]OO.O), N{70,20.O}] (sl.4.28).

13. Zadatak. Nacrtati projekcUe presjecnice trougla ABC rA( 15,65,70),

B(70,15,1O), e(25,5,l5)] sa 'rauglam EFG[E(0,30,35),F(80,65,20),G(50,O, 70)],

R j e sen j e: Ravnina peterokuta odredena je tackom sredista S i

pravcem p 0= p' koji ]di u ravnini IT",-_ pa je on i pry! trag te raynine pi:= e

Zadatke ovog tipa rjdl.lvamo taka da odredimo probodista dviju stranica

jednog trougla sa ravninom drugog. Isti se postupak primjenjuje kod presje~a
trougla i paralelograrna, presjeka dva paralelograrna, kao i presjeka ostahh
likova.

Preloienaje ravnina z3jedno sa tackom S, oko traga e, u rayrunu nh pri cemuje

dobivena tacka (8). Konstlllisan je_pravilni peterokut (A)( B)( C)(D)( E) Cija jedna
s!rana (A)(B) leii na zadanom pravcu. 'Antirotacijom', perspektivllom afinosti i
prnhodisfem odreaene su projekcije vrhova peterokuta. Spajalljem vrhova
Jstoimenih projekcija odreucne su projekcije peterokuta.
.
D"

Zadarak rijditi bez. upofrebe tragova ravl1ina trouglova.

R j e sen j e: Konstruisano je probodiste P pravca AB i ravninc

odreaene pravcima FE 1 FG kao u 1. zadatku. Pravccm AS polozena je ,prva
projicirajuca ravnina F(j{,.i2}. Presjecnica p ravnine F i ravnjne prayaca FE 1 FG
konstruisflna je P011l0CU tacaka ] i 2 koje su probodiSta pravaca FE i FG sa
ravninom F (51.4.29).
A"

C"

:-----_~B"
x

k/
EJ~-

Tacka P je presjek
pravaca AB i p. Nacrt
p" == 1"2" presjecnice p
sijece naert AdSd stranice Atlu' nacItu p" probodiSta P. Njegov tioert
p' je U pl-esjeeistu LIoerta p' presjecnice p i or~
dinale povucene nacrtom
tacke..p:" Probodiste tacke
R pravca AC i ravnine
trougJa EFG odredeno je
na isti nacin kao i pro~
bodiSte--tacke P. Tacke 3 i
4 su probodista pravaca
EF i EG sa prvom proji~
cirajucom ravninom po\o,zenom pravcem AC
(Iragovi ove ravnine nisu
oznaceni). Vidljivost trouglova odredena je po-

/' moen tacaka zaklonica

Siika 428

kao u 1. zadatku.
Slika4.29

48

4. Tacke, pravci i raviline

4.4 OSflovni zadaci 0 polozajnim i metrickitn odnosim.: tacke, ..

14. Zadatak. Nqcrtati projekcije presjecnice ravnine pareie!ogranw

.4~CD[.4( 10,25,20), E(50,50,5), C(75,30.30), DJ sa ravilillom Irougla
EFG{E(O,35,30), F(30,60,60), G(70,10,10)] i IlLlZllaCili njillovu vidljivoSi.

R j e s'~e n j e:
U rjdavanju ovog zadatka koristicemo postupak opisan u 1. zadatku. Na slid 4.30
odredene su tacke P i R
u kojima stranice FG i
EG trollgla probadaju
ravninu paraielograma.
Projekcije P' pH i 'R~
g" tacaka P i R odre~
dene su pomocll prvih
projicimjuCih ravnina
(tragovi ovih ravnina
nlsll oznaceni) i pomocu presjecnica 1-2 i
3-4 tih ravnina sa para-

lelogramom. Da bismo
odredili koji su dijeiovi
paraielograma J trougJa
nevi~ljivi, kada ih pro~
matramo odozgo,

Odredi se presjecnica p zadanih ravnina E i F. Na presjecnici p odabcre

se tacka N i tom tackom polozi ravnina G okomito na presjecnicu p. Ravnina G
sijece zadane ravnine u pravcima a j b. Ta dva pravca_inc ugao koji je jeclnilk
uglu izmedu dvije ravnine.

F"

Rj

sen j e: Prelozlmo presjecnicu p aka njenog tlocrta

p'

lJ raVDHlll

77:,- Na prelozenoj presjecnici po odaberemo tacku No> u kojoj POVUCcHlO okomica

na prelozenu priklonice po- U presjeku te okornice sa tlocrtom p' presjecnice jJ je
[Iacrt M'tacke M. Tlocrtom tacke M povucemo pravac g, okomito llJ. llocrt
presjecnice p. Taj pravac je prvi trag postavlj'ene ravnine G. U prcsjeku prvog
traga g J ravnine G i istoimenih tragova ravnina E i F Sll tlocrti tacaka A i B,

J-'
I

, G'

A'

od-

"

nasoo sprijeda, moramo

najerije odrediti koji su
dijelovi stranica FC i
EG nevidljivi oka njibovih probodista P i R.
To dokazujemo pornoC:ll tacaka zaklonica, kako je objasnjeno u 1.
zadatku.

15. Zadatak. Odrediti ugao .iila ga meausobna zarvaraju ravnine

E(70,65,80) i F(60,90,50) (sl.4.3J).

2'

B'

F'

Slika 4.30

B.
B'
/

i,. !
e' P, f,

Stika 4.31

'"

'i

50

4. Tacke, pravci i Tavnine

;..:.c.="--_ _ _ _ __

,?komic.a M~N() je prelozena priklonica ravnine G. Tacka M je prvo

probodlste te pnklo111cc. Okomica iz tacke No na tlocn p presJecmce p odrcauJc

~
tlocrt. N~ tacke N~ Spojnice tacke N sa tackama A j B odreduju pravce a i b.
~ravCl a, ::= NA' 1 b':;:o NY' Sll tlocrti presjecnica ravnina E iF sa ravninom C.
Pr:lagaoJcm ravl1ine G oka njenog prvog traga g j U ravninu 1[; tacka N ce pasti u
tackll (tV) nn tlocrtu p' presjecnice p. Duzina Mr;(N);;:.MoNo, dok tJocrti tacaka Ai
I

H ostZljU .na istom mjesb.L Trazcni ugao aje ugao koga zatvaraju pravci (a) i (b).

:(7

J ,',

17~' ~ad~ta~: Tackom ~(5.15,15.~ poloiiti ravnilltl F paralelno ravnini

1' (,00 .. )J

odl edltl pravu l'chclnu udal;cnosti

Cill dvii
. \s.
( 14,_12) .
,
')u ravmna

Rjesenje:
Ako su dvije ravnine medu soborn paralelne, onda
su im i istoimeni tragovi
paralelni. Prema tome,
dovoUno je nati jednu
tacku prvog iii -' drugog
traga ravnine F da bi polozaj njenih tragova bio
odreden.
Tatkom T polozirna sutraznicu m prvog
traga ravnine F i vdredirna probodiste M 2 ::;;:: M; .
Probodistern M2 povucirilo pravac h pamIe!an s
drugim tragom e2 ravnine
E. Taj pravac je drug! trag
ravnine F. Zatim je odreden njen prvi tragf].
Da bismo odredi,

Slika 4.32

Ii udaljenost paralelnih
ravnina E i F poJozimo
prvu projicirajucu ravninu
G(g" 82) okomito na te
ravnine. Ravnina G sijece
ravnine E i F u pre;;jec-

nlcama pi q.

_ _ _ _ _ 4.,4 OsnOl'lli zadaci 0 polozajllim i melrickim odnosima tacke, ...

51

11 sa presjecnicama p i q dobivene 3U tacke A i B. Duzjne

d'::::: A'B' i d";:::: A"E odreduju projekcije udaljenosti dviju paralelnih ravnina.
Prava velicina udaljenosti do=-AoBo odredenaje na vee poznati naCin.

U presjeku okomice

17. Zadatak. Nacrtati projekcije kruzn(t;.g ka}a} je srediste

polupreenik 1'=35, aka 0110 lezi u ravl1il1i E(35,O-]0,40) (51.4,33).

S(50,40,~)

Kako je mvnina kruznice k data_,.u opstcm polozaju prema ravninarna

projekcije, Hoert i nacrt kruinice bite elipse k' i k". Svaki precnik kruznice k
projicirat ce se u preenik clipse k'. odnosllo k". Od SVlh precnika kruinice
treba nacrtaLi docrt onog pura okomitih precnika knl:lnice k koji se projiciraju u
051 dipse k' i naert onog para okomitih precnika kruznice k koji se projiciraju u
OS1 elipse k" .
Velika osa elipse je njen najduzl precnik, a mala osa najkraci. U veHke
ose elipse projicirat ce se ani precnici kruzllice koji se u projekcijama ne
skracuju, dakie, precnici parale1ni s ravninama projekcije. Ti precnici lezc na
sutraznicama ravnine, cije skracenje je jednako nuh. U male ose eUpse
projiciraju se ani precnici kroznice koji se najvise skracuju, dakle, precnici koji
teze na pravcimn rnvnine sa najvecim priklonim uglom, to su priklonice.

R j e sen J e: S obzirom na to da tacka S pripada ravnini E, pomocu

111 te ravnine odreden je naCli tacke S'. Duiina SxS"::;:: S'S(l' Rotacijom
tacke S(I dobivenaje tacka (S). Oko tacke (5) nacrtanaje kruznica (k) i odredeni
pree:nici \~ri)(B) i (C)(D). Precnik AS kruZnice k, kcji leii na sutiaznici ...m prve
skupine, projicirat ce se u tJocrtu u pravoj velicini, odnosno precnik EF na
sutraznici n druge skupine projicirat ce se u nacrtu u pravoj veliCini. Oba
precnika se nalaze na sutraznicama koje su paralelne ravninama projekcfje, pa se
otuda precnici projiciraju kao velike ose dipsi k' i k" . Male ose C'D' eUpse k'
i G"H'" elipse k" su projekcije precnika CD i GlI kruznice k koji .Ieze. na
priklonicama PJ j P2 ravnine E. Duzine rnalih osa elipsi crtaju se prelaganjem
odgovarajucih priklonica u ravninu n" odncisno 7[2. Precnici AB i CD knrznice k
projiciraju se 1.1 nacrtu u par spregnutih preenika elipse k", a precnici EF i GH
projicirajll se u tlocrtu u par spregnutih precnika elipse k'. Crtanje elipsi izvodi
5e)13 jedan ad poznatih nacina.
/
<:;utrainicc

52

4. Tacke, pravci i rcll'nine

4.4 Osnovni zadaci

po{ozajnim i metriCkim odnosima tacke ..

53

R j e sen j e; Ravnina E kruznice k odredena je pravcem I i tackom A.

tragovi e} i e2 nacrtani su pomocll pravca p koji prolazi kroz tacku .4, a
rparalelan je s pravcem t. Oka traga e2 pre/ozene su tacke lvi, N i ta6ka A.
Odreden je pravac (t) i oznaceno diraliSte (T) tangente (t). Nacrt sredista
Nj~ni

;l- __~D_"~k"

"

i,

kruznice S" odrec1en je pomocu afinostj, a tlOCli S' pomocu sutraznice m

-'am gog traga ravnine E. Ose elipsi k'i V konstruisane su kao Ll preL!1OUn;}1ll
zada~ku, a elipse najedan od poznatih naeina.

- -m"
'8'

I:
1
y

o ,
or'

F'

'i

Slika 4.33
(=

MN

Silk. 4.34

~8~ Zadatak. Nacrlati projekcije kruinice kojojje pravac

f., ( 0,55,55), N(55,]0,45)] tangenta, a tacka A(30 10 10'\

poluprecmka r=25 (s1.4.34).

'

'.'"
/ na Knenzel

Da bismo rijesili ova)'

d t k
~a. a a , potTebno Je zadanu rangentu i tucku
reloziIi ok r
.
P
o raga ravnme kruznlce II a f .
k ..
odrediti njene projekcije.
.
r. \ mnu proJe ClJe, nacrtati kruznicu i

54

4. Tacke, pravei i ravnine

4.4 Osnovlli zadaci

4.4.2 Zadaci za rjesavanje

poloiajnim i mefriCJ.im
.
odnosima tacke, ..

55

15. 1\i6kom T(30,25,30) poloziti ravninu E okomito na ravnine: A( ~30,20,55)

i B(=,65,-30).

1. Nacrtafi projekcije. odrediti priklone uglove, probodiSta sa projekcionim ravninama

1 ozn<-lciti vidljivost pravca p "" ABIA( 10,50,30), B( 80,.20,30)).

16. TackDfll T(50,35.6{)) poioziu ravninu A okornito oa favnine: E(-30,-30,80)

i Fr=.40.50).
'1.':Nncrtati projekcije, odrediti prikJone uglove, probodista sa projekcionim ravninama
i oznaCiti vidljivost pravca p E AB[A(70,lO,40), B(30,-30,.20)).

'1".
,

-'j., Nacrt<lti projekcije, odredili prikJonc ugJove, probodista sa projekcionirn ravninama

i oznaciti vidljivost pravca p =0 AB[A(-20, -30, 40), B(40,.1O,40)).

'r al,\'o.OlTI
"',

TfO
)(LIO)
polotiti ravninu E okorr1ito na ravnine: A( -50,40,-105)
1\ , __
"
i B(=,50,,65).

, is>Pravccm a "" ,A.B{A( 40,40,50), B(20, 70, 10)}, pOloziti ravninl1 F okomito na ravninu
--' E(-40.25,-90j.

4:- Nacrtati projckcije. odredlli priklone uglove, probodista sa projekcionim ravninama

i oznaclti vidljivost pravca p ~ AB[A( lOAO. -10), B(70,.20,-50)].

.. AB(
" 1'ravcenla=.
_ /1'(100 '20
" 01 8(-.JO, 50,-)0)], po!oziti ravninl1 E okomito na ravninu
1'J.
F(-30,-30,50) i odre(flli tragove ravlline E.

5. OclreJili trago\'e ravnine zadane tackama ABC[A(20,30,20), B( 40,40,10),

70 "
"(0, 50"60).' B(1 0 -40)),
polo ziti ravninu E okomito nn ravninu
. 20 Pril\'ccrn a =- "\'J
f VI
.
'F(30,-30,-50) i odrediti tragove ravnine E .

C(40,90,40)).

.6. 'Odrediti tragove ravnine zadane tackama ABC[A(20, 10,40).8(-10,45,20),

21, Pnl\'Ccm

C(30,10.70J)'

(l e;:,

.'IB['li,.1IJ.20.60). BI.90,-10,0)}, poloziti ravninu F okomito nn ravnint!

(30,60,10).

fragove ravnine zadane tackamaABC[A(-30,30,20), B(20,70,30),

.I .. Odrediti
no, iO,40)).
._-_.,,.

22. Pravcem a

:=,

ABli\(30. . 25), B(75,-.60)];--r01o:l:ili'ravninu--F~okomito na ravninu

H(50,60, 80).

8. Odrcditi twgovc ravnine zadane tackama ABC[A(20, 10, 70), B(80,20,50),

2.i Pravccm p

C(5(}, 60, 40)).

9? Odrediti tragoye rayninel.a~l)e ~a dva pravca kOJl se slJekll:

. a ~ AB[A(30.20,10). B(20.30.20)] i bE BC/B. C(0,10,30)j.

c'i

',24.lravcem p
,

Hl, Odredjti tragove ravnine zadane tackom T(-30. 30, 40) i pravcem
p ~ ABIA(40.70. 10). B(0.20.70)).

DI

;Ii

zatvara

0=

ABIA( 20, 90.50).

Ligao ,'xl {;O"

"./

(i~>Pra\'cem- p ~ AE[A( -30,50,60),

-'>./ F(-30,3o..60)

11. Odrediti tTi'lgove ravnine zadaJ1c paraie!nini-pravcima:

a = AB[4(30.}O,20). B(30.60.30)] i bE COr C( 10.40,15).

AB[A( 10.0,20). B(70.55,80)], poloziti ravninu E koja sa

,ugan od 60".

B(60,25,O)],

i odrcditi tragave ravnine E.

poloziti ravninu E okomilo no. ravninu

_.

_'

_.

26, TackmD T pravea p ~ TS[T( /0, 10,50), S( -20, -50.10)], poJoziti ravninu E okomito na
-' pravac p.

12. Odrediti probodiste pravca p ~ AB[A( /0,40,40), B(50,5,15)] sa ravninom

Tackom [(0,50,60) poloziti ravninu E okomito na pravac p ~ AB[A(-70,JO.70),

E(15.15.-15),

B(O,35, ]O)} i odrediti tragovc ravnine E.

13., Odrediti probodiste pravca p ~-lrB[A("20,O,60),

B(80,50,O)] sa nlVninom

(30,]0,7()),

'28: 1z tacKc T(30,0,0) POVUC! okomicu aa

_i

14. Odrediti probodiSte prnvca p "" MN[M(O, 90, 60), ,V(90,1030)} sa ravninom
!(oja je odredena jXlraJe[nim pravcima: a "" AB[A(10.20,20), B(60,30.60}}
'; "" CDr c(60, 15,30), VI Zadatak rijesiti bez uporrebe tragovu.

f(IVI~in\1 zadanu sa dva pravea koji se sijcku:

~ AF{A(D,50,O}. 8(60,15,'70)} i b i.E BCrB. C(j40,40,0)]bez upotrebe tragova.

'9 O ditj l'fOj-ekcijc okomice po-vucene iz tacke. 7"('1'10.70.80) na ravninu zadanu sa

- . .,iva
mepr:l\.'CI
. .' lOJl.' se SlJeku:
..
.
0 l' . = BC[B. Cil30.30.0JI
a "'_" AB[A(O.80,0/, B!60.15,7
) I IJ
ladatak rije:siti bel. upotrebe tragova.

56

4. Tacke, pravc[ i ravl1i!1e

:~ Odrediti prvi i drugi prikloni

e)

lIgao ravnine E(60AO,50).

~j,~o.
drediti ugao
~
b
,

izmedu dvu pravca kOJ"j se siJ'ckll,' a,=,j,lJ[4(20,20,15j, B(50,45,85,)j

Ae[A. C(50.30,10)].

_~3,/Odrediti pravu velicinu ug!a sto ga zutvaraju pravci:

.. ., a ~ AB[A(40.60,10), B(70.20,30)1 i b ~ CDIC(50,lO.50), D(60.. 30)].
,--

(.. ' .:l7.}Tackom 1'(-20,15,40) poJoziti rnvninu E paraJelnu ravnini tromda

C(-90,20,70jj i odrediti njen; tmgove.

:"'4g~ Tackom

49:;Zadan je trougao ABC[A(60,O,30), B( 130,80,1U), C( j 10, 10, 70)] i tilcka T( -Ii), i 5 ...fU)
van trougla, Tackom T poloziti ravninu E paraldno ravnini trougla.

;=---'"'"

34:1 Odred!t! pruyu ve,!icinu ugla sto 0a zatvaraJ'u d\"

"~. I"
.. ,
-AS!
0_
dpra\<.;u (uo:>eSJJeKu
a=
A(20.15,O), B(80JO,50J} I b = BC[B, C(J20,30.0jJ.'

'.>

, __,_/ bez llpotrebe tragova.

Se[B, C( 6(),]O,4{))}.

36. Odrcditi
pravu ve1icinu l19l'a :,to.ga
~
' mel
1 usobno zarvur:lJu
'
. f"]vllipc
'
E(-60.100,60) i F(60,50,90).
.
.

52. Odrediti udaljenost tacke 1'(40,20,60) cd pravc.a p == MN[M(60,70,20),

N(l1O,30,80)].

(51. Odrediti udaijenost tacke T(80,80,60) od pravca a == ABfA(-60,

37.
Odrediti pravll. veLicinu
ugl a:," 0 ga nIe,j usobno zJ.l\araju fen'nine
_~
_
l

F(3j,iJO,60).

38. Odrcditi
prayu
vcJi'::inli Il""u!
,
'
_, ~
<l :::.lO g<l
E (-60,90,.)0)

F(70,65,80j.

,-: 54') Odrediti udaljenost tacke 7'(0.0,0) ad pravCil j") 0. ?vIN !~H( -20,20,30},

,t ' .

mel USOOIlU LaIVClf(ljU r~!vm!lG

~-,j

40. Tackom T(30 10 30) p I

."'
0 OZIt! ravnlllH paralclnn s ravninolll kOJ'u J'c odredcna s' .1""
para Je Jnn pravca'
(i ""AsrA( 30
~ v
,
, f __
I'.'
,30,10),8(10,10,50)) ib=e
{C(-40,.f5,35},Dj.

.,

OOZlt!

ravmnu E paralelnu ravnifli F Za(IaIlOJ'

pravcHna: (/ 5,4B[A(30 1 0 6 0 '

.
.
,- , J, B( 100.,60.}0J!! b =" CDjC(SO,60,20i, D].

par.--,'"I
,-,-!e:;

nlIn

43. Tackom

T(80 15 351 p t - '

nl 1
<'.'. '_ 0 ozltJ raVllmu para!e!nu ::;a ravnmotn koja jc odn;ucna sa dva
1 r, e nn pr,lYCI1. m ""- MN[M( -40 -70 "15) V'O 10 -- I .
-,
""
(.
,JJ) ! /1"5 PR{P(~65. 15,4(J), R,l.
)11

44., faCkomT(120.15,30)pO!o2itir::1Vllinu . !,1

.. ,,'
, ..
dva provea koji se si'ek " _
"p~ra I,;,nu za.LnoJ f::lV!llUl kopjc 0dredena sa
J ll. a = AB{A(O, -1:J,4()).B(7o,~O. - J0 J.l i b =e: Be(B, Ci 9(),Q,60

,.,

N(10,S(),6u)j.

55.) Odrediti pravu ve!icitlll udaljenosti tacke T(15,50,30) ad pravca u == AH[r\( 5i),5( ,i if!,
B-U_~9:.0..:'iO)], pr~laganjem pomocnc ravnlne koiu obrazutu pr<UiUC j tach.

.'.

'56:, Odrediti uda!jenost tacke ,4,{-30.--l-0,60) od ravnine (-40.40,45),

~5. Po!oziti ravnincA i B pumlelno ravnini

E(i(),

::;O.::O,i n<1 udaljtnosti d=25.

57.;Odredili tragove ravnine koja prolazi tackuD\ 7\20,50,30), a paralclnajc pra'Vcirna:

a"" AB[A[40,50,20), 8.(60.10,4(1) lib"" CD[C(6(J50,30 ), D(90,20,20jJ- Odrcditi
pn;:vu velicinu udaljenosti tacke A1(70,50,60J od te ravnine.

c.

41.!Tackom T(1002040)
!~"
.
--,
"k.
.
' . _ po OZlt! ravnmu F pilmlelnu rrtvnini E kOjCl je zad:ln:l sa tri
_,tilC eABC{A(lO,-JO,JO), B(50,-60,-2(1), CillOJO,-70i./
.
.
.

CD

42 . .Tackom T(40 35 70) P ! ."

25,25),

BI.45,120.80)).

19. Odrediti pruvu velicinu uglu 3co. >;1 [Unr' ).

. 'J
sa ravninom E(60,-40,80).
';:'""
dlidhh:/J=dl{A(iil.'7U.Jlj;,BI()(J,.-5U,.)uJj
0"

SO'. Odrediti udaJje!lost tacke 1'(50,50,90.) od pravci.\ p ~ AB{A(O,O,20), B( 100,5U. i)(: i/

Sl>Odredili uda!jenost tacke T(140,75,S5) od pravca a == AJ31A(40,6(),95), H( !.f(t,(), __;',~il

35.,.odrediti pravu ve!iClnu ugla Sio ga zatvaraju pravci:

E(-65,50,80}

T(30,30,10) poloziti pravac paraielno ravniut trougla ABC[A( 20,55,20)

.; B(60.35,45), C(85,40,15)].

..

'5i

Poloziti ravnine Ai B paralelno ravnini E( -40,30,40) na udaljenosti d=35.

L/' ABC[A(-40,0,30), B(-11O,80,10.),

a"'" ABIA( -80,25,0), 8(-15.60,90) J J b

57

/,,=--,

'. __ ~3.-'0drediti pravu velicinu ugla sto ga zatvaraju pravci:

tl = ABIA(20,55,D), BI 75..65,40)J i b So BClB, C(90,20,OJ).
::. :-\

4,4 Osnovni zadaci 0 p%zajllim i merrickim odnosima tacKe, ..

f

/-,------..,

{ 58. ~Odrediti pravu veliCinu udaljenosli tackc T(4(),70,50) od r<lvt)ine zadJ.llc LU'::ki'll'na
'ABC[A(20,50.30), B(60, 10,60). C( 80,35,1O!1 koristeci tragove ravnine trougb,
/S9.)Odrediti udaJjenost tacke T(80,90, 100) 00 ravnine kojaje zadana sa dva pravci.l koji
. j

se sljeku: a ~ ABIA( 10.25,60), B(40,55,1O)] i b"

BC[B, C(80,35,25)].

-,,-~-\

r 60J Odrediti
.

udaljenost taeke T(55,70,90) od ravnine koja je zadana sa

CDIC(-30,-65,25), D].

J\"Q

pdl'ukllEi

pravca: a ~AB[A(-30,O,50), B(40,60,O)} i b s

61-. 0drediti udaljenost tacke T(-20,40,70) od favnine kojaje zadana sa elva pravc<l koji
se sijeku: a "5 AB{A( -30,10,.10), B{O,30.-J 0)) i b "" AClA., C(2U,u,60)J

58

59

4. Tar:.rke, provei i raVl1ille

Z~dana

/62)/Odrediti udaljenost tacke T(75,55,50) od ravnine koja je

sa dva para!elna
" pnwc<l: (l "'" AB[A(0,-60,30). B(75,0,-30)) i b ~ CD[C(50,40,30). Dj.

, 77. N~ pravac p "" AB{A( 30,20,60.), B( 120.-80, -20)], nanijeti duzinu d=JOO, od njegovog
/drugog probodisla.

_.s.D Odrcditi ucbljenost tackc T(30,JO,JO) od ravnine koja je z.adana sa dvu paralelna
pr,ncc" a ~ Ml[4(40JO, 20), JJHO,20,60j] i b ~ CD[C(40,4U,6U), DJ,

78., Odredili udaljcnost tacke T(10, IOO,90j oct ravnine trougla A8C[A(0.60,0),
B(40,O,8U), C( 1IO,90,40}), bez upmrebe tragova.

64. Odrediti lldal,,;cnost tacke T.(20",'O,A,Q) od l"Vnl'ne

E' k'
, zadana priklonicom
u
oJu Je
rhllgc, sku pine p =: MN[M( -70,-25,45). N(0,50.90)).

79. bdrcditi udaljcnost tackc T(20,-JO,] ]0) od ravnine trollg!a ABC{A(0,50,20),

B(oO,90,80), C( 100, IO,30)j, bel. upolrebe tragova.

80. Odrcditi udaljcnost tackc TID, 15,0) od ravnine troug!a ABC[A( 40,10,50).

65. Odredili lldaljenq5( dva para kIna pravca: a:= ABIA(70,O.80), B( 140,80,0)] j
b =: CD[C(D, 50,90). D j, prelag,llljcm ravnine koju pravci odreduju,

/B( 20.70,0).

66. ~)dre~iri udaljenost dva paralelila pravca: a ~ AB[A(20,30,O), 13(80,70.60)] i

IJ 2 (D[c(80,20,0). D j, bel. upotrebe tragova.

'-'-81"~ Odredilj udaljcnost lacke T(-30,65,]5) od ravnine trougln ABClA(-45.5.30!.

.' B(O,85. 70), C( 35,45,30)j. bez upotrebe lragava,

-"82'.

Odrediti udaJjcnosf dva paraieina pravca: a ""ABIA(20.40.0), B(95,90.;SOJI i

b .'3 CDlc( 95. 20,0), DJ, bez upotrebe lragova.

70: Odl edill prnvu veliCinu najkra6c udaljenosti mimoilaznih prava~a:

a 2 AB(A(O, 15. 70), B(65.35, 10.JJ i b ~ CD{Cto.15.25). 0(45.0.]0)7, koristeCi
POJllI)CI1H nWlllnll kroz jiravae 11 paralelno pr,r"vcu b.

Odrcdifi udaljenost tacke T( JO,80. JOO> od ravnine trougla ABC[A(30,O,30),

8(80.70.10). C(] JO.30,80)}, be? upotrebc tragova.

83, Odrcditi udaljenost tacke Tr20.5,80) od ravnine~trougJaABC[A(20,40.20),

8( }OO,] O.40i. 060.80, 9(}) 1, bez. upotrebe tragova.

68. C)rirediti IlUjkrill'U lldilljenost mimoilaznih pravaca; a "'" /tB[A(O,30,15), B(65,O, 70)) i
b,-,= CD[C(90,Q,35), D( 125,45,0)}, bez upotrebe slranocrta.

69. Odrediti udaljenost elva para!e!na pravca: a "'" AB{A(30,70.20), B(70.20,40)) i

b ~ CDLe( 100. 10,30), DJ koristeCi pomocnu ravninu okomito na prav("e

C(30,O,20)}, bez upotrebe tragova.

'..._.. /

if,

}'i

84, \U lacki S( ]0,30.20 j ravnine E koja je zadana sa dva pravea koji se sijeku:"
!1) '0 AS[!\(-2552!7l. Si i l l 2 i('ifB(35.30,45J. Slpodici okomicu duzined=50.

85. U tacki T(.J5,-,45J uougla ABC[A(-50,50.30,. 8(-10. 10. 70}, C{l0,30.JO)] podici
0Komicu i Da rlju II: tacke T nanijeti duzinu d:;;:;70. Zadatak rijesiti bel. upotrebe
-. --tmgova r<i\:nine.

! 1" Clurcdill udai.lcnoS[ oVlJC paraielne ravnine~ (-60,40,90) i F koja pro!azi tackom

86. C tacki T(65,-,45) ravnine 1.: z<ldane tfDuglom ABC[A(O,JO,5U), H( lU5,YU,6j),

,. C(40,l0,5)} podiCi okomic1.l duzinc d=35 bez upotrebe tragova ravnlne.

72. Odrcditi udaljenost dvije paraleJne ravninc_: A(70, 70;100) i B(O,-,- j.

8'7. U t;lcki T(5,5, -,40) trougla ABC[I\( 20,50..20), B( 110,90,0), C( 50,5.70)] podiCi
okomicu i na njaj odrediti tacke MiN udaljcnc od irougla za duz,inu d=50.

73. Odrcditi tr;lgove ravnina koje

Sll

na udaljenosti d~20 paralclne sa ravninom

E(60.5(),40).

Na ~ravc\1 p "" MN[iVf(O,50.30), N(45,35.60)) odrediti tacku C koja je jednako

ucblJena od tacaka 11(30,70.0) i 8(60,50,50).

'3'. ndrediti lacku S 11<1 pravcll p == MN{M(-JO{),-J5,0), N(~30,25,70)], kOjajejednako

llclJl:CIl<1 od tacaka ,1(-]JO,30,30) i B(-60,90,8(}).
76. Odrediti onu til.cku pnlvea a "" AB[A(0.50,80), D( J 10, lO,O) 1. k(~ia je jednako uda!jena
'd t~i\~;lt.;;) ,\1(00,80. 90) j ,\'( I JO,40,30).

88.i

Odredlti udaljenost tackc T( -90,75,105) ad par.!;delograma ABCD[A( J ]0, ]0,30),

B( -70,60,0), C(O, iO,50), D 1bez upottebe tragova ravnine.

R9., Odredjti udaijenost tacke [(65,85.70) od paraleJograma ABCD[A( -35, 90,45),

8(30,60.0). C(65,O,25), D1 bel. upotrcbe tragova ravninc.

9!i Odrediti udclljenost tacKe

,

n i 5.65,15) oct ravnlne trougla ABC[fHO.5.30).

[?(45,85,7(}). C(80,55,30!J.

60

4. Tacke. pravci i I"{lVl1ille

91.)Odrediti projekcije presjeka ravnine E(-20.30]0) I ravnine F kojaje zadana sa Jva

" paraJeJna pravca: as': AB{A(60,80,25), B( 120,Q,-25)} i b =. CDLc( 100,0.40), D).
"~

,/ ,( 92)
Odrediti projekclje presjeenice mvninu A(=,30,60) i B(=,50,30).
/
,.="

93.~:Odreditj presjek ravnina A( -45.35,55) i B( 10,20,5).

94~: Odrediti presjek ravnina A( -35,20,25) i B( 15, ]0,-25).

9S .. 0drediti presjek ravnine trougla.ABCIA(-50,J5,O). B(O, 45, OJ, C(-105,70,90J}sa
ravninom E(-120,110,100).

96. Ddrediti presjek ravnine trougla ABC[A{-JO, lD,O}, B(20,]0,o), C( -60,70,50)] sa

ravninom (-80,80,50).

4.4 OsnovlIi zadac~ () polozajnirn i metrickim od}jos~!!!:!:ylr5ki?, ..

,
. ' k d' trou la i njjhovll vidljivost: .4BC[A( -40,55,35),
'107),'Odredit! medu~ob~l Pf)eS]Je. E;~[(-4~ 1 J'180) F{60,8{),}O), 012o.,15.5J1" B{O"90)O), C(40,1),12() 1
" ""
,

~
~;',

11~.

,j

'-1.BCD r A(!58065) B(lJOAO,40),

F; 7{) I), I05},

10i

_.

. . ,,'.- , alelo ramaABCD{A(-15,6{).70). B(45,j()(j,j i.J),

P;~G{E~O
30 ?OJ F(90,60,50), (J(6,'!, IOLUOOjJ
{,,- "

Odreditl lnedusobnl plesJck

C(90,50,40), D} sa troug!om

i njihovu vidljivost.

98. Odrediti medusobni presjek dva trougla i njihovu vidtjivost: ABC[,-~(20,30,JO),

B(80,70,80), C(llO,25,20)} i EFG[E{40,f5,70), F(l20,45,55i. C(70,SU15!}.

9~~ Odrediti

medusol5ii!presjek (iva ttollgla I njihovu vidljivost: AHC[A(O,40,j()),

B(100,10"35), C(60"90"85)] i EFG[E(20.80S), F(J W50"20J. Gi4IJ5JIJiJ

--'--,

100. 'Odrediti medusobni presjek dva rrougla i njihovu vidljivost: ABC{,4( .3(), 120,0),

//-----"
.'
' . ' . lela mmaABCD!A(20,60.6V), B(70.90.!,~)'
111. 9dredJtl rnedusobm presJek pa~~C[:(30 30 70) F(90,90,90). G{ i 20,00.6U!1
"-.-- C(llO,50,45),D]sarrouglom
J
,,~,
"
i njihovu vidljivost.

EFG[E(~60.30,20).

Fi40,JO.3OJ. GrO.12o.1?()!7

,--0::\
.
'
'1'10 rrama ABCD{A( 15.65,30), B( 1JO,--!-J,70(
"112\)' Odrediti medusobm presJck pa~~~[:(30 10 30) F(70 105,1 lOj, O( 130,35,20)/
/ C(145,70,40), D]sa rrouglom ,
"_"
"'''/ i njihovu vidljivost.

"
, , "e tacke T( 108') 80) nll ravninu E koju jc_ XJJ~lI\~l ~"
;'Iii':,Odrediti ortogonalne pTOJekcIJ, . ?O J
60)1 i h'i'i CD{C(70.{)u,3iJ;, D}.
" ~ dvaparalelnapravca:Cl':A1J[.4.{JO.. ,J),
"

~ nl'70 j(Y

---." Odrediu' . - pr,lvca

, "' p -""4fJ[4(lO)6-;'O)
11.;1.
proJckclJe
~,
,
,_ ,;), B(35,3{),--I-O)jnarcnninu
,

101.. Odredi[j medusobni presjek dva troHgla i njihovu vidliivost: ARC!Ar-f)() I()n/Wi
B(O,u, 0), L-{50,JO,20)] ! EFGfE(-70,50,40), F(-lO,lJO,O), G(40,15,90)).

}O.4-: Odred'iti medusobni presjek dva tmugla i njihovu vidljjvost: ABC[/\(-4030.U),

-

d'

' - 10.9. Odrediti medusobni presJek paralelog1r amaE'FG/E(~O 80'

,,.
C(J45,70,70), D(50,JjO,9?)!.sa trou~_om _ J
O( 130,90,']5)] i njihovu vldlJIVOSt.

97f})dFediti presjek rnvnine troug!a ABC[.4(O,O, 15), B( 50. In.30), C( -40,60,80 lJ sa

"--,, ravninom E{-20,20,-20),

'B(50,50,0), C(-20,fO,JOO)1

'ou la i njihovu vidljivosl: AJJC[A{4-0,20,J.O).

Ploe'J]e~l 'E;'~[~(458060)
F(OO JOO), G(-60,100,O)1'.
"__ '
""

--------,
. ,-.'
(108.0drediti medusobm
~/B(O,100,80)" Ci"60"40,4 )

n_'

i'"

61

B(0,65,80), C(80,15,60)} -j EFGLEt-25;'lS,6Sj: F(20.7SjO), G(70,45,45)).

I03;'Odrediti medusobni presjek dva trougla i njihovu vidljivost: ABCLA(.55,60,iJ),

B(G. 80. 90)" C(30JUO)] i EFG[E(-65.35"80), F(JO"85Jh G(lOJ),50g

'j

l04 lbdrediti medusobni presjek dva tl"Oug!a j njihOVll vldljivost: ABC(A(-40,70,Oj,

i . - //8(10)10"100)" C{50,/0"30J] i FC((-50"40" 90), F(50)1(W), G{20"u,70)}.

lO-.5~,.Od\editi

medusobni presjek dva trougla i njihovlJ vidljivost: AlJC[A(-75,70,lO),

B(O,30.40), C(-llO.20,SO)] i EFG[E(.J]0.45,OI, F(-40,Jo.WI, G(-lO,60,80)].

106,Odrcditi mcausobni presjek dVIl trougla i njihovu vidljivosr: ABC(A( !/J, !:;,70),
B(35,JOO,fO), C(75,40,]0J.! i EFG[E(0.30,30), F(75,75.70), G(S5,]O,15)].

'

E(!OO;60,80)

?}/',,,,,
..
,..
""'I.B{A(70500)W.60,O,30)jnaravlIillu-E(25,15,25i
;';;115.
-Odredltl
proJckClJe
pravca. p -"
"
, \

'-x

~',16:' OJrediti proJekc!Je duzme t 1-= ABIA,(',504030)

,on
,
,
, B(20,90,6U)J na ,an1inu
,,',

v'

("50,80"50) .

. '. Nacrtati projekcije istostranog troug ta k'o.me~j:

. . J'edan
___ v1'11 u \acki A{Cici,j),y()),
117
"suprotna
- strana lr oU eoh' Be na pravcup;; /vfN[lYJ(O,}),l)). N(} W.W,..!5)).

'('.~

Jk~1

-, "\:
,
S" "''') v _"c
" -ugla lwji !eZ!, II raVll!nt
i.D,' (J,' ~,
g
118. t4acrtati projekclJe lst,ostrallko .-[r~ ok~ trougla a jedan vrh troug!;) II tacki
,/S(55,-,50) srediste oplsane nlZl1!ce
,
A(55,-" 20)"

1~9~Nacrtati projekcije istokracnog trougla, koj,i l:;;zi u mvnini El90,55,65}, ;iku mu }:

bridABIA(O,-,50), B(25,,0)],

a vrh C u raVfllnl

7[;,.

62

_ _ _'_._1 (lc;ke,. pra1'ci f ravlline

------

120,-

4.4 O;;lloVl1i zadaci

~~~Cli(lti projekcije istostrano? trougta, koji lezi u ravllini E(100,60.90), kome jedna
';.1 "na. a:;;:80 zatvara sa prvllTI tragom ugao od 45, a krajnjc tacke su joj na
trag(lVlma ravnine.
.

63

pnfoiajnim i metrickim odnosima tacke, ..

,134. Na\:;rtati projekcije kvadrata Cije Stl dvije strane na paralelnim pravcima:
a=' APIA(20,40.10), P(80,55,40)) i b =,.MN[M(20']O,50), N], a tacka A jedan njegov

\Th.
121. NacrtRti projckcije istostranog trougJa ABC, cija jc jedna strana na praVCl!
P"'- ['4N[M(20,O, 90). N(80,60.0)], a suprotan vrh u tacki ((-10,50,20).

i35~~hcrtati

projekcije kvadrata koji leii u ravnini E(~120,70, 100), jedan mu je vrh

held A(25,45, .), a jedna stram na pravcu p ;;; PR[P( ~75,O,), R(O,-,On

122.N;]cnati pmjekcije istostranog troug!a ABC, koji leti U favnmi (120.100,80), taka
. / da mu VTh A le-li 1.1 1[2 udaljen d=-60 od IT,_ a suprotn3 strana BC= 75 paralelna SIT!.

'13, Nacrtati projckcijc kvadrata kOJi !cii u ravnini E( 3Q,-1S,30), cija je dijagonaJa
d s BD{B(35.20,')' D( 100.70.';/.

123, Nacnati projekcije istostranog trougla ABC, cUa je jedna strana n3 p'ravcu
p "" IHN[M(-30,50.0). N(20,O. 75)}, a suprotan vrh u tacki C(50,30,30).

nIIN""",; projckcije kvadrata cijiJe jedan vrh u tae,ki A(SO;20,75), a dijagonaJa na

,,'h.e&' pra\"Cu p """ PR[P(O,O.60). R( 100,100,O)J.
,

Odrediti praVll velici"rw trougla ABC[I-I(-70.80,30), B(0.20,80). C(50,50,O)J

';13"S .., Nacrtati projckcije kvadrala ABeD koji lcii u ravnini E(20,-25.-20), cija je
dljagonala d:;;, AC[A(60,20.~}, C( 120,50, -)).

okretanjem paralelno S ITI bez upotrebc tragova.

i39.'~"\Iilcrtati projekcije kvadrata koji Jdi u ravnini E(70,60,Sihsa, sredist.em u tacki

/ . _, .

126. Odrc.diti pnl\'U ve!icinu trouglaABCfA(10,.,20j, B(30,-.70), C(70, .. 0))koji lez! u

ravmnJ E(-40,30.4(}) prelaganjem oka prvog traga u nt,
127; U ravninj,!~(80,70.90) lezi trougao ABC[A(O,-.70j, B(-40,60,-), C(30,25,.)]. Odredi!i
pmvu VcllCll1U trougla prelaganjem "ko prv0g, a z3till1 oko drugog traga ravninc.

128. ~acrL~ti projckcije istostranog trougla koji lezi u ravnini E(25,60,-20), jedan vrh Inn
je u tack! A(25, .. ,20), a vrh B 1I ravnini rr"

S(~20,-.30), a jet.1an vrb mu je u P~Q.h~)~i~!!!:pkornt8.e..pOirUCene>'i~ tacke T(50.65,70)

na ravninu .
.-:~,

,':,i

'"t

loll,. >i"3crtati projckcijc k,Zldrata koji lezi u"i3vnini. ~(.75,55.8_:!, -:lj~\~\ ~U~gonal~.d.=:8(J
i zalvara sa prvim tragom ugao od 60 , a kraJnJc tacke d'Jagonale~,su, na trago v1ma
ravnlllC.

143. Odredili projekcije cctyerougla, tiji su vrhovi n3 pravciJ1\a:

a ~ ABIA(10,50,l0), 1l(40,40,40)]; b = HC[B, .C(90,80,20)Jy
imajll duzinu d",40, dokjc,d,,?zina cetvrte strane;proizvolt~j1,>'-~,-",

.130 .. OdT("(~ir~ pravu velicinu trougla ABC:A(30,20,45), S(7.5,65.80), C( 120,5,30)J _

okretanJcm paralclno's IT2 bez upotrebe tragova ravnine.

~:~,"-...

132" Odrcdil.i pravu vclicinu trougla ABC[A(20, 70,10), B(50.35.90), C( 130,50,30) J

0krctanJcm parnlelno S 1rj bez llpotrebe tragova ravnine.

;-,r~n Cl1 p

'E

ravnini E(80, 70,90) kome je jCdna strana na

,\fiV[M(O, 65, 5 ), N(50,5.25)]. a tacka A(20, J5,) jed an njegov vrh.
II

,.,<",~,

14Q.' Nacrtati projekcije kvadrata koji Idi u ravnini E( -JO>.lO,]O),~c~a je dijagonal a

, , / d~AC[A(,60".30), CliO".55)).
,
..\
':

,ii~h42,:Nacrtati projekcije kvadfata ?ijaje strana'na pravcu

,.'
f
. p:= PR[PfQ.SilJJ), Rr50,(},90}], 8. jedan wh 1) tacki A(9f).3()~45)

129. Odrediti pravu velicinu troug!a .4BC[A{(J.4(} .In!. B( an, !f),50), C(65,.':O.}O)]
prelaganjem oka prvog traga ravnine traugla un}.

~;;)cn(1ti projckciie kvadrala koji lezi

----.....,

/'

-'-',

125. 'Odrediti pravu ~'eliCinu trougla IIBC{A(O,O,60), B(0.60,50), C(60, 10, 15Jl
preJagnnjcm ravnine trougla oko prvog traga U iT},
.

131. Odrcditi pnrnl veliCinu trouglaABC[A(-50. , ..30), E(20. , 101J' C( " 20" 70l]k
,.
,
OJI1 eZl
ravnilli E(60, 40. 70) prelaganjem oko prvog traga u nj ,

11

,,/,:

"

144:' Nacrtati projekcije romba ABeD koji~le_7..i...u.ravrt,ifif (:<10,-30,50), cij \" e

uijagonala d;;; A CrA( .70, .,60), C{ -50, ,20}), a vFb B je u IT,_

145; Nacrtati projekcije romba koji leZi \l ravnini. E(30,45,30), cijaje dijagonala
:;;,AC[A{O.65,-). C(7.5,25,-)], a ugao ac:::60".

i4~'Nacrtati projekcije romba koji lCi u ravnini E( 75,75,65), cija je strana

'AB fA( 4(}. 10.. i, R( -20,70.- lj. a ngaa a :0::45"'.
c

..

'"
,,-,
H

. ~;;~>fl~S'

~~,

64,

4. Tac;ke. pravci i I,",a,,',n,i;,;e______

'i47./Nacrtati projekcije rombu ABeD koji leii u raVllll1i E( -60,40, 75), cija je dijagonala
d'IE AC[A( 5,80, -), C( -50,15, -)] a vrh B je u Ttl_

)sre lste u ac
\ '-' / para!dne s nJ.

148. Jqacrtati sve projekcije kvadrata Cija .Ie duzina d "" ABjli(JO,35,30), 8(30,20,lO)},
-'/s(r~ma, akoje njegova ravnina okomita na IT].

'/'~~~)Nacrtati

projekcije istokrakog trapeza eiji

SCI, nhovi

Iaeke ABCD[,1(25,30}O),

~,

~"!

152.

nlau

" . '
'<

ako trougla ABC[A(10,25,J5), fl(65]5,75),

i '.t65,},,Jacnati
~rojekcije k!uznice op1san~

'........ _--/ C(95, 10,45)).

/166. Nacrtati projekcije kruz.nice k~ja lez.i u. r~v,nini E(30, 20,20), cije jc sredgk
. 5(15, ,60), a tacka T( 15,-,45) Je na kruzmcl.
.'
. . (
i dodiruje
q 167./Nacrtati projekcije kruznice koja le?:~~
ravnll;l1
_ - 907080)
'..,...
!..

SV~l

It

[I'j

ucki

l1YlL

traga.
.,
. '20 ,- 3D.-!U} , ciJe je SreQi~LC
168:'Nacrtati
projekcije kruznic~ koja le~l. .u .raV1lll1l(
.~
5(0,-,70), a tacka T(0,-.40) JC na, kruZlllCL

\l

raCK]

169: ~acrtati projekcije kru:lIllce kOJa dOGlruje p.fVl 1.~~gLtmgJ.!.lvni!l': iii./ Lv,,' : J,c)":; i
pr~ac P"" AB/A( -10.100.-), B(25,10,)) u toj ravnml.

156. "Nacrtati projekcije pravilnog sesterokuta, ":ij.; j.: :;r..;Oi$[';; Ll tacKl 2>l-iu,5//.f5!, a jedna
strana na pruvcu p 2i MN{M( 80,30,0), N(O,O,45)].

, 'E( -20, 15, 15), ciJ e jc sredi;lc u lac;(1

170,,N::l"crtati projekcije kruznice koja lezi u ravnml
S( /0,60,40), a polupr~cnik r-;=45,

157~ Nacrtati .pfojekcije-pmvilnog

sesterokilta koji lezi l! 'ravnini E{ JOG, 70,60), Cije je

srediste u tacki S(30,25.), a tacka A(25,40,) jedan njegov vrh.
II

ini Ei 60 '5060) sa srediSlcm u uLki

. k'
projekclje kruznl:e
OJ3 1'
eZl ~l r~!\'Dim Ei=,5f), 70), sa sreJiSltn\
'5(50,-,35) i prolazi kroz tacku A(20,-,])j.

f,".,

projekcije pravilnog peterokuta koji le/i u ravnini (70.60.50), Cije je

srediSte u tacki S(~2(),-,30), n jedan njegov vrh u probodistu okomice povucene lz
tacke T(50,65,70) f1a ravninu E.

-iS8. Nacrtati projekcije pravi!nog sesterokuta kojt !eli

sredistem u tacki S(25,40,) i vrhom II tacki AIO,30,-).

...

\
;1 //.---,
]64. Nacrtati

155.'Nacrtati projekcije pravilnog sesterokuta koji lezi u ravnim E{20,15,-15), cije je

<;rediste u tacki 5[15",45), ajcJod ':;[r<1n'l ila pral-Cli P"" PR[P(-bU.-.Li), RiU,-.60)).

~~~t:~5j:;;~~:~:i;;;~~~si~%ao;~~:n~c~asvp~,Stene 'iz.;;cke JY4U,?06~) In u

' / ' a =AB[A(.40, 10.20), B( 10,60,60)].

'"'L54:\Nacrtati projekcije pravitnog peterokuta koji lezt u mvnini E(20,]0.- 10). cUe Ie
.-----ox: ~sredistc u tacki S{lO,50,-j, ajl:dan vrh II mckJA(5U,2V. ).
1~1

cl

'"

i~)/~)
. k
rotacijom tacke"1'(0,20,20) ok!) pri:i.vca
k163.;Nacrtat!.proJe
clJe kruznice kOJ a nastaje
,.

~acrtati

.).?'3./Pravilan peterokut, koji leii u ravnini /[1 sa sreJiStcm u tack; 5(30,0,90), a whom u
tacki .4.(45,0,135), ~~!.~f~~tj ako drugog traga u ravninu E((iO,85.55j.

65

E,

150._ Odrediti pravu velicinu paratelograma ABCD{.4( 30.70.30). D(80,65, J(}j,

C( 115,20,45), D) okretanjem paraleJno S 1[J bez uporrebe tmgova mvnine,

151. ,Nacrtati projekcije prtivilnog peterokuta koji leii u ravoini E(10, lO"to), cije je
'srediste u tacki S(25,-,45), a jedan njegov vrh jc tacka A( 60, -,30).

,_!2,

' B(75,}0,40), C(60,50,JO), D]

//.t;

mJtrl~kim
odnosilllQ tackc,.
.

({Iiil\. Nacrtati
sve projekcije pravilnog s~s~erok~la koji 1.;z! ,U r~vn~n~ E(~:~:l;~;~ ~i!I~\l~:
d'
l 'k 5(4030 ,) poluprecmk opisane kruzmce r-3U, dViJ
;1'
\

<'\

"-

. dac;opolozainim
i
4.4 OsnOV!1l::.a
_
"

. , Nacrtati
171>

.
,...Je srem,
'ste u t,cki
sve projekcije kruzmce
C!JC
" 0S(50,35. to), po..liuprecniL

.'.~_.~ " r-;=30, ako je ana okomita na reI> a sa 1C2 zatvara ugao od 30 ,

ravnini &30.-30,35) sa

~~('~acrtati

projekcije kruznice koja !e2.i II ravRini _ E

paralel:l~j ~ SJ

/". , ,~S(]O,15,45)jojjesredlste,aduzlOaSA
<'!~7 ''IF
.
IS',.4(4030
))}]poluprccmL
, , __

osi x, tacb

159. Tacka .4.( -30.30,80) je vrh pravilnog sesrerokuta .4BCDEF koji je okomit na pravac
p 0: kIN/M(30)5]5), N(-40.65,15J], sa sredistem lH1 pravcll P< Nacrtati projckcije
sesterokuta.
160. Nacrtati projekcije pravi!nog sesterokuta, cije parak!ne stranice )eze l13. pravcimu:
In a MN[M{55.55.0), N(O,O,30)ji 11 "" PR[P(60,O,8Ih RJ, a srcdi;t.:; U lacki S(70,- _).

;:.~:

-60 koja kzi

17~. Nacrt3ri projekcije lauzlllce po Jupfec~1'ka rprolazi kroz tacke AB[A(85,35,~), B(-J,60,,)j,

(} ....

1.1

ravnini E(75,45, 75)."

. k cIJe
.. k ru inlee kOJ'a leii u ravllini
JdJirujc uba
174," Nacrtatl.proJe
" E(-J30.nQ,J15)'
.
ravnine i pravac a '2 ABf,4.( -30,0,-), B(0,110,-)] l! ravnml.

tr;1;~l

66

4. Taike, pravci i ravnfne

175. ,'Nacrtati projekcije kruznice koja Ie

, ___ ~" a 'i.'iAB[A( 40,10,0), B( -30,50,90)J i

~1: ravmm E zadanoJ sa dva p~~aJ~na pravca:

y'

CD[C(70,40,O), Dj, sa sredlstern u tacki

S(lO,55,-) 1 pOluprecnikom r=40.

,7'
k' !
ruzfllce
oJa eZl u ravnini E(70 (40) i dod,ruJe ~ Sre,I,s'le
KmZl1lCe
Ie ud r
d 40 ad 1Cb a oJen
. po!uprecnik' r=30.
,
''"3_,
_
<1 Jeno za:;:::

176.'-Nacrtati projekcije k
/,

v'

v'

5. Bokocrt i stranocrt (transformacija)

proJ'ckc"
, . k'
Nacrtati
. :'
.
lje k ruZ11lce
oJa proJazi kroz taiSku T(60 65 -) . d d"
-- "-- .
_,a-"" AB[A(O, 15, 15), B(25,15,60)J i b""AC[A, C(35,60.0)/ ' ! 0 IruJe pravce.
178.

5.1. Bokocrtna ravnina i bokocrt

ladc.rtu.ti projekcije krUZll ice poluprecnika r=30 koja pro\azi kroz tacku-~"(55 40 30)
(0 IruJcpravacp=:AB[A(O,O,25), B(30,50.0)j.
"
1

1'<)'

Pored prve (,hurizontalile) i druge (vertikalne) projekcione ravnine

postoji i treea (baena) projekciona ravnina, koja se oznacava sa Ji3' Pravac po
kome ova ravnina sijece horizontalnu ravninu 'HJ nazivamo osa y, a pravac po
kome sijece vertikatnu raVll1l1U 1[2 nazivamo osa z. Taka je dobiven sistem ad tri
projekcione ravnine 1[,. 1[2 j 1[3 koje su medusobno okamite i sistern tri ose x, y i z
kaje su takooe okomite jedna na drugu, a prolaze kroz. tacku 0 koju nazivamo
isfwdi,{tcm koordinatnog sistema.

179. N"acl~ta.IIJ' ~r,oje~cije kruznice poluprecnika r=50 koja lezi u ravnini E(40 -25 40) .,
plO aZl (loztackeA(40,30,_) i B(105,60,-)}.
. ,
"
1RO. Nacrtati projckcUe krllznicc koja ima poluprecnik -40' d ct .
Q""'ASf4( 20 ]020) B ' ) .
r~
! olruJepravce:
-

" ' . ,. ' .

181. NDCTt3.t.i
~

<

"

VDVCCII1

(~0,10.50)]i b~AC[A, C(40,90,0)].

p. rojckcije knlznice [S(75 _ 40)

r=751 k
. ,
~.
ola I~'
eZl u raVnlm E zadanoj
a = AB[~(g,20,Oj, B(60, 20. 65)} i tackom .1'(90,75,10).
"

II

VI

182, N(Jcr{;1ti
projekciJ'c kTIlz'
. rotacljom
.
.
_:.
_nice k
oJa nastaJc
tack T(2 - -'0 60) k
p"" MN{MDO.JO,U), M-10,60,45)J.
e
),/.
0 0 pravca

.4'"

il!
'83 l'.
.. d
~ . b)~~:~n~, ~~, alloj paralelni.in pr~ycima: a "" AB{A( 10.100.90), B(-40.4U60!1 i
( ~ _,65,1:0j, D J Iezl kruzUlca sa sredistem u lacki 1(' J5' - 55) .
pnil'pl'eClllkom
r3" N r t '
.
..
'
... _,1
- - ..
,
- ./. ) He atl pro.Jckc!Je te kruznice.

I~ ~)

-----~A;

III

..".

IfiLL ">Tacrt8ti
projckci,'e
. zadana sredisfem S(-20 60 90)
"
'
. 'kruzmce k
oJ8Je
,=AB[A(-60,140,Oj, B(50,0,80)).
"
1 tangentom
,v'

!~
VI[]

b)

-y Iz

1I
L,

I o~
~I

,",
I

1-;

-z ~A'
j
-

IV

Slika5.!
Sada je prostor-podijeljen na osam dijelova, koje nazivamo oktanti i koji
se obiljezf\"vaju brojevima od I do VIII, istim redom kao i kod kvadranata, i to: I
do IV desno, a V do VIll lijevo od 7[.r.
Sve tri projekcione ravnine dobit cerno u istoj ravnini, npr. 7[2, tako da
it!

'\

uku ose}c okrenemo prema dolje, a

7f;

oko osi

z lijevo u ravninu

IT] (s!.5.1.1.

5, Boko('f'( i Slranocrr (tramjo~macUa)

k .
._ Na slici 5, tb nacrtane su sve tri proj'ekciJ'e tacke '-i(A'"A~ A"') ,oJa
nal,azl u I oktantu, ~a.ko je udaljenost bokocrta tacke od ose z jednaka ordinati
tocebokocrtza p 0 ZInvan y I
)lti1"lJevo, a za negatlvan
y des no od ose z,

se
v
-'

69

53 Stranocrtrw ravnina i stranoerl

5.3. Stranocrtna ravnina i stranocrt

Ako trecu projekcionu ravninu 7rj postavirno taka da buLle okomita samo
na nt, iIi sarno na Jr2, ooda ravninu H3 nazivamo stranocrtna ravnina iii treca
projekcija.

5.2. Treci trag ravnine i njegova sutralnica

,
Ra-: nina E s~~ece projekcione ravnine J[j, [[2 i f{3 \l tragoyima ei, e; i eo,
Trag eJ naZlva se treel trag ravnine (s1.5.2).
.
.. U poglavlju 4.3.3 abradene su slltrainice, odJ'e smo vidJ'eli da u svalcoJ
ravnlm
t'
t ~ ' .
::0
'
pas ?Je.su razmce prve 1 druge skupine koje su paralelne s njenirn prvim,
odnosno S tlJemm drugim tragom (sl.4.11 i 4_12)
U sva~oj ravnini postoje i sutraznice trecea [raga. Pravac nlvnjne- kOJiJe
paralelan s
.,.
, b
, '"
nJenlm treclm tragom, naZlva sc sutraznica rreceg rraga (trece
.
sk upme).

b)

a)

;X z

----.~"---

A'

Ez

z
,

Na slici 5.3 prikazane su sve tri ravnine pro,iekcija Jr" Jr2 i 7r; okomito nJ
Osa po kojoj se sijeku ravnine 1[j i Hz oznacena je ?a :x:, a usa po kojoj se
sijeku ravnine n; i 1[, sa /X3, Zatim je proizvoljno odabrana tacka A i odredenc
____ ~_ ;:,1:(:. rri .. prQjekcijc t~_iatke, pr\"o na Jr-1.1 Jt2, ~Dnda ~ na i(;- Proizvoljno je ndahran ;
tlocrt A' tacke A, te odreden njen naert A" ( .M' = A''' K i .:lA -" = A K), TackJ.

~J

;!:-

;Tj'

t'

,,

S!ika 5.2

,. Na slid 52 prikazana je jedna sutraz-nica treceg traga ravnine E Kalo

se;tr~cl trag e3 okomito projicira fla ravnine H, i 1[2 U osu y :;, 2: 1- x. in j~ tlocrt
tn) I naert m'" sut az .
-. na OS1 x kao nJ slici :') "b 0
)
r nice III, u a kamICI
.
<

'

surraznica n'eni
. d 'wk'
,<
'
- <-.
va Je
'd'
, ..1 m ~aje we 1m tlocrtom 1 n3crtom odreaena u prostom tel<: onda
k a a u njo] oznacuno njeno prvo .. b d'~ ?
.~
plO 0 lGte - 0= _-;' fla nfvom i lljeno dnlO"o
pro bodlste 1 "" j'" na d
t
"
,.
,~.
..
c
t. ' .
~lgorn ragu fdvmne. 1 reca proJekcIJa 1JI,; sutraznice !I1l
Ieee skupme paralelna Je s trecim tragom e, ravnine E.

A'" dobivena je tako du se iz t<:leke A POVllCc atomica Oll ravnmu HJ, pa]c A"" u
nozistu te okomice. Okornice A4' i AA'" prave ravninu koja je okomita 08- nSll
-/<'(_1,- pa _je
.MILAPI lik pravotlgaonLka........Otuda jmamo Am L :::::",Mf = A" K
,<\A'''' = A'L. Sada su A' i Am dvije potpuno analagno pridruzene projekcije, Lao
?iLo Sil bile A' i A"'.
Ako sve tri projekcije zdlIno imati II ravnini crteza, oncla lrcb<l n<1jpr~jc
ravninu it} okrenuti oko ose jX) u ravninu nl, a zatim obje ravninc (Hi ?:ajecino sa
Tt3) oko ose ,X2 U ravninu Tt2'
Zelimo li odrediti cetvrtu projekciju tacke A, postavicemo nOVll
projekcionu ravninu JT4 okomito oa Tr.l i povuci okomicu iz tacke A. flU tu r1Vniilu.
U nozistu ove okomiqe nalazi se cetvrta projekcija AN tacke A, Ravnine J[3 i ][4
sijeku se u oSI koju oznacavamo sa 3X4
Na slici 5.3b nacrtane Sil sve cetiri projekcije iacke A poslijc izvrscnog
okremnja ravnina projekcija u ravninu 7[2 (ravninu Cr1eia) , Na [OJ ::;lici .it
A'A"" L /X3 i LA"'::;:;: A"K, ANI All' 1- 3X./ i MAw:::: A'L_ Aka tloerti uviju tacaka

70

5. Bokocrt i stranoert (transjormac(;a)

lezc na suprotnim stranama ose

suprotnim stranama ose 3X4.

IX3,

5.1 Rijdeni ,.adaci __._ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 71

onda i cetvrte projekcije tih tacaka Ide na

" k" e r 1" J1i tacke T i pravea p dobivene su na osnovu udaljenosti

ProJe Cl.1
1.~,.
,c"".l
ce okomica TS,
h 'h nrvih pro)' ekcIJa ad ose IX," K,lko Je pra vac p
1(4. to
, .
nil
OVI t
'T
d
'
b"
ytVSIV
- TS JCfJe
.
.
.
lac'ke
T n'j pravac I' bili paralelna s n4. a ace !tl
-,
"pustenalz<
,-,
..,
.'b.t"
' ,~ la ce SIV biti u
Kako Je 7S paralelno S 1f4, mow 1 1
tacka S na pravcu h 1
,"
.nr
d
'ekci'e 5' na
T"'Sfl! takode paralelno 3 3.X4. Pomocu ordlllata 1Z S odre e se pro) . J.
".
I 1 ,)
0" na p "Taka
J"e dobivena
udaljenost tacke T od pravcap kroz ploJekclje,
.
.
P
.~.
"
..JC d,0 -- d W -- TtI'SI,'
a prava -vehcma
lldalJenostl

rr.

8"
a)

T"

B" /

b)

"
Slika 5.4
Treeu projekcionu ravninu TZ; rnozemo postaviti okomito i na ravninu 7[2.
Na slid 5.4 prikazane 3U opet sve tri ravnine projekcija Tr/. 7[2 i Jr.,. ali sada
,'.(; .i liz. Ravnine Jr2..l 7~, sijeku se U osi 2Xj. U ovom slucaju, za taGku B vrijedi
ista lao za tacku A u prethodnom slucaju, sarno sto u ovom sJucaju ravninc Jr, i
71>. kao j me y, Z. zamjet~jujl.l svoje uloge. Na slici 5Ab nacrtane su sve cetiri
projekcije tacke B nakon poznatog sjedinjenja ravnina projekcija u ravninu 'Hz.
m
Natojsjici B"~B""~Zx3 j LB """ BfK, S""SfVl.JX4iMBfV",S"L.

5.4, Rijeselli zadaci

Slika 5.5

1._Z.adatak. Odrediti pomocu ,~tranocrfa udaljenost ta(:ke T(O,40.50) od

prmca p ~ AE [AU 0,1 0,15). B( 40,45,50)] (sl.5.5).

pomocu
, .'/,a,locrta
udaliel10st
ta{ke T(45,45,50)
2. Zadatak. OrIre( iIII
,
J
od ravninc (70,60.70) (5156).

R j e sen j e: Udaljenost tacke T od pravca p odredit cerno taka da

n8.jprije, ravninu lr] po!ozimo okomito oa ravninu Jr, i to paralelno s pravcen p.
Stranocrtna osa fX3 je paralelna s tl?crtorn p' pravca p. Zatim odredimo
m
treee projekcije T i p"'" tacke T i pravca p( ,4"'Bhl' E pM) kao udaljenosti

",";"

R - "e n J c: Aka treeu projckcionu ravninu 1[3 postavimo. lako da ona

\..1 'a
e S
. - E,
"' tada osa IX3 mora
., b,'
komHa 11a prvom
nil nvninn ]"[1 i ravmnu
I 10
b ll( e \1 k"ornl,
".
m .
.. l
ravnine E
. 'nine E TreeD projckciju T tacke T J trec} rag e3
tragu eI Hn
"
....
'}
. k .. od ose x
od;caujemo na OSl10VU udaljenostl nJl110vlh d:'Ugll proJe Cl.~a . ' /1
0
~
, L>lalJ"enost tacke oJ ravnine odreduJemo tako da lZ tacke. T povucem
\. wvninu E Okomica povucena
~
.lZ tacvk e T m n3 treCt tm!!~ e-..I una
okomicu na
j

v,

njihovih drugih projekcija od ose '''2< Tada postavimo ravninu

pravac p, pa je osa 3.1:" okomita na pm.

lr4

okomito na

probodiste u tacki Sm

~-----~=~=~==='-"""---. - - 77

5. Bokocrt i strmwcr( (rronsjOntUlcija)

73

UdaljeflOS[ d"'::::: r"'S"/:::::; do

ujedno ! prava velicina udaljenosti tacke od r::lVninc, jer je TS...L E
1. el, dakle TS je paralelna S HI,
Pomocu ordinala iz S?" odrede se
projekcije Tacke Sf S',Sff). Duzine
jC

cr

T'"

/1

/,

d' = T's' i
= T 5" su projekcije
udaljeno:>ti tacke vel ravnine,
'1

ti

A"

,-

e\

id'"

,
k,"

d'

Slika5.6

"

A'

.,.
_.---,

"'L-\;

8'

\--'-; X/Zadatak. Odreditipomo('u stranocria IIdalicllosl tar}ke T(5,25,55) ad

-,.~.

Slika 5.7

rCII'nine tmurda ABCfA(-2{J.Sn,5.), B(! 5,80,50), C(70,35,35)] bez i-Iputrebe

tragovQ (sf.5. 7).
.~

Rj e s e nJ e~ZacraTakje rijesen pomol:l! sutraZniL:Ll III i fI ruvnine trougla

4BC Tackom C( C/, C"; tJ01u2<.:!I<-t je ~urraZl1!ca Ill! II! ,ill 'i) prw skupine, ;J
tackom

A{ A',AN) sutmznica

1/( 1(11")

drugc skupine. Trcca projekciona

ravnina n.l postavljena je okomito n-<1_ l"nyninll. rei i nu ravnirm trollgla, i:)rl.ie osa
okomita na tlocrtu -tl{sutrainice III te ravnine. Trece projekcijc tacke T i
trougla ABC odredimo na osnovu udaljenosti njihovih drugih projckcija od osc
1.'(:!. Treen projekcija A"'B"'C''' trought ABC .Ie prikazana bo Juzina, jer je
ravnina troughi okomita na ruvninu 1(;. Okomlca povlIcena iz tacke r
no.
A B"" C'" ima probodisfc u tack] S'u. POlllOCll ordinala iz Sf" oJrede se
projekcije tacke S( S',SH). Duzine 1.1'::::: T'S', d":::::; T~)" i d m =:., tfflsm su
,X3

J'

Iff

projekcije udaljenosti tacke od ravnine trougb, gdje je dIn :;.'" 1''''S'''::: do ujedno j
prava velie ina te udaljenosti.

r<t. Zadatak. (Jdrediti.pnlTlocu

stra-

l10crla udaljenosl dva paraielnc{ pravca:

~
3'60
"(l Tn) 1;
u ~A.B[A(15,]J,-JO),
'!
,_'-',H> j '
b'2 CD{C(lO,20.20), D] (sl.5.8).

R . e sen j e: lidaljenost lzmedu

dva paraletna pravca odredit cemo taka. da
.
, . 0 okomito na ravmnu
ruvmJ1U
7r3 postavuD
.----"
. a paraleI !10 s pravcima.
a.
i h. Tada Je osa
1f"
r na proizvoljno! udalJcnosti paralelna s
tJ'"'ocr(om a' j ' b; pravaca alb. Trece
. k"
a i b odredene
proJe
'CiJC U III i bill pravaca
...
'.
su kao udaljenosti n]lhovJl1 druglh PlOjekcija od ose P;:2.
.
_,'
Postavijanjem ruvmne 7[4 okolmto
na n? odredit cemo celvrte projekcije pravaca~ Kako je ravnina 1[4 okomita na 1[3, Gna

\::,.
."
,
\

74

5, Bokocrt i stranocrt (trallsformacijn)

mora biti okomita i na pravcima a . b"

II'

5.4 Rijdeni ;;adaci

.

, ' . '.
'.
1 , Jer Je Jr3 I alb. Tada Je osa JX4 oa
l~lOtz'volJnoJ udalJenostl okomita na tTcce projekcije "'. b'"
.
Cetvne projekcije tv' YVl.
.
a 1
pravaca a t b,
. i ,_..
a 1, _ tl1 p~ava~a odrcdllJemo kao lldaljenosti njihovih Jrvih
plo.;ekclJa ~~ ose ).t3 U cetvrtoJ proJckciji pravci se vide kao tacke
1
lV
Duzma d ;:;; atV bl\' ~ d '
"
.~.
.',
0 Je pl ava vehcma udaljcnoslJ izmedu dvn
paralelna prayea.

:"5. J:adatak. Zadm,"

;'" d""
.' ./
~'
~ --;;;-..
~.
,u,
y
fIlllnOl azna pravea: a =' ABrA(_ "'0 -() 0)
BrcCU.3',d)!i i b" CD[C'0400
,. ".I . .
. I
(.J,
,), D(60,30,30)). Odrediti najkr{[(,;u udaljen0'5t
')\IT Gwr pravca P(JIJlOCIi stranocrla (s1.5. 9),
'

"'J ',_

f:

Ud~!jenost izmcdu dva mimoilazna pravca odredit cemo

postavllllO okomito na r;)\'ninu !f, . ;)
11
para e no s jednim od

75

i b. Kako je [aI/nina

7[,t okomita na ravninu n,l, Dna mora bi1'i okomita i na pravac

jer je ltJ 11 a. Tacta je osa Y':4 okoll1ita na trecll projekciju a/ff pravca a.
Odrcdenc Sll cetvne projekcije a[\- j hI\' pra'vaca u i b. tJ ~etvrtoj projekciji pravac
a s(, "ldi kao lacka, a pravClc IJ se panoyo projicira kao pravac. Okomica, spustena iz projekcijc ail' 113 UV ima probodiste u tReki RN. Fallacll ardinaJe povucene iz tacke RiI' odredenaje tacka RI1' na b'" . Kako je pravac a 1. 7I/. to ce okomica PR, spustena iz tacke R na pravac a, biti paralelna s 1r-4. Tadaje PIlRIV =: PR,
jer su tacke P i R na pravcima a i h, pa ce pI\' bitl na aW, a R1V oa LF. Kako je PR
IllL, mora biti pMR--11< 1\ 3X4. p(}lnOCU ordina!a iz p'" i R'" odredene sU P'R' na
a'//. a ZalilD P"!?" na a'lJ". Duzine d' =: P'R', d" =: P"R", d'" =: pNYR"'i (r ::::
pIVR i \- Sll projekcijc udaljenosti dva mimoilazna pravca....gdje je d"' ::::; Pi\( RIl ' ::::; do
ujedno i prava veliCinn te udaljenosti.
0,

j, c. sen j e:

luke, dd ],l\lllnu lL

pnqc:l () ili h

6\ Zadatak. Odrediti pomocl-i strl1wcrta presjek dL'a trollgla:

ABCLA(O,40, (I l. iJ{50. 90.70 i. C(S5. /5,25) ] i EFG [E(20.SOJJ). F(3G,15.60).
G(90,6r/JO)], bez IIpotrebe tragova (s1.5. f()).

~D'/

o
p'

B"

)f

-9 :
R"

.$/~~t-Z~ _.
:

d~

C'

'".----~y

P'
B"

"

C'

y~R'

R j e is e n j e: Oa bisrno rijesili ovaj zadatak treba nacrtati trece

rrojekcije troHglov<I i odrediti njihovu presjecnicll. Zadatak je rijesen POl1lOCll
sutraznicc m pr:.rc skupine, kao pomocne ravnine trougla ABC po!ozene taekom
C. Trecu projckcionu T3vninu 1[3 postavimo okomito na ravninu n, i na ravninu
trougla ABC Tada jc i)SQ. ,x_, okomita n3 tloert .'1/' '>utr:ri:nice- 'n Ie ravnine,
Odredene su trece projekcije A"'B"'C'" i E"'F"'C-'" trouglova ABC i EFG. Treca
projekcija Am nh'c"" trougia ABC JC pnkaZ3na kaoQuzina, JCf je njguva ravnina
okomita na ravninu Tr,. Odredene su trece projekclje pM 1 RIfT presjecnih tacaka
Pi R. POlUocn ordinaJa odredene su prve P'i R' :...?- zatim drugc projekdje ph i
R" presjecnih tacaka P i R.
.
Projekcijc p'::::: P'[{, p" =: P"R" i p"':;:o ptrrR'" su projekcije presjecnica

dva trougla. Vidlji'vo::;t trouglova odreciena je na poznati IWiSin.

7. Zadatal{. lz pmje/.;cija. floC/to i naerta tehnickog predmeta, l;omoc(u

stranocrra !1acrtati predmet 11 cetvrtoj projekciji. StrwlOcrtno Gsa IX} je pod
uglom 6(J' U odllasu l1a OS[{ fX~, a osa JX" pod {{gram 3f]' 1I. odnosu na osu IX}
(sl.5. ] 1).
lJ d J .
. _ za at(u JC favnina 1r.; postavljena paraldno praveu a Tad'] je asa \."
l,uraleln,i s rlocnom a' pravca a Oared
~
,
.
.. ',,,. ~.
'<;'-'
. .
ene ::.U trece proJekClje alb pravaca a

- ....... -----.-------

..

---

...-

- -

76

5, Bokocrl i s/ranocrt (franV~~rlllac"ij~a~)_ _ _ _ _ __

5.4 Rijdeni ::adaci

,.,"

".,,"

,,",,"

r--7;"q-;;,,~,- ,

8"

F'

'i-''-----,;,,~.,~."~~f~-\
.' IJ"

,,' ,,'

Fm

JX,_ _ __
6(J"

\" ,I

i~

e"/.

,,-

30'
____

8"

A',

Slika 5.11

il

8. Zadatak. lz projekcUa,
tlocrta i nacrta kocke cija
osnova ABCD{A(20.40,0),

:1

.J,

,I

8'

Sllka 5.1 0

_,i,,'"

R Le_3 e n j e; U ovom zadatku treba iZYrsiti dvije lransformfjcije

zadanog-predmeta. Potrebno je takode obiljeZiti sve njegove vrhovc 1 _ 20 ito u
rrvaj Jf - 20' i drugoj projekciji 1" - 20" . TreeD projekciju r _201'f i'ehnickog
predmeta odredujemo na osnovu udaljenosti njegovilJ vrhova druge projekcije
od ose ,X2, Cervrru projekciju JlF - 2{jl' odredujemo kao udaljenost njegovih
vrhova prve projekcije od ose ,X3.

Vidljivost predmeta u trecoj projekciji odretlujerno na osnovu njegove

prve projekcije, a vidljivost u cetvnoj proje-keiji odredujemo na osnovu njegove
trece projekcije, Bridovi pre-dmeta lCoji po laze iz onih vrhova koji su u pre[hod~
noj projekciji najbliz,e osi transformacije, u slijedecoj projekcionoj rnvnini se ne
vide, U trecoj projekciji nevid!jivi 511 bridovi 9"'13"', JO'"1f i 17'''j9''', au
cetvrtoj
pTojekciji nevidljivi su oni bridovi koji po laze 1Z vrhova ()"i", 8i\', 1 'Oil
Jd F i 20n ,
'.ff

B(20.10.0),C(50,JO,O),D] lei!
i_I trl! pomo(;u stranocrta 17[[crtati koch!. Stranocrtna osa
jX.! je pod uglom 6(/' It odnosu
no

OSll

,Xl>

uglom 45"
(sl.5.12).

1-1

osa

3X.j

odnosu nQ

pod

aSH jX}

Slika 5.12

. ovog za'd alk'<l ,anu'1--uga'II .'Ie kao I'l 7,

. "'. Postupak rjesavanJa
R ' '" ~
J \:; sen J t"
'"
,
1 (' k eke Odredene Sll l'rece
zadatku, U zadanirn projekcIJ,ama ~blllJ~ZC~lJtSUt~rpl~(~/ek~ijc;. Spu.janj.:m \JrhulJJ
'v'

o'ekci'c till vrhova a zatun nJl10ve ce vr e

'.,'

~:t~rte ~rojekeije zad~nim redoslijedom dobivena je kocko., a nJclla

odrcdena na poznati nacin,

, , ~C'_

IN.JC

78

-"~-"----

5. Bokocrt i stranoert (transjorJnQcija)

_ _ _ _ _ _ _ 79

5.5. Zadaci za rjesavanje

1. Odrediti pomocu siranocrta udaUenost tacke T(40,40,55) od pravca
p ~ ASiA( 10,25,0),8(80,0,60)].
\q;;:~

2. Odrediti pomocu stranocrta udaljenost tacke T(45,50,75) od pravca

p s MN[M(JO,40.60), N(80,20, 10)].

,

:t

--

Odrediti pomocu stranocrta udaljenost tacke T( 20, [0,60) ad pravca

p ~ MN{M(40, 60, 20), N(,40.10,70)}.

'17. ';Odrediti POlllOCU str<lIlocrta najkracu udaljenost dva mimoilazna pravca:

a ~ AB[A( 10,70.10), 8(90,40.50)) i bE CD[C( 1O,}5,50). D(70.30,20)].

'J'

Uk Odrcditi pomoc.ll stnmocrta oajkracll udaljenost dva mimojlazn~ pravca:

a E ABlA(O,20,O), B(,40,0,55)J i b~ CD[C(35.JO,40), DI,IS,5,,25)),

',c.

. k Odreui[i P0l110CU stranocrta udaljcnast tacke T( J0,45, 40) ad pravca

p =AB(,1(30,60,20), B(90,30,50)), a zatim naci pravu velie-inu uclaljenosti izmedu
tacaka A i B.
5. Odrcdifi pomocll stmnocrta llda1jenost tacke T(40.70,45) od ravf1ine (50,30,60).

19.)Odrediti pomocll straflocrta najkracu udaJ:!enost dva mimoitazna pravca:

_/ a ~ AS[A(,30.40,25), B(0,50,50)) i b ~ eD[C(,s,O, 10), D(30,35,lO)J.
11::;d}:'Odrediti'pomocu stranocrta najkracu udaljenost dva mimoilazna pravca:
'Cc/'
a' AD[A(70,20,0). B(30,0.50)) i b ~ CD[C)60,50,20), D( 1 }O,JO,40)J.

6})drcditi pomoC:ll stranocrta udaljenost tacke T(-60,45,50) od ravnine E(-75.80,70).

7"pdrediti pomoc:u stranocrta udaljenost tacke T(50,1O,-30) od ravnine trougla
<-inc[~~(;!!, . lO,70i, B{60,60,10~, C(90,20,40)}hcz upolrebe tragova.

,8:

Odrediti POlTlOCU stranocrta udaljenost Lacke T{40, 80, 90) od ravnine tmogJa
- ~lBC{AI-30,40, iOO), B( OU,20,5U), C(O.90,20) f bez: upotrebe tragova.

9. ddrcditi pomocu stranocrta udaljenost tacke T(25,90,JO) od ravnine trougJa

;: 21. :'Odrcditi P01l10Cll stranocrta najkracu udaljenost dva mimoilazna pravca: .

'.,,/ a ~AD[A(,80.,}O,20), /1(,20,5,60)) i b ~ CD[C(,35.40,20), D(,20,lO,lO)).
(,.' ~;~'~bdrediti pomo6u stranocrta pres]ek'lrougla --' ABC[A(60, 10,45), 8(90,60,0),
,~.-/' C(J 35,20,25)] sa ravninom E(60.70,-40).
23.) Odrediti pomocu stranGerta presjek trougJa ABC[A(O,30,45). 8(40,5,5),
C(55,70, 25)] sa ravninom (50,55,-45).
.

.1.RC[.-4!. -.;.0,]0.20), B()(), 10.35;, Cr - iU, 7U.60)j bez upotrebe lragova'..

24. "Oclrediti pomocu stranoerta prcsjek paralelograma A.BCD[~( ~45~~O,20),

lO:()(!rcditi P0ll10'::U 5lT311ocrta udaijenost meke T(60.70,70) od ravnine paralelograma
ABCD[4(60.60.0), B(95. 0, 25), C(45,20,60), DJ bez upotrebe tragova.

ta~kc

T(-SO,O,60) od ravnine paralelog!ama\J'-<J,BCD(i'-i(-90,50,20), B(-60,20.-10). C(-JO,40,50), D] bez upotrebe tragova.

/] 1'1' Odrc--cliti-pomoC:tl stranocrla udaljenost

/l?'bdl"Z:diii pomocu stranocrta udaljenost dva paralc1na pravca:

l ~a ~

AB{A(30.50.15), ))(70.30.40)) i b

~ CD[C(90,50,30),

D].

13. Odrediti P011l0Cll slranocrta udaljcllost dva paralelna pravca:

0=,-I8(A(15,20,-20). B(55.5,25)} i b~ CD[C(70,]0.15), DI

14. Odrediti P0n10Cll stranocrta uda!jcflost dva parale!na pravca:

(i ~ 4B{~(().n.]o), B(60,SD.70)] i b;;;, CD[Cf80.20.40), DJ.

'Bk'15,45,'-I5), C(30,40,35}, D(2U,}5,}O)jsa ravnlllom E(-,-f),)U,_ ).

,"~i~.>Odrediti pomocu stranocrta presjek p.aralelo~rama ABCD~A(2?,50,40),

"

B(40,20.70), C(90.10,50). VIsa raVll1l10m (50,50,60).

. 26. O'dtediti pomoc1.l stranocrta pregjek troug!a ABC[A(0,40,JO), B( 100,10,35),

c(60,90,85)! 50 lroug!om EFG[E(20,80,5), F(} }O,50.20), G(40,5.70)J
i ~jihovu vidljivost u projekcijama.

C;;~'8dredili

B(65,}5~80),

pomocu slranoerta prcsjek lrnug!a ABC[A(15,!5.45).

;'"_______~./ C(95. 7(), 15)] sillrotlglom EFG[E(25,20,25), F(55,80,/O), G(lJ5,30,3 )]

i njjhovu vidljivost u projekcijama.

POIllOCll stranocrta prcsjek trougla ABC[Ar 20,15.10), B( 30. 70,
Cn05,30,30)) sa lrongiom EFG[E(30.30.401, F(70,JO,JOO), G(95,70,}
i njihovu vidljiyost u projekcijama.

28. Odrediti

~5).
)J

/'"S"OC"T______.;S:.:-:.:B"o::k"oo:c::,':.:i",::',,,-O::O'-'O_::C::"eJi.:u"o::"-,sfi"o::':.:"'::":::'",ij::o:.:!_ _ _ _ _ . _ _ __
i,29. O"ctrediti pomocu stranocrta presjck trougla ABC[.4.(20,45,45), B(70,lO, 75),
'C( 115,65, 15)] sa trouglom EFG[E( lO,6{),]5), F(9(),80,65), G{ 130, J5,30) 1

--2. njihovu vldljivosr u projekcijama.

30. Odrediti pomocu stranocrta presjek paralclograma ABCD[A(20,35, 70),

B(95,20,55),C(J20,30,20j, D) sa trouglom F(;[(25,60,50), F(J00,70,85).
G(65,0,15)) i njihovu vidljiyost u projekcijama.
31: Na pravcu p ;;;;; MN[M(OJOJO), N(45,J5J))] kZl Gsa oktaedr:J.. Nacrtati projekcije
oktaedra pomocu stranocrtfl, aka je taeka A( 55.50,40) jedan njcgov vrh.

32.

~a pravcu p e;;: MN[M(10,80,90J. N(80.10,Oj) lezi Gsa oktaedra. Nacrtali projckcije

oktaedra pornocll stranocrta, ako je {atka A(75, 70,65) jedall njegov vrh.

33." [z projekcija, tlocrta i nacrta tehnickog predmem, POlllO(;tl str::tJ]ocrta nacrtati

predmet II cetvrtoj projekcijL Osc tranSf0n11acije i-'3 i jX~ oJabr:lli po volji.
Projekcije tehnickih predmeta zadane su slikamfl broj I do 16.

8). _ _ _

5 =oO'cCc~c:..":csC'l"m'C0,,:,o"'-0':ct-,-(tC':t,,-an,,:,',!,fO>tO>0!'.w,!:c!l.ij,,-a!..)
B k
'
_ ___='
_ _ _ _ _ _ __

6, Okretanje (rotacija)
6,1, Ol{retanje nopste
Predmeti i geometrijska tijcla U osobitom polozaju dovode se rotacijom
aka nekog pravca ~ ase u nove, opste, polozaje prema ravninama projekcija.
Projekcije till predmeta i tijela u novim polozajima jasnjje prikazuju te predmete
i tijela. testa je potrebno da se tijelo rotacijom dovede iz opsteg U osobiti
po!oiaj, u kome se neki zadaci jednostavnije rjesavaju. Okretal1jem tijela aka
ase rotacije za neb ugaa, svaka njegova taiSka opisuje luk istog ugla.
Obja.flljenje. Am.la.Cka A rotira aka ase 0, ana opisuje kruznicu k.
Srediste te kruznice je U osi 0 i La u nozistu S okomice spustene iz lacke A na aSll
o. Duiina AS"" r je poluprecnlk Ie krtlznice (s1.6.1)' Pravac 0 zove se Gsa, tacka
S srediste, a duiina ,45 = r pohrpreenik rotacije. KlUznica k, koju opisuje tacka
A, zove se kruinica rOlacije. Ta
kruz.nica Idi 1.1 ravnini L. koja se Love
ravllilla rotacije, a okomira je na osu .
:-otacije.

Slika 6.1

Obieno se tacka okrece aka

ase za neki zadani ugao i to na desnu
iIi Iijevu stranu.
Ako se taeka A akrene ulijevo
za ugao a, dalazi u polazaj AI. Ugao
a zove se ugao rotacije. Kod svake
rotacije mora biti zadana osa, ugao i
smjer rotacije. Obicno se uzima da jc
osa rotacije okomita na jednu od
projekcionih ravnina, 1T, iii IT] iii da je
II jedooj od tih ravnina.

84

6. Okrettlllje (rotacljrl)

6.4 OkreiallJe fI~e"'I::ca'-- _ _ _ _ _ _ _ __

6.2. Okretanje tacke

1'ackaA ostaJ'c na istom mjestu, tacka B opisuje luk k' koji se na Jrj projicira
1[).
,
. 'k A'B'
u"pravoj velicini kao luk B'B; kame je sredistc 0 ,a potupr'ccOl -'
.

Aka tacka A rotira oko cse

opisati kruzni luk k koji se na

Tfj

85

..L rei za ugna a::::; 1200 ($1.6.2a), ona ce

projicira u pravoj velicin.i kao luk

e. Sredisre

je S'luka k'll 0' , a poluprecnik je S:-1'::::: rJ". Ugao a prikazan je u Tt! u pravoj
velicini, dakle tacka A' opise treCinu kminice i dDde u poJozaj
Nacrt Juka k,

.4;.

koji ide tackolTI A, paralelan je s osom x. No. nacrtu k" lula k naiazi se Ilucrt A;
tacke AI u koju je rotacijom dosla tatka A.

0"

.A'-"_"k_",.-<"S'-"_-----<{~E
i

a)
x

Slika 6.3
Kako je rotirana duzina AB,

i I nt,

njen tlocrt A'B; mora biti pamI.elan.s

osom x. Nacrt luka k BB, -je duiina B"B;

II x,

a naert rotiranc dUZlfl@---:Je

.4"B; ~ AB (sL6.3b).

Slika 6.2
Aka treba rotirati tacku B oka ose () l 7['. zu u~ao 0:.-;;;, !2(t (s1.6.2b).
anda to liracnmotm II prefhodriom sJucaju s tim oa zamijenllYlo ravnine 1[1 i 7[2_

6.3. OkretanJe duz.ine

Neku duzinu rotirat, cerna oka osc () za ugao a taka da La taj ugan
rotiramo abje njene krajnje tacke (sI.6.3a). Duzina AB ahene se oka osc 0 tako
da se okrenu !crajnje tacke A j B za ugao a . Tim okretanjem tacka A dade u
tacku Af { A;, A;), a tacka B u tacku BI ( B;, B;).
B; c=. d; je [Ioen, a
A;B; =: d; nacrt novog polozaja duzine d ::: AB.

.4;

Pomocu rotacije rnezemo odredifi i pravu veJiCinu neke duzine d ::;;: A B

na slijedeCi naein: aka se duiina to!iko okrece aka neke ose dn bude paralelna s
ravninom Jrj ili 1[2, Ona ce se na tu ravninu prajicirati u pravoj velicini. Radi
jednostavnijeg prikaza Uzet cemo da osa rotacije 0 ide wCkom okomiro na JlI
(o':= AI, 0'"~ x), pa ceme duzinu .4B roticui aka te osc dok nc bude paralelna ~

.4

. 6.4. Okretanje tijela

Zadanu je kocka svojlm pro~
jekcijama, cije su osnovc' paralelne s
IT" te osa o{ OI,Off) okomita na 1[2.
Oko te ose rotirali smo kocku za
upao a =: 120'. Ta rotacija vrsena je
tako Ja oka ose 0 rotira_;ivaki vrh
kocke za isti ugao. Kod takve

/ II 1/
Ii

rotacije ne mijenjaju se oi oblik ni

velicina nacrta kocke, nego samo

njen polozaj. Tlocrt novog poloiaja
kocke je njena jasnija slika (s1.6.4).
Stika 6,4

87

7.2 Geometrijska t1jela

Osei dijagonale se sijeku u tacki 0 koja je

jednako udaljena od svih ploha, svih bridova i svih
vrhova, a zove $C srediste kocke. Kocka je pravilna
cetverostrana prizma.

7. Projiciranje geometrijskih tijela

Slika 7.1

7.1. 0 projiciranju tijela uopste

Geomctrijska tijela ogranicena su plohama, bridovima i uglovima
(vrhovima). Projckcija tijela na projekcionu ravninu dobije se taka, 8[0 se na tu
ravnillu projiciraju sve plahe, kojima je tijelo ograniceno. Uglata tijela
ogranicena su ravnim plohama, a plohe su ogranicene bridovima i vrhovima.
Ako se vrhov( uglatih tije1a projiciraju na projekcione ravnine Da se te
pr:jekci~e spoje onaka kaka Sil spojcni vrhovi U ptOstoru, dobit ce s~ projekcije
bndova 1 pI aha kojimaje tijclo ograniceno.
Projekcijc stosca i valjka bit ce odredene projekcijom vrlla i osnovc,
odneBiio projekcijama obiju os nova. Kod projekcijc tijela na ravninu vidljlve su
one pJohe kaje su okrenute prema oku, a nevidljive one koje su okrenute prema
TClvninJ projekcije. Bridovi koji dijele vldljivi dio ploha od nevidljiyog zovu se
kontumi bridovi tijela u toj projekciji. Konturni bridovi tijeia uvijek su vidljivL
Ako je neb vrb tijela unutar,konture vidIjiv, anda su vidliivi i bridovi koii iz tOg
.vrha-.izlaz.e.j obrnuto._NevldljlV je uvijek onaj k6ji jg.us~protnoj projekciji bJiz~
051 x, jer je tada daljc od naseg aka. Proiekciie vidliivih hridovn izv!ace sc
PUll1 1rJ, a nevidJjivih isprekidanim linijama. .
..

U OVOID je pogJavlju 11glavnom obuhvaceno projiciranje geometrijskih

u opst~m 'p-.ol0.Z:ajy._Po~navanjem osngvni1Hyvejstava pravilnih uspravnih
g~Qll1ernjskih tijeJa, kao i poznavanje konstruktivnih postupaka obradenih u 4.
pogJsylju, U ovom poglavlju lakse se l]davaju slozcniji prostomi problemi .
tljCI3

7.2.

Geometrij~ka

tijela

7.2.1. Kocka

'.' ,.,,~jj."'.

K~cka je 'praviJ~o g~ometrijsko uglato tijelo ograniceno sa 6 jednakih

_~lm[! 12 Jcdnabh bndova i 8 trostranih uglova koji cine vrhove kocke

(51./.11. l\ocka lma 3 jednake. meau sobom okomite. ose KL. ,HN, PR i ..j.
jednake dijagonaJe AG, Bf{, CE j DF.
'

~. 7.Aldatak. Nacrfati projekcije kocke aja oSTlava ABeD leii u ravnini

E(-4(jJ~4b,tO).sa sredistem 11 t(lc~ki S(-35,~,55), a tacka A(-40,-,25)jejedan njezln

vrh (sl. 7.2).

R j e sen j e: OS11o,va kocke je pravilan cetverokut kame je srediste.u

tack! S. Cetverokut osnove odrea-cn je vrhom A i sredistem S. Visina kocke Je
jedan njezin brid prave vcliclne.
Tloerti tacaka S i A odredeni su pU!110CU sutrainica min prvog traga.
Preloiene su tacke S ~i A 11 ravninu H, oko prvog, traga
ravnine~E.--:-Pbmocu
prelozenih facaka (5) i (A) konstruisan je kvadrat (A)(B)(C)(D) u pravoj velicini.
'Antirotacijom' i perspektivnom arinosti odredenje tloert. a sutraZmcama prvo~
trai,W nacrt os nove ABeD. Kako osnova kockc leli u ravnini E, njeni boem
bridovi su i)komili na tu ravninll. a proiekeije tih bridova morajll biti okomite na
15toimene tnlglive te ravnine. Posta je brid AE okomjt na ravnini E, on je okomit
: na priklonici P }Jr/og traga te ravnine., h~a ide kroz tacku A. a ciji <;e tloc11 p'
poklapa sa tlocrtorn brida AI', Vrh E-odreden je nu slijedeci nacin: iz tacke A,v
povuccmo okomiCll na prelozenu priklonicu po i nanesemo ao=-AoEo Tacko~ Eo
povucemo parale!u prvom tragu ravnme e/. U presjeku tc paralele sa okonucom
pov'Ucenom iz tlocrta tacke A. je tloen tacke E. U presjeku ordinale poYUc:ne
tlocrtom tacke E i okomice iz !Jacrta tacke A je nac11 tacke E, Pomocu tacke
(',."") i cinjenice da su projekeije paralelnih strana kvadrata paralelne,
dobiveni su tlocrt i nacrt gomje os nove kocke EFGH. Redoslijedom spajanja
istoimcnih projekcija obijll osnova dobivene su projekcije kocke.
Vidljivost kocke kroz projekcije odredena je na slijedeCi oatin: .~:~
bridovi kocke, koji pripadaju konturi neke projekcije, vidljivi su u toj projekn)l 1
izvlacimo ih Dunom linijom. U konl11ri tlocrta kocke osta!i su tlocrti tacaka A i
G. Kako ie n~crt tackc G iznad naerta tacke A. u t!ocrtu tacka G se vidi, {acka /\
ne \/idi. ,~. vidljivi su 5vi bridovi koji idu iz vrha G i nevidljivi koji idu iz vrha A.
lInutar konlure nacna kocke os tali su nuerri vrhova D i F. Posto J~ tioert tacke D

e,

88

7. Projiciranje geometrijskih tijela

~'i~red .tloc~~ tac~e F,

oacrtu se tacka D viJi, tacka F ne vidi, a vidljivi su svi

n:~~~.l. kO]1 ~du lZ ,v:ha D i .ne~i~ljiv~. kOj,i i,elu iz vrha F. Nevidljivi vIh sadrii
. JIve b~ldove Ill,;e nevldlJIVI bndovl sljeku u nevidljivom vThu. Dijelove
~ragOkvadravntn: kOJl SU ostali ispod projekcija kocke, ne vidimo j izvlacimo ih
lspre 1 anom liOljOrn.
U

r:.,

7.2 Geomelrijska tijela

89

2. Zadatak. Nacrtali projekcije kocke ciji jedaJ! brid lefi na pravcu

p ""- MN[M(65,55, JO), N(50, 10, 65)}, a tacka A(25,30,lS) je jedan njezin vrh
(s1.7.3 ).
R j e sen j e: Osnova kocke je pravilan ce'(verokut koji je odreden
vrhom A i uslovorn da jedan ojc2iD brid lezi na pravcu p. Visina kockc je jedan
njezin brid prave velieine.
Pravcem p(p',p") i tackom A(A',AN)odrc(lena je ravnina E(el,e2).
Prelozeni su pravac p i tacka A u ravninu TCI aka prvag traga e! ravnine E.
Pomoeu (p) i (A) konstruisaoje kvadrat (A)(B)(C)(Dl u pravoj velieioi. Kako so
tacke (8) i (C) na pravcu (p), a lacke (A) i (D) na pravcl1 (LJ), njihovi tlocrti ce
biti oa tlocrtu, a nacrti na nacrtu pravaca p i q. Dalji postupak rjesuvunjd.
analogan je kao u 1. zadatku.
Kako ravnina E ima konvergentne tragove, a kocka osnovom ABeD le:i.i
u toj ravnini, to cerno u tlocrtu i nacrtu vidjeti gornju SHanll kocke, a njezinu
osnovu necemo vidjeti. Necemo vitijeti ni dio prvog traga Cj, koji je ispou kocke,
kao ni diD drugog traga e], koji je iza kockc.

7.2.2. Prizma
Prizma, kao geometrijsko tijelo, nastaje kada se prava linija pomjera po
obimu nekog mnogokuta, ali tako; da ostaje sarna sebi paraldna. Prizma ima
dvije osnove i oooliko boc.nil}._ploha koliko~mnogokut ima bridova, onol1ko
bocnih bridova koliko mnogokut Ima-uglova i dvufmfa veei broj vrhova od hroja-uglova mnogokuta. Boene pIche prizme su paralelogrami. Prizma moze biri
uspravna i kosa. Uspravna prizma ima bocue bridove okomite nil osnovu, a kOSCl
prizmaje ona ciji bocni bridovi stoje koso ua njezinu osnOvu. Pravilna prlzm3 za
osnovu irna pravilan mnogokut.

3. Zadatak. Haertati projekcije pravilne, uspravne, petostrune priz.1li2

eija osnova leii u ravnini E(J 5,45,) 0), sa sredistem u tal.:ki S(35,60<j,
poluprecnik osnovi opisane !.Tl.Jil1ice r=30, a vis ina prizme v=85. Jedon brid
asnove paralelan je s lC, (st, 7.4).

Slika 7.2

90,_ _ _ _ _ __

7 Pro;iciranje
r.:eometrijskih tijela
J
"

I"

,,:
iH"

/"
"

/
/

Fir

---;'(G II

,
\

'\ \

\
\

\
\

,
\

\.

8"

RGo
\

\/

j\ \

p"

\\
\

,i

1\

-,-"";.L-~7"-7f'
,
\

Ex/ ~E.,,_--+-~t;:--T
,I, ....1\
~c.
/.. \ ""
y

/ \,

8'

././,/ E,"'"\-\----~--,!V,'FI
(0,,: ....

\~,

~<

'('

/"

~.\

IE)

Slika 7.4;

Slika 7.3

92

9]

7.2 Geometrijska tijela

7. Projicirallje geometrijskih tijela

R j e sen j e: Prizma za Osnovu im3 pravilan peterokut kome je srediste

u tacki S: Peterokut osnove odreden je sredistem S i poluprecnikom r, pri cemu
je jedan njezin brid paralelan s ravninom IT). Zadana v1510a prizme nanosi se na
jedan njezin bocn! brid.

Pomocu sutraznice m prvog traga odreden je naert tacke S. Prelozena je

tacka S u ravninu 1[1 aka prvog traga ej ravnine E. Pomocu tacke (S) i
poluprecnika r konstruisan je pravilan lIeterokut (A)( B)( e){ D)(E) II pravClj
velicini, Ciji brid (A)(E) je paralelan prvom tragu ravnine E, posta je taj brid
paralelan s nt. 'Antirotacijom' Sll odredeni tlocrti vrhova dooje osnove prizme, a
sutrafuicama prvog traga nacrti. tih vrhova. Spajanjem vrhova ABCDE
istoimenih projekcija dobivene su projekcije donje osnove prizme. Dalji
postupak rjesavanja analogan je kao u 1. zadatku. Kako mvnina ima divergentne
tragove, a osnova prizme leii u toj ravnini, vidljivost je slijedeca. kada se ona
promatra 1I smjeru nonnalnog projiciranja na ravninu 1[" vidjet ce se njezina
gornja os nova. a kada se ona prOImltra u smjeru . o'onnalnog projiciranja na
ravninu !fl, vidjet ce se njezina donja osnova. Zbog toga prizma u tlocrtu
zaklanja donJu osnovu pa se vrhovi tlocrta A i B i bridovi koji idu iz tih vrhova
ne vide. U nacnu je zaklonjena gornja osnova pa se vrhovi nacrta G i Hi bridovi
koji idu iz dh vrhova ne vide.

4. Zadatak. Nacrtari projekcije pravtine, ilspravnc, eSlOSlrwte

prizme cija osnova leii u ravnini E(-40,oo,30j, sa sredi.ftem u tadd S(-5,40,-).
taL~ka A (0, 70,) je jedan njezin vrh, a visina prizme v=70 (sl. 7.5).
R j e sen j e; Osnova prizme je pravilan sesterokut kome je sredlste u
tacki S, Scsterokut osnove odreden je vrholU A j sredisr.em S. Zadana visina
prizme nanosi se na njezinu osu od tacke S, ili najecian njezin boeni brid.
Zadana prizm~ svojom osnovQm Id:i u drugoj projicirajucoj ravnini.
Nacrti tacaka 5 i A su oa drugom tragu e1nl~nine E. Prelozene su tacke S i A oko
prvog traga eJ U ravninu 7r:j. Pomocu tacaka (S) i (AJ konstmisana jc osnova
prizme. pravilan sesterokut (A)(B)(C}(D)(E){F). Pomocu perspekrivne afinosti i
'antirotacijom' odredeni su tlocrti vrhova donje osnove prizme, a medusobno
spojeni odreduju njezin tloert.
U presjeku drugog traga i ordinala povucenih vrhovima donje osnove je
njezin nacrt. U nacrtu se visina prizrne vidi u pravoj ve1icini vo:::: S"V", s
obzirorn na to da su njeni bocni brid9vi paralelni S 1[2_ Kako su osnove prizme
medu scborn paralelne, dobiveni su vrhovi nacrta gomje osnOve GHIll( j L. U
presjeku ordinal.a povucenih iz vrhova naerta gomje Qsnove S:1 okomicama
povllcenim iz vrhova tlocrta donje osnove je tloert gomje osnove prizme. Dalji
postupak rjesavanja je kao u prethodnim zadacirna.

'~"----~-::--7 B'

(8J

e,

Slika 75

114

7. i-rojiciranje geometrijskih tijela

7.2 Geometrijska tijela

95

7.2.3. Piramida
Kao geometrijsko tijelo, piramida nastaje kada se prava linija pomjera
po obimll nekog mnogakuta prolazeci kroz jeduu taCku u prostoru. Piramida ima
jednu OS110VI1, onoliko bocnih ploha koliko mnogokut ima bridova, ol1oliko
bocnih bridova koliko mnogokut ima vrho\JB-, a broj uglova jednak je broju
\Thova mnogokuta viSe jedan. Bacne plohe piramide su trokuti. Piramida moze
biti l.lspravna i kasa. Uspravna piramida je ona Gija je osa okomita na osnovu, a
kod kose piramide osa stoji koso na njezinu osnovu. Pravilna piramida loa
osnovu im<lpraviJan mnogokut.

5. Zadat.ak. Nacrtati projekq/e pmvilne. uspravlle. petostrane

piramide cUa osnova leii 11 ravnilli (50,35,45), sa sredLftem u taeld
S(~1(1. 30,-), taClw A(-J 0,20,~) je jedtll1 njezin vrh, a vis ina piramide
'L!:;:;::80 (.1'1. 7. 6).

Ex

R j e sen j e: Osnova piramide je pravilan peterokut kome je srediste u

tacki S, Petcrokut osnove odreaen je vrhom A. i __;~fediStem S.-Zadana visina
piramide nanosi se na njezinu osu od tacke S.
Sutra:Z.nicama m j n prv0g traga polozenim tackama S i .'1 odreden je
nacrt tih taeaka. Prelozene Sll tacke S i A u ravninu JTj oko prvog traga ravnine E.
P(1ITlOCU r(lcaka (8) i (A) konstruisan je pravilan peterokut (Aj(B)(C)(D}(E) u
:->nrvnj velicini. 'Antirotacijom' i perspektivnom afinosti kons~D.!j_ill].js;Ulocr1, . d
pomocu sutraznica prvog traga naert osnove ABCDE. S obzirom na to da tijelo
"snO':om lezi U fa'.mihi, njcgova (}~a jc okomj[a na (U ravnmu, a l1Jezme
pn'jckcije moraju biti okomite na istoimene tragove te ravnine.
KJko je osa okomita na wvnini , onaje okomita ina priklonici p prvog
traga te ravnine, koja ide tackom S,'a clji se tioert p' poklapa sa HOCftom ()se .
piramide. Vrh piramidc odrcden je na slijedeCi nacin: iz tacke Sa povucemo
okomicll no. prelozcnu priklonicu Po i nanesemo V(l:::::SoVa=:::80. Aka lz tacke Va
povlJcerno paralelu s duzinom 50 S;, u presjeku te paraJele sa okomicom
!~ovllceil0m iz tlocrta tacke S, dobiven je llocrt vrha V. U presjeku ordinale
povucellc tlocrtom tacke Vi okomice povucene iz naerta tacke S je nacrt vrlla V
Spajanjem istoimenih projekdja njezinog vrha i vrbova njezine osnove dobivcne
su projekcijc piramide.
I
K;:<ko ravnina E ima konvergentne tragove, a piraJl1ida osnovom leii u
IDj r;n:nini, to ccmo u tlocrtu i nacliu vidjeti gomju stranu piramide, a njezinu
osnovu nccemo vidjeti. Necemo vidjeti ni dio prvog traga e,., koji je ispod
piru.mide, k.1o ni dio drugog traga e2, koji je iza piramide.

Slika 7.0

96

7 Projiciranje geometrijskih (ijcla

97

7.2 Geometrijska tijela

6. Zadatak. Naertati projekcije pravilne, liJpravne, seslOstran

piramide tija osnova letl u ravnini E, kOjajednim bridom osnove dodinu"e
ravninu n:J, alw je njezina osa SVI5(0,55,35), "1/(75,15,85)) (sl. 7.7).

V"

,
R j e sen j e: Osnova piramjde je pravilan sesterokut kome je srediste u
tacki S. Sesterokut asnove odreden je sredistem S i uslovom da jednim svojim
bridom dodiruje ravninu nl.
Kako tacka S pripada ravnini , pomocu sutraznice m te rJ.vnine
odredeni Sil njezini tragovi.
Tackom S polot.ena je sutraznica In prvog trag a okomiro nn asu SV i
odredena ravnina E (e" e2). Prelozcnaje tacka S oka prvog traga ej U ravninu 7[}.
Pomocu tacke (S) konstruisana je os nova piramide, pravilan sesterokut,
(A){B){C){D)(E)(F) u pmvoj velicini, tako da jedan njezin brid lezi u prvom
tragu ravnine E, jer ana dodiruje ravninu 1(}. 'Antirotacijom' i perSpektivnom
afinosti konstruisan je tioert, a pomocll sutrtrinieo. prvog traga nacrt osnove
ABCDEF.. Spajanjem istoimenih projekcija njezinog vrha 1 vrhova njezine
osnove dobivene su projekeije piramide.
-o-Kako ravnina ima divergentne tragove, a pirarnida osnovOrrl !ezi 1.1 taj
ravnini, vidljivostje odredena kao u 3. zadatku.

c,

98

7, Prajieimllje geometrijskih rijela

----------------~--~~~~~~------------

7.2.4. Tetraedar
Tetraedar je p~avilno geornetrijsko uglato tijelo ograniceno sa 4 jednaka
i:;::tostrana trougla. tma 6 jednakih bridova i 4 istostrana ugla koji Cine vrhove

tctracdra. Aka se u svakom kvadratu, kojim je

~ocka

ogranicena, povtlce po

jedn3 dijagonala, kao na slid 7.8, onda sve te dijagonale 'cine 4 jednaka
istostrana trougla koji ogranicavaju pravilan tetraedar. Dva brida tetraedra koji
ne Ide na istoj plohi, npr. AB i CD, meau soborn su akomiti. Takvi bridovi ZOVll
sc suprotni bridovi tetraedra. Tetraedar 1m3 to para suprotnih bridova. Aka se
SPO]C sredista snprotnih bridova duzil1ama KL, MN i FR, tada se te duzine lOvu
osc trtracdra.

Te su osc medu sobomjcdnake i okomite.

Sijeku se u tacki 0 i podudaraju sa osama kocke,
Aka je a brid kocke, onda je duzina ose tetraedra
jednaka G., a duzina brida tetraedra aJ2. Tetraedar moze biti praviJan iIi nepravilan. Pravilan
tetraedar je ggranicen sa cetiri jednaka istostrana
A

Slika 7.3

trougla, dok je nepravilau' tetraedar ogranicen sa 4

ncpravilna i ~~~naka traugla.

7. Zadatak. Nacrlati projekcije tetraedra cija osnova ABC leii u

1'G1:nini (-40,60.-30), ako mil je srediste oSl1ove u tacki Sr'-50.50.-J. a tacka

71f=60.J5,c-)jedan-njezin vrh (51.7.9),

R j e S e 11 j e: Osnova tetraedra je istostrani trougao sa sredistem u tacki

S. Trougao osnove odreden je vrhom A i S"recl:i-stem S. Visina tetraedra nanosi se
m] njegovu osu od tacke S.
,
Nacrti tacaka S i A odredeni su pomocll sutraznica min prvog traga.
Prelozene su tacke S i A u ravninu n, oko prvog traga e, ravnine E, Pomocu
prelozenih tacaka (Sj i (Aj konstruisan je istostrani trougao (A)(B)(C) u pravoj
velicini. 'Antirotacijom' odrcaen je tloert tacaka B i C, a sutraznieama prvog
::mga njihov nacrt.
Vis loa tetraedra odredena je konstruktivno. iz pravouglog trougla
(C)(S)(D) u kojem sU (C)(S) i (iJ)(S) katele. a (C)(D)=(C)(B) hipotenuza. Ako
taj trougao prelozimo oko katete (C)(S) u rei [(S)(D) 1. (C)(5), (C)(D)=(C)(BJj,

onda je (S)(D)~vl). DaJji postupak rjesavanjaje kao u 5. zadatku.

Kako ravnin<.l ima divergentne tragoVe. a tetraedar osnovom ldi
ravnini, vidljivost je odredena na vee poznati na~in,

11

toj

Slika 7.9

7.2 Geometrijska rijela

102

7. Projiciranje geomerrijskih tijela

7.2.5. Oktaedar
I

Oktaedar je pravilno geometrijsko nglato tijelo ograniceno sa 8 jednakih

istostranih trouglova. Tma 12 jednakih bridova j 6 cetverostranih uglova koji Cine
vrhove oktaedra. Oktaedar ima jednake, meau soborn okomite, ase KL, MN i
PR (s1.7.11). Ose-~e sijeku u zajednickoj tacki 0,
~M
//1
koja se zove s-r-ediste oktaedra. Bridovi oktaedra
cine tri kvadiata, Gije su ravnine medu soborn
okomite Lsijeku se u osama oktaedra. Po dvije
ose ujedno su i dijagollille spomcnutih kvadrata, a
svaka od njih okomita je na jedan oJ kvadrata.
Oktaedar se sastoji od jvije jednake kvadratne
piramide sa zajednickom osnovom.
Slika 7.11

tn

9. Zada'tak. Nacrtatf projekcije oktaedra, kome jedun b!"id leif na

I}
q"

Q\

A"
...... 7

pravcu p E MN[M(30,60,5), N(75,15,20)], a tacka S(45. 30, 45) je njegovo

srediste (sl.7.12).
Rj e s.e nj e: Oktaedar je pravjlno geometrijsko ~uglat? tijdo saslavljeno
od dvije jednake kvadratne piramide sa zujednickorn osnovom. Osnova je
!cvadrat ciji jedan brid lezi flit praVCL! p, a mtka S je njegoyo sredi$rc. V.isina
oktaedra je dijagonala osnog presjeka.
Pravcem p(p',p")j tackomS(S~S")odredena je ravnina E{e"ez). Prelozenl su pravac p i tacka S u rav'ninu Tj aka PrV'og [raga e, ravninc E. PomoGu
pravca (p) j tacke (S). tj. spu5tanjem okomic-e iz tacKe (5) DU pravac (p) dc-bivena
je polovina brida (aoI2) oktaedra. Sa bridom ao=::::(A)(B) konsrruisan je kvadrat
(Aj(Bj(C)(D) u pravoj velitini. Kako su taCke (A) i (B) na praveu (p), njihovi
tioerti ce biti na tlocrtu, a nacrti na n3crtu pravca p. 'Antirotaeijom' odred'eni su
tlocrti tacaka C i D, a sutraznicama prvog traga njihovi naerti. Spajanjem vrhova
ABeD istoimenih projekcija dobiveni su tlocrt i naert kvadrata kao osni presjek
oktaedra. Vrbove E i F odredirno taka da tackam S povucemo pravac a okomito
na ravninu E. Ovaj pravac je osa oktaedra. Nanosenjem prave velicine polovine
dijagonale kvadrata (C)(S)=(d;; 12) nu prikIonicu prave velicine po iz tacke So,
dobivena je taCka Eo. Ako iz tacke Eo povucemo paralelu duzini 5 0 S', u
presjeku ie paralele i okomicqrovucene iz tloena tacke S je tloert tacke E. Tloert
vrba F dobiven je na osnovu reladje ES;:::SF. U presjeku ordina/a povuc-enih
tlocrtom tacaka E i F sa okomicom povllcenom iz naerta taeke S su nacrti meaka
E i F. Projekcije oktaedra dobijemo spajanjern istoirnenih projekcija njegovih
vrhova E i F sa vrhovima kvadrata ABeD kao osnog presjeka. Vidljivosl
oktaedraje odredena na vee poznati nacin.

'stika 7.12

7, Projiciranje geometnjskih lijela

104

7.2.6. Valjak

7.2 Geometrijska tijela

Aka za osnove prizme, umjesto mnogokuta uzmemo krufuice, tada

umjesto prizme dobivamo kruini valjak. Valjak ima dvije osnove i plast oblika
raralelograma. Kruzni valjak maze biti uspravni i kosi. Uspravni valjak je anaj
cija je Gsa okomita na osnove, a kosi valjak je anaj kame osa stoji koso /la
njegove osnove.

10. Zadatak. Nacrtati prolekcije uspmvnog, rotacionog valjka

eija OSllova leii u ravnini E(30,30,3Q), srediste gornje osnove u
tad<:i V(~55,lO,8(J), a tocka T(-20,15,25)je nCl dOl!joj osnovi (sl.7.13).

Osnove rotacionog valjka Sll civije jednake, medu soborn paraleille

kruznice, rastavijcllc visinom ase vaUka. Osa valjka je spojnica sredista tih
kruznica i okomita je oa ravninu osnovc. Osnova valjka'lczi u ravnini E Ona je
kruznica kojoj je srediste S u probodistu ravnine osnove E i okomice povucene
lZ tacke V. Srediste S i tacka T odreduju osnovu valjka.

G"

,/

__ ~_~_/~ACp:,-/~_m-,:_,'_'_"f4_/~---*-'c.

//'i \".!)"
!

R j e sen j e: Tackom V postav!jen je pravae 0 okomit na ravninu E.

Ovaj pravac je osa valjka, ciji se tlocrt poklapa sa tlocrtom priklonice prvog
[raga. a njezin naert sa nacrtom priklonice drugog traga ravuine E. Odredena su
probodista pravca () sa ravninom i projekc.ionom ravninom. Tlocrtom presjecnice
q odre{len je tlocrt sredista S. Sutrazniconi I7l prvog traga odreden je nacrt taeke
)' Prelazene su Lacke 5 i T u ravninu ;<;1 oko prvog traga ej ravnirie E. Pomocll
tacaka (5) i (T) konstruisana je kruznica (k) u pravoj veHeini -j odredeni su
precnici (A)(E) i (C)(V). Dalji postupak rjeSavanja analoganje kao u 17. zadatku
4. poglavlja. Projekcije gomje osnove valjka'su elipse, koje-su jednake i
rarale!ne sa istoimenim projekeijama donje os nove.
Konturne izvodnlce valjka su tangente na njegove osnove u njihovim
tjemenima na velikim osarna. Spajanjem istoimenih projekeija donje i gornje
osnove, na pomenuti 511 nacin dobivcne projekcije valjka. Kako ravnina irna
divergentnc tragove, a osnova leii u toj ravnini, vidljivost valjka je odredena ua
V!;::c poznati nacin.

Slika 7.13

105

_1,,0,,6'-_ _ _ _ _ _ _-'-7'-.,-,-Projiciranje geometnjskih fUe!Q: ___________

7.2 Geomefrijska ujeta

107

11. Zadatak. Nacrlati pl'Ojekcije lIspravnog, rotacionog vaUka cija

osnova feb u ravninj E(80, 70,60), sreuis[e gornje OSfl(~ve u mad V(20,65, 70), a
poluprecnikosnove valjka r=30 (s1. 7.14).

R j e sen j e: Osnova valjka je kruznica kojoj je srediste S u probodistu

ravnine osnove E i okomice poyucene 1Z tacke V. Srediste S j po]uprecnik r
odreduju osnovu valjka.
Kako osnova valjka lei:i u ravnini E, srediste njegove osnove je
odredeno na slijedeci nacin: tlocrtom tacke V polo:ztna je prva projicirajuca
ravnina F(fj, iz) ciji se prvi trag!J poklapa sa tlocrtom p; priklonice p prvog
traga ravnine E. Odreden je presjek dvije ravnine E i F. Nacrtorn presjecnice q
odreden je naert sredista S. S_utraznicom m prvog traga odredcn je tlocn tacke S.
Dalji postupak rjes.avanja je kao u 10. zadatku.
Kako ravnina E imn konvergentne tragove, te je donja os nova valjka u
toj ravnini, a gamja s njam parulelna, to cerna u tlocr(ll j nacrtu vidjeti istu
stranu gomje osnove valjka, a njegovu donju osnovu necemo vidjeti. Neeemo
. vidjeti ni dio prvog traga ej, kaji je ispod valjka, kao ni dio drugog [raga el, koji
Je iza valjka.
- ~ ~

m,'

x
k'

---'-

0'

~-..".

__

?'

./.

Slika 7.14

Ex

109

7.2 Geomelrijska tijela

7. Projiciranje geometnjskih tijela

108

7.2.7. Stoiac
v"

Ako za osnovu piramide, umjesto mnogakuta uzmetno kruinicu, tada

umjesto plramide dobivamo kruzni stozac. Kruzni stazae za asnovu ima
kruznicu i plast U obliku krninog isjecka. Stozae, kao i piramida, moze bitt
uspravni i kosi. Uspravni stolae je onaj cija je osa okomita na osnovu, a kosi
kruzni stozac je ol1aj cija osa stoji koso lla njegovu osnovu.

12. Zadatak. Nacrtati projekcije uspravnog, rotacionog stoca cija

lezi l{ ravnini E(lOO,85,95) sa sredi.~tem u tacld S(25,-,35);polupre(Slik
osn01!( r~30, a "isina sto.fea v=60 (sl. 7.15).
osnOl;Q

Ex

Osnova roJacionog stosca je kruznica, poluprecnika r, sa sredistem u

Hlcki S. Osa stosca.ie spojnica vrha sa sredistem njegove osnove i okomita je na
ravninu osnove. Srediste S i poluprecnik r odreduju osnovu stosca.

R j e sen j e: Kako tacka S pdpacia raY.ntni E, pomocu sutrainice m te

ravninc odrcden je tlocrt tacke Dr~Jozena je tacka S u ravninu IT{ oko prvog
lraga ('/ ravnine E. Oko tacke (S) sa poluprecnikom r nacrtana je kruznica (k) i
odredeni precnici (A)(S) i (C)(D). Dalji postlJ.pak rjesavanja analogan je kao u
17. zadatku 4. pogJavlja.
Vrh stosca je odreden na slijedeCi naCin:_ iz tacke So jX?yugmo okomicu
ns prelozenu priklonicu po i nanesemo v~;;s;V;;;6(f' Iz ta6ke Vo poYUeemo
paDIclu s duzlllom 5 0 S?, u presjeku te paralele sa OkOIDlcom povucenom iz

tloo;;;rta tacke S je tJocrt vrha V. U presjeku ordinale povucene tJocrtom tacke Vi

okomice povucene iz naerta tackc S je nacrt vrha V.
U projekcijama; kontume su. izvodnice tangcnte iz vrha na osnovu.
Spnjanjem istoimenib projekcija vrha i osnove dobivene Sll projekcije stosea.
Kako rsvl1ina ima konvergentne tragove, a osnova stosca !ezi u [oj
ravnini, vidUlvost slOscaje odredena na poznati J'Jacin.

\
"

/
I

V,'
13. Zadatak. Nacrfad projekcije rotacionog stoca iUa osnova leii
u r'(71"i1fl1i (-30 ..25,35), vrh 7.rtacki V(-80, 10, 80), a poluprecnik osnove. r~35
(sl.7.J6r

SJika 7,15

- - - ---- -----

]]0

7. Projiciranje geometrijskih tije/a

R j e Ii e n j e: Osnova rotacionog stosca je kruznicil poluprecnika r, 6ije

je srediste S u probodiStu ravnine osnove E i okomice povucene i2 Tacke V
Kako stolae osnovom lezi u ravnini E, srediste pjegove os nove je
odredeno kao u 10. zadatku.
.
Dalji postupak rjesavanja je analogan kao u 17. zadatku 4. poglavlja i
. 12. zadatku.
Kako ravnina ima divergentne tragove, a osnova stosca leii U 10] ravnini,
vidljivost stoscaje odredena na poznati naCin.

7.2 Geometnjska tijela

! 11

7.2.8. Kug\a
Kuglaje geometrijsko mjesto tacaka u prosrOnl koje sujednako udaljenc
od jedne stalne tacke S. Ta udaljenost je poluprecllik kugle, a tacka S je njeno
srediste. Kmgovi kugle, Gije ravnine prolaze kroz srediSte, zovu sc veliki
knlgovi, a krugovi Cije ravnine ne prolaze kroz srediste ZOVll sc mali kmgovi
kuglc.Vcliki krugovi, okomiti na horizontalnu ravninu, zovu se meridtj(Uli iwgle.
a krugovi paralelni s horizontalnorn ravninom zovu se pamleli! ill uporednici.
Najvecl uporednik prolazi kroz srediSte kugle i love se ekvuwr.

14~

Zadatak. Nacrtati projekcije hlgle cijeje sredi.te u tacki

5(30,45,45), a pravac p '" PR[P(40.90,70), R( 100,25,30)J je IIjma tangent" i

odrediti projekcije velikog kuglinog kruga (st.7.17).

Udaljenost tacke S od pravca p je poluprecnik kugle. D;.l. bismo odrcdili

udaljcnost potrebno je tackom S posta viti ravninu okomito on pravac p i
odrediti probodiste pravea sa postavljenom ravninom. Rastojanje dohivenog
probodista i tacke S je trazena udaljenost.
til

Slika 7.16

R j e sen j e: Sutrainicama min prve i drugc skupine polozenih

tackorn S postavirno ravninu okornito na pravac p. Odredimo probodiste T
pravca p kroz ravninu koju odreduJu te sutrazlllce. Outina ST~r Je poluprecnik
kugle. Pravom veliCinom SnTn::::.rn duiine ST dobivena je prava veliCina
pOluprecnika kugle ro. Oko tacke S( S', SN) > sa poluprecnikom ro, naert.amo kuglu
tj. njene kontume kmgove. Veliki kuglin kmg prolazi tatkom S, :1 okomit je na
pravac p i lezi u ravnini koju obrazuju sutraznice 111 i 11. Poluprecnik tog kruga
jednak je poluprecniku kugle ro. Nanosenjem poluprecnika ro iz tacke S(5 ',51/) na
tIoert sutralnice m i nacrt sutraznice 11, dobiveni su precnici AB u tlocnu i ;eF u
nacrtu. Kako se tiocrt sutraznice III i !lacrt sutraznice n vide u pruvoj velicinj, to
ce i precnici AB u tlocrtu i EF u nacrtu biti u pravoj velicini. Oba prccnika se
nalaze na sutraznicama koje su paralelne ravninama projekcije, p<1 se otuda uui
projiciraju kao velike ose eli psi.
Male ose CD u tlocrtu i GH u nacrtu elipsi, su projekcije precnika CD i
GH krugova koji jeze na priklonicama PJ i P2 ravnine E koju obrazuju sutrJ.znlCe
m i fl. Duzine malih osa elipsi dobivene su prelaganjem ou.govarajucih prikloni.::8.
U JfJ, odnosno 1[2. Crtanje elipsi izvodi se ua jedan ud poznatih l1acina.
Vidljivost velikog kugtinog kmga u prvoj projekciji odredujemo ,lil
05nOV11 njegove druge projekcije i obrnuto.

113

7.3 Zadaci za Ijdavanje

7. Projicimnje geometrijskih tijela

1.12

7.3. Zadaci za rjesavunje

:rracrtati projekcije kocke Cija osnova ABeD leii u ravllini E(90,60,80), a brid
a~AB[MJO,45,1O), B(40,15,25)].

'f'{acrtati projekcije kocke Ciji jedan brid donje osnove le1:i na pravcu
'I) '"' A1N{M(-25,25,35 J. N( ~45,50,l5)], a tacka A( -55,0,25) jedan njezin vrh na

' - _ -__ c"

7r)

3. 'N~crtati projekcije kocke kojoj jedan brid osnove leii na pravcu

-, / P 50 A1N[1'I'J( -45,60.5), N( -90,15,20)1, aka je tacka S( -60,30,35) njezino srediste.
-~L:Nacrtatj projekcije kocke cija osnova ieti

udaljen za d-:;:;40 od nJ, vrh B je na

1Tl,

11 ravnini E( 130,1 10,80), sa vrhom A na

a brid kocke je a=50.

n,

5._-,Nacrtati projekcije kocke, ciji jedan brid Jdl ua pravCll p '= I..IN[M( 10,5,40),
N(35,35.70 )], <lko je tacka A(65,45,]O) jedan njezin vrh. Udaljenost tacke A ad
pravca p je dijagona\a donje asnove.

'6. };Jacrtati projekcijc kocke koja osnovom Idi u ravnini (=,50.40), cijaje dijagonala
d=AC[A(O,50,O), C(l5,O,40Jl,

7, Nacnati projekcije kocke koja osnovom lei; u ravnini (30,=,;;5), cijaje dijagonala
d~AC[A(.30,20,-). C(2(),60,-)j.

3. Nacrtatt projekcije kocke koja 0snovom lefi

d=AC/AIl5,,20), C(70,-,50)],

-- ---.':.

ravnini E(=,40,70), cijaje dijagonaiB:

Nacrtati projekcije kocke cija SIl dva bridajedne plohe na dva paralelna pravca:
a = PR[P(O,0,30), R(l40,25,75)] , b = AT[A(60,35,20), T] , ako je tacka A jedan vrh
kocke.

R'

:c'

il

p'

10. Tacke A(40,30,30) i C( ]0,80,60) Sil suprotni vrhovi kvadrata koji leii u ravnini
okontito na 'If!. Naciiati projekcije kocke cija osnovaje dati kvadrat.
ll,/hiae"iat: projekcije kocke, kojoj jeQ:Da ploha !~zi u ravnini E( 140,120,90), a srediste
suprotne plohc u tac~i_(75, 70,85), dok sujoj cetiri -bripa paratelna S IT}
J 2.

Natrtati projekcije kocke, kojoj jedna plaha lezi u ravnini (30,35,-30), akc je,.

-, ---,

duzina d'2 AC[A( 15,45,-), C( 55,20. -)J njezina dijagonala,

_l}. Nacrtati projekcije kocke koja osnovom ABCD lei! u mvoini

dijagonaJa d '2 A e[A( -10,-,20), C(45, .. , 70}].

Slika 7.17

E(60,50,=}, Cijaje

....... _. ____ .... L.__

to:>-/ -?~'~!~/7T

a,P_~':;~ ,ti2>';iAf:~I#};;

Ji//qt"'(""Q<;~/.,/IO/YV#/7/V A'/'h'.3

__

115

':/ 26. N'acrtati projekcije pravilne cetverostrane prizme koja osnovom lei! u ra-vnini
'.
..E(50,50,~), cijaje dijagonala d = AC[A(lO,',lO), C(40,",60)}, a visilla prizmGV~70.
'--=-~

1/---'"

R(90,O,lO)l.
~.::-....::.-.

lS.)Nacrtati projekcije kocke, cija osnova ABeD lezi n{avnini E( -20, 20,30), sa
-.-_/ sredistem 11 tacki S( "15,-,55), a tacka .4.( -20,-.25) jedan njezin vrh.
"

16. Nacrtati projekcije kocke koja osnovom ABeD leii u ravnini E( -40,40.40), cija je
d;jaganala d = AC{A(0,40,(}), C(40,30,)).
17. Nacrtati projekcije kacke, Cijajedna ploha lei! u ravnini Ef 140.100,130), a srediste
-suprotne plohe u tacki S(70,80,90). Vrh A donje osnove je na ravnini E za d=40

udaljeno ad

z,.1';y . /.

.--.....

",/

14. Nacrtati projekcije kocke cija osnova ABeD lezi u ravnini E( ~50. 85,50), vrh A na
pravcu m := MN{M( -60,10,0), N(0.30.70)], a vrh C na pravcu n "" PR[P({jO;30,O),

~??~f,Y4/.s~ //~

73 Zadac! za rjeSavarlje

7. Pfojiciranje geometrijskih [ijela

114

--'1""-

n,_

: 27. 'Nacrtati projekcije cetverostrane prizme Cija je osa na pravcu p ~ PR[P( -30,80,0),
\,~ ....-.-/ R( 50,}0,90), jedan vrh osnove u tacki A(lO, 70,15), a visioa prizme V= 7v,
:::-'.:::----'

/~ iSi'Nacrtati projekcije pravilne sest6strane prizme, bja osnova ABCDEF leii u ravnini

,"~~~:/

E( -40,=30), sa srediStem u tacki S(-5,40, -), tacka A(0,70, -) jed an njezin vrh, a

,"~

visina prizme v=70.

AI ytfr'J

(JNacrtati projekcije praviInc sestostrane ~{zme cija osoova ABCDEF [eli u ravnini
E( 35,30,,35), sa sredistem u tacki S( 30,40,-), tacka A( 15,70,-) jedan njezm vrh, a
visina prizme v= 70.
._-\,

30 .. ,Nacrtatj projekcije kvadratne prizme, cija osnova je u ravnini (20,70, DO) sa

,- sredistem u tacki S(10.-.40), jedan njezin vrh u tacki A(J5,-,55), a visina prizmc
----"w;;;;50.

18. Nacrtati projekcije kocke, dja Sli srcdista suprotnih ploha 5V{S(40, 70,40),
V(80,30,70)}, taka dajoj cetiri brida budu paralelna SIT!.

---->,.
f9.}.Nacrtati projekcije kacke kaja osnovom ABCD leil II ravnini (60,40, -65) sa
srediStem u tacki S(35, -,60), aka joj jedan brid prolazi wckorn M(0,4-5,50).

'iO~acrtati projekcije kockc Gija dva brida osnove leze na

In

para!elnim pravcima:
K}, aka je lackaA jedan

=MN[M(25,55,J5), N(35, 10. 75)}, ; n ~AK{.4(60,JO,JO),

njezin vrh,

)'},
/31. ~acrtati projekcije pravilne sestostrane prizme Cija 6S110va leii u ravnini
1)
/E(=,60,50), ako joj brid AB dodiruje 11:], srediste u tacki S(50,30, ), a vis ina prizme
v;:;;40.
avnina kvadrata ABCD okomjta je na pravac p =:; MN[M(-50,J5,80), l'./(50,70,1f)J}
vrhom u tacki ..1(0,20.80) i sredislem' na praycu p. Postaviti S;J jcdllt strml'::
j.,<;;.:~kvadratnu uspravnu piramidu visine vo:::40, a sa druge slrune llspravnu prizmu visine
v=40. Nacrtati projekcijc ovako nastalog geometrijskog tijcla.
,$U

21; \Nacrtati projekcije pravilne cctverostrane prizme koja osnovom !ezi u ravnini
{ 120,70,1(0), eiji jedan brid je na praveu p ; PR[P(75,O,), R(O,40.0)], tacka
A(2S,4S,-)jedan njezin vrh, a visina prizme \'=90,

, i2~-;Nacrtati projekcije pravilne uspravne petostrane prizmc tija osnova leii u ravnini
- (50,30,40), sa sredistem u tacki S( -40,25,4()), tacka A( -10,} 5,20) je jedan njezin
vrh, a visina prizme v= 70.
23. Nacrtati projekcije pravilne cetverostrane prizme Cija osnova !ezi u ravnini zadanoj
sa dva para!elna pravca: a '5. AK[A(20,40.l0), K( 80,55,40)) j
b'5. PR[P(20, J0,50), R.J, ako su joj dva brida na zadatim pravcima, jedan vrh u tatki
.4, a visioa prizme v=70.

33.' Nacrtati projekcije pravilne uspravne cetverostrane prizme,

A(

3~;-'.-~acrtati projekcije pravilnc' sestostrane prizme, cUa 05nova kzi II ravnini

~ (20,15.-15), sa sredistem u tacki 5(25",+15,), jedan njezin brid na pravcu
p '5. MN[lvf(-60,-,O), N(0,-,60)], a visina prlzme v:::o90.

"/'-

24: !~acrtati projekcije pravilne sestostrane prizme, kojoj je osa SV[S(20,50,40),

"-_/ v(80,80,80)/, polupretnik osnovi opisane kmznice r=45, ako jejedan briJ osnove

' "---... /

pamle tan S Jrj.

projekcije pravilne cetverostrane prizme, knjoj je os nova u ruvnmi

(70,50.-70), cija je dijagonala d ; AC[A.( 50, ,,30.), 090, ,.50 J./, a visinu prizme
v=50.

_"

! 36.-'Nacrtati projekcije pravilne llspravne cetverostrane prizme kad koje dV;J briJa
osnovc JeZ.e na paralelnim pravcima: a == AK[A(O,40,60), K(-45,20,O)) i

2~. Nacrtati sve

O;:i1l0V:1

Idi

3-:r.1J{!ynati projekcije pravilne uspravne cetverostrane prizme cija osn-ova lezi u

Ja~~ini E(oo,70,70j, sa sredistem u tacki S(40,35,'), tacka 10,25,-) jttll1n lljtzin
/~::::::':,vfh, a visina prizme v=80.

~ ..

Cljd

',.--./' ravnini E(l5,1S,-W), sa sredistem u tackl S(U,-,35), meka AI 25.-,25/ jcJan ilJGzin
vrh, a visina prizme v=70.

..,_._.".

q~:,R[P(-90,55.0),RjerJan r~ezin

:~l"---:'
~'

vrh u tackiA, a visina prizme

1-16

7,3 Zadoci za rjdQvQnje

7. Projiciranje geometrijskih rijela

?o7. Nacrtati projekcije pravilne uspravne petostrane pirarnide cija je

03nOVa u ravnini
, E(llO. 90,] 10), sa sredlstem u tacki S( 30,30,-), jedan njezin vrb u tacki A(l0;20,-), a
"vlsiml piramide \/:::80.

38. Nacrtati projekcije pravilne uspravne sestostrane piramide Cija OS11ova leii u ravnini

E ~ ADP[A (] 0, 60,70), D(70,50,20), P(40, JO, JOO)], aka je AD dijagonala osnove, a

piramide 1'=100.
39. Nacrtati sve proje,kcije pravilne uspravne cetverostrane piramide cija mmova lezi u
raYllini (70, -50,50 J. kojoj je brid a =- ABlA(50,-.60), 8(60,-,80)], a visina piramide

\/:::80.

-to.

'--''((-10.60,-)]. Postaviti na kvadrat uspravnu piramidu visine v=65 i nacrtati njezine

<::S.:_projekcije,

4?,~ ~avninl E( 35,35, -35) Jezl pravilni sesterokut sa sredistem u tacki S(--30,,45) j
c"'---/'Jednim vrhom u tacki A{O, 50. -), Postaviti fla sesterokut uspravflu piramidu visine
v=80 i nacrtati njezine projekcije,
50)Nacrtati projekcije pravillle petostrane piramide cija osnova lezi 11 ravnini
'- . . E(30,60,-20) sa sredlstem u tacki S(60,40,-), poluprecnik osnovi opisane kruznice
__ 1~-:::25, vis ina piramide v=70, a osnovni brid AB je paralelan s ii'

52~' ;:4acrta1i projekcije pravilne pctostrane piramide cija osnova leb u ravnini
;'-'E(W,30,-70), sa osnovnim bridom AB[A( 10,-,5), 8(30,-.20)}, a duzina bocnih
bridova .5=-70.

41, Nacrtati projekcije pravilne petostra11e piramide cija je osa SV[S( 45,55,20),
V(20,30. 65)}, ako je precnik 05novi opisane kruznice R=50. a jedan njezin brid
fMra1e!,m S 7fj.

42, Nacnati projekcijc pravilne uspravne petostrane piramide Cija je 05110va ABCDE
u ravninj (30, =,-30), sa srcdistem u tacki S( -80,50, -), tacka A( -55,80.-) je jedan
njezin vrh, a visina piramide v:::::80.
"i'iacrtati projekcije pravilne sestostrane piramide kojoj je oSllova l\ ravnini
E(40,60,-30), srediste u tacki S(50,40,-), poluprecnik osnovi opisane kruznice
r:::3U. visina piramide v=80, d o:;novni brid AS p-arale!an s /tl.

44. ~-acna{i projekcije pravllne uspravnc -::etverostrane piramide cija osnova ABeD lezi
u- rnvnini (30,30, --20), kojoj je duzina d == AC[A( 50,55,-), C( -1O,65,~)] dijagonaJa
OSIlOVe, a visina piramide v=60.

cUa osnovaABCD

4J~': lFbvnini E(30,30,-40) lei! kvadrat ABeD cijaje dijagonala d;;; AC{A(50,50.-),

51. Nacrtati projckcije pravilne sestostrane piramide Cija osnova lezi 11 ravoini
'/E( 40.60,-30), sa ~rcdjsteln u tacki S( 50,40, -), poluprecnik osoov1 opisane kruznice
r=-40, visina piramide v=80, a osoovni brid AB je paralelan s tt2'

Nacrtalj projekclje uspravne kvadralne piramidc kojoj je mmova u ravnini

(20,-25, -20 >. dijagolla!a osnove d "" AC[A(55,] 5,-). C( 115,55.-)j, a visina
piramide v:::75.

45. Nacrtati projekcije pravilne uspravne cetVerosfrane piramide

117

leii

ravnini ,(=,70,50), kojojje duzina dEi\C[A(-35,55,-), C(30,20,-)]dijagonaJa

os nove, a visina pirarnide 1'=70.

'53r' Nacrtati projekcije pravihw sestostrane piramide Cija je osa SV[S( 30,40,50).

)LV(70,-80, 10)), duiina-bocnih bridova s=75, a osnovnj brid AB je parale1an~ IT].

_i'~

54~ Nacrtati projekcije pravilne osmostrane p-iramide eija je boena pIoha

/~lBv[Ar40,70,O), B(60,70,0), V(50,JO,0) Ju IT"
,_~. :Iticrtali pn'jekcije pravihlc cetverostrane piramide cija osnova ABeD lezi u ravnini
.,"-,./ '(40,.10,45), sa's-n;;i:lisrefifu tacki 5"(30,30,';, tacka A( 60,50, -) je jedan njezin vrh, a
'- ':rh piramide 1I 1"[:

,/j
56_/Nacrtati projekcijc pravilne uspravne cetverostrane piramide kojoj osnova feZi u
",~,.~/; ravnini (80,70,=), cijaje q:ijagonala d?,r1C[A(20,-,30), C(50.-,90)J~.y~ina ,
piramide 11= 100,
.

\l

~57. N~crtati projekcije pravilne uspravne sestostrane piramide, cijaje osnova li ravnini
------~~E( 10,10,-5),

-tn. tJ ravnini (30,30,-30) lezi kvadrat ABeD sa dijagonaJom d EAC[A(20,-, 70),

sa sredistem u tacki 5,'(0,70,-), tacka A(-40,80,-) jedan njezin vrh. a

visina piramide 1'=100.

C(-20,55,)]. Postavit] na kvadrat uspr~vnll piramidu, visine v:::::60; a ispo{Lkvadrata

~LSpra\'nu prizmu visine

\1:::30. Nacrtati projekcije ovako nastalog geometriJskog

tijcla.

,.f7" U ravnini E( 30.30. -20) lezi kvadrat ABeD cua je dijagonaia d;:;; AC[A(50,55,-),
Cf-JO,65,-)/. Postaviti na kvadrat uspravnu piramidu, visine v:::70, a lspod kvadrata
uspraVl1U priz.mu visine 1'=60. Nacrtati projekcije ovako nastalog geometrijskog
tijcia.

58. Nacrtati sve projekcije pravilne lispravnc pctostrane piramide Cijaje osnova u
ravnini (.100,80,100), sa sredistem u tacki S( -35,30"-), tacka --20,25, -) jedan
njezin vrll, a visina pi rami de v:::: 70.

A?

7. Projiciranje geomerrijskih tije/a

118

7.3 Zadaci

(.Q

rjdavanje

59. Nacrtati sve projekcije pravitne uspravnc sestostrane piramide cijaje osa
SV{S(30, 25. 20), V(60.70.70)), aka je duzina brida d=20, a dva brida su paralelna
sa trt-

71. U ravnini E(-30,30,-30) lezi istostrani trougao ABC sa sredistem u tacki

a tacka A(-20,25,~) jedan njegov vrh. Nacrtati projekcije tetraedra pOsTav!jcnog
trougao.

60. Nacrtati'projekcije pravilne uspravne petostrane piramide cljn osnova lei.i u ravnini
E(40. 00,'30), sa sredistem u tacki S(O, 50, .J, taeka <~( 20,65, -) jedan njezin vrh, a
_yisioa pirnmide v=80.

72. Nacrtati projekcije tetraedra ABC, V cija ploha ABC lezi u ravnini E( 140,70,1(0), vrh
Ana 11:1 udaljen za d=50 od n], a brid BC,,=70 je paralelan s 1[;2

61. NacI1ati projekcije pravilne uspravne sestostrane piramide kojoj osnova lez.i u
/ ravnini E( =.50.70), cija je dijagonala d =. AD{A(lO,, 10), D(70, -,55)), a visina
piramide v",,90.
62. Nacrtati projekcije pravilne uspravne sestostrane piramide kojoj je lacka
A( -55,60,30) jedan vrh osnove, srediste nu pravcll p '= PV[P( -75.JO,Oj, \'/(1S,70,70)],
a_Ylh,p.iramide u tacki V.

73. Nacrtati pro}ekcije tetraedra Cija ploha ABC lei! u ravnini (80,60,70), kOfDe je
srediste plohe u tacki S(20,20, ~), a tacka A(O,15.-) jedan njen vrh.
74. Nacrtati projekcije tetraedra cija ploha ABC Iei u ravnini E( 40,70,40). kome je
duiina AB[A( 1 0,10,-), B(O, 60, -) 1jedan brld.
Nacrtati projekcijc oktaedra, kome je jedan brio na pravcll p "" AIN[M( 10.90, lOi,
N( 85, 10,60)J, a srediste u tacki S(40,40,60).

"~'---=--~

"'------CiiJJNacrtati projekcije tetraedra ABC V koji JeZi u ravnini datoj pravcem

J a ~ MN[M(20,60,0), N(75,5, 15) i tackom C(25,20,50), kome jedan brid osnove lez!
na pravcu a, pri cemu je tacka C jedan njczin vrh,
l

'

j(.f.!)Jacrtati projekcije tetraedra cija ploha ldi 11 ravTlini E(20,25, J5 j, cije je srediste 1.1
,
tacki S(30,-,50), a tacka ..1(0, -,50) jedan njegov vrb.
-65:' Nacrtati projekcije tetraedra kome je osnova u rav!!ini E( 50, 50,50I, ciji je brid
".--ABz80 na pravcu p is AM[A(10,SO,-), M( 150,-,0)], aka je tacka A jedan njegoy wh.
\66~

Tacka A( 50,50,85) je vrh istoslranog [mugla ABC eija je ravnina akomita na pravac
p a }yJN{M(80~100.0), N{-40,O,lOO)j sa sredistem na tom pravCll Nacrtati proiekciie
tetraedra kome je ploha tfOugao ABC'.

67. N~crtari projekcije tetraedra,

tj(90,J.:2~?O)],

kome jedan brid lezi na pruvcu p

a tacka C( 35,20,70) jelhu! vrh omove.

MN[M(45,60,5),

-'](i~: Nacrtati projekclje oktaedra cija dva brida Ide na paralelnim pravcima:
Aa ~AB[A(70.7D,OJ, B(}05,O,40Jl ; b ~ CD[C(120,60,25J, D 1, ako F tacka C jedan

, vrh osnove:
Nacrtati projekcije oktaedra kome je jedan vrh u tacki G(30,10,10) van ra'.'nine
E( 150,J 10,J20). U ravnini E leii osni presjek A.BCI), a dva brida Sll par~l!ellla S H"

'(78;,)Nacrtati projekcijc oktaedra Kome tlijagonala

<.:/ C(-J40,45,-)}'-leii u ravnini E(-30,25,-30).

OS!log

prcsJcka d == tciA{ -00,20,-1.

79. Nacrtuti pro-jekcije oktaedrci komc pravac p ~ kJN [M(u,s:), ~(j), N{ ou, j 5.D))
predstavIj"a jednu od os a, u tacka A{70,50,45) jedan vrh.

80. Nacrtati projekcije oktaedra kome dva brida Ide na paralelnim pravcima:
a == MND''!t((),35,O), N(100,0,100)J i b so:: AT[A(50,60,lS), Tj, uk,) je jeJull I,'di
oktacdra u tacki A.

68; Nacrtati' proje-kcije tetraedra ABC, V aka je V iznad ravnine 1:,", lacka A u ltJ, vrh C na
pravcu p;;::; BN[B(.lOO,20,60), N(160,90,60)), a ploha tetraedra ABC !ezi II ravnini i
0"-\ sa 1[, za[vara ugaa ad 60.

81. Nacrtati projekcije oktaedra kome osni presjek leii u ravnini '(6U,75,
duzina d is AC[A(35,-,30), C(85,-,55)J dijagonula osnog presjeka.

,/~-::'\

82. Nacrtati projekcije oktaeJra kame dijagona\a oSllog presjeb d ""

,,L

(6~,;'Nacrtati projekcije tetraedra ciji vrb je u tacki V( 10,10,30), sredistc suprNne strane
'---

l\a pravcu p

so:: AB[A(50,70, 10), B( 100,30,70)7,

od prllvca p, a jed an brict mu je paraleJan S Jrlo

()()i,

aku j~

'~CI/1.( 4I..i,J5,~),

C(-50,95,-)] leii u ravnini E(-40.80,-60.).

visina tetraedraje uda!jenost tacke V

70. Nacrtati projekcije tetmedra cija je osnova istosinmi troHgao ABC U nlvnini l.Uclanoj
tackama MNP[M(O,O,O), N(40,'-l-0, 0), P(-40,(J,50)J, srediste osnove II racki S(O.45.-J.
a tackaA(-25,50,~) jedall njezin vrh.

83. Nacrtati projekcije oktaedra cija cetiri vrha ABCD Ide U favnini kojaje okomib na
n:_ DuZina d so:: AC[A(60.20, 115), C( 105,65,20)) je dijagollctla OSl1og presjeka.
84. Nacrtati projekcije oktaedra kame osni presjek ABCD Idi u ravnini E(60, 65,50),
jedan je vrh u tacki A(30,70,JO), a dva suproma brida paraiel\lCl s rei'

120

7. ProjitJrallje geometrijskih (ijeln

7. ? Zadaci za fjdal'Qllje

35. Kvadral ASCI), zedan dijagonalom d" AC[A(60", 75), C(90, ,,20)J leii u ravnini

121

97. Nacrtati sve projckcije rolacionog yaljka aka su ua obodu ujegove osuove tacke
A(45,15,40). B(55,40, 15), C(65,20.20), a visioa valjka v=60.

(40,-50,=) i predSlJvlja osni prcsjck oktaedra. Nacrtatj projekcije oktaedra.

98. Nacrtati projckcije rotacionog valjka cija osnova leZ:i u ravnini (30,00,40), aka je
njeno srcciistc u tacki 5(0,50,-), poluprecnik ,.=40, a visina valjka v=80.

86, t' favumi E" MNp{M(-40,O,0), N(}O,J20,O), P(,70,O,50)] leii kvadrat ABCD koji
pr:,d~<;tavlja o::ni pr::sjek oktaedr~ ..Nacrtati projc:fcije oktacdra kame je srediSte u
taClq S(~45,6J.-), aJedan vrh u lackJ A(-70,40,-).

99. Nacrtati projckctie rotacionog valjka Cija je osa SV{S(-40,60,70);-V(20,40,40)), a

87. U ravnini E(30,30,35) lezi kvadrat ABeD sa vrhom A(50,55,-) i sredistcm u tacki
S( 10,60.-) koji je osn! presjck oktaedra. Nacrtati projckcije oktaedra.

poluprecnik osnove r=35.

100. Nacrtflti p.ojekcije rotacionog valjka kome je osnOV3

88. Nacrtati projckcijc rotacionog valjka cija donja osnova lezi u ravnini zadanoj sa dva
paraleinJ pravC<l: a == AB{A(30, 15. JOJ,. B(-20,45.75)j i h = CD[C(70AO,O), D! sa
srcdistclT1 u t(1cki S(20, 75" J, po!uprecnik osnove r=3/5 i visinn vaUkn v=65.
.

ravnlni E(80,80,60}, srediste

osnove ,'),(20,3(),-). poluprecnik r-=-25 i visina vllljka v=40.

101. Nacrtati sve tri projekcije rotacionog valjka. visine v::::.50, cija je osnova u ravnini
(70.50,40) i koja dodiruje sve tri projekcione ravnine.

09~,Nacn<ltj

projekcije rolacionog valjka, kame je osa S\'[S(60,45,50), V(25,80,85)J i

p()itlprecnik osnove r=40.

90. Nacn:)ti projekcije rotacionog valjka kame osnava Iei U r<lvnini E(80,~50,90), tije
je "rediste u tack! S(-70,30,70), poluprecnik 1"=35 i visina valjka 1'=70.
91. Nacnari projekcije rotacionog valjka kame osa jeli na pravcu p "" S"R{S(95,35,35),
P(110,]5.20J!, <1ko je S srediste donjc
tacka Tijo)5,50) 11a njegovom
r\i<l~tu. n vi5in8 vaUka 1'=80.

102. U ravnini (-30,= .40) letj kruznica sa sredistem u tacki S(~5,40,-) i poluprecnikom
r=30, Posmviti na kmznicu uspravni valjak, visine v-::=:.40, a ispod ravnine uspravni
sto:z.ac: sa vrho111 11 lfJ i nacrtati projekcije nastalog tijela,
103. U ravnini (30,30,,30) iet.i knlznlca sa sredis:tern u tacki S(20,60,-) i poluprecnikom
r=-I~:....C?.,:~taviti na kruznicu uspravni vuljak visine v=30 i nacrtati projekcije vaJjka.

-oSrlOve,

92, 0~lcrlC1ti svc projekcije rotacionog valjka kome jc osa SI/[8(30,30,35), V(60,80,35)].
precnik osno\"C'. f?=50, ako don]a osnova sa J!~ zatvaru ugno od 30".
9.3, "-:acrl(1ti svc projckcije rOlacionog valjka kome je srediste osnove u tacki
.\!.1i),.30,3!'h. precnik osnove R=50. osnova okomila na Jr; i zatvara sa 1{/ ugao od
bO", a visj-n,l valjka v=70.

94. Nacrtati sve projckcije rotaclol\og valjkn komeje, osa 5V[S(40;25,30), V(70,50,6V)),
:'1 p!Ycnik osnove R=50
.
IlS, ~acn:lti sve projckcije rOlaclonog valjka kome je osnoVa u ravnini E(l 00,70. 60},
srediSte aSH 01'1;; U tacki S(30,~,25), tacku A(25. ,40) na obodu osnovc. a visioa valjka
'v~";;60.

\}(,. -:'-![]cr!;1ti projekcijc rOlac!onog valjka l;;:omeje srediSte os nove u tacki S(-35,35,25), a
njena tetiva MlY leii nn pravcu p =.: LN[L(-5,75,15), N(65,30,15)). Visina valjka
1'=80.
---=

04. U ravnini ( 00,50,60) Jeii kruznica, cije je srediste u tacki S( -20,30,-), a dodiruje prYi
trag raYlline. llost(lvlti na kruznicu lIspravni valjak visinc \'=40 i nacrtati projekcije
valjka.

lO5. :';-acrlali pn-::jekcijc rotacionog ';aJjk:! kame jc osnov;) u ravnini E(30 ..'10.30) cije je
sredi,ste u tacki S(-20,-,20), a tacka T( 10,30,30) je mi. obodu gomje osnove.

,
106. Nncrtall projckcije rotacionog valjka kame osnova lezi 11 ravnini (-80,80.140) cije
je srediste u tacki S(5.45,-), tacka /\(50,80,25) je na plastu, a visina valjka v=70.
107. Nacrlati projekcijc rotacionog valjka kame je srediste donje osnove u tacki
S(50,5(),40J- Tetiva '/."rN donje osnove leii na pravcu p:;:; PN{P( /0,110,20),
/\'(95.45,20.)], a visina va!jka v=90.
108. Nacrtati projekcije rotacionog vaJjka kome je osa SV[S(30,30,35), V(65,65,65)] i
_d_~~~p.65;20,35) na plastu valjka.
- .;::<0::','\

{V~~/NaCrl<lti prujckcije rotacionog stosca, Cija je osa na pravcu a ;:;;; VT[V( -110,80,10),
,o::,,",~
Tf-30,25,80)j, vrh u i.aCki V. a osnova prolazi tackom A(-70,70,80).
110. Nucrtati projekcije rotncionog slosc:a kome je vrh u tacki V(-15,] 10,25), osnova u
ravnini (45.-30,60).;l izvodnicc zat\'an~ju sa osnovom ugaa od 60".

122

7. Projicirtll1je

_ ____________.".c73 _Zadaci ?a rjdaVCl/lje

geometnjsk~~.~:Ij!~e~h~l___________

124. Nacrtati projekcije rotacionog stosca kome os nova ldi u ravnini E{ 100,80,90 j, vrh li
tacki V( -40.10.10), a po!uprecnik osnove r=40.

Ill. Nacrtati projekcije rotacionog stos~a cija os nova lei! u ravnini E(=,65,80), sa
sreditem u tack! S(50,-,40), tackaA{20,-.15} na obodu OS110ve, a visina stosca v=70.
112. ~acna:i yrojekcije rotaciol1og stoka koji sV?Ji!l1 plastom dodiruje ravninu
lzvodmCI VA[\l(-JOO,90,0), A(-20.50.0)/ i kOl11e-je poluprecnik osnove r=40.

J[i

125.../N"acrtati projekcije rotacionog stosca kome je osa na pravcu p "" JI'VIM(3())O,65),

,,~~ - V(-30,70,O)), vrh u tacki V, a osnovaprolazi tackomA(10,65,70).

126. '~~6ka V( J 00,80,80) je vrh rotacionog stosca cija osnova lcZi u mvnini
B( 160,130,90). Precnik osnove jednak je visini. Nacrtati projckcije stoi3cu.

113. Nacrtay projekcije rotaciO!10g stosca, eija OSllova lezi u ravnini EO 70, 100, 100 j,
komeJc vrh 1I tack! V(90,80,80), a prccnik osnovejednakje visini stoSCfl..
/f'\,

, ,~,t~,:iiNacrtati projekcije roracionog stosca kome je osa ilL! pr<lVCU P 0;; SR[S(95,35,J5),
,,/ R( 110,15,20)), a srediste u tacki S, poluprecnik osnove r=35 i v\sina :nosca 1'=80.
115. Nacrtati projekcije rotacionog stosca, kame je srediste ('.snoye u tacki S(0.30,40),
pmyac p ~ MN[M(40,50,5), N(60,1O,25)] tangenta osnove, a visina Slosca v=}OO.

123

127. Nacrtati sve tri projekcije rotacionog stosca visine v:::::50, kome je osnova II ['al,nilii
,
(70,50,40) i dodiruje sva tri traga ravnine.
)t~
-/}Z' (~iNacrtati _pTOjekcije rotaciol1og stosca kome je os nova u ravnini E( 85,7U,! (j() i, \,1'1\ II
/:~j,">Y'''"'l tacki V(3(),Q,0), ajedna iz.vodnica stosca lezi U 1(/.

116. Nacrtati projekcije roracionog stosca koji osnovolll dodirujc ravninu ][1 i pruvce:
a 'E!.AB[A(80,-20,60), B(30,20.0)} i b 02)"C[A C(1 JO,70,O)}. a visioa stosca ,-,=60.

129. Nacrtati sve projekcije rotacionog slOsca kame je osnova u ravnini E(50,~'-!O,,){/),
srediste osnoye S(65,35,.), poiuprecnik osnove toliki da dodiruje 1[1, <l visill<l ::;10;(,\
v:::::50.

117:_ Nacrtnti projekcije rotacionog stOSCll, kome je aSH Il:l pravcLt YA[l'( 10,85, }()).
A(60,0,65jJ, a izvodnicu na pravcll VB/V, (0~,55,JOO)I, Jko je: Juzina jzq)dnkc

130. Nacrtati projekcije istostranog stosca cija

vrh stosca luacki V( -]0,80, 95).

OSI10V<I

lez.i u ravnini (40,35,30), ako jc

s=85.
/13L/ Ako tacku T{ 35,25,55) rotir8mo oko pri1vca p os /vlN [AJ! 40.6{), 10), '\'i 30,20, 7D 'J
nastaje kruz.nica koja jc osnova uspravnog stosca, visine 1':::::00. 0~\L:lHli I--',uj,;~_c;;j,;
stosca.

IHi. Nacrtatl p["(lJekcije l"UVllos[ranog rolaciono<! :;lo:,ca .:ija v:,llO\a proic!LI u2:k,alld.

",~.'

ABC{A(50,50,IO), 8(140,JOO,50), C(SO,20,9(J}.

-ll2..~llicrtati

j.'1l\)jkkcijc: (l)[UCillilUg "lO;Ca hutfl<.:

precoik R=50, osnovu okomita na [[2 i sa
v=6U.

J'-'

"rcJi::.r.; u,,['u\-";

LL ;;,,::\'-,1

120. Nacrtati sve projekcije rotacionog stosca komc je osnova L!

dodiruje ][11 1[2: precnik osnove R=-+O i vislTI1TSWsca 1'",,60.

132y NacI1au proJekcIJc fOtaciunug ,:,[u;..;a, i-..unlt.: j..: -.;-h u ,;J::ki ~/(}(},1f),8!]), "

~''- ___ /./ osnove na pravcu p "" AB[A( 50,70,10), B(100,3o. 70)]. Preeni!:. OSl1m c jednal( je
Vlsml

r~\\"!lini

Ei ,70,80, 50),

j',29U ra~nini E('70,60,55.l1di kruznicn cijc je srediSte u tacki 5(-25.,)0,-),

~--:.,

Si __:;O,:'o,}~e;),

1[;-zalvara ugao od 30", a visiiia ~tOSca

stosca.

_.

,r_~ .

133 y Nacrlati projckcije rotacionog stos(;a cija osno\,<1 !di u ravllini E(J50,jJu,JiLI/ ,,~,
,,~' sredistem u tacki S udaljenom d=35 od HI, d:::::45 od--lT2, a polupr<':CIl\k os nove 1'=40

poiuprecnik

134. Nacrtati sve projekcije rotaciollog Slosca kome Je osa ,,:>'1/[S(4-(j,55,2Uj, v! 70,_){Ui5J;',

r=3). Na kruznicu !znad ravnine postaviti valjak visine \'=70, a ispou ravninc stozac
clji je vrh u nl i nacrlati projekcije nastalog geometrijskog tijela.

122. Nncrtati projekcije geometrijskog tije!a kaje Ilastaje ratacijol11 lroue:la

ABCjA(40, 70,30), B( 100,10,60), e{70.30,30] oko slranice riB.
123. NacrtaLi projekcije rotacionog st~ca. kame je vrh V(-60,30,]O), srediste 0snove
S(0,60.50} i izyodnicam =0.: ilk!!,!!', J1(-10.JO,60)].

~~_=-4-"]~~ffi~:osnove R:::::40.
135. Nucrtati projekcije kugJe precnika R=--1-U, kuja prolazi (ackama: ;-\.{<ZQ.2(),70i,
B(l0,20,25) i C(20, 50,75),
.",

H~6n.Nacrtati projekcije kugle, koja proJaz.i tackama: A(30,10,30) i B(O. /0,10), J.L1J j0j jt'

'<,-:::-:<. sredistc na pravcu p "" M1 l[M( 10,4-0,60),

I

N{-40,20,O)J.

137. Nacnaci projekcije kugle, kojoj je sreLliste :5(30,-15,45) i tangem<1

[2

PR[P(20,1 10,80), R(lOD,25,35)l

7. Pmjiciranje geol11etri}skih t(iela

1'14

1.38. Nacrtati projckcije kugle, koja prolazi tackama: A(40,50,40), B( -20,80,60),

C( 10,50,70), kojoj je srediste u nwnini (50,50,40).
139. Nactiati projekcije kugle, koja pro!azi tackama: A(50,20,40), B(O,45,1O),
Ct J0,80,50), iI dodiruje favninu (40,30,60).

8. Telmicki crtei i osnovni stalldardi

14(L N:1Crtati najmanju kuglu, koja dodiruje mimoilazne pravce:
N(-70,45,85)] i b '" PR[P(O,40,0), R(85,O,Jl5)],

a;;;:

MN[M(JO,I25,60j,

1.'41', Nacrtati projekcije kugle kojoj je srediste S(70,80,80) i tangenta

t = MNl't(40,50,40), N! 10,20,10)),
sredi~te S na pravcll p =: MN[M(O,40,50).
CD[C(50,30,20). D( I 10,90, 100)].

142, Nacrtali projekcije kug\e kojo] je

N( 140,110, JOO)},

il

tctiv<l

S =0

iLl. Vrste tchnickih erteza

Tehnicki crtcZ je sredstvo sporazumijevanja kao i govor.
Sve vrste tchnickih crteza propisuje standard (preuzet JUS), a mogu se
S\,Istati u nekoliko grupa. i to: po nacinu prikazivQ/~ia, sadriini, nal1~ieni i nacil1u

iz.rade.
a. Po lIaCil1u prikazivanja predmeta crteii se dijele na:
ort()gol1alne. koji prikazuju predrnet u dvije dimenzije, a dobiveni Sll
projekcijskim zracirna okomitim fla projekcijsku ravninu, dakle osnovnim

projiciranjern.
aksonometrUske, koji prikazuju predmet u tri dimenzije.

h. Po saarziiti crtezi rnogu biN:

sklopni, koji prikazuju neki tehnicki uredaj - lDasinu u cijelom sastavu ili
dijelovim<L
detaljl1i, koji prikazuJu jedan dio pojedinacnog sk!opa.
c Po nallyem cne::, se d(jeie l1a:
___ ._
crtei projekta, koji sluzi za studije i kalkulacije. na osnovu koga se
ostvaruje osnovn{crrei. Ova] crtet se zatnTI upotrebijava za izraLil1 razniit
vidova projekta.
radionicki crtei, prema kome radnici izraduju nacliani predmet, a
prikazuje stvarni trodimenzionalni objekt bez obzira na to"' sto . se
primjenjuje dvodimenzionalna slika, tj_ ortogonalne projekcije.
montaini crtez. je crtez prema kome se sklapaju i postavljaju sklopovi
urednja.
instalacioni end, na osnovu koga se polazu cjevovodi i postavJjaju
elektTicni vodovi.
sifUacioni ertet, za

utvrdivanje mcousobnog polozaja masina u fabrickirn

halama .

.sematski enei , za funkcionalno prikazivanje uredaja masina, aparata,

instrumennta i citavog postrojenja pomocu simbola i sctnntskih znakova.
crtei i<;poruke. koji sluzi kao dokument za isporuku.

, .................

"~~,-'"

206

1n. Proji6rwve tehnicki;' prednmo

~---~~=~==~----.-------

IU2 Zadaci za rjdawlI1jf'

144.

140.

142.
147.

. =1:

207

11_1 Tal1f{cllc(jalne ral'lline

IL PresJ~ci geometrijskih tijela ravninamlll\

'-I

11.1. T:mgend,ialne ravnil1e

',-

"

~~~~. ~._~,,,:,--,~~~:N7
l~:_ '5":S:
OJ

A"; .

209

Trazena tangencijalna ravnina

<-.1 odrcdcna jc izvodnicom a i
tangentam m. Kako je tangenta
m paralelna s ravninom 7f!,
ona je sutraznica prvog traga
ravnine it Ako treba odrediti
jos i tragove d l i d z ravnine ;j,
anda sc nade prvo probodiste
A( A',A") izvodllice a i drugo

n.1.1. 0 tangencijainim ravninama

probodiste M 2 {M;,M;) tan ..

Kxoz tacku T neke plohc q) prolazi beskonacno mnogo krlvulja tc plohe.
'r !,mgcnte poJozcnc tackom T na sve ave krivulje leze u jed.lloj ravnini koju
riaZiV,mlO rangendjafnom ili dinwIH ravninom te plahe (jj u tacki T.
Neki praVQC poiozen lack om T okomito 113 tangencijalnu ravninu nazi va
sc i!{'nlw{om p[ohe r:p u tacki T.
Da bisill() u nekoj tacki plobe konstruisali tangencijaJu ravninu, potrebno
jc clnto1l1 tackom odrediti dva ravninska presjeka te plahe i tangente tih presjeka
u datoj tacki. Ovc'tangente odreduju tangencijalnu ravninu.
.
Kako svakom tackom neke plohe prolazi jedna izvodnica, tangencijalna
,"i1\-'nina takve plohe u bila kojoj njezinoj tacki sadrii tu izvodnicu. Svaka
r:mgencijulna ravnina valjkaste iii stozaste plohe dira tu piohu duz cijele
izvodnice, tj. svakaje tacka izvodnice diraliste iste tangencijalne ravnine.
li fH.,:koj ".Lacki presjecne krivufje oblog geomctrijskog lije1a 'moie se
konstruisati tangenta pomocll tangencijalne ravninc toga tlje1a u toj tacki. Zato
:rci"~l upoznatl kako sc odreduju tangencljalne ravnine oblih gcometrijsklh lijela.

11.1.2. Tangencijalna ravnina valJka

Ztld~ltak.

Odrediti tangencijall1u ravninu kosog kndnog va!jka u tacki

rr55.40,-j, c{ja osnova leii u ravnini Jr:J. Valjak je zadan OSOI11 SV[S(50,25,O)
v( j

(),40,. 50)] ipoluprecnifwm

OSflO1-:e

r:= 20 (srI 1.1).

gente m. Tada prvi trag d l

Slika I L I

pralazi tackotn A' paralelno s

m' , a drugi trag d 2 odreden je
tackama,1.xi M2 =M;.

11.1.3. Tangcncijalna- ravllina stosca

t. Zadatak. Od,-edrtl rangenci/ainu mVllillU rOlUciullug SlU!Scu u t'm;h.i
Tt25.-,:JO), Cija oSl!ova Zeii u ravnini Jr{, sa srediJrem u tacld S(40,35,0)
pofuprdnika r = 30 i vi5;frw stdca v = 60 (sf. J 1.2).

R j e

se

11

j e: lzvodnica

o( a',a")

toga stosca, ko.la ide tackom T,

pripada trazenoj langencijalnoj ravnini 6. Kako je potrebno imati jos jedan

pravac tangencijalne ravnine, paJozimo paralelu- k( k',k")- -toga stoSca koja
prolazllackom T. Aka je 1Il( 1Il',m~) tangenta te para[ele u tacki T, onda njezin
tJocrt m' prolazi tackom T' okomito na duzinu O'T', a njezin nacrt /II" prolazi
tack om r" . parale!na sa osom x.
S 1a dva pravca ravnina ,1 je potpuDO odredena. Njezin prvi trag d J
prolazi tack om ,4' pam1elno sa 111' , a njezin drug! trag d 2 odreden je tackama At

i lvl?.
U

Rj e sen j e: Izvodnica a7 af,a vaUka, koja prolazi tackorn T pripada

I.faienoj iangenci.lalno.l ravnini. Da hismo nasH .los .ledan pravac te tangencijalne
rilYDine. polozirno paralelu k( k'.k") toga valjka, koja prolazi tackom T. Aka je
)

.'Ii,

tangenta te paralele u tacki T. onda njezin tloert m' prolazi tackoID T' akamito
O'T'. a njezin nacrt 111" pro1azi tackam T" paralelno sa OS0111 x.

1'13 duz:nll

TnIRO\-'e ravnine L1 rnozemo konstruisati i bez upotrebe paraleie k i

tangente m ~ tacki T. Njezin prvi trag d i je tangema tiocrta osnove stosca u tacki
;1', a njezin drugi trag d 2 odreden je tack om .J.x i drUgiffi probodisrem N2
sutrrrinice n prvog traga ravnine.1. koja ide vrhom stoSca .

210

111

11.1 Tangel1cijalne ravnine

11. Presjeci geometrU,;kih tljela.:..:.cr'::."CC"::lil,,'"::,::"::"__________

k"

5'

m'

Slika 1 L3

Slika I L2

11.1.4. Tangencijalna ravnina kugle

Zadatak. Odrediti taJlgencijalliu

2. Zadat-ak. Odrediri rangel'lcljainu ravl1Inu iwsog Icruznog s'!O<~ca u

tacki T(35,-, 25), kame je osnova paraleLna s ravninom n~, aka mu ;e Gsa
SV{S(20,10,30), V(70,45,45)1 i po{uprecnik osnove r ~ 10 (,1'1.11.3).

kugle u tacki T(40,-,5),

R j e sen j e a: Nacrtaju se projykcije

i k" paraJele .1<, koju. ide
tackom T i projekcije k; i
sporedne kruzni9~. k" koja je paruldnCl s ravninum

k;

R j e sen j e: Tangenc!jalna ravnina L1 odredena jc izvodnicom

(I{ ([',a") na kojaj je tacka T i tangentom m( "{,fit) u tacki T pm-aIde k( k',k")

rr/1'l1inu

je srediste 5(30,35,25) i poluprecnik r = 25 (sl.1!. 4).

1[2

i- pnJlti.zi tom tackorn. atinlKonstruisem6 'pcojekcije m ' i mil tangente

!!i

paralele k u tacki T, kao i projekcije n'i n" tang~nt"e'fl sporedne kTIlznice k; II raj
tacki. Tangentorn m parale1e k u tacki T i rangentgm hsporedne kruznice k U luj
tacki odredena je trazena tangencijalna ravnina fl. Ka~b je tangema III :;utraj~mca
prvog traga te ravnine, a tangenta n sutraznica njczino'g d1l1gog Iraga, to pn'! [rag.
lit ravnine Ll ide tackom N J paralelno sa nl' , a njezin drugi [fag d2 ide [3ckom
j

koja prolazi tom tackom. Njezin dmgi trag d! ide drugim probodistem .42
izvodnice a paralelno S
M, "5iM;.

!II

a HJezm pry! trag d j odreden JC tdckama il.x 1

Tragove ravnine L1 mozemo konstmisati i bez uporrebe paralele k i

tangente fII U tacki 1'. Tangenta tt( nl,n") osnove stosca u tacki A jest sutraznica

drugog traga ravnine d. Drugi trag d2 te ravnine ide tackom ,.12 == A; paralelno 5
/1#, a njezin prvi trag d J odrec1en je tackom ill i prvim probodistem N!
sutraznice n drugog traga.

/vi 2 paraleino s n

H
,

Ti tragovi moraju se sjeci na osi.r u tacki llx.

R j c sen j e b: Tangencijalna ravnina kugle okomita je na p0lupl:ccnil\., koji spaja njezino diraliste sa sredistem kugle.

11_ PrrsJeci geometrijskih tijela

_.______ .

ro-vl1il1oma

se

S!ika 11.6

okomito na r' = S'T' do .1x, a tackom Ll.1""

prolazi drugi trag d z ravnine ,tj okomito oa

c. Presjek prizme kOJoj je os nova npr. cetverokut ABeD u ravnini n,

ravninom E, koja nije paraJelna s njezinom osnovom niti je paralelna s njezinim
bocnim bridovima (sl.11.7};-je cetverokut 1-2-3-4 koji nije jednak asnovi
prizl1lc. Osnova i cetverokut presjeka imaju karakteristicna svojstva:

r"=SJlTIJ .

:T

11:.2..1. 0 presjeku. prizme ravninom

o. Presjek prizme kojoj je-osnova npr. cetverokut ABeD u ravnini 1[
(51.11 .5) ravninom , koja je paralelna ravnini n, je opet cetverokut 1-2-3-4, koji
je jedllak osnovi',
Vrhovi tog cetverokuta su prob6dista
n\'llinE' E s bocnim bridovima prizme, a njegove strane su presjecnice nlvnine E s tim
hridovima.
Presjek s1'oke prizme ravninoln, koja
jl!. para/dna s njezinom OSlWVOlll, je I1mogo!':!if

1<0j1 je jedl10k [(~j OSIWVi.

Slika 11.5

213

Presjek svak.e prizme ravllinom, koja

je parale/na s njezinim bocnim hridavima, je
paralelogram. kame su dvUe !ilrane paralelne
lim bridovima. (l dvije S11 poprecne na le
bridove.

traga koja prolazi tackom Til okomjto oa

r", pa se odredi njezino prvo probodiste
N j . Tackom /vI po"\'Uce
prvi trng d l

11.2. Presjeci prizme ravninom

____..!'2

b. Presjek prizme kojoj je osnova npr. trougao ABC u ravnini n (s1.11.6)

ravninom E, koja je paralelna s bocnirn bridovima prizme, je paralelogram
1-2-3-4, kame Sll dvije ",tranc paralelne <; tim bridovima (1-3 i 2-4), a dvije
njegove strane su poprecne na te bridove (1-2 i 3-4).

Tal1gencijalna ravnina kugle u tacki T

okomita je, prema tome, na poluprecnik
r-:;;:;.ST, pa se njezini tragovi odrede na slijedeci naCin: konstruisll se projekcije m' i mil
sutraznice m prvog traga koja proJazi tackom
T' okomito oa S'1"i odredi njezino drugo
probodiste M 2 'S M;. Tackom toga pro~
bodista povuce se dmgi trag d l okomito na
rll -:; :;. s"rh do ose x, a ad tacke t::b: prvi trag d l
ravnine L1 okomito na r' = S'T'. Hi se oacrll
taju projekcije sutrazmce n( n',n ) drugog

Slika 11 A

11.2 Pres.jeci prizme ravnil10m

~____'_'~:==~=

N3 svakom bocnom bridu priz~

me nalazi se jedan vrh os nove i je..dan. vrh presJcka prizme v-1 i_), B i
2, C i 3, D j 4), za koje se kaze da
su pndruzcm yrhoYl likoya ABeD 1
1 ~2-3-4. Posto s1.1 bocni bridovi prizme medusobno para!e!ni, to..1.t:;.J2.riti ru2eni Vrl101'i osnove l presjeka naluze na parafelniTn pmrciJl1a.

Na svakoj bocnoj plohi pnzme

nalazi se jcdna strana osnove i jedna
stroma presjeka prizme (AB i 1-2, Be
i 2-3. CD i 34. DA i 4!). koje
Slika 11.7
nazivul110 pridruzenim slral1icama
likova /~BCD i 1-2-3-4. Kako ravnina svake plohe prizme sijece presjecnicu e ravnina Jt i E u nckoj tacki, kojom
mora prolazlti jedna 511'an8 osnove i jedna strana presjeka, koje su na toj ravnini
(tackom 1 idu AB i j -2, tackom II idu Be i 2-3, tackom III idu CD i 3-4, a

1 f, Presjeci geometrijskih

214

t~ida

11.2 Presjeci prizme ravninom

raVnirUlIl1{/

4~1), to se prodllienja pridruienih srmna [iII likova sijekll it

tackama, koje su fla tragu e.
Ova dva svojstvH su karakteristicna za perspektivllll afinos! likova
ABCD i 1-2-3-4.
05110va svake prizme i preYdek te prizme ravninofJ1, koja ruj' pamielrw s
njezinom asnavam, nili je paralelna s I~;eziflim hoenim bridovima. perspeklivllo
su afini likovi, za kOje Sli bocni bridovi prizme zmke ajirlOsli, a osu af/nosN je
presjecnica ravnine osnove i ravnine presjeka.

tackom IV idu DA i

osnove A'B'CID'E' i tlacrta l'f3'4'S' tog presjeka. 12 tlacrta presjeka adrea-en

je njegov nacrt 1//2 8 3 8 4 8 5 8 vrhova 1, 2, 3, 4 i 5 pomocll ordinal a povucenih
vrhavima tlocrta okamito na aSH x.
Vidljivost prizrne i njezinog presjeka odredenaje na vee poznati nacin.

2. Zadatak. KasH trostranu priz,mu, kajaj je osnova ABC[A(5(),55,O),

B(75,70,O), C(90,50,O)] It ravn;n; Jr, i bocn; brid AD/A. D(20,15,60)), presj""i
ravninom (100,65,-90) (,1.1 1.9).

11.2.2. Prcsjek kose prizme opstom ravninmn

1. Zadatak. KoStl petostranll priZlIlll, kojojje OS}WWl
ABCDE(A(lO,40,O), B(35,20,O), C(60,30,O), D(45,55, 0), (20,60,0)) ,; ravllilli
i bocni brid AF[A, F( 55, 75,60)}, presje!:i ravninolJl E(J } Q, j J 0, 90) (sf.! j. 8),
F"

J"

Gil

I
o

0"

A'

A'

/
G'

J'

Slika 11.8

I"

H"

D"

F"

R j esc n j e:
Postupak rjeS'avanja (jvug
zadatka analogan je rjese,
nju 1. zadatka, s tim sto
je trostrana prizma sjece~
oa ravninom koja irna eli
vergentne tragove.

Jr}

R j e sen j e: Presjck
nekog geometrijskog tijela

opstom ravninom,---H18ze se
odrediti direktnim postupkom ili pomocll SwmQCfla. U ~)vom zadatkll, prcsjeh:
petostranc
prizme
Jdreden je dir:ektnilrJ ?os,
tllpkom, [J. probodistem
pujcdinih uucnih bri~iu'v'-i ::.
ravninom E. Vrh prcsjeka
1, u kojcm boeni brid AF
tc prizri1e'vrobada ravninu
E, odreden jc pomocu druge projicirajuce ravnine
.:1(d,,12) potoiene tim bridum_ Pruvac P(Pf,P1) 'u
kojem se sijeku ravnine E i
il, presijeca taj brid u whu
j. Na isti bi se naCin mogJi
odrediti vrhovi presjeka 2,
3, -I i 5, di je za njihova
odredivanje upotrijebljena
perspektivlla J.fiJlost, koja
postOji lzmedll [locrta

?15

D'!----/\

8'

Slika 11.9

3. Zadatak. Kosu (5etverostranu prizmu, kojojje osnova

ABCD[A(30,30,O), B(60,15,0), C(40, 5, 0), D(20, 10,0)] u ravnini [[I l bOL~ni hrU
AE[A, E(S0,70,SO)}, presjeCi ravninom E(JO{),125,100) i odrediti mreiu te
prizme (sl.11.1 0).

21~6_ __

R j e sen j e: U ovom zadatku treba odrediti normalan presjek

cerverostrane kose prizme ravninom E(e"ez). Pod normalnim presjekorn prizrne
podnlzumijeva se presjek le pdzme ravninom koja je okomita na njene bacne
lwidcl'..'c.
Ovaj zadatak je rijeScn na aba nacina: direktnim postupkom i pomocli
stranocrta. Vrhove presjeka J, 2. 3 i 4 odredimo kao probodista ravnine E sa
bocnim bridovima prizme. Zbog toga polozimo tim brldovima druge
ijfOjicira.ilH~:e ravnine. Ravnina /1(d r,d2} koja je okomita na 1[2, a polozena je
hridol11 BF, sljece ravninu E u pravcu q(Q),Q2), koji presijeca taj brid u tacki 2.
DnJge tri projicirajuce ravnine, kaje poloiirno bridovima AE, CG i DH,
paraklne .<it! s mvninom 1.\. pa ~ijcku ravninu E u pravcima [1, r i s, koji su
paralelni s pravccm tj, Dakle i njihove projekcije pl,qt,r' i s' koje polaze iz
13cakCi

P;.Q;,R;

217

11.2 Presjeci prizme ravninom

11. Presjeci geomernjskih rijeia ravninama

a)

-.),.--

1,
y

D"

A"

C" / "Q;.:"B~S'

1J' R.z,.Q.i l x 2

Ex

,:_"'G' -'--''--l'=

i S~ mcc1usobno su paralelne.

Kako su likovi A'B'C'vti 1'2'3'4' perspektivno afini, a za njih je osa

lfinosti pravac ell dok su tloerti bocnih bridova zrake afinosti produzenja
:'ljihoyih pridruzenih straniea treba da se sijeku fla OS! afinosti. Zbog toga se
pridrnzenc stranice Ere i 2'3', ako je konstmkcija tac-no izvedemi, moraju sjeci
1!C1 pravcll (.c. kao i sve ostale pridIUzene stranice perspektivno afinih likova.
------Na is-toj-slicitn:ikazan je i drugi na6n rjeScnja toga zadatkrr;i'1o pomocu
~-tranocrta_ Tragovi ravnine E, koja je okomita na bocne bridove prizrne, moraju
bill okoJ1l1ti j na istoimene projekclje lih bridovu. Posto :se zadatak ljesava
pomocu stranocn3, upotrijebit cemo stranocrtnu ravninu 'lr3 koja je okomita na
\"(\\/ninu IT} i na ravninu E. Tako se ravnina E i sve sto se u njoj nalazi, dakle i
tra7;cnl prcsjck, projlc.p;:a---H-a lT3 u trag-e). Kako je ravnina ltJ ukomita: lla ravninu
E, Srral10crtnu DSll ,Xl moramo postaviti okorrrito na e,. a kako ie ravnina 1[,
paralc:Jna s bocnim bridovima prizme, Gsa IXj je paralelna s tim bridovima.
Don]3 OS nova ABeD projicira se u osu IX], a gornja osnova u pravae
EFGH kcji je pGralel3-l1 Sri QSom ,X]" Bo~ni bridovi prizrne pfojioir-aju- se na 7[,3 u
pravoj veIiCini jer su paralclni s 1[3. Stranocrt 1"'2"'3"'4'" presjeka nalazi se u
Trccern tragu e" Pomocu ordinala, okomitih na }X3, dobiven je tlocrt 1'2'3'4'. a
romocu orclinaln okomitih na /X2 dobiven je nacrt 1""2""3""4" presjeka 1-2-3-4
prizme sa ravninom E, Ako ravninu E preiozimo oko traga e] u nJ, dobit cemo
pnI\;U velicinu lo2r;-.1r;4n presjeka 1-2-3-4 (J'''' If!' 2"'2 0 , 3""'3 0 , 4r94() jednako je
uchlljenosli tacaka 1'2'3'4' od ose /X3),
Pomoc:u nonnalnog presjeka 1-2-3-4 konstruisat cerna i mrew date
prizme. Kako je ravnina E okomita na bacne bridove, to Sil i stranice presjeka
1-2-3-4 okomite na odgovarajuce bocne bridove prizme.

~I

(E'

A
D

Slika 1 L 10

Aka se strane prizmerazv\ju u ravninu, nonnaini presjek ce se prikazati

kao pravac koji je okomit na bocne bridove. Razvijena mreza (sI.11, lOa) date
kose prizme dobit ce se na sJijedeci n a c i n : ,
.
Na pravac n prenese se 1-2=1020' 2-3=203' 3-4=3((1(/ 1 4~1=401o.
Tackarna 1,2,3,4, 1 povuku se pravci okomiti na pravac nina njih ?re~esu n~
istu straml prave veliCine ol1i11 dijelova bocnih ?rido~a k~ji Ide 11a lsto~. St~atll
ravninc E. Te veliCine imamo u stranocrtu, pa ce se 1Z shke 11.10 premJetl na
m
2F 2 mF" 3C ~~,mC" I
sliku 11.IOa.DaklelA~1 '" A"" l1t~l "., E~",. ,2B~ 2 B" l'~
m
m
m
3G:;;;; 3 C , 4D:;;;; 4'" D'" i 411= 4'" H . Doda li se razvijenoj mreZi pIoha prizme
obje osnove,_ dobit cerna mreiu kose prizme s normalnim presjekom.

218

11.2 Presjeciprizme mVllinom

11. Presjeci geometrijskih lijela. ruvmnama

11.2.3. Presjek uspravne prizmc opstom ravninom

Zadatak. Uspravnu cetverostranu prizmu, kojoj je OSrlova
ABCD{A(35,10,0), B(55.5,0), C(70,20, 0), ])(45,35,0)] u ravllilli 1[1 i visiua v=.50,
presjeCi ravninom E(100,90,70) (sl.11.11).

R j e 5 e n j e: Zadatak je rijden na dva J1acina: direkmim postupkom i

pomocll stranocrta.
a. direktnim postupkom: Kako su bocni bridovi prizme okomiti na ravninu tr],
poklopit ce se tloert (2'3'4' presjeka 1-2-3-4 s tlocrtom prizme lfB'C'D'.
Nacrt toga presjeka odredujemo tako, da pomoc:u sutraznica ravnine E odredimo
nacrte vrhova presjeka. Na taj naein, a pomocu sutraznica fll i n prvog fraga,
D
odredeni Sil naclti 2# i 3 vrhova 2 i 3. Nacrt tog presjeka mozemo odrediti jos i
tako, da pomocu presjecnica ravnine E s ravninama polozeoim bocnim
stranicama odredimo nacrte stranica presjeka. Na taj 11acin, a pomocu ravnine
L\(df,d2), po!ozene bocnom stranom ADHE, odredenje nacrt ]'14" stranice 1-4.
~

E"

H"

F"

219

Pravac p( p', pit) je pr(fsjecnica ravnina E i ,1, a na nacrtu p" te presjecnice

nalazi se nacrt ]"4# stranice 1-4. U naCltu se vide sarno stranice 3-4 i 74 toga
presjeka, jer su na stranama koje se u nacrtu vide, dok se ostale stranice 3~2 i 1-2
ne vide.
b. pomocu stranocria: Posto je prizma presjecena opstom ravninom, to jc
potrebno ravninu E, pomocu stranocrtne ravnine nJ, transformisati u
projicirajucu ravninu. Zato treba slranocrtnu ravninu 7rJ postaviti okomito 113
ravninu E. Zbog toga je na slici 11.11 upotrijebljena takva stranocrtna ravnina
1i." koja je okomita oa ravoiou nj ina ravninu E. Kako je ravnina 1fJ okomiw nn.
ravninu E, stranocrtna osa JXJ mora biti okoinita na prv] trag el ravninc E. Na vee
poznati naCin konstmisan je stranocrt prizme, kao i treei trag e3 ravnine E. Posto
je ravnina E okomita na n3, to se stranocrt ]"'211131/14 presjeka 1-2-3-4 nalazi na
trecem tragu e3 ravoine E. Tlocrt J'Z'3 4'tog presjeka poklapa se sa tlocrtom
prizme, -jer su njezini- bocoi bridovi okomiti oa ravninu '/[j, a Duert r2 'jiY 4"
presjeka odredi se pomocu tlocrta i stranocrta tako da se uradi If" r;:: A''']"''' ,
B"2":;:::;B"'2
C 3"':::: C'''3/Hi D"4":::;; DJN 4,",.
1

)1

1H

lt

11.2.4. Presj"k kose prizme drugom

projicirajucom ravninom

G"

Zadatak. Kosu trostranu prizmu. kojo) je

B(30.45, 0), C(50,20,O)] u ravnini

ravninom E(80,=,55) (sI.11.12): ,

ff;

OSl1ova ABC[A(10,30,O),
i bocni brid AD[A, D(60AO,40)) presjei:i

,.~-~.~

R j e sen j e: Posto je ravnina E druga projicirajuca ravnina, nacrt

r2"'f presjeka 1-2-3 je l! njezinorn drugom tragu.e2_ 'Tloert presjeka OdTG,di se--
tako da se nadu tlocrti svih vrhova presjeka pa se medu soborn spoje. Kako je
vrh 1 na bocnom bridu AD, to se njegov tlocrt t nalazi oa presjecistu Ilocrm
KDI toga brida j ordinale povucene tackom
Na isii Dacin Se odrede tll)Crli
2' i 3 vrhova 2 i 3 toga presjeka.
U tlocrtu se vide stranice 1-2 i 1-3 toga presjeka, jer se nalaze n3.
plohama, koje se u tlocrtu vide, dok se stranica 2-3 ne vidi, jer se nalazi nJ plohi
koja se u tlocrtu ne vidi.
Kako je vec napomenuto da su presjek prizme ravninom i osnova prizml'
perspektivno afini likovi, za koje su bocni bridovi prizme zmke atl0osri, a osa
afinosti je presjecnica ravnine os nove i ravnine prcsjcka, III afinoSl muz...;
posluziti kao kontrola tacnosti konstrukcije llocrta presjeka.

r.

/
/

H":"
G'"

Silka ll.i 1

J 1.2 Presjeci prizme raVilinom

] 1. Pre.'Ijeci geometrijskih tijela ravninama

220

221

Zata se pridruzene stranice A'S' i 1'2', aka je konstlllkcija tacna

izvedena, moraju sjeCi na prayeu eJ, kao i sve druge pridruzene stranice
perspckti Y llo 3finih likova. U zadatku je kOnSllllisana jos i prava yelicina
presjeka lo2(So prelaganjem raynine E oko njezinog prvog traga el na ravninu reI

e,

e,

Ez

ot

A"

8"

\A m :p'" \E'"

C"! 0"

B"iE" A":IX

Ex

E' J'

A'

0': l'

5',

"
Ie,
3'

/I'

Slika 11.l2

11.2.5. Presjek uspravne prizme drugom

projicirajucom ravninom

2'

8' G'

.2

2'

5'

1. Zadatak. Z(ldallO je pravilna petostrana uspravno prizma sa

inm'(l!!1 AHCDE II ravnini nj lwjaj je jedna strana CDIC(10,40,O), D( 10,20,0)]
visina pri7.l11c v"",,40. Odrediti pre,\:jek prizme ravnino11l E(50, 00,35) i
kOl1struisati mreiu s pre,yje{nim !ikom (sl, 1 '- J3)

l'

aJ

C'
R j e sen j e: Vrhove presjeka petostrane prizme ravninom E odredit
cemo tako da nnoemo probodiste ravnine E s bocnim bridovlma prizme. Kako je
ravnina E druga prnjiciraj-uCa ravnina, naclii tih probodista moraju biti na
drugom tragu e2 te ravnine.

SlJka 1 Ll3

E'
D'

222

11.2 Presjeci prizme ral'nillom

11. Presjeci geometrijskih tl}ela rm'ninama

Aka ta probodista oznaCimo sa 1,2,3, 4 i 5, to tacka ]# treba da bude u

presjecistu drugog traga ez ravnine E i nacrta brida AF, a tacka 2'" je u
presjeciStu traga e2 i llaerta brida BG itd. Nacrt presjeka jc od tacke r do tacke
3'" := 4" , a tlocrt presjeka prizme poklapa se sa tlocrtom prizme, jer su svi bocni
bridovi prizme okomiti na ravninu Rj. Na slid 11.13 prikazan je i lijevi bokocrt
ono-~r dijela prizme ko]i je ispod ravnine presjeka. Odredena je i prava veliCina
presjeka 12345 prelaganjem ravnine E aka traga e1 u ravninu 7[2 na naCin
r 1 J'lx itd. Na slid 11.13a nacrtana je mreza donjeg dijela prizme koja se
sastoji od mreze bocnih ploha osnove i prave veliCine presjeka. Donji dio prizme
je prerezan po bridu Al i razvijen na ravninu slike. Za konstrukciju te mrde
dobiju se prave veliCine bridova osnove jz tlocrta (Ao So::.:::: A'B', BiJC D ::::: B'e l
itd.l, a prave velicine bocnih bridova nalaze se u nacrtu (Ao 1 = A'j',
BO 2 ::::: B 2" itd.). Ako takvoj mrezi dodamo pravu veliCinu presjeka, dobit
celTIo mreZu dijela prizrne izmedu ravnine 1C i ravnine E.

.____~e~3__________~Ez
5 111

"

3'" '

0:::

6'"

Rj

e sen j e: Postupak rjeSavanja ovog

zadutka kao na slici I f.13.

zadatb

;,,1

7'"

.1

smi

/
/

Alii BH:Ft(

ez
/

, 5'1

Ex

C":E" ID"

: l'
-of-

0'

4'
3'

F'JI
5'
5"

."

e,

E' 2'

6'
a)
7"

)"~---{'2'

)'

)'

A'

D'
R j e sen j e: Kako tlocrt presjeka prizme pvom projicirajucom
ravninom mora biti u prvom tragu te ravnine, to je tlocrt toga presjeka duzina od
tacke f 5 2' do tacke 4 na tragu e,. Dalji posrupak rjesavanja sliean je rjesenju
prethodna dva zadatka, s tim sto je prizma sjeccna prvom projicirajucom
ravninom.
Na slici 11.15 data je tabela sa jos dese[ zadataka za rjesavanje.

"

1"

1m

7'

Zadatak. Zadanu pravilnu petoslranu L/spravnu prizmu, ko)a))e OSJIova

ABCDE u ravnini 1C." presjeii ravninorn E i konstruisati mreiu S presjecnim
!ikom. Elementi prizme i presjecne ravnine datf su na slici 11.15.

I 2"

:ma]ogu!1 )~__:j~_~:::Ju

11.2.6. Presjek uspravne prizme prvom

projicirafucom ravninom

. r".:- --.-cl),

2. Zadatak. Zadana je pravilna sestos{rallQ uspravllfJ prizma sa

osnovom ABCDEF u ravnini 7r} kojojje srediste u tack(QO,}5..0fjedan yrh u
tacki A(J0,35,O) i visina prizme v=50. Odrediti pre:ojek prizme ra"vninom
(65, tXl, 65) i konstruisati mrezu s presjecnim lik(lm (~'-ll. 14)

223

E'

8'

F'

Co
Co

Slika 11.14
CO

D'

DO

113 Presjecipiramide ravllinom

ii. Presjeci geometrijskih tijela ravninama

225

11.3. Presjed piramide ravninom

13'"

11.3.1.0 presjeku piramide ravninom

."

+--"f------

is''

a. Presjek piramide kojoj je osnova npr. pelerokut ABCDE u ravuini 1t

(sU 1.16) ravninom E, koja je paralelna ravnjni n, je opet peterokut 1;~,3,4,5,
koji je sliean osnovi.
Vrhovi tog peterokuta su probodista ravnine E s bocnim bridovima piramide, a njegove strane Sll presjecnice ravnine E s tim bridoyima
Presjek svake piral11ide ravnino/11,
koja je parolelno s nfezinom oSl1ovom je
nmogokut, kojije slican toj osnovi.

:,1 "

o
,

,~

~~

OIMENZIJE (mm)

dO

50

60

20

<5

52 , 58

20

30

60

15

<5

.~

'0

70

70

58

72

20

"60

78

70

26

72

82

18

" ""

15

,
8

['i'o

Ex

56

-~

60

"60

"

J~,
--- -~'

rY r'

4';

i 0-

1J e,

..:.:;1

., ,

,,

5,4-

\
,

",\,---

40

"60
"

Sllka 11 16

'');.20

.. !
I

-- _:30

b. Presjek pi;amide kojoj je osnov<1 npr. peterokut ABCDE u ravnini n

(sL11.17) ravninom E, koja prolazi vrhom piramide. je trougao 1,2, V, kojem
dvije strane I Vi 2- V idu vrhom piramide. a njcgova treca strana J~2 je poprecna

na te dvije.
Presjek_ 5vakt;- piramide ravninom,
koja praiazi 111ezillhn vrho/11, .ie rrougaa,
K.ome dvije :,{ralle pralaze. .. rhOlll, <i 11jegava tl"eca strano .Ie popreclIa na te dvije
straue.

50

QJ
10

Slika 11.15

Sllka 11.17
c. Presjek piramide kojoj je OSl1ova npr. cetvcrokut ABeD u ravnini Jr,
ravninom E, koja nije paralelna sa OSllovom piramide, niti prolazi njezinim
vrhom (s1.11.18) .Ie cetverokut I, 2, 3, 4, koji nije sliean osnovi. Osnova i
cetverokut presjeka imaju karakte.risticna svojstva:

226

11. Presjeci geometrijskih tljeJa ravninama

Na svakom bocnorn bridu piramide nalazl se jedan vrh osnove i jedan

vrh presjeka te piramide (A i I, B i 2, C i 3, D i 4), za kojc se kaze da 511
pridruieni vrhovi likova ABeD i 1,2,3,4.
Kako bocni bridovi piramide idu njezinim vrhom V, to se pridruieni vrhovi
osnove i presjeka nalaze na pravcima, koji idu istom tackom V
..
Na svakoj boenaj plohi piramide nalazi se jedna stnma osnove I Jcdna
strana presjeka te piramide (AB i 1-2, Be i 2-3, CD i 3-4, DA i ~-1), kaje
nazivamo pridruzenim stranicama likova ABeD i J -2-3-4. Kako ravnma svake
plohe piramide sijece presjecnicu e ravnina J[ i E u nekoj t3cki, kojom mora
prolaziti jedna strana os nove i jedna strana presjeka, koje su na raj ravnini
(tackom I idu AB j ]2, tackom II idu Be i 2-3, tackom IIi idu CD i 3-4, a
tackom IV idu DA i 4-1), to se produienja pridruzenih strana til! likova sijeku u
tackama, kaje S1l na tragu e.
Ova dva svojstva su karakteristicna za perspektivnu kolinearnost. Bocni bridovi piramide,
na kojima leze po dva pridruzena
vrha, zovu se zrake kolilleac!je,
tacka kojom idu nake kolineacije
zove se srediste kolineacije, to je
vrh V piramide. a presjecnica e
ravnlna n i E je Gsa kolineacije.
Osnova svake piramide i
pre:,jek te piramide ravninom, koJa nije paraleina s njeZlllom OSIlOvom, niti prolazi njezinim vrhom,
perspeJctivna su kolinearni likovi, za kOje su bo{ni bridovi piramide zrake
kolineacije, vrh piramide je sredisie kolineaclj'e, a osa kolineacije je presjecnica
ravnine asnove i ravnine presj~~a.

11.3 Presjeci piramide ravnirwm

Vrh presjeka 1, u kojem bocni brid AV te'iHt~'~ide prohada ravninl.1 E,

odreden je pomocu dmge projicirajuce ravnine iJ.(thdiJ- polozene tim bridOl~l.
Pravac p(P j, P 2), u kojem se sijeku ravnine E i 6., presijt;;ca ~aj brid u vrhu j.
Na isti nacin mogli bi se odrediti vrhovi presj:eka 2, 3 i 4, ali je 72
njihova odredivanje upotrijebljena perspektivna koli~e_~~ija,_ koja postoji iZ~lCU:U
tlocrta osnove--A'S'C'D' i tlocrta 1'2'3'4' toga pre.sje~~.__ Produ'zenjQ stnmiC8
kolineamih Hkova, tj. A'B'i 1'2', S'C'i 2'3' itd., moraJu, se sjeci Da tragu eJ.
8
Nacrd J"2"'3# 4 vrhova 1-2-3-4 odredeni su pomocu ordi~ilJq poloztnih tacknmi.l
J'2'3'4'-:--Stranice 2-3 i 3-4 tog presjeka ne vide se u tlocrhi,-,a stranice 1-2.iI..4
su vidljive, jer su bocne plohe vidljive. U nacrtu, 5tranice' f2 i 2-3 su v-rdJjive, a
stranice J -4 i 3-4 su nevidlji ve.

v'

11.3.2. Presjek kose piramide opstom ravninom

Zadatak. Kastl cetverostranu piramidu koja) je osnova
ABCD[A(-10,10,0), B(O,30,0), C(25,25,0), D(l5,5,O)} "ravnin; IT;; I'rh
V(50, 50, 45), presjeCi ravninom (70,60,50) (sl.J 1.19).

Slika 11.l9
R j e sen j e: Kako sma dosad vidjeli, presjek nekog geometrijskog
tijela opstom ravninom moze se odrediti direktnim posl11pkom i pornocu
stranocrta. Zbog togaje ovaj zadatak rijesen na oba nacina.

1!. Presjeci geomelrijskih tUcla ravninama

11,3 Presjeci piramide ravilillom

229

Kada zadatak treba rijesiti pamaeu stranocrta, anda se upatrijebi takva

stranocrtna ravnina nj, koja je okomita na ruvninu 111 i na ravninu presjeka E.
Kako je ravuina ;1:3 okomita n<1 ruvninu E, 5tranocrtna osa IXj mora biti okomita
na prvi trag el te ravnine. Nacrta se zatim stranocrt piramide i treci trag ej
m
ravnine E na vee poznati naCin, Na tragu e3 nalazi se stranocrt J'"2//13 4 if1
presjeka ],2-3-4 i to od tacke )11/ do tacke 3 1z stranocrta presjeka odredi se
njegov tJocrt j' 2 3'4/ pomoeu ordinala povucenih vrhovima stranocrta
i1f
/"2'1'._5 4 okomito na osu ,X.h a iz tlocrta presjeka odredi se nacrt i"2"3 ft 4
pomocu ordinal a povucenih vrhovima tlocrta okomi1.o na osu x,
M

Jr

11.3.3. Presjek uspravne piramide opstom ravninom

Zadaiak. [ispravllll petostrallu piramidu, kojoj je osnova
ABCDE[A( "20.20,0), B(-JO.40,O), C(20,40,O), D(30,20,O), E( }O, 5, 0)] u ravllini
n! sa sredisrem If tacki S(5,25,0) i visina piramide v
45, presjed ravninom
!i(70, 70,40) (sU UOr

R j e sen j e: U ovom je zadatku presjek petostrane uspravne piramide

()dreocn 118 qh3 nacin8, tj. direktnim postupkom i pomo{:u stranocrta.
Vrh presjeka 1, u kojcm bocni brid A V te piramide probada ravninu E,
ndredell jc pomocu dmgc projicirajuce ravnine j( dj,d2 ) polozene tim bridom.
Pr.::c,:1(:: p(I~,P2).J--;j kojc!J1 s_t;:. sijeku ravoine E i J, presijeca-taj brid u vrhu 1, Xa
isri n<lcin l11og1i bi se odrediti vrhovi presjeka 2, ), 4- i 5, ali je za njihovo
udredivanjc llpolrijebljena perspektivna Kolineacija, Koja postoji izmedu doerta
os nove it'B' C'D'' i tlocrta ]'2'3'4'5' toga presjeka. Produzenja stranica
kol1ncarnih likova, tj: A'E' i 1't, B/C'i 2'3', C'D' i 3'4' itd., moraju se sjeei
(1;) lragll Cj, Tako smo dobill-tiocr'te 2'3'4'5'vrho~va 2,3,4 i 5. Nacrte 2"3"4"5"
lih '.ThoY(l odrcdimo pomocl1 ordinala polozenih tackama 2'3'4'5' okomito na
osn x. Vidlji-yost pir3mide i njezinog presjeka odreoena je na vee poznati nacin.
\/ec smo vidjeli kada se zadatak rjesava pomocu stranocrta, stranocrtllu
ravninu J[,. 1rcba postaviti okomito na ravninu IT, i na ravninu E. Kakoje ravnina
:I~, okornita na ravninu E, stranocrtna osa j.l:3 mora biti okQmita na prvi trag
te
ravninc. Nacrtan je srranocrt piramide bo i trec] trag e3 ravnine E. Stranoert
!"'2'-~f'4"yrr presjeka 1-2-3-4-5 naJazi 5e 11a trecem rr-agu e} ravnine E. 1z
::tnnocrt8 pre;-;jek3 odredi se njegov tlocrt 1'2'3'4'5' pomocll ordinaia povucenih
M
vri1(Wim8 stranocr(a 111f2 3'"4'"'5''' okomito nn osu {t'", a iz tlocrta presjeka odredi
:of'
rZ'" 3"-/-"5" pornocu ordinala povucenih Hhovima tlocrta okomito na

e,

_0'"

:.EU .!_-_

Slika 11.20

11.3.4. Presjek kose piramide drugom

projicirajucom ravninom

I
I
I

1
1

Zadatak. KOSl1 cetvcrostraJ1U piramidu kojojje osnova

ABCD[A(50"25.0), B(30,1O,0), C(20,20,0), 0(40,35.0)] II ravnini IT, i vrh
V(O, 25,40). presjeci raminom (5, =,-5) i odrediti mreiu pit'amide 5 presjecnim
poligol1om (:;1. ! J.21 ).

.1

11.3 Pres.jeci piramidl:: mvtlinOIll

11. Presjed geometrijskih fijele< mvo/namu

230

R j e sen j e; Kako je ravnina presjeka dnrga projicirajuca ravnina,

V"

Ilacrt r2~3#4" presjeka 1-2-3-4 je u njezinom drugom tragu ez' i to od tacke

]" do tacke 3", a tlocrt t2'3'4' toga presjeka dobija se pomocll ordinala, koje se
povuku od vrhova njegovog naerta.
Tloert A'B'C'D' osnove te piramide i rlDert ty 3'4' njezinog presjeka
1-2-3-4 Sll perspektivno kolinearni likov!, kojin"!i.\---Je tacka V'srediSte kolineacije, a trag el osa kolineacije. Zbog toga se produzenja pridmzenih stranica
tih Iikova, tj. A'B' i f2', B'C' i 2'3', C'D' i 3'4', te DIA' i 4']' sijeku u
tackama koje moraju biti na tragu
Za konsrrukciju mrcie te pimmide (sUl.2 J a) potrebne Sll nam prave
velieine njezinih bocnih bridova. Prava velicina brida AV jednaka je njegovom
nacrtu A"" V" , jer je taj brid paraleJan s ravninom 1[2, a prave veliCine ostalih
bocnih bridova odrede se (s1.11.21) okretafljem tih bridova oko vertikalne me
VT, dok ne postanu paralelne s ravninom 1r:2. Duzina B;V" je prava velicina brida

e,_

BV, duzina C;V''' je prava velicina brida CV, a duzina D;V" je prava vel'icina
brida DV Mreia plahe te piramide konslruise se na slijedeci naCin: nacrta
se trougao AOBoVo(AoBo=A;B',BI!Vo::o:B(~V"")VoAo=V~41!), a donjegatro~tlgao A O DOV o( A.o DO ::::: k D', VO DO :::: VHf); ), zatim se doda trougao DOCoV o

=- ( DO CO ::::: D'C", VO CO ::::: V"'C;)

pa se mreza zavrsi trouglol1l CO BO VD :::: ( CO BO

= C'8', VO n = V"'B; ). A1:.o mreii bocnih ploha kose cetverostrane piramide

dodamo paralelogram ABeD koji je jednak njeziTIoj osnovi, dobit cemo mreill
sHave piramide. Na toj mrezl nacrtaju se .stmnicc -pJ;"esjcka mk0 Ja se 0drede
- prave velicine duzina Vi, V2, V3, V4 pa se one prenesu od tacke
na
0dgovarajucc bocne bridove A{)V", Bn\/" c---0V(" D()V~l. Prava velicma duzine-Vl
jednuka je njezinom nacrtu V
jer je brid A V, na kojem je ta duzina, para!elan
s ravninom Tel, a prave veHeine ostalih dutinn nadu se nn slijedeCi naCin: npr.
~-;'ckom ]" povuce se paralela s 050m 'x, pa se njom presljece duzina A~VD u

va

(',

tacki J;. Tn paraiela je naerr luka one kruinice koju opisuje tacka J brida A V za

11.3.5. Presjck llspravne piramide drugom

projicirajucom ravninom

vrijerne rotacije oko vertikalne ose VT. Duzina V 1; je prema rome prava
U
H
velicina duzine Vi. Na isti se naCin nadu duZine V 2;) V 3; odnosno Y"'41; ,
koje su prave ve!iCine duzina V2, V3 odnosno V4. Nanesemo Ii na mreZu ploha
te piramide V O 1{j ::::: V'"1;, Va 2 =- V n2;, VO 3 ::::: V"3; i Vi! 4 :::: Vo 4; , pa se tacV

ke J , 2.3 ,4 i J spoje, dobiju se stranice presjcka na mrdi ploha te piramide. Tako je dobivena mreza cetverostrane kose piramide s presjecnim
poligonom.

Zadatak. Zadanu pravilnu sestosrranu

{l.1;praVllll

piral1lidu,

OSllova ABCDEF u ravnini nl> presjeCi ravninom E i konslntisafi mre-:fu s

presjec:nim likom. Elementi piramide i presjeclIe J'(1l'niJle zadLllli ,YU ilL!

slici J J.22.

II. Prqjeci geometrijskih tijela raminama

R j e sen j e: Kako je ravnina E druga projicirajuca ravnina, ana sijece

t\l piramirlu u seslerokutu 1-2-34~5-6, kome je nacrt u drugom lragu te ravnine i
\.I., ud tacke j" 2: 6'Y do tacke 3/t;:=- 4". Tloert toga presjeka odredi se tako sto se
]"!(Klu tlncrti syih vrhova presjeka, pa se redom mean soborn spoje. Aka je tacka
l" =:0: 6 tf nacrt-tacke I;:=- 6, u kojoj ravnina E sijece bocne bridove CV i DV, onda
jc t!ocrt 1'i 6' tih tacaka u presjecistu tlocrta C'V'_LD'v' tih bridova i ordinale
povw:-:ene tackom t =:0: 6" . Na isti nacin nadu se-tiocrti ostalih vrhova presjeka.
lJ sve tri projekcije istaknut je debljirn linijama onaj dio piramide koji .Ie izmedu
ravnina JT i E.
Perspektivna kolineacija, koja postaji u prostoru lzmedu osnove
pirrtmide i nekog njezinog presjeka ravninom, postoji izmedu tloerta osnove i
tioCrla svakog njezinog presjeka, Jer se normalnim projiciranjem dva
perspektivno kolillcarna lika ne gube njihova karakteristicna perspektivno
kolinGlrna svojstva. Zbog toga Sl1 tloert asnove A'B'C'D'E'F'i tlocrt presjeka
r2'3'4?5'6/per~pektivno kolinearni likovi, za koje je tlocrt vrha V'srediste
knlineacije. a prvi tr<lg t! ravnine E Gsa kolineacije. Kad tacna izvedene
kons(T-ukcije tlocrta presjeka, moraju se, prema lome, produzenja pridmzenih
strana tih likova sjeci u tackama, ko.je su na tTagu el. Taka se pravci A'S'i 2'3',
Fi'e' i ]'2', kao_ i astaE perspektivno kolineami likovi, sijeku na prvom tragu
1;';. Pro.va veiicina togo presjeka piramide odredena je na slici 11.22 prelaganjem
r,--n-niIlt F oko traga ec nn rayninu 7[;:; tako sto se u nacrtu !" pos.tavl okomica na
co, i nanese (".Ie ::;.; Lri' Na isti naCin se nadu tacke 2, f', .j.n, SCI j ft vrhova 2, 3,
,( .5 i 6 pa sc tako dobijc pamlelogram {' 21' 3 41) 5 i 61) koji je prava vebeina
pmale1of.-rrama f. 2, 3,4,5 i 6. Naslici 1 L22a-H.acrtana .Ie: mreZa piramide sprc;;jecnim poligonom. Ta mreza se sastoji ad sest jednakih istokracnih
rWlJg!ova, Kojima Sll OSl1ove jednake bndu osnove plramlde, a kraci jednaki
njezinom bocnolTl bridu. Prava velicina jednog bocnog brida, npr. AV, odredcna
je na toj slici pornoclI pravouglog trougla AOSoVOu'kojemu je AOS o ~A'S',
SoV 0 "'" S"Vff , a hipotenuza AOV o toga trougla je prava veiicina brida A V. Prava
veJicina 5vakog brida osnove piramide nalazi se u tlocrtu njezine osnove
i-loBo = A'B', E./Co ::::: S'C' itd.
Na mrezi bocnih ploha nacrtaju se stranice presjeka tako da se odrede
pra-ve veli(:ine duzina VI, 1l2, .. i V6, pa se prenesu od tacke V na odgovarajuce
bocnc bridove /\ V, BYi FV. Prave velicine tih duzina nadu se na slijedeci
povucc pamieJa sa osom x i njome presijece duiina
nacin: ako se tackom
u tackj 11}, onda je duzina \To t) prava veliCina duzine VJ, jer je tacka 1 u
i,rostonl na hipotenuzi A V pravouglog trougla ASV, a udaljena je od njegove
katete AS taliko, ko!iko je tacka I udaljena od ravnine Tr" tj. koliko je tacka
! Jcbljell;J od ose x.

11.3 Presjeci piramide ravninom

,~ Dt!-1ENZIJE

~~

; I h1

0,

(mm J
0

~- ~JJ8-+_tO
]5 IJ,Z I t2
2

d"

"
"

37

-~

35

35

" -~-t
" II 50
7~

,
9
'0

37 _
34 J

:.0
36

72
71.

70

1 ~o ,_~
:'0

50

l~~-oI 1.5

35

76-1. :.r+-J;-S~

t~,~~5
I 70 ~2' 75

60

0,

oj

F,

",'

I"~

233

80

c,

Ao

Slika l1.22

Ao

B,

--- ---- - -

~2,,3,-4,-_ _ _ _ _ _-,-J-,-J,-.,-P,-,,::::,,'s/eci

----'--- ------------

71.3 Presjeci piramide mvninom ________-'--13'5

geumdrijskih tijcla ramillama

Aka se, prema tome, tackama ]" =: 6

P
,

2#;;0; 5/1 if"'" 4# poyuku paralelc

s osom xis njima presijece duzina AOV u tackama l = 6", 2 0= 5 i 3 =- 4 ,

onda je VO 1 :::; V 1, VO 2 ::::: V 2,. i VO 6 ::::; V6. Kada se na mrdi oznace tac-

ke 6o .io ,2(p,.,5o i 6o ,rakodaje Volo :;;:VOjO,Vo2i.l::::.:V<J2v, ... , V 6a ::::;V'i 6,

j

a zatim redom spoje, dobiju se stranice presjeka na mrezi bocnih ploha. Aka
takvoj mrefi dodamo osnovu i presjecni lik piramide, dobit cerna mreiu
piramide s presjecnim likom.
Na slici je data tabela sajos deset zadmaka za rjesavanje.

~a--_Je2

-] r

11.3.6. Presjek uspravue piramidc prvom

projicirajucom ravninom
Zadatak. Zadanu pravilnu seSlostranu l!.SPNH'llU piramidu, cija je
OSIlOI'G ABCDEF u ravJJini TrJ, pre::.je("i ravninom E i konstruis(lli mreiu.
Elementi piramide i presje6ne ravnine zudani SII no slid j J.23.
R i e sen j e: Kako tloert presjeka piramide prvol11 projicirajucom
ravninom mora biti u prvom tragu te ravnine. to je tlocrt toga prcsjeka duzina
r 4' na tragu e,. Tacke i 4' su Hoeni taeaka J i 4 u kojima ravllina E sijece
bridove 05nove piramide A8 i CD. a tacke 2 i 3' 'ill tlocrti mcaka 2 i 3 u kojima
ta ravnina sijece bocne bridove BV i CV Pomo(;u tlocrta tin -tacaKa~Sdrederil srr
Iljiliu'vj nacrti r,~", 3" i -:/." presjekill-::'~3-4.
Dalji post'upak rjdavanja 51iean je rjdenju zadatka kao na sUe! 11.22, S
tim sto je ova piramida sjecena pI'lOm projicirajucom ravninom.
Na slic} n,23 dataje tabela sa-jos,deset zadataka za rje.saNanje.-

I
[fili

om \

B"';E"".

Alii Flii 0

.... ~ DfHENZlJE (mm)

~~
~,.
r
han
31.

86

d'

1.2

55

2l;

76

39

~J

55

31

90

1.0. ~2

52

--s5"

100

35

96

"

80

5
6
7

;; 5

~8

53

"'2

39

50

'0

55

'0

'2

6,

'0
50

?5

36
28

"
78

25

37

82

"
<L

'0

-"

"

"

. ___ ~'i

l
Y

Yo

i/

2,

I,

oj

Slika 11.23

236

1 J.4 Presjeci stoim rm,'Ilinom

1 J. Presjeci geometrijskih tijela ravnirtal1lo

11.3.7. Prcsjck uspravne ph'amide trecom

proj'icirajucom ravninom

Tloert A'B'C'D' osnove piramide i tloen 1'2'3'4' presjeka te piramide- 511:

perspektivno kolinearni likovi kojima je tacka V' srediste, a trag
osa;"
kolineaeije. Zato sc pridruzujuce stralllce irB' i 1'2', 8'C' i 2'3', CD' i 3'4'--,
fe LiA' i 4'1' mo!"a.lu sjeci na tragu e/.

e,

Zadatalc Uspravnu cetverostranu piramidu kojo} je osnova

ABeDlA( .50.5.0), B( 40,35.0). C( 10,30,0). D( 20.1 0,0)] !l ravl1ini ",.
<;reditc 0.5110VC II II tackiS(-30.2(),O) i visina piramide v = 40, presjeCi
."mllinom (,."".45,25) i naCi pravu veliCinu presjeka (8L11.24).
R j e sen j e: Kako bokocrt presjeka te ravninc. trecom 'p:ojicirajucorr~
r;:l'vninorn mora biti 1.1 trecem tragu te ravnine, naertan Je na ShC1 11.24 deslll
bokocrt te piramide i tree! trag e3 ravnine E. U presjeku toga bokocrta i traga e.:
naJazi se bokocrt ]""2"'3"'4'" trazenog presjeka J -2-3-4. Pomocu bokocrta 1
odinab okomitih nu OSH Z konstruisan je nacrt ]'12"3"4" toga presjeka, ~ :~?~ iz
nacrt8, 8 pomocu ordinala okomitih na 08U x, dobiven je njegov tloert J 2 j 4 .

Na slici jc odredena .los i prava velicina j023 G 4 nadenog presjeka

prelaganjem ravnine E oko njezinog treceg traga e3 u ravninu-7[3 na slijedeci'
nae-in: Ravllinu E zajedno s prcsjekom prelozirna ako treceg fraga eJ u ravninu'
O
1[3 T acku J
vrha 1, preiozenu aka traga e3 na H}, naderno tako sto u njezin
m
bokocrt 1 postavimo okomicu na CJ i prenesemo Jm _]0 -:= ]" -1 Z , jer je duzina
j - 1''' u prostolll jednaka duzini r -1 z.. Na isti naCin nadu se prelozene tacke
2 , 3 ,4 U vrhova 2,3.4 pa dobijemo cetverokllt 1(), 2() ,3 ,4() koji je prava
\"clicina cetverokuta j, 2, 3, 4.

p.4. Presjeci stosca ravninom

:tc'. . .~-'
/1
'..,
.'.

Sll

"

//
,/

./:'

"

Ell

\;/c,_ _ /
.: JO

Pod presjekom neke plohe ravninom podrazumijeva se skup tacaka koje

zajectYlicl<e toj plohi i ravnini.-

11.4.1. 0 presjeku stosea ravIlinom

KDd- crtanJ3 tehnlckih predmeta I, uopste, pn Izradj -tehnickih crteia
primjenju.lu 8e razne vrste krivuJja. Posebuo se isticu one koje se dobijll kada se
rotacioni stazae sijece ravninom. Kada rotaeioni stozac sijecemo ravninom, koja
ne pro]azi njegovim vrhom, dobivamo prcsjecnll krivulju: kruinicll, elipsu,
parabolu.-Lhiperbolu. Te krivlllje zovu se ,~jekolil1e s(oJca.
..
Ra"\:nina E koja ne prolazi vrhom rotaeionog stosca sijece taj stozac u:
Q. ATuinici, ako sijec.e sve njcgove izvodnice, a paralelna je s njegovom
osnovom (sI.11.25):

b. {'{ipsi, ako sijece sve njegove izvodnice, a nUe paraleina s njegovom

osnovom (51.11.26);
c. paraboli, ako je paralclna s je.dnom njegovom izvodnicom (s1.11.27);
y

d. hiperboli. ako je paralelna s dvije njegove izvodnice (s1.1L28).

Slika 11.24

238

J1. Presjeci geometrijskih tijela ravninama

239

-----~

11.4.2. Presjek kosog kruinog stosca opstom ravninom

1. Zadatak. Kosi kruzl'li stozac, cijaje aSCI SV[S(55,55,O), \l( 15,0, 75)J,
osnova u ravnini TTl i poluprecnik amove r = 28, presjeh ravninom
(40,75,-30) i odrediti projekcije presjeka. U proizvoljnoj taad kOlls!n.tisati
tangentu..7Ulpresjecnu krivulju (sl.11.29),

----T----"
-- - -i---

Slika 11.26

Slika l! .25

R j e sen j e; U ovom cerno zadatku projekcije presjeka 0dl-edili

pomoeu stranocrta. Stranocrtna ravnina n3 mora hiti okomita na f2tvninu 1[1 i na
ravninu , pa je stranocrtna Gsa IX3 okomita na prvi [rag e f te ravnine. Odredi triO
stranocrt toga stosca A'"B''''V''' j stranocrtni trag e} Tavnine E. U stranocrtu se
presjecna krivulja em projicira na treci trag e} ravnine E. Iz stranocrta se vidi da
je presjecna krivu!ja elipsa, 5 obzirom nll to da prcsjecna ra\'nina sijcce SVt
izvodnice tog stosca, a nije parale!na S tljegovom 0$110V0{11. POrllOCLt sLranocr(a
(" , 2Hr racaka 1 i 2, te t{oena i nacrta izvodniea A Vi BV odredimo tlocrte t2'.
zatim nacrtc 1"2 tih tacaka. Duzina 1-2 je precnik presjecne krivu!je. Da je
duzina J -2 jedan precnik eiipse, dokazat cemo na slijedeCi nacin: kako je pf"vi
trag tangencijatne nivnine u tacki A pravae A'A''', koji je r~tnidtm s prvirrrtragom e, ravnine E, to je presjecnica tih ravnina, koja je rangenta elipse e u
tack! " sLltraznica prvog {raga ravnine E. Tangema dipsc e u La6ki ::: je L'Ik.<J\t~
sut..raznica prvog traga te ravnine. Kaleo SLl tangente e!ipse e II tacbm:l 1 i 2
sutraznice prvog traga, one su meau sobom paratelne, pa je dU:litla J ~ 2 precnik, U
simetralni.i" tacka Ie duzine je srediste U elipse e. ;\a sumtZDlC) II! prvog {rag-'d,_,
koia prolazi sredistem 0, bit ce ~ecnik 3-4 presjecne elipse e, koji je spregmni
precnik precniku 1-2, saddi tacku 0 i okomiL je na mvninu Te;. Zbog [Og~i .ie
stranocli precnika 3-4 tacka 3Pi'~ flY, koja se pok!apa sa tackam O'/f _ Tlocrr
3/4' i naert - 3"4" precnika 3-4.. odredeni su pomQGu ordillala i pr0jekcijCl_
izvodnica CV i DV, kaje pro[aze njegovim krajnjim raCkal1l3. Duzin~ ty i 3'4'
su spregnuti precniei tloerta e a duzine j"-Y i 3"':;" su sprcgtlllti precntci naena
e" elipse e.
Posta su ravnine n, i E perspektivno kolineamo pridruzene u prl)S[Onl,
osa r.e kolineacije je pry! [rag eJ ravnine E, a sredisl.e kolineacije je vrh V stosca.
1'3 se perspektivna kolineacija u tlocrtu projicira u tal'llinsku perspek6vnu
kOlineaciju sa sredistem V'i os om ej. Kruinica osnove k i presjecna krtvuiJZl e
perspektivno su kolinearno pridruienc, pa su pridruzeni i njihovi tlocrti Je' j / .
Sredis'ta S i 0 pridruzenih krivu!ja nisu rnedllsobno pridruzene tackc.
h

Slika 11.28

Slika 11.27

Kad ravnina E prolazi vrhom rotaclonog stosca, ona moze imati sa

stoi3cem zajednicki:

a. taj vrh, ako je plikloni ugao a ravnlne E prema r3.vnini osnove manji
od priklonog ugla f3 izvodnica stosca,
b. jednu izvodnicu, ako je
izvodnici,

c. dvije izvodnice. aka je ex > [3.

/3,

tada ravnina dodiruje stozac u toj

240

11.4 Presjeci sto,{ca ravllinom

_ _ _ _-'I"I".c.Pc.c:resjeci geometrijskih tijela ravninam=a_ _ _ _ _ _ _ __

I'

Tacki 5 pridruzena jc tacka K, jer pripada osi SV. Tloerti 5' i 6'
kontumih tacaka 5 i 6 konstruisani su pomocu opisane perspektivne kolineac-ije:
tatKa 6' POlllOCU para pridruzenih tacaka S' K', a tacka 5' pomocll para H' 2' .
Nonte p" i R'" kontumih tacaka P i R, koje se nalaze na konturnim
izvodnicama G Vi HV, odredimo pomocu stranocrta piIY i R'" tih tacaka, koje su
dobivene kao presjek st.ranocrtnog trnga e] i stnmocrta GMVM i }fMV m tih
izvodi1ica. Nacrte konturnih tacaka P i R mozemo odrediti jos pomocu pravca p,
presjecnice ravnine E i ravnine ,1, koja sadrzi kontume izvodnice nacrta.
Tangentu u nekoj proizvoljno odabranoj tacki elipse e, npr. u tacki T.,
konstruisemo kao pravac t, koji je pridruien tangenti t, osnove kl1Jznice k u tacki
1'1. Tacka TI elipse e'je perspektivno kolineama stika tacke
krufuice k', a

T;

tangenta t' ehpse e' u tac,ki T' je slika tangente

t" tangente (jc spojnica tacke

k'

d,
H'
A'

t:

);"1

241

f;

kruznice k' u tacki T;. Nacrt

T" i nacrta prvog probodista tangente t.

2. Zadatak. Kosi kruini siozac, cljaje osa SV[S(95,40,O), V(55,20,60)j.

osnova u ravnini 1[, i poiuprecnik oSl1ove r = 30, presjeci ravninom
E(J 5,-20, - j 0) i konstruisati rnrezu dijela omotaca stosca ad ravnine 1[; do
presjecne ravnilJe. U proizvoljnoj lm:'ki presjeClle krivulje povutt tallg!11tu
(.11./1.301.

j".

,I,
I','

R j e sen j e: Projekcije presjeka kosog kruznog stosca mozemo

odredii:l P01110CU stranocrta i direktnim postupkoJn, kako je rijei3en ova] zad~~
Presjek U ovom zadatku je DQ_ clins] .ier ravnina E sijece sve izvodnice toga
stoSca, a nije paralelna s njegoyom osnOVOln. Ako se odrede probodista ravnine
sa izvodnicama A V i B\l, koje polaze sa precnika osnove okomitog na trag et.
dobit cemo tacke presjeka 1 i...2 tih izvodnic3. Duz.ina 1~2 je precnik presjecne
krivu1je, pa je tlocrt 1'2' precnik tlocrta e', a nacrt 1"'2'" precnik nacrta ~"
elipse e.
Da bismo oJredili drugu osu 3-4 presjeclle elipse e i njene projekcije,
polozimo simetralnol11 tackol11 O( 0'. 0"') duzine 1-2 horizonta1nu ravninu L,
S2 ide tackom all paralelno sa os om x. Ravrnna L sijece rotacloni
stozae u usporedniku k( k',k') cije je srediste u tach O( 0',0'), a ravninu E u

kojoj drugi trag

Slika 11.29

sutraznici m( m',m") prvog traga. Usporednik k i sutraznica m sijeku se u

krnjnjim tflckama J i 4 druge ase elipse e. Tloert 3'4' ose 3-4 je precnik tIocrta
e'. a nacrt 3""4"'je prec.nik nacrta e" ehpse e. Duzine 1-2 i 3-4 su ose presjecne
e!ipse (" :1 pfojckcije tih osa dajll parc)"\:e spregnlltih precnika projekcija te elipse.

240

2:n

11.4 Presjeci srosca ravnil10m

11. Pre:,jeci geomelrijskih tijela ravniiluma

------------~.~~~~~~-~---------

Nacrt til tangente t je spojnica tacke 6" i nacrla prvog probodist::t

tangente t, Tu tangentu mozemo konslruisati i kao presjecnicu r ravnine E i
tangeneijalne ravnine L1 stosea 1I tacki 6, kojaj je pravac Li, prvi trag, lclckulJ.\

v"

7~ :=

r; u kojoj se sijeku tragovi e, i d

t( (,t") eJipse e( e',e

x
B"!C'J i K"

j,

i tackom 6{ 6',6" j lJdrcdcna je rangenta

ll
).

Mrdu omotaca sa presjecnom krivuJjom konstruisemo lab) S[U l)::,llUVU

Slosca podijelimo nll sto veci broj jednakih dijclova, U ovorn zadatku osnova je
podijeljena na osam dijelova, Nacrtani SU doen! i nacrli izvodnica koje idu lZ
podionih tacaka. Za konstrukciju mreie potrcbne S'LI nam prave vehcine
izvodnica, Izvodnice prave velicine C;V''', D;VH, E.;'\/",
J,;I/h dobijemo
okJetanjem izvodnica ako vertikalne ose, koja zamislimo kao vrh slosca, dok nc
budu paralelne s ravninom n2. Zatim naacmo udaljcnosti od vrha V, Tacke
presjeenc krivulje, kaje su na tim izvodnicama. Te udaljcnosli jeJnake SH
h
duzinama V h5/), V"6{), V h7 ,.
V ]2/).
Konstrukcija mrde omotaca stosca, koji je prerezun du:z.tllom izvodnl<..:e
CV i razvijen na ravninu, izvodi se na slijedeci nucln: nacrta se duzin3 prave
velicine C;V'" "'" CoVa najkracc izvodnice GV (sLll.30a). Da bismo dob:di
IJ

razvij'ene izvodnice -F\f i HV, koje su iste duzine, opiscmo luk-t'<'\' aka V
precnika Fo'V" = H;Vh, Na tom luku su tacke plJ i HO, udaljcnc 0d wekt': G';
CaN

za duzinu juka ----:::: MN, Na isti naCin se konstruisu ostale izvocini":':G 1

2
Jubiv~ne su rack~_ E:~~.D{\, ;').-1 C.!, Krivulja spujc.na taCk~~md....
,D iJ , En
FO. Go), H U./iJ ,jD i CiJ je ra"Zvijena krivulja k;. Ako odredimo pravu ve!icinu

spregnutih precnika i pornocu l1jih konstruisemo elipsu, dobit cemo pravu

D
velicinu presjecne krivulje e Kad razvijenom omotacll dodamo osn0V11 i
presjecnu krivu!ju, dobi.t cemo mrezu dijela stosca izmedu dije ravrrITrc, ravninc
IT1 i presjecne ravnine E.
Tangenta d J krivulje k J u tacki D i tangenta t krivulje e U Lack; 6 :ill

Sllka 11.30
Konstrukciju elipse dobijemo pomocu spregnutih prccnika. Dime Tacke
8' i 10', u kojima tlocrt e' elipse e dodiruje kontum tlocrta toga sroSca, tj.
izvodnice FV j HV odredujemo pomocu perspektivne kolineacije, a naerte tacaka
J3 i 14#, u kojima naert elf elipse e dodjruje konture nacrta toga stosca,
odredujemo iz njihovog tlocrta na pripadnim izvodnicama.
Tangentu u nekoj tacki presjecne elipse e, npr. U [Jcki 6, KO[1stmisemo
kao pravac t, koji je pridruzen tangenti d 1 osnove kminice k J u taeki D. Tacka
N

6~,elipse e' je perspektivno kolinearna slika Tacke D' kmznice k~ _ a tangenta

dipse e' u tacki 6' je slika tangenre eli kruznice k; u tacki D'.

t'

stranice trougla D6T"

koji je u tangencijalnuj ravnini A Aka konstruiSetnO

trougao D06r/, (s1.11.30a), koji je shean trouglu D6TJ , njegova stnmica

D()r/) : : d;
6r/:::::

CO

bit ce tangenta krivulje

je tangenta krivulje

k;

n tacki

DO, a njegova str3nica

0

eO

u tacki 6'-', Trougao D 6

T/' kOl1S[ruiseruu

pomocu pravih velicina njegovih stranica, a te su D 6, D{JT/::::: D/7~' l

0

T{06 =T/6 1J (6'6

1.6j7~',6'6()

=6x6"}.

] fA PresJeci stasca ravllilIom

245
--~~~~~~~~~------------~.

ravnil1ama

Il.

V"

Drugu osu 3-4 presjecnc elipse e i njczine projekcije odredit cerno take
sto cemo simetralnom tackom O( 0',0") duiiue 1-2 poleziti horizontalnu
ravninu A, kojoj drugi trag a2 ide tackom 0" paralelno sa osom x, Ravoina A
sijece rolacioni stozac 1.1 paraleli k( k'.k"), a ravninu E u sutraznici m( m',m")

J'

ki'

aJ

'O~"---~C'

SEka 1l.30a

11.4.3. I'resjck rotacionog stosca opstom ravninom

Zadntak. Rotacioni stozac ('ijaje Gsa SV[.S(O,30,O), V(O,-30,50)],
25 u ravllini 1fh pi'esjeCi ravninom

OS!1()1'Om poi1tpre(;nika r =

Fi7(JJ5.45} (.1/.1131).

R j e is c n j e: Da blsmo odredili presjek toga stosca opstom ravninom,

polozirno prvu rrojicir<~ucu ravninu ,1( d 1 ,d 2 ). To je ujedno ravnina sirnetrije,
jeT je zamisljena osom rotacionog stosca okomitog oa ravninu E Njezin prvi trag
d! ide tackom vrha V' okornito na prvi trag e, ravnine E, a drugi trag d1 okomit
je na OSLl x. Ta ravnina sijcre rotacioni stozac u izvodnicama A V i BV, a ravninu
E u priklonici prvog traga p( pI, pH) . Izvodnice A Vi BV sijeku se s priklonicom
p n tac.'kama 1 i 2 kojc su dva ljemena presjecnc clipse e. Duzina 1-2 je velika
osu Ie ejipse, pa je njezin tloert 1'2' precnik tloerta e', dok je njezin naerr
r~T" precnik nacrta e.'-' elipsc e.

prvog traga. Paralela k i sutraznica m sijeku Se u tackama 3 j 4 druge ose elipse

f
f
e. Tloert 3 4' ose 3-4 je precnik elipse e , a njezin naert 3"4" je preenik
elipse elf .
Duzine 1-2 i 3~4 su
osc presjeene elipse e, a
projekcije tih osa daju
parove spregnutih precnika projekcija te eJipse,
kako je u nacrtu elipse e.
Ako su projekcije tih osa
meuu soborn okomite,
kako je u tlocrtu te clipse,
onda one daju veliku i
malu osu te projekcije,
----.P-il bismo odredili
tacke 5" i 6", u kojima
nacrt elf e!ipsc e dodiruje
konturu nacrta toga sto~
ca, polozimo ravninu B
konturuim izvodnicama
CVIDV. Njezin prv! trag
b j ide tac-koHl r~ para~
leI no sa osom x. Ta ravn~
ina sijece ravninu E u
sutra:inici 11.( Il', /1") dm~
gog traga, koja sijece
izvodnicu CV u tacki
5( 5',5~ ), a izvodnicll DV
Slika 11.31

u tacki 6(6',6').
Vidljivost stosca i
njegovog presjeka odre~
dena je na vee poznati

!laCin.

11.4 Pre!Jjeci SfOSC(I ravninolll

J 1. Presjecl geometnjskih lijela ral'lIillWna

246

kruznice k: i dobijemo luk AO EO na kruznici k~, koji je priblizllo jednak luLu

11.4.4. Presjek rotaciollog stosca drugom

projicirajucom ravninom

Zadatak. Rotaciani stoiac, kame je

05110va

A'B/ kruinice k;. Zatim pomoc:u tctive A" SO kruznice k~ odrcdimo na roj

u ravnini

ITII

srediste OSllove

[{ tach S(35,35,O), poluprecnik r = 25 i visinet stosen v = 60, pre::'jd'i ravninom

E(65, 00,65). Uproizvoljnoj tacld presjeclle krivufje kOllstruisati wngentll j mreZu

omotaca sa presjecnom krivuljom (st.l1.32).

R j e sen j e: S obzirom na to da treba konstruisa[i mrdu omotaca toga

stosca s presjecnom krivuljom, podijetimu njego\'u osnovu na nekoliko jednakih
dijetova, npr. 8 dijelova. Nacrtajmo zatim projekcije izvodnica koje ielu iz tih
podionih tacaka. Ravnina E sijece te izvodnice u tackama 1,1,5,6,7 i 10 cije su
druge projekcije na drugom tragu e2 te ravnine. Projekcije tacaka 3 1 90dredimo
pomocll pm-ale1e u koja proJazi tim tackama. Pomocu nacrta presjecnih tac,aka
odredimo njihov tloert, a na osnovu tlocrta i nacrta, bokocrt tih tacaka.
Velika Gsa presjecne clipse je duiina 1-6, a njena simetr:-llna tacka je
srediste 0 te eJipse. Mala osa 4-8 presjeene elipse e ide tackom 0 okomitu na
1t
ravninu ][2_ Njezin nacrt 4" = 8 je u simet:mmoj .ta6ki_O" nacrta r 6 velike osc
te elipse. Tloert 4"'8' male ose odredimo pomocll t1ocr"ta k' paralele k na kojoj se
nalaze nJczine krajnje tacke 4- i d. T!oen presjeclll:': t'lipsc: jt: dip~d ,/) k0joj jc
velika osa duzina 1'6', a mala Gsa duzina 4'8'. Bokocrt presjecne elipsc je
elipsa e kojoi je velika osa duiina 1"'6'" , a mala o~a duzina 4 S/P .
Bokocit rotacionog stoka nacrtan je tako kao 'chr je-,J"dstranjen dio--3-to$e<l, koji je iznad r(lvnine presjeka. pa se presjecna c]ipsa u bokocrlu vidi elida.
Objamjeno je ranije da su osnova stosca - kruz.nica /.:.{ i prcsjecna
krivulja e toga stoku perspektivno kolinearni !ikovi u prostoru, kojima je
srediste kolineacije vrh stosca; a Gsa kolil!eacijc.jc presjeenica ravninc njego-ve
osnove i ravnine presjeka. U toj perspektivnoj kolincaciji pridruiena je, npr.
tacki D' tacka 5', a tangenti Ii kruznice k; u tacki DI pridruzen8 je tangenta
17

H1

P1

t' elipse e' u tatki 5', pa se te pridntzene tangenlc sijeku u tacki

T:, koja mora

blti na osi ko1ineacije e). Oakle, pomocu perspektivnc kolineacije mozemo Ll

svakoj tacki dipse e' odrediti njezinu tangentlL
Mreia omotaca s presjecllOlH krivuljom. Ako omotac stosca razre.zcmo
duzinom izvodnice EV, pa ga razvijemo u ravninu crteza, dobit cemo mrezu toga
omoraca (5I.11.32a). Tu mrezu nacrtamo tako 5tO oka tacke
opiSemo luk
o
kruznice k: poluprecnika AOV ::;;: A"V" . Kako jc raz!ika izmeduluka kru:znice i

,,0

pripadne tetive manja, sto je luk manji, raspolovimo luk A' 8' kruznice k;
tackol11 R', pa tetivu A'R' kruznice k; preneserno dva pUla kao [etivu po luku

kruznici tacke Co, DO i E iJ desno, te }j0, GO, FO i EO lijevo od tacke

A( A OSo::::: BOC iJ = COD o = DO EO = A OH O"" HOOo = GO pO = F OEO) .Ako tacke

EOspojimo -sa tackom VO, time zatvaramo kmzni isjecak, koji je pribliz.tlo
jednak mrezi oinotaca toga stosca. Kad pojedine tacke AU, 13, Co, DO, EO)
FO, GO i fIo toga Juka spojimo sa tackom VO, dobijemo duzine, koje u
razvijenom poJozaju prikazuju 8 istaknutih izvodnica -stosca. Da bismo In
razvijenom omotacu nacrtali razvijenu presjecnu krivulju eO, momma na waku
razvijenu izvodnicu prenijeti onaj njezin dio koji je izmedu vrha i krivuljc e, npc
na lzvodnici DV taj dio ogranicen je vrhom Vi tackom 5. Pravu velicinu duzine
V5 dobijemo tako sto izvodnlcu DV okrenemo oko o.<;e stosca, dok ne posrane
paralelna s ravninom 1Cb tj_ dok se ne poklopi ~a izvodnicom A V iii EV. Kad se
ana poklopi sa izvodnicom A V, tacka 5 dode u rolozaj SV, pa je duzina y,1t 5
jednaka~duzini V5 u prostoru, koju prenesemo na razvijenll izvodnicu DOV

mreze ornotaca toga stosea,~, V"5 =V05. Na isti nacin dobijemo mcke 2 ,
30 , 9-r--til' presjeka na mrezi toga omotaca, dok se za tacke r i 6 v -nc-mora
vrsiti rotacija izvQdnica oko ose stosea, jer su izvodnice, na kojima se tc tackc
naiuzc, paraldne -'> ravninom JC2. lJ tom slucaju je duzina FHt', odnosno FHc-",
jednaka duzini V 1, odnosno V6 u prostaIU.
Ugao sto ga tangenta u nekoj tacki presjecne elipse, npc u tach 5,
zatvara -.Sa- tzvodmcom stosca, koja prolazi [am rae-kom; _ne mij<enja sc
razvijanjem omotaca stosca. Taj ugao pripada pravouglom trouglu 5DTj , koji je
u tangencijalnoj ravnini tacke 5, pa se pomocu toga trougla taj ugao i konstruise.
Povuce se tackom DO okomica sa DOV o , pa se prenese DOl~ ;;:; D/T,' , a kako je
duzina DTj u ravnini

fCl,

to je Dli

= D'7~ . Kad se spoje taeke 5 i Tj, dobije se

pravougaoni rrougao 5 DaTI' koji je jednak trollglll 5DT, u prostOrLl, pa je

njcgova hipotenuza 5TI trazena tangenta krivulje eO u tacki 5 .
Kako je tangenta presjecne krivulje e u tacki 1, odnosno 6, okomiw !l,1
izvodnicu sroka, koja prolazi tom tackom, tangenta krivulje eO u tacki j!),

odnosno 6 0 , mora bid okomita na razvijenu izvodnicu, koja prolazi tom Gh~konl.
Poluprecnik kruznicc zakriv1jenosii krivulje eO U tacki j", odnosno 6".
konstruise se na slijedeci nacin: tackom 1 presjecne elipse e postavi se ravninJ
okomjta TIa izvodnicu A V, koja pro!azi tom tackom, pa se ravninorn presijece OS3
stosca u tacki K.

248

~~~~,-,11. Pre~L~~_geometrijskih

fijela ravnifl,-a,-I1,-Ja~~~~~~~~_

11.4 Presjeci stosca ravllinol1!

1z tacke K povuce se okomica na ravninu presjeka E i

.
;~~'jJ";6'e"
d'
, i'P' ::: r) Je
' poluprecnik lullZ" s nJom
p, , "o"o-'st(
mea A V u tac'I(1' P.,[)uZlna
nice zakr'IV'I'e'
J ,_ .. ;,_,_ krivulje eO u tacki 1.
--',

lZVO

Analognom kOllstrukcijom dobija se poluprecnik '1 kruznice zakiivlje~

nosti krivuUe eO u tacki 6 .
Na istoj slici data je tabela sajos deset zadataka za rjeavanje.

11.4.5, Presjeci rotacionog stosca drugiru

projicirajucim ravninama
x
C'''

1. Zadatak. 1z nacrta rotacionog sto<~ca, cija je osnova u ravnini rt:"

presjecenog drugim projicirajuCim mvninama, l1acrtati tlvert i lijevi bokocrt
ol1og dUe/a sto.fca kameje kanHira llacrla deblje izvucel1a. Na tome dijelu stosea
/1o!aze se kOl1tl1mi prqjeci po." elipsi, hiperholi, paraboli i kruzTtici (sl.11.33).

G'

~g
Q,

DINENZIJE

b--

<0

I JO

80

"50

JO

58

J5

58

'0

"

70

'0

<5

60

60

l,J

70

70

L-'

80
60

H-

EE!
a

70
72

f~9:641
10 -

(mm)

" 0,
0

80

;,(,

A'

JO
C'

JO

70

50

30

80

Jfj

70

43

"'5

"

6'
",~~.-~

R j e sen j\ e: a. Ravnina, koja sijece sve izvodnice stosca, a nije

paralelr:l-t1._s njegovom osnov9m, ima presjek po eiipsi, kojoj je velika_Qsa duzina
1-2, mala osa duzina 3-4, a tacke 5 i 6 u bokocrtu naJaze se na konturnim
lzvodnicama toga slOSca.
Nacrt c1ipsc jc duzina 11/]/t, a njezin tioert je elipsa kojaj je velika osa
duzina /2', a mala osa 3'4'. U bokocrtu je takode elipsa. kojoj je velika osa
m
d\~l.jna _.:;!" -/-'" , a mala ,!sa Juzina ]""2 koja Jo,:iiruje konturu .bokocrta stoSca u
tackarna 5''' i 6$.
h. Ravl1ina, koja sijece stozac paraJelno s ravninom 1[), ima presjek po
ltiperboli. Na zadanom stoscu nalazi se sarno jedna grana hiperbole kojoj je
tjem~ackj II. Na njoj imarno jos istaknute tacke 7, 8, 9 i 10. Nacrt hiperbole
je duzina 7"1
a njen tloert je duzina 7'8'. Bokocrt je jedna grana hiperbole,
kojoj je tjemc u tacki 1]"', a n3 njoj su tacke 7 m , 8 m , 9'" i 10 m Na ovoj grani
hiperbo1e imarno samo lukove 7~9 i 8-10.
c. Ravnina, koja je paralelna s lijevom konturnom izvodnicom u nacrtu,
sijcce stozac po paraboli, kojoj je tjeme u tacki 18, osa paralelna s ravninom 'Trz,
a na njQj Sli istaknute jos tacke 12, 13, 14, 15, 16 i 17. Nacrt para bole je duzina
12/tJ8 njezin tlocrt je parabola, kojoj je ~eme u tatki 18', osa paralelna sa

r,

E'

r,

,/7'

1f

C'

osom x,a na nioi su io; tacke 12', 13', 14', ]5', 16' i 17', Bokocrt jc takode
parabola rije je tjeme u tacki 18"', osa paralelna sa osom z, dodiruje konturu
m
m
bokocrta u tackama 16 i 17 a 11a njoj su jos tacke 12"', 13 m , 14 i 15"'. Od
pambole imamo samo luko-ve 12-14 j 13-75.
M

Slika 11.32

250

11. Presjeci geometrijskih tijela TiI::::":::":::"="':::""",,'_________

____________I_I_.5_P_r_es.,.i_".c.'_'c.:":;"u"I"o..:'"n"v:.:"c.in:::o:::,,,-'_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 251

V'"

~r-f-r--'-_

1~f-224""'5+_

70

Slika 11.34

Silka 1 U3

d. Ravnfna, koja je paralelna sa -o50m, sijece stozac po kruinici, na kojoj

tacke 9, 10, 14 i J 5. Nacrt krumice je duzina paralelna sa osom x, a na njoj su
6
tacke 9 =:: 10 i 14" == 15". Njezin tloert je kruznica na koja] $U tacke 9/, 10',
14' i 15', a bokocrt joj je duzina na kojoj su tacke 9
lO"', 14'" i 15'.... Od
kruznice imamo sarno Iukove 9-14 i 10-15.

11.5. Presjeci valjka ravninom

Sll

11.5.1. 0 presjeku valjka ravninom

1h

2. Zadatak. Iz nacrta rotacionog stosca, cija je 05;nova 1/ ravninl 1[},

presjecenog dntgim projicirajuCim ravninama, nacrtati rlocr! i lijevi bokocrl

a, Ravnina E koja je okomita na osu rotacionog valjka, H kojoj je drugi

trag e2, sijece taj valjak po kruznici k( k',kN), ciji je presjek jcdnak osnovi

valjka (s1.l1.35).
Kad je ravnina presjeka paralelna sa osnovom valjka, onda je presjek
jednak toj osnovi.

onog dijela stosca komeje kontura Iwata deblje izvtlcena (sl.) 1.34).
R j e sen j e: Postupak rje.suvanja ovog zadatka s!ican je IJesenJu
prethodnog zadalka.

b. Ravnina E koja je paralelna sa osom rolacionog valjka sijeec valjak

po paraleJogramu EFGH. Dvije strane toga paralelograma EH i FG su izvodmcc
valjka, a druge dvije strane EF i GH su tetive njegovih osnova (s1.11.36),

252

11. Presjeci gemnetrijskih tijela ravninama

--~--~~-----------

f1.5 Presjeci valjka

ravninoll1

253

11.5.1. Presjek kosog l<ruznog valjka opstom ravninom

D'".'_-l_~C"

Zadatak. Kosi kruini valjak kome je OSI101'O u ravnini H" OS(1

MN[lW-65,30,O), N(-5,60,60)] i poluprecnik osnove r ~ 25, presjeCi
ravnil10lJl 2:(20,40,20) i konstruisati projekcije presjeka. Nacrtali mreiu
riolljeg dijda va/jl\a od tamine 1[1 do presjecne ravl1l'ne. U proizvo!jnoj tacki
'- presjecl1c krinL{je povuCi tallgcntu (51.11.39).

OW,R"
I

i
'5"

-A""'~',---lC;p;'-,-+,B'....,.,.
k"

Slika 11.36

Slika 1135

c. Aka rotacioni valjak presijecemo ravninom, koja nije ni okornita ni

paralelna sa osom valjka, presjek ce biti eiipsa (51.11,37).
d. Ravnina E, kojoj je drugi trag prav3c e2, a kojaje okomita na osu toga
valjka, sijece ga u elipsi, kojoj je nacrt duzina M"'N" a koja s~ zove normalni
presjck kosog kruznog valjka (s1.1 1.38).
Svaka mvn{na kOja je ('komita na izvodnice kosog kntirlOg valjka sijece faj
valjak I,t elipsi. Tdh'i pre/Jed se zovu normaiHi presjeci kosog kruinog
valjka.
Sl.'a/;:.a rf!.ynina kOja je paralelna sa vSI1Q+"Oln kosog kruinog va(jka .s-ijd!e tal
lafjak u kruinici kojajejednaka o'snov(
0"
c"
D"
C"
1

~'
- - F?"
I

R'

N'

5"

'"

P. j c sen j e: Presjecna ravnina je zadana taka da je okomita na

lzvodnice- vaUb. Svaka ravnina koja je okomita na izvodnicc kosog kruznog
\'aJjka sijece taj valjak u elips! i takve prcsjeke nazivamo nOfmalnim.
Presjek valjka ravninom L mogao bi se odredili direktnirn postupkom, tj.
da se pot raze probodista pojedinih izvQdllica valjka .s tom ravninom. Posto je
potrebna dobiti i mrezu vaJjk.a;- odredit celTIO projekcije normalnog presjeka e
kosog kruznog vaJjka kome je donja osnova U 1[/. Kod normalnog presjeka,
presjecna ravnina 1: okomita jc na OSH /vfN valjka, pa je trag 51 l..MN', a
.1'2.1 M !v" . Kod odredivanja tlocrta e'i n<lcrta e" elipse e, treba tim elipsama
uvijek 0drediti \'eliku j malu OSU, iIi par spregnutilLprecnik-a pomotu kojih se
one mogu tacno konstruisati,
O'v-dje je presjck v::!ljka odre-oen pomoeu stranocrta i uzeli smo cia je
ravnin'-l nJ ..L n/, dakle jX} i. Sf, pa je ,1'3 J..M""N"'. Tako su dobivene sve
izvodnice 1..1 pravoj velicini, kao i treea projekcija tacaka presjecne krivulje.
Kontmllc-ll.vodnice CP i DR stranocrta sljcce ravmna Eu tatkama-.-t+4,.-ksje Sil
krajnie tackc icunog p~ecnika e!ipse e jer Ide na dijametralnim izvodllicama
valjka. Tangente u tim tackama okomite su na n), pa ce na ravninu n3 biti okomit
i s\;regnuti precnik, pre611iku 3-4. Konturne izvodnice tlocrta AH i BG padaju u
stranocrtu zajcdno u stLanocrt Ai iv'" ose MN. Presjecne ta.eke 1,2 tih izvodrdca
s ravninom X padaju u stranocrhl takone zajedno, pa je duzina 1-2 spregnuti
prccnik, prccniku 3-4. Kako je jX.l II AI lY'..L s{ to ce 1'2'.13'4', rj. ova su

vclikct i lllala osa elipse e'.

Sutraznicama prenesemo tacke 1,2,3 i 4 u naert gdje nam odreduju par

spregnutih precllika {'X" i 3"4" eJipse e". Tioerti k; i e' osnove va~jka i
D'

njcgova presjeka Sll afil1i likovi za trag 5, kao

OSll,

a tlocrt M'N' ose MN kao

smjer zraka afinosti. K.onturne tacke nacrta 7, 8 dobit cemo pomocu te afinosti.

I~,
Slika 1 J.37

'R'

Tackama 7' 8' pridmzene tacke na k;

izvodnica naerta. Spojnica E'F' sijece OSli

Slika 11.38

tlocrti E' p' nozista E, F kontumlb

Sll
S

I U tacki V;, a sjJojnica tacke V; sa

0' sijcc-e tiocrte izvodnica iz l.aCaka E i F u tackarna 7' i 8

254

11.5 Presjeci valjka ravninom

11. Presjeci geometrijskih rijela ravllinwna

Nacrti tacaka 7 i 8 leze na spojnici V/O" i fla konturnim izvodnicuma nacrta

valjka. PomoeD perspektivne afinosti odredcne Sll na isti nacin projekcije
tangente t presjeka e u tacki T.

Ako elipsu e prelozimo ako prvog traga

'55

3J U

ravninu

!2" I to
T'

---.-.+.-.----14'

8'

A'

AO

C'

Slika 11.39

1[},

onda ce ona

doCi u polozaj (e). Tacke eUpse e opisat 6e lukove koji se na 1[3 prikazu u pral'o]
veliCini kao koncentricni lukovi sa'sredistem u tacki S, au tlocrtu kao duzine
paralelne osi jX]. Rotirane lacke 1, 2, 3, 4 odreduju veliku (1)(2) i-malu (3)(4)
aSH elipse (e). Kaka su elipse e' i (e) dvije afine krivuUe, to ce prav3.c 7~( T ) biti
tangenta (t) elipse (e) u tacki (T).
Kad se ornotac kosog klUznog vaUka razyije u ravninu, nete se dobiti
pravougaonik kao kod rotacionog valjka nego Iik prikazan na slid 11 ,393..
Osnove valjka nece se prikazati kao duiine, nego kao krivllije. To proizilazi
odatle sto tangente u tackama tih osnova ne zatvaraju s pripadnim izvodnicama
jednake uglove. Tangente u tackama normalnog presjeka okornite Sll n8 pripadne
izvodnice valjka, pa se zato elipsa e prikazuje u razvijenom polozaju k30 duzina
3-3 koja je okomita na izvodnice. Ta duzina priblizno se moze dobiti tako do.
elipsu (e) podijelimo na nekoliky- dijelova, recirno svaku njenu cetvrtinu na 3
dijela, pa umjesto lukova izmcau dirnih tacaka uzimamo njihove tetive.

k'

C'

Slika 11.39a

aJ

l5~

7"

'J"

11.5 Presjeci valjka ravninom

J 1. Presjeci geometrijskih rijela ravninama

256

Na pravac p (s1.l1.39a) prenesu se tetive te elipse, tj. uradi se:

3"9"~(3)(9), 9"11"~(9)(JJ), 11"2"=(11)(2),
,5"7"~(5)(7)i

7 3

(7 )( 3 ). U tackama 3, 9, 11, _....... 7(} i

J) povuku se pravci okomiti

na pravac p, pa se ua te pravce prenesu prave veil cine, koje se dobUu iz

smmocrta tih izvodnica.
Kako su izvodnice valjkaJI"7r3, one se 11a tu ravninu projiciraju u pravoj
velicini, a projiciraju se u pravoj velicini i dijelovi tih izvodnica koje se nalaze
n3 razlicitim stranama pr~jecne ravnine. Zato se uzima 3 Co:::;;; 3"'C'" ,
3iJ pi! = 3 pm;
7 11 EO = 7 E"',
71) /1) = 7 m[''';
1 AI) = 2 SO:::: 1'" A"',
M

/' HI)

20

G o =l mH"':

80

FO = 8!ffF'" ,

81) f) =8

111

]''';

,4 DO =4"'D"'.

4 I(} = 411' RIH. Na omotacu valjka uzima se jos neko1iko izvodnica, odredi
lljihov po!oz.aj u razvijenom omotacu i odrede krajnje tafke pomocu stranocrta.
Krajnje tacke izvodnica, spojene, pokazuju dvijc jednake krivu!je, koje odr~(1uju
osnove u razvijenom omotacu valjka.
Kad se ,)11lOtac razvije u ravninu, ouda duiina TT, padne u pravac 3-3, a
dllzinR KT u izvodnicu KO LO, gdje se te duzine prikazu u pravoj velicini. Ako
O
SC. prC1l13 tome, n3 razvijenom omotacu odredi izvodnica K LI) na kojoj lezi
IJ
lasKa TO, pa sc l1(l pravcu 3-3 uradi TOT}o =(T )T ondaje T,oK tangenta to U

OSll

257

U tu svrhu polozena je sutraznica m prvog traga ravnine E, koja sijece

toga valjka. Na toj sntraznici nalaze se dvije tacke elipse e J( I',]") i

2( 2',2"), kao i njezino srediste O( 0',0") u kojem La sutraznica sijece osu

valjka. Zatim se llaertaju projckcije p'i p" priklonice p prvog traga ravnine E.

koja takoae sijece osu valjka. Njezin tloert p'ide prvim tragom d J ravnine L\
okomito na pry! trag

ravnine E, a njezin naert je p"( P,",O"'). Na toj

priklonici nalaze se dmge dvije tacke elipse e, i to 3( 3',3") i 4( 4',4'" ), kao i

njezino srediste O. Kako su u prostoru duzine 1-2 i 3-4 meau soborn okomite, a
pro laze sredistem presjecne eJipse e, one su ose te elipse, a naerti tjh duZina
('2" i 3"4" su spregnuti precnici naerta e" te eiipse.
Da bi se dobile tacke 5 i 6 elipse e, koje Sil na konturnim jzvodnicama
Ae i BD, polozena je sutrainica 11 dr~og traga ravoine E koja sijece osu valjka i
te izvodnice. Na njezinom tlocrtu n', koji ide paralelno sa osom x, nalaze se
tlocrti tacaka 5 i 6 . a na nacrtu n" koji je paraleJan tragu ez nalaze se nacrti

tih tacaka, kao i nacrt sredista 0. Kako je tangencijaln3 ravnina toga valjka u
tackama 5 i 6 okomita lla osu x, ona se projicira
ravninu 11:/ kao produzena
duzina A"C odnosllo B"D".

na

"

tHi':ki Ki! na razvijenu osnovu, jer mozerno uze[i kao da smo omotac razvili u

ra 'ninl.1 trnugla KTf" = KVT'i'(,fi.

11.5.3. Presjek rotacionog valjka opstOlll ravru.nom

Zadatak. Rotaciol1i vaUak komeje OSl1ova poluprecnika r = 20 /.t
= -45, presjeCi ravninom

rmmni TCf, sredi,fte os-nove u tacki 5(0,30 ..0) i visinQ v

[} 7(JJS0.4()) (sl. J ] .40).

R j esc n j e: Posto je valjak uspravan i osnova mu leil u ravnini Jr], osa

valjka je okomita na tu ravnint!. Kako su i izvodnice okomite na ravninu ITI,
tiocr! e! pre:-0ec.ne c1ipse e poklapa se s tloertom k' osnove kruznice k toga
vaJjka. Nacrt e" elipse e moze se odrediti tako sto se nadu nacrti probodista
favnine E s nekoliko izvodnica valjka, zatim se ti nacrti medu sobom spoje. Taj
!:':KTt e'l elipse e moze se ta(:nije nacrtati ako se odredi bar jedan par njegovih
sprcgnutih precnika.
Slika lUll

-""-,-

258

11. Presjeci seometrijskih fljela ravninama

11,5 Pre'>jeci valjka ravninom

259
------------~~~~~==~--------

Nacrt tangente elipse e u tackama 5 i 6 poklapa se sa duzinom A # C" i

BIYDff. Tacke 7(7',7'''') i S( S',SH) Sli odrcdene pomocu dviju sutraznica dmgog

valjka, kaje su bile naznacene u njegovim projekcijama, preneserno prave

velicine onill dijetova tih izYodnica, koje su izmeuu osnove kruznice i presjeka.
Te prave velicine nalaze se u nacrtu valjka, pa ih iz naerta prelle~el110 na
razyijene izYodnice, a to su duzine AD 10 :::: A"
BO 2 ::;:: B"'211", CO 3 = C"3

,~-----

11

traga. Nacrti 5"'6 i rS cine drugi par spregnutih precnika nacrta /' elipse e.
Elipsa je konstmisana pomocu dva para spregnutib precnika i time odredena
presjecna krivulja.

11.5.4. Presjek rotacionog valjka drugom

projicirajucom ravninom

r,

7f

itd. Tacke 1, 2, 3 ,.
8 i jV odreduju krivulju e , koja ogranicava mreiu
omotaca vatjka s gomje strane, a ujedno je razmotana elip-sa e.
Tangenta u nekoj tacki presjecne eJipse e mora biti u tangencijainoj
ravnini vaJjka u toj racki, kao j u ravnini E. Ona se dobije kao presjecnica tih
dviju ravnina. Taka se tangenta elipse e u tacki 4 dnbije kao presjecnica ruvnine
E i tangencijalne ravnine valjka, kojoj je pravacd J prvi trag. Ta tangenta je
odredena u prostoru tackom 4 i tackom D;, u kojoj se sijeku prvi tragovi e 1

srerli.~le osnove
u rack; 5(30,30,0), po!u1!recnik r = 20 i visina vaUka v = 55, pre.'ljec:i ravnil/om
E(70, 00,45). U proizvo(jnoj taNi pres/ecne k1'ivlIlje konstruisati tangenrll i mre::u
omotaca s presjecnom krivuljom (5/.11.41).
-

Zadatak. Rotacioni valjak, kome je osnova u ravnilIi

!fj,

d j tih ravnina. Tloert tangente t f pada oa trag d I ' njezin nacrt na trag ('2', a
ee, sto ga tangenta gradi sa izvodnicama valjka,

bokocrt na pravac D~ 4'" . Ugao

koji'l ide tackom 4, ne mijenja se razvijanjem omotaca valjka. Taj ugao (( pripada
r::.ravouglom trouglu 4DD" koji je u tan~ncijalnoj ravnini tackc 4, pa se
pornocu njega on i konstruise na mrezu omotaca. Nanese se DO D{ ::;: D!D;, pa sc

R j e sen j e: Presjecna ravnina sijece valjak po elipsi e, kojoj je velika

osa j ~5 para~elna s 1(2.i jednaka duzirri-r'" 5" " a lljezttn:r mala asa 3~ 7 jednaka je
pre~~l~~ valJka. ~a b.lsmo dobi!i tacke presjecne krivu!je, osnovu valjka treba
pOd.I.Jt';h~.1 n~ nekol.lko Je~n~kih dijelova, npr. na <:5 jedoakih dijclova, pa Bacrtamo
p.~oJekcIJe lzvodilica kOJc Idu podionim tuckama A, 8, C, '" .. i H. Ravnina E
slJece te izvodnice u tackama ], 2, 3, .... i 8, kaje se nalaze na presjecnoj elipsi
~. Tioc.rt l' tacke 1 je u tacki A" tacke A, a naCr1-r-tacke-i- je u pYe~jekLl' nacrta
lzvodm<;:.e valjka koja ide tack om A i druf!:o!! traQa f'~ ravnine P, BnkoCfr ('"
tack~ J .dobije se iz njezinog tlocrta i nacr~a.~ Na ist.i n~acin sc od;ede ~rOjekCije
ost~hh tacaka presjecne elipse. Tacke 1 i 5 su nu konturnim izvodnicama' naena
vaIJka,.a :acke 3 ~ 7 su ~a konturnim izvodnjcama bokmTta toga valjka. . . 1 Jocrt". ~ te ,,~hps:. ~oklapa se s [locrtom k' osnove kruznice vaUka,
HJezm Hacrt e Je duzma 1 5 ,koja je II tragu e;;, a bokocrt em je elipsa, kojoj
je duzina 3""7f# velika, a duzina
5.h>" mala osa.
. Na. slici l1.41a nacrtanaje mrda onog dijela toga valjka, koji je izmeou
ravnma
" omotaca
~
"
. : E I n:.,. 0.na se sas t OJ1.. a d
mreze
toga valJka,
nJcgove osnove i
?resJec.ne knvulJc. Aka ornotac donjeg dije!a toga valjka razrezemo duz
lz~odmce A1, pa ga razvijema na ravninu s!ike, dobijemo mre:Zll toga omolaca.
NJ~ konstruisemo taka sto nacrtamo duzinu ,..1') All .:::: 4 G'9, koja je iednaka
OblffiU os nove krui .
.
d'"
.
.
~
mee, pa Je po lJehmo Da 8 Jednakih dijelova. Podionirn
tackama All BO CO
H'"
(J"
'"

,v "
, . . "..
1 A povucemo pravce kOJl Sil okOrnttl na duiinl
A. A . Na te pravce, kO]1 prikazuju u razvijenolU poJozaju ooi11 8 izvodnica
v

SP,Qjt tacke 41) i D J P.ravougli. [fOugao

.;J.[J

D.!l D{, koji se na t~ naCin dobije,

jednak je trouglu 4Df D iz tangencijalne ravnine tacke 4, pa je njegovd

hipO(enuza 4 .o}' koja s kcnccom D"-4(' zalvUJ"J. ugao IX, trazena tangenta
krivulje eO u tacki 4 .
G
.
Odredena je ! kruz,nica zakrivljenosti krivulje f. II tacki 5. odnosno
POluprecnik kruznice zakrivljenosti elipse ~o u tacki 5 bit 'ce prema fOI11mli:

r{

r
=--~:;;;rcotgj3

rtgj3

Ako se iz tacke !Vf" postavi okomica na trag e;; i .njome

presij(:;(~G.

izvodnica valjka na kojaj je tacka 5, dobije se pravougli trougao 5";\'1''K'" . Iz tog

[rougla iz1az1 da je 5# K'" = 5"'lvl"" cotgf3 ::;: r cotgf3 , pa je prcIllU lome r! ::;: 5. K'" .
1

Poluprecnik 1'} krufuice zakrivljenosti krivulje

jednak je

duzini

5" K

U
,

pa je

5 S, =

eO

u tacki 5, kao i u meb /.

j{) SI ;:::;.

<

f K". Konstrukcija toga

poluprecnika izvodi se na slijedeCi naCin: Tackorn 5 presjecne eiipse e POSL1\'i sc

ravnina okomita na izvodnicu, koja ide tom tackoffi, pa se torn ravninom
presijece osa valjka u tacki 111. lz tacke Al povuce se okomica na presjecnu
ravninu E, pa se rom okomicom presijece spornenuta izvodnica u tacki K.
Duzina 5K =5"KH na toj izvodnici jednaka je po!uprccniku kruznice
zakrivljenosti eel u tackama 5" i 1'.)
Na istoj slici dataje tabela sujos deset zadataka Zil rjesavanje.
<

1/.5 Prpsjeci valjka

.26"O~_______c.l,-1.:..P~,,::.~,,:e::c::i",gc:e,::o::m:..e::t'::iJCs::k::ih:..:ctiJCc::lo::::,,::ov:.:,:.:'i:.:"::"::'":::o'-______ .

11.5.5. Presjeci rotacionog valjka drugim projicirajucim

ravninama i valjkastolll plohom

e,

1'

em

261

ravllillOI1l

+-1_",'

,m

t"

li"1

.;--~-

Zadatak. Iz nacrta mtacionog valjka, cija je OS/1ova u ravnini 1[f,

presjecenog drugim projicirajuCirn ravninGma i t}aUkastom plohom, nacrtati
{locrt i lUevi bokocrt (sl.11.42) .

K"
8
"."

~,

I
I

-3- 1

R j c sell J c: Valjak je presjecen drugom projicirajucom ravninol11 E,

kojoj je drugi lrag pravac e 2 i ima presjek po elipsi. U nacrtu je prikazana kao

11

I ,

N"jL..~h'O~

k"

!S"

.,

duzin8 j"'...(', a njezin tlocrt sc poklapa sa os nov om valjka. Bokocrt .Ie elipsa
m
kojoj je dtlzina J"'2 velika, a 3 4""' mala osa. Kod ovog presjeka imamo samo
dio eJipse kojaje ogranicena tac:kama j"'6J"f1.
M

Ex
DINENZUE (mm)
dO

50

70

]0

<5

42

60

30

L..'. "
45

30
30

70

54

58

l-~

72

50

30
45

33

-:;-I 68 36 40
40
1--: : ~: 6::;6+.:.3.:.4+=--{
I

,,-

A'

e,

46

66

74

32_, 30
33

__

<5

30

"

,0

._.

.'

V
I'
oj

t'
8'

i
/

s,
BO

C'

D'

cot -

H'

i i
i

l'J...J

1'-

!
,

~I

'.r.............c.'--".'
.
i
;;;i!
i

7"

A'

'I

i)g~r
I

_.~._'!!..E __.__-'

-.l~'-

Slika 11.42

Slika 11.41

- ,...

.....

,
__10;- _.,
; 5'

I 5~ _
II'
--"-";"~". 9'
II' 7'

"

/3'

262

11. Presjeci geomelrijskih tijela ravninama

11.6 Presjeci kugle ravninom

Ravnina L1, koja sijece valjak paralelno osi valjka, kojoj je drugi trag d 2
paralelan osi valjka, u presjeku daje pravougaonik. U nacrtu se vidi kao dllzina
5"8/1. a u tlocrtu kao duzina 5'8'. Bokocrt je kao pravougaonik 51f'7'" i 6"'8*.

paralelna s ravninom 1!1_ Glavna klUZniea I dosla je u polozaj lor l~ ,I;) i

Na kraju imamo presjek

sa valjkastom plohom, kojoj je osa okomita nll

ravninu 1[2. a koja dodiruje ravninu L1. Nacrt presjeka je kriva 7" do 13", a tlocrt
joj se poklapa sa osnovom valjka. Krivulju U bokocrtu dobijemo iz tloena i
nacrta tacaka te krivulje.

263

poklopila se sa glavnim rneridijanom g( g',g"') kugle. Prvo probodistc Pi

priklonice p doslo je u polozaj P,o( P;o ,PI; ), a priklonica u polozaj Po (p,;

paralelna osi x, p; spajanjem
~u tackama

Pi;

i LIT). Kruinica 10 == gil i prav3c p; sijeku se

E; i Foil, pomocu kojih se na pravcu p'" dobiju tacke EN i F# i na

pravcu p'tacke EI i F'. Kako je ravnina F ravnina simetrije kugle i ravnine E,

to je ona ravnina simetrije i njihove presjecnice k. 2ato je duzina EF jedan
precnik kruznice k, a simetralna tacka te duiine je srediste O( 0", Off) kmznicc.
Ovim sredistem polozimo horizontalnu ravninu C kojoj je drugi trag c,

11.6. Presjeci kugle ravninorn

paralelan sa osorn x. Ravnina C sijece luglu u paraleli u( l/,U'" ), a ravninu E u

11.6.1. Presjek kugJe opstom ravnillom

Zadatak. Odrediti presjek kllgle, kojoj je sredisre u
poluprecnik r=30, ravninom E(75, 9(), 50) /sl.11.43 i 11 . ../.;/.),

sutraznici h( h ,Il"'). ParaleJa u i sutraznica 11 sijclm se u lackama Gr (/,C;")

lUi..rki S(O,35,40) i

H( H',HIT) kruinice.

,,
R j e sen j e: Presjek kugte-dpstom ravninom- moze se odrcditi
direktnim postupkorn i pomocll stranocrta. U OV0111 zadatku presjek je odreden
na oba nacin:
Q. Direktnim postupkom: Ravnina E( e"!!1) sijece kuglu po kmznici
k( k'.k
Presjecne tacke odredujemo na slijedeci nacin: Sredislem kugle S"
.. c~~p-;Iozimo h~rizontalnu ravninu A koj~j jC 'dmgi trag Q 2 paralelan sa 0som x.

:0"

gc;-"---t_____

'-':
P"

Ravnina A sijece kugJu u ekvatoru e( e',e 4), a ravninu E u njezinoj sutraznki

m( 11I',m") prvoga traga. Ekvator i sutraznica sijeku se II tackama A( A',AH) i
I

B(- BI;B'" ).. Zatim sredistem kugle..S po+oimo vertikalnu ravninu B kojoj.ie prvi

trag hi paraJelan sa osom x. Ravnlna B sijece kug!u u meridijanu g( g',gN), a

ravninu E u sutraznici n( n',n"') dmgoga traga. tvJeridijan i surraznica sijeku se u
tackama C( C',C''') i D( D/,D"'). Vertikalna osa kugle 0(0/ == Sf, o/Iokomita na

osu x) sijece sutrainicu fl u tacki L( L' == S', L" u presjeku ON ! n"') u kojoj osa
probada ravninu. Sredistern kugle S polozimo ravninu F okomito na ravninu reI i
na ravninu E. Prvi trag II ravnine F prola:?i tackom Siokomito na prvi trag eJ ,
a drugi trag 12 okomit je na osu x. Ravnina F sijece kuglu u glavnoj kruinici I
kojoj je tloert l' Dll [ragu 11, a ravninu E u njezinoj priklonici p( p', p_" j prvoga
traga. Kruznica I i priklonica p sijeku se u tackama E i F. Projekcije tacaka E i F
odredene su na slijedeci naCin: Ravnina F, zajedno sa kruznicom I i priklonicom
p, rotirana je u pOl.ltivnom smjeru oko vertikalne ose kugle, doh: je pastala

Stika 11.43

{~'

Duzina GH je precnik kruznice k jer prolazi njezinim sre~i~tem~ ~ako Sil

EF i GH U Drostoru mean sobom okomiti, oni .su spregnuti pIee-mel kruzlllce k, a
niihove proJekcljc su spregnuti precnlci projekcija kruinice. Tlocrti tih precnika
S~l mechl sobom OkOlUiti, tako da je duzina G'R' velika, a duzina E'F' mala osa
elipse (/. U llocrtu se vidi anaj dio kruznice k koji je l1a gornjo~ polov~n~ kugJ~ne
piohe, ij. ACrB. U nac::rtu se vicli sarno Iuk koji je l1a prednjoJ pOloVtnl kuglme
tj. CAGED.

b. Pomocu stranocrta: Ravnina nJ polozena jc okomito na ravninu E, tj.

sh"zmClCr1.na osa 1.'(' je okomita na prvi trag e! ravnine E (sl.ll.44). U tom slucaju

kugla se projlcira kao kruznica, a ravnina kao trag e3 " Kako je ravnina E
okomita na ravninu

TC3,

stranocrt presjeka, duzina C"'D/"If, je u tragu e3 Ta

cll1zina jedna.ka je precniku presjeka. Aka se iz sredista kugle S~ postavi

l."!krnnic,] na r"Vl1lllU, Olla tu ravninu sijece u tacki 0'" presjecne kruzmcc. Tacka

265

"______1,,1.,,"-,P_'-,P2sjeci kugle ravninoll1

J 1. Presjeci geomelrijskih /ijela mvllinam'3..._. _ _ _ _ _ _ __

Pomocu te tacke odrede se Hoert 0' i nacrt 0" " U tacki 0'" projicira se
precnik AB koji je paraJelan s ravninom "Ttl, a njegov tlocrt A'B' paralelan je s
prvi1l1 tragom e j " Duzina A'B' ::::: C"'D"', a duzina C'D' okomita je na A'B'.
H

Time su dobivene velika i mala osa presjecne elipse u tloertu. Duiine J1"B i
C"OIl daju dva spregnuta precnika u nacrtu presjecne krivulje. Na osnovu osa i
sprcgnutih prccnika mogu se konstruisati elipse u tlocrtu i nacrtu. Pored tacaka
ABeD, kojc Cine osc elipsc u tloertu i spregnute precnike u nacrtu, potrebno je
odrediti laeke presjeka koje leze na konturi u tloertu i naertu, tj. na ekvatoru i
glavnom mcridijanu. Tacke na ekvatoru odrede se tako sto se ravnina kojom
sijecemo ravnillu E polozi pravcem p( p', p"). Pravac p sijece tlocrt ekvatora e'
tackama ' i F'. Ove tacke mazemo odredlti i iz trece projekcije, gdje je eM
paralelno 1-'-'(1' Tacke TIa glavnom meridijanu odtyfie se tako sto se ravnina kojom
sijccemo ravninu E poloz! pravcem _ll( n'.n" ), Pravae n sijece nacrt m glavnog
1.1

meridijana u tackarna G" i H". Tako

Sl1

dobivene tacke na konturi u tloertu i

lwcrtU.

0'" leii u sredistu duzinc C"D".

11.6.2. Presjek kugle prvom projicrraJucom

ravnmom

Zadatak. Odredifi presjek kugle kojoj je sredi,i}te u tacki S(20,35.30) i

poiuprecnik r=25, raVl1illOl11 E(60, 70.. 00 ) (sf.] lA5).

R j c :; e n j- e: Presjccna ravnina sijece kugiu !J kruinici k. kojoj je prva

projekcija k' u prvom tragu c 1 te ravnine, a njezina druga projekcija k" je
elipsa. Ravnina E sijece ekvator kugle e u tackama A( A',A") i B( B',B

H
),

glavni meridijan k~gle g u tackama- C(C',C" ) j D{ D',!)"). Tacke A, S, C i D

su na presjecnoj kruzniei k. Kako je ravnina ekvatora ravnina simetrije kugle i
ravnine E, ona je i ravnina simetrije kruznice k, pa je duiina AS precnik te
Krllz,nicc, a simetralna tack a O( 0',0" ) te duzine je njezino srediste.
Tloert k' kruznice k je

II

prvom tragu e l ravnine E, i to od tacke A' do

tacke 8'. Prccnik EF klllznice k, koji je spregnut precniku AB, okomit je na

ruvninu 1f!, pa se njegov tlocrt ' "'" F' poklapa sa tlocrtom 0' srediSta 0 te
kruinice, a njegov nacrt EHFff mOTa biti jednak precniku AB, zato je
OffEff = (fp" o'A' iii O'B'.
Duzine AffS" j E"P" su spregnuti precnici nacrta
kmznice k, a kako
If
su medu sobom okomitl. to je duzina "F velika osa, a duzina A" B" mala osa
:;0:

Slika 11.44

266

11.7 Zadaci za Ije.~o.val1je

11. Presjeci geometrUskih tijela ravnillama

e.

dipse
Odredene su jos i projekcije tacaka G i 11, odnosno J i K, kruznice k i
to kao presjek ravnine E sa sporednim kruznicama u i v, koje Sli paralelne s
ravninom 7[2. U nacrtu se vidi onaj diu kruinice k, kuji je nu prednjoj polovini
kugle i to od tacke C preko tacke A do tacke D.
Da bismo nasli tangentu presjecne kn!.znice u nekoj njezinoj tacki, npr. u tacki K, moramo konstruisati presjecnicu ravnine E i tangencijalne ravnine kugle u toj tacki.
Kako je tangencijalna ravnina Ij
kugle II tacki K okomita na poluprecnik kugle, koji spajn tacku K i
sredi:ste S kugle, nacrtaju se najprije projekcije toga po!up~ecnika
f/ "'" 8'K' i / = SilK" , a zJtim, kao
u p.oglavlju lLLLl, odrede tragovi
d l i d 2 ravnine ,d.
Tackorn K povuce se sutrazmea fIl prvoga rraga ravnine .d
I,
(m'.L rl, m""l1 x) pa sc odredi njez.i.
,,8'

"

f---'-C"---T'_'~~~~
g'

5'

!l0 Jrugu pr0boJi;le J'I?

Drugi

trag d 2 mora prolaziti tackom ;U 1

okomito nu /1 do tacke ft\". 3. od (e
tackc ide prvi tr<J.g d J okomito na
Presjecnica

t"" = (T/',T;

Slika 11045

r]

t[

[' = (

11.7. Zadaci za rJesavanje

1. Odrediti tangencija!nu ravninu kosog knLznog valjka u lack[ Tt 30,80, -), c:ij,l 0:::illO, CJ.
ldi u ravnini Jr,. Valjak je zadan svojom osom SI/[,','(-30,25,0), V(JO,40,40J] i
poluprecnikom osnove r = 20.
2. Odrediti tangencija!nu ravninu kosog kruznog valjka u tacki 1'(40,.,10), cija o:mova
lezi u ravnini ]fl.. Valjak je zadan svojom osom SV[S(60,O,40L 1/(75,40,20)) i
poluprecnikom osnove r ~ 15.
ko~og kr1.1znog valjka, cija osnova leii u ravnini "rei, ako je osa
vaUka SVIS(30.25,0). V{85AO,50)/ i poluprecnik osnove r = 20, Prolzyoljno Llzeti
tlocrt T'tacke T, njegovog gornjeg dijeJa omotaca, pa odrediti njezin naert Tit i
komtruisati [ragove tangencijalne ravninc toga valjka u tack] T.

3. Nacrtati projekcije

4. Nacrtati projekcije kosog kruznog valjka, Cija osnova le2i 1.1 ravllini Jr.-;, ako je OS21
valjka SV[.){75,O.40). V(30,30,25)] i poluprecnik OSl1ove r "-' 25. ProiLvo!jno mel!
nacrt T"" tacke 1~ njegovog gomjeg dijela ornota?a, pa odrediti njezin Huett T' 1
konstruisati tragove tangencijalne ravnine toga viJljka u tacki T.
5.-11drediti tangencijalnu ravninu kosog hufnog g~'L'U, cija jc osnova pamlelna s
ravninom Jrb ako muje osa SV[S(60,lO,30), V(O, 60, 55)] i poluprecnik 05nOVe r=20"
Proi'Z.Yo!jno uzeti nacrt TN tacke T, njcgo\'og gornjeg dijcJa 0rrH)U::J., pa odrcditi
njezin tloen: T' i konstruisati tragove tangencijaine ravnine raga $toscCl U tRek] 1
~_ Si1cr~ati projckcije kosog kruznog stos.::a, ';ijiLjC c)::,fWVii Li ;amUli /[1; ...j)..u jt 0::;[,
- - stofC"aSV[S(30,3i5jJ), V(90,J5,50)] i polupretnik oS!1ove r=20. Proizsoljnu UL.Cli

T/,l":; J,

ilucrl T' [aeke T, njcgovog gornjeg dijeia omotaca, pa ouredit! DJczm naerr T" I
konstruisati tragove tangencijalne ravnine toga valjka u tacki T.

raVlltna E i Lije tra-

zena tangcnm presje6Jlc kl1lznice k

u tacki K

167

7.

TaCkom.T(JIO,~,25)'poloiiti rangencija!nu rav!11nu na kosi kruzni swzac, GiJa JC

osnova u ravnini

Jf],

ako je osa stosca SV[S(30,0.3D), V(95.40.45jj i pol(lprcenik

osnove r=25.

8. Odrediti tangencijalnu ravninu kuglc u proizvoljno U2etOj tacki T, kojoj je srcdistc

S(40,40,45) i poluprecnik r =- 30.

9. Trosmmu priznm, kojoj je osnova DEF[D( 50,25,0), (75,1 0,25), F(95,J 5,20)] i
bocn! brid FG[F, G(50,60,60)], presjeci ravninom odredcrlom tackarna:
ABC[A(0.30,15), B(60,O,60), C(100,35.45)].
10. Trostranu prizmu, kojoj je osnova ABC[,4(0,35.40}, B( 55,JO.60). C( 70 ..":'5. ! 5)] i
boeDi brid ADE4. D(75.JOO,120jj, presjeci ravninom odredenom laC kama:
MNP[M( 10,15,100), N(l25,130,30), P(20,90,140)).

_~ /

~2~68__ ~_~_~~ __-,l-,l,-~,-P,-,=escoj=.e"cI,,8'-'"n_m_..':.-'_""l-",k_ih

____fl,,iJec.I:.."_'c."_..v_n_ill_a_m_"_ _ _ _ __ _ __

11, Trostranu priwm, kojoj je osnova ABC[A( 10,60,10), B(50,60, 10), C(20,80, 10) i
bocni brid AD[A D(50, 10,80)), presjeci ravninom odredenom tackama:
HNP[M(O,20,30), N(80,40,20), 1'(40,70,100)].

12. C'etverostrann plizmu, kojoj j e osnova ABCD[A(65. 20,5 ),B(85,25,0),

C( I 10,10,25), DJ i boeni briq CE[C, (65,55,65)], presjeci ravninom odredenom
"iblna MNP[M(1O.40,20j, ,';(80,5,60), P(l20,55,40)J.

n. t:c!Ytroslranu

kosu priztnu, kojoj je osnova ABCD{A(60.20.0), B(70,60,0),

C(40, 70, 0), D( ]0, 40, 0)] i bocni brid AF[A, F(] 30,6(J,60)}, presjeCi ravninom
F::( 160,140, fOO) i raz:viti mreZ_l.l prizme.

14, Cetverostranu kosu prizmu, kojoj je osnova ABCD[A( 50, 90,D),B( -20,70,0),
C{-40,45',0), D( -65,65,0)] i bocni brid AF[A, F( - JOA5,55)], presjeci ravninom

269

22. Kosu petostranu prizl11u cija jc osnova ABCDE[A(O,45,0), B(10,65.0), C(35,60;O)t

D( 40,35.0!, E{ 15, 25.0)} i bocni bnd AG[A, (;(35,20,65)], presjeci ravninom
EfQO.ll0.1(JO)
23. Kosu cctverostranu prizlUu cija je osnova ABCD[/~( -40,0, J5), B(0,O,35),
C( -20,0,60), D( -55.0,50)) I bocni brid AG[A, 0(125,85,15 )}. presjcCi ravninom
E(. 105.! OQ, - JO()).

24, ('ctverostranu kOE;U prizHlu cija je osnova rlBCD{A( -50,0,80), 8(20,0,90),

C(1O,0,50}, D(-40.0,4())] i boeni brid AGlA, G(10,60,50)}, presjeci rav~inom
(25.15,-25).
25. C'ct'iicrostranu koslJ prizmu cija je osnova ABCD[A(70,75,0). B(90,55,0),
C(120.60,Oj. D( 100.85,0).1 i boc!)i brid AC{A. C(25,30JO)}, presjeci ravninom
E( 13(},80, .. 100).

E(8(J,80,45).
1.~" ,Sestostranu kosu prizmu, kojoj jc osnova pravl1an sesterokut sa srediStem u tach

5,'(}OAOJ)), tncb A(0,].5.0) jedan njcn vrh i bocni brid AG[A, G(90,40,90)}, presjeCi
r~l\'ninCJm

11.7 Zatiaci ::.a IjdavGnje

---

( 130,1 30,90).

In. Trostranu piramidu ABC, 11[,4(20.30,0). 8(80,20.0). C(45.70,0), V(55,35,70)]

prcsjcci ruvninom koja je odrcdcna tHckama: ;\INP [M(35, 10,40), N(80,60,30),
P( 100. 4(}, 65)].

\
:16. Trostrann KaStl prinnu, koja] je osnova ABC[A(30,O,30), B( 15,0,50). C(70,O,35)j i
hacnl brid AD[A. D( J05,75,30)}, presjeCi ravninom "(90.50.-65).

~7.~ Kosu trostranu piramidu ABC:. VIAl 30. 60,0), Bl-=lQ,JO,O). C(-50,35,O), ~'(30,35,60)}

17. Petostnmu kosu prizmu. kojaj je osnova pravilan peterokut, jednim vrhom u tacki
A(-30,20,O), sredistem u tacki S(-5,50,O) i boeni brid A.G[A. G(-120,40,80)}, presjeci
ra"'ninom Ef-11(),J20,80/

28, (~et'.,'C'r0"tn1nU k(l,~ll piramid\l ABeD. VrA(-402o.0i. 8(-30. 70.01. Cf40.50.0l,

DCO. 10.0). \'"( 0.90)80) 1presjeci ravninorn E( -50, 95.20),

lS. Pet{}straml kosu prizmu. kojoj je f)snOva A BCDE[Af ln3.0.rn 8(30.90.01.

C(70. 70,0), D(90,30.0), E(50,10,0)] i bocni brid AG[A,. G( JiO,]20,90)], presjeci
rZlVnillOln E. Taeka Ex je udaijena 100 od, koordinatnog pocetka, eJ zatvara sa x
osom uga\) od 60 n , a e2 ugao ad 45(). NaCi pravu ve1ici!l.u presjeka.

19. Prnvilnu sestostranu pri1.11lU, kojoj je 05nova ABCDEF u ravnini 1[j, aka joj je
ciijagon;lla AD(,4.(20,25, 0), D(60,35.0)), i visina prizme v ::::: 60, pre~jeci ravninom
(80,=,50).
20. Odrcditi normalni presjek cetverostrane kose prizme kojaj je osnova paralelogram
ABCl11A( to,a,30). B( 35,0.15), C(55,0,35), DIu IT], a njen bocni brid je
ilelA. G(80,60,60)].

presjeti ro\"ninOln

E(1'(),(){J,..f,{J).

- 3~;etverostnilll}"kosu pmunidu, kojoj jc osnOVfl k\CatSrat zadanc stramce

AB (A( 20.5,0), B(70.10.0) 1U T{, i vrh n 1] 0.60. 90) presjeCi ravninom E( /30.130. 70).
30, Cctverostranu piramidu, kojoj je os nova ABCD{A(35,85._). B( 100, J10,-), C(80,50,-),
lJ(4.?65,.J] II ra,:,n,ini (35.=,-10) i vrh 1/(0.1575), presjeCi ravninom odredenom
. tackama: Mi\ip[M(O,4_~,2.f)).l'1/(70,90,6.)). P( I 15,25,0)].
31. Pcto:;trailll kOSll piramidll, kojoj je osnova ABCDEIA(55,85.0), B(65,65,0),
C( lOO,50,()}, Vi 1 10,80,0),(85,]00,0/u 7[1 i vrh \1(20,20,80), presjcCi ravoinom
odrecicnom tackama: MNP[M(20.50.30). N(80,90.80), P(]30.4(),IO)}.

32. Petostrallu kosu pinHnidu, kojoj je osnova U 11:/, sa srediStem u tackj S(-20,35,O),
(acka ;\('.<5,JO.0) jedan njen vrh i vrh piramide V(3o,75,75), presjeti ravninom

E( 60, 75, (iO J.

.=L t'r;l.\'llnu pctQstranu prizmu. kojQi je nsnova ABCDE u rnvnini Jrl, srediste u tacki
S(40,30,C}). tacka 1i(40,Jo.O) jedan njen vrh 1 visina pnzme v ::::: 60, presjeCi
;'~l\TlinI)Dl E(=,60.5())

.. ~--

33. Sestost1"<lI1U pravilllu llspra\"J1U piramidu. kojoJ je osnova II Jrl.' sa srediStem u tacki
S(-1O,6o.0J. tacka .4(-40.30,0) je.dan njcn \"1"h i vrh piramide V(-10.60.80), presjeci
raVnmOlll odredenom tackuma: MNP[M(20.0,0i, Nr -50.0A5), P(45.40.0)j.

270

11> Presjeci geometrijskih tijeta ravflinama

34. Petostranu kosu piramidu, kojoj je osnovuABCDE{A(30,30,O). B(6D,25,O),

C(90,60,O), D(60,95,O), B(30.70,O)] i vrh V(-20,JOO,80), presjeci r3vninom
(60,85,35).

11.7 Zadaci 1.a rjefavanje

271

46. Kosi kruzni. v,~ljak, c!ja je osa SV[S(40,40,0), V( J10, 70,90)1 i poluprecnik dStlove
r::::::35, pre~Jec! ravn.Jno~ E(160,130, 110). U jednoj tacki presjecne kri-\rlilje
konstnllsah tangentll ! nab pravu velicini presjeka.

,/'-''-,

'( 35. ~estostranu kosli piramidu, kojoj je osnova pravilan sesterokut U if!, sa sredistem u
\", ____ ,-.facki S(0,50,0), tacka A( 30,20,0) jedan njen vrh i vrh piramide V{7G,20, 90), pre~jeci

ravninom E( 110,1 30,70).

47. Kosi kruz~i ,yaUak.' Gija je osa SV{S(0,45,Oj, V(60,75,60)1 i potuprcc:nik os nove
r=35, preSJeCl ravmnom E(90, 140,90). U jednoj tacki presjecne krivulje konstnlisati
tangentu i na6i pravu velicini presjeka.
...

36. Cetverostranu

48. Rotacioni valjak, eija je osa SV[S(30,60,40), V(100,30,40)] i poillprecnik osnove

r=30, presjeci ravninom E(15,~20,~20)._

37. Pravilnu cetverostranu piramidu, kojaj je Gsnova ABeD U IT], aka je njena
dijagonala AC[A(30,Q,50), C(70,O,30)] i visioa piramide v = 60, presjeci ravninom

49. Kosi kruzni valjak, Cija je osa SV[S(~45,30,0), V( 1O,5{),55)] j poluprecnik osnu\,{;
r::::::25, presje6i ravninom E(35,40,30). U jednoj tack! presjecne krivuljc konstll.liS:1ti
tangentu.

kOSll piramidu, kojoj je osnova ABCD(.4(O,O,30j. B( 45,{),45},

C(70,O,l5), D(20,O,O)) u nj i vrh V(90,45,80), presjeCi ravninom E( 125,45,80).

EI 100,60. =).

38. Pravilnu sestostranu piramidu, cija je osnova u ravnini lrt> ako joj je Jijagonala
AD{A(60,25,O), D(JOO,35,O)) i visina piramide v "" 60, presjeci ravninom

so. Kosi

kruzni valjak, cija je osa SV{S(0,30,0), V(55,50,60)) i poluprccnik OSIlOVC

r=25, presje6i ravninom E(80,90,60). U jeduoj tack! presjecne kriv~lje konstruismi
tangentu.

Ei 160.140.1 10).
r?--

~ 3~ Tetraedar. koji plohom ABC leZ:i _u

lrf>

sa vrhom .-'1.(15,15,0) i sredistem u tacki

"--,---,)S(65,55,0), presjeCi ravniiiCiffi E(-30,=-:JO).-~-

40, Petostranu kosu piramidu, cija je osnova pravilan pckrukut sa srediSlcm u tucki
S(40.0,50), tacka A(10,0,20) jedao njen vrh i vrh piramide V(1JO,80,50), presj~ci
ravninom E( 100,40,~70).
41. Petosiranu kosu piramidu, cijaje osnova iDCDE{A(3(),3(),0),B(60,25,O),
C(90,60,U),-D(60,95,O), E(30, 70, OJ} i vrh V( -20,)00,30;, presjeci ravninorn
EI-60.85,35).

42. Cetverostranu kosu piramidu, cija je osnova ABCD{A(O.50,Q), B(30,90,O),

e(70,50,0), D(50,40,O)) U 1C} i vrh V( 120, /30,90), presjeci ravninom odredenom sa
dva para Ie Ina pravca: a ""' lvlN[M(0,llO,25), N(.l35,85,O)} i b s; PR[P(O,80,55), Hj.

43. Sestostranu piramidu, Cija je osnova para!elna lr;, sa sreuistcm u tacki S(O,50,7()).
tacka A( ~ 10, J5,70) jedan njen vrh i vrh piramide V(0,50,0), presjeci ravninOl~
odredenom tackama: MNP{M(20,Q,O), N(60,50,O), P(-60,O,45)j.
44. Kosi kruzni valjak, cija je osa SV[S(0,50, 0), V(70,90,70)) i poluprecnik o~move
r=40, presjeci ravninom (130,130,80) i naci provu veticini presjeka.
45. Rotacioni vaJjak, eija je osnova U 7!2, sa sredistem u tacki S{30,0,3Q), poiuprecnik
osnove r:::25 i vision vaUka v-::::.70, presje6j ravninom (-5030,50).

51. Kosi kmzni valjak, eija je osa SV{S(~20,55,O), V( -85,30,70)] i polliprecnik o:;novc
r=25, pre~je6i ravninom E(-50,-50,JO).
52. Kosi kmzni valjak, cija je osa SV[S(25,45,0), V(11O,30.75) i JJOluprecnik O$novc
r=30, presjeci ravninom E( 80, -J5.40).

53. Ko~i,_ kmzni valjak, elja je osa SV[S(~50,O,35), V(15,55,60)J i poiuprecnik

r=30, presJecl ravnmom (50,50.45).
..

OSllUVe

54. Uspravni va!jak visine v=::;70, sa sredistem osnove u racki 5(35,30,0; i

poluprecnikom osnove r=25, presjeci ruvninom E( 100,110,70.),
55. Rotacioni sto:Zac, eijaje osnovn u tr}, srediste u tack; S(40.40,o.), polupreenik osnove
r=25 i visina stoSca 11:::::60, presjeCi ravninom E(=,8o.,60).

56. Rotacioni stozac, cijaje osnova U 11:2, srediste u tacki 5(40.,0.,40), po!uprecnik osnove
,---(=25 i visina stosca v::::60, presjeci ravninom (80,60,=).

. \,

/'-',

57:-X;hi

kruzni stozac, Cija je osa 5V[S(-5, 35, OJ, V(-70,50,70] i poluprecnik aSDove
r-::::.~O, presjeci ravninom E(80,95,60). U jednoj iacki presjecne kriyuije konstl'ui5:l1i

.~="mfjgentu.

58. Rotacioni .st?zac, ?ija je.- osa 5V[S(-40,55,0), V(-4o.,55.90) i poluprecnik osno\.'c
1'=40, presJec! ravnmom E( -55,-60,40.). lJ jednoj tacki presjecne krivulje konSlruisali
tangentu.

! 1. Presjeci geometrijskih rijela

27"2

rQvllinOl11l1

59. Kosi kruzTli stolae, (Un je osa SV[S(40,45,0), V( [25,30,70)] i poluprecnik osnove
1"=40, presjcCi ra'vninom (85,-80,80).

____________~i::l.? Zadaci 1.(1 lfe.<avanJe

273

75. Kuglu, sreciisla 5(80,40.45) i po!uprecnika 1'=35, presjeti ravninom E(50,-20,60).

76. Kuglu. sredista S(o.40.35) i poluprccnika r=30. presjeci ravninom (55,55,60).

,GO. Kosi kmz.ni stazae, Cija je osa SV[S(-80.40,0). V(1O,55,70)J i poJuprecnik osnove
77. Kuglu. sredista S(35,25,30) i poll1precnika r:::::30, presjeci ravninom (-40,30,20). U
Jednoj tacki presjec,nc krivulje konstruisati tangentu.

r=35, presjeci ravninom E(20,20, 15).

fd. Kosi knxbli stoZac. cija je usa SF[S(50.50,O). V(0.JO,70)J i poluprecnik os nove
r=35, prcsjecl ravninom E(50,55,35) i odrediti pravn veliCinu presjeka.
hI.. KnSl kruini stOZflC. 6ja jc osa SV/S(O,50,O). H20.20.6S)] i poluprecnik osnove
1"=45. presjcci r(lvninom E( J 10, J30,60). U jcdnoj tacki prcsjecne krivulje

k0n'-;1ruisali langcnttL
< ',; l(!:\si kruzni stoinc. cija je osa SV[S(40.40.0). V( JOG, 100.70)] i poluprcenik osnove

1'=30, presjcci ravninom E(120,165,100).

b)tFtn.lisaii tange-ntu. -

U jcdnoj

tacki presjecne krivulje

64. U:;pr(lYl1i rotaciooi stozue, cija je osa 5V{S(45, 55, 0), V(45,55.105)J i poluprecnik
osnove

r~45,

presjeCi rav-ninorn (80.-100,50).

65. I(osi kllltni Stoi3C, ._~i~ j0 o~a ~V(5)15Zc,-~O,O j, lv( 60,100,70)] i pohlprecnik osnove
r=35, presjeci nlvninom E(80, 1 10,65). -U jednoj tack! presjecne krivulje konstroisati

tangenlu.
0;1(1 SV{S("40AO.0), V(25,60.80)] i po!uprecnik osnove
1'=30, presjeci ravninOlll (80,70,50).

fl6. Ko<:j kruzni stoZac, cija je

67. C!spr;Jvni stozue vislne v=70, sa sredistem u taCki 5(20,35,0) i poluprecnik OSl1OYe
r=_W. presJcei ravmnom ( 100.1 10,60).
_
r

03. Kllglu, sredista S(5030,35) i poluprecnika /":::::25, presjeCi ravninom Ef-65,40,50).

69. Kliglu. srerlista :W50,50,45) i po!uprecnika 1'=35, presjeci rnvninom E( -40.70,50),

70. Kuglu. srcdista S(50.40.50) i poluprecnika r=35, presjeCi ravninom odredenom

(,,,'kama ABC[AlO,O.25), 13(50,70,5). C(85A5,60J/.

n.

Kuglu. sredist8 S(40,45.45) i pOluprecnika 1':::::35, presjeci ravninom (55,40,-40).

/2, KugilL sredista S( 15,40,45) i poluprecnika 1'=35, prcsjeCi ravninom E( 40,-65,80).

;.~- K~igl\i. ~rcJiS1.a 5(50.30,80)

i poluprecnika r=35. presjeci ravninom (00.60.60).

7-:1. S:."gi1.L srtdista S(O,50.40) i poluprccnika r=40, presjeci ravninom (60,=,60),

78. K\lglu, sredistu 5(55.40,30) i poluprecnika 1"=30, presjeCi ravninom kojaje odredena
sa dva pravc(l: (lOS ;'v1N[M( 15. 10,70.), N(O, 75.0)] i b ~ MP{M, P( 100,30,70)],
79, Kuglu, srcdista S(40,35.40) i poluprecnika /"::::::30, presjeci ravninom (60,30,-35). U
jednoj tacki presjecne krivulje konstruisati tangentu.
80. Kuglu, sredista S( 40.45,45) i poluprecnikn r=35, prc..">jeCi ravninom 8(120, JOO, 70}.
81. Kuglu. sredista 5(-10,40,40) i poluprccnika r=30, presjeci ravninom E(-60,35,40). U
jcdlloj tacki presjecnc krivuljc konstruisati tangentu.

82. Kl1glu, sredista S(-50.40,-/5) i poluprecnika r=30, presjeCi' ravninoln (-30,20,-25).

U jedooj tacki presjecne krivulje konstruisati tangentH.
83. Kuglu, sredisla S(40.45,35) i poiup~ecnika r=30, presjeci ravninom (75,65,-70).
84. Kuglu. c;redi~ta S(oOAn.35) i poluprecnika r=30. presjeci ravninom E(50,-45,40). U
jednoj tacki prcsjecne krivulje kOTlstnlisati tangentu.
85. Kuglu. ~redjsta Sf40.50.30) i poluprecnika 1"=25. presjeci ravninom E(80.=,90).
/

R6. KugJu. srelii.~ta S(4D. 35.3f)) i poluprecnika rf25. presjeci ravuinom E( =, 70,SO).

87. Nacrtati sve projckcije presjeka i i~ieka rotaciollog stosca, drugirri projicirajucim
ravnjnama i valjkastim plohmna, ako Sll nacrt stosca, polo'zaj projicirajuCih ravnina j
valjbSlih isjeb dilti na'slikama broj 1 do 36.
88. Nacrtati $VC projekcije presjeka i isjcka rotacionog valjka, dmgim projicirajuCim
ravninama i vl1!jkastim plohama, aka su nacrt valjka, polataj projicirajucih ravTlina i
valjkastih isjeka dati na slikama broj 37 do 63.
89. Nacrtnti sve projckcije presjeka geometrijskih tijela projicirajucim ravninama, ako
su oblik tUcla i tragovi projicirajucib ravnina dati na slikama broj 64 do 93.

274

J 1, Presjeci geometrijskih tije/a

k - - - -!

1.

____________:.:11.7 Zadaci za /jdQvanje

mVnill{//IlU

J">.

3.

II \
,,

'

,,~\

4.

,~"'-"--T

,, ,,

5. "

,1
1

:'

i\

/' \ J
\

,
, ,,

"'I
~,

6. ,

,
/

'-01

",I

<"\11

'

it,

,,
,,, I ,,,
,
,,

t!

B. ,
,

,I
!

:;;1

,, ,
!

,
/

,
,,

01'1

3i7'

'. _1

275

11.7 L.{lrinci

71. Presje6 geolnf'frijskih tijela ravnillama

rjdavanje

277

,~.

,1;---'
"
20. / i \
,, ''
/
'' a
,
\

7.0

29.

28.

.,' ,I ,'

30

a!

"':

'"

,\'\
' . \

I '.

I
Oil

I
I

31.

"
32. ,/1\ '
,

SSi

34.

l-.L.a:

"''':

278

11. Presjeci geomerrijskih tijela ravninama

11.7 Zadaci::(1 Ijdavanje

42.

40.

f-.--I--.L

.:'+-1

L--!tiQ~

279

280

II.

Pre~jeci

11.7 Zadac! ;:a rjeSawmje

geomelrijskih (ijela ravlliflama

q, 40

281

I
I

rr-

---I

II

:;;

I
I

------:;t
60.

i 51

66.

L~--+-+ -p
!:el
.,-----,

,,

T
!

,.-L-.+-40--"-

'f

e,

"I

~I

I
i

T" - - . , - .

69.
10

x
5

r,

cl
~i

282

_ _ _ _ _ _ _ _ _ _-"11::.,::.7::Zil::,::ia::c.:..iza IjeSm,'=a.:c:nJ.::.'e_~ ,_ _ _ _ _ _---'2,,8"'3

1J. Pre;-,jeci geomemjskih rljeia rLlvllinama

e,

e,

I \e,
70.

:;::1

'"

71.1

,
1-'-

36

50

J--~

,I
[Ji

~I

',-.Jl~_,

80

'" -r

.L 1/

Ie,

3'1

ro!

\".oj
!

"-

5',

e,

x
x

!
50

e, -,~~~-~....j,

e,

e,

T
,

e'l

1-!
!

21,

80

10

~"~-.~-----t~.

...L+__
-1--

21

S5)
e,

'--'-_-"I~_

284

II. Presjeci geometnjskih tijela ravl1i/!ama

------.------'--'-'-"~~-'-'--"'---'---------'-----"-------

____.______IJ. 7 Zadaci za /jdavanje

285

1
x~~~-+

____

1----'---

~I

1I

'II

:83.

,I

:;;1

_l_

e,

e,
e,

90.

84_

JVi-.1
,

..

e,

"e'l

01
~i

rI

x.L

I ~

I,,,
,i '

\----- __ 50

~I

6'!
r~
'If/.-" e,
'
~/-

(----~~~::

~_

180

oj

<01

j -"---i---"

e,

287

tijela

proistice da su te ravnine U oba slucaja paralelne s bocnim bridovima jcdne i

druge prizme.
Prvi trag p J jedne takve ravnine P nil ravninu 1[1 odredujemo D3
slijedeci nacin: kroz proizvoljno uzetu t.acku S( S',S/I)

polozimo pravae

m( m',lI{) pamIelno bocnim bridovima prizme II i pravac n( n',n") paralcluc

12~

Prodori geometrijskih

t~jela

12.1. 0 prodorima uopste

Prodor iii presjek dviju ploha je simp svih lacaka kaje su zajednicke tim
plohama. Proctor dviju uglatih ploha (prizme, piramide) je prostomi poligon kaji
maze biti iz jednog iIi dva dijela. Prodor uglate i oble plohe je prostomQ
izlomljena linija koja se sastoji od lukova ravninskih krivu{fa kaje se meousobno
presijecaju u probodistima bridova uglate S oblom plohom. Aka jedno tijelo
potpuno prodire u drugo, tj. jedno tijelo dopire do drugog, zatim u njemll
nestane, pa iz njega izade na drugoj strani, onda kazemo da imamo pOtpll11
prodor tih tijeJa. U tom slucaju prodomi poligon, odnosno prodoma krivulja,
sastoji se od dva zatvorelJa-peLigona, odnosno dvije zatvorene krivuije.
Kad jedno tijelo sarno zadire u drugo, tj. jedno tijelo samo jednim
svojim dije!om prodire II drugo, tada imumo nepotpun prodor tih tijcla. U
takvom se slucaju prodorni poligon, odnosno proJorna krivulja, sastoji od
jednog zatvorenog poligona, odnosoo odjedne zatvorene krivulje.

bocnirn bridavima prizme 1. Pravci min odreduju ravninu P. Ako su i'vl! i l'-i I
probodista zajednicke ravnine 1Cj osnoviea tih prizmi sa tim pravcima, ollda je
pravac Pi :;;;: MiN! prvi trag ravnine P.
F"

0"

E"

J"

,"

L"

K"

:
'

II

I
x
at~iiG~"~~;I~,,~~-i:H~" ~~~~~~.
!A"
L't [C" :8-"-I

: 1\'

12.2. Prodori uglatih tijela

1. Zadat!lk. Odre.fJ..iJili"odor kose trostralle prizme, tijaje
~:<;rlOiJa ABC[A(65,6),0), 8(100,55,0), C(90, 70,0)] u lCj i lioeni brid
CF[C, F( 30.40,65)], sa kosom trostral/om prizmoJll GHI[C'( 10,80,0),
H(25,55,O), 1(50, 65, O)}. kojoj je OSllOVO 11 '" i bocl1i brid
GJrG, J(70,30,65)}.
G'

R j e sen j e: Na slici 12.1 odreden je prodor dviju kosih troslranih

prizmi kojima su osnove U 1C,. Da bismo odredili probodiste kose prizme J, sa
nekim bridom kose prizrne ll, marama tim bridam potoziti ravninu paraletnu s
bocnim bridovima prizme 1. 15to taka, za odredivanje tacaka prodora prizme II
sa bridovirna prizme I, postavijarno kroz tc bridove pomocne ravnine paralclne s
bocnim brtdovima prizme II. 1z posrnpka odredivanja pomocnih ravnina

Slika 11.1
Aka bridom AD prizme I polozimo ravninu A koja jc paralclna
ravninom p, njezin prvi trag je pravac ai' leoji prolazi tackotn A. paraJelno
tragom Pi' Trag L1, sijece stranice omove prizme IIu tackama .l i 2

J 2. Prodori geometrijskih tUeln

12.2 Pmdori UR'atih tfjela

Ravnina A presijeca plohe prizme II u pravcima koji idu tackama 1 i 2 ,

a paralelni su brldovima te prizme. Ti pravci sijeku brid AD prizme 1 u
p,,'!,ociistima I( j'f) i 2( 2',2').

tragovi svih pomocnih ravnina idu probodistem M! pravca m( rn',ml1') i prvim

probodistem brida, za koji se trail presjek.
Da bi se odredile presjecne tacke 1 i 2 brida A V, polozi se ravnina A
tim bridom i pravcem "L Pravac a J = M jA! je pry! trag ravnine A koji sijece

288

Na isti naCin, pomocu ravnine B i njezinog prvog traga hI' odrede se

i 4( 4',4" ) prizme II sa bocnim bridom BE prizme L

Ravnina Z, Ciji je prvi trag zJ po!ozen bridom CF paralelno s ra~niflorn
P. nc sijece stranice osnove prizme II, sto znaci da brid CF ne probada tu

[,1'obodisl8 tCiCaku 3( 3',3" )

Za odreoivanje tacaka prodora prizme I sa bocnim bridovima prizme II,

polazll se pomocnc ravnine bridovima prizme If. Ravnina D, Ciji je prvi trag d!,

289

stranice OSllOVe prizmc u tackama 1 i 2. Ravnina A presijeca plohe prizme

pravcima kojl iau tackama Yi i , a paralelni su s bridovima prizme. Ti prayci
sijeku brid A V pimmide u probodistima l( j',J" ) i 2( 2',2'" ).

v"

j'~"_;;.G_" _ _.-;,H"

l'n!nicna je bridom GJ prizme 1I kroz tacku G paralelno tragu PI ravnine P.

Trag d{ sijece stranice osnove prizme 1 u tackama

:5 i 6.

Ravninap presijeca

plnhe prizmc I u pravcima koji idu tackama 5 i 6" , a paralelni Sll bridovima te
prinne, Ti pnlvci sijeku brid GJ prizme II u probod.islima tacaka 5( 5',5") i
f:i( 6,6"),
~a isti naGin, pomoeu ravnlne E i njezlnog prvog traga e;, odrede se

tncaka 7( 7"'}#') i 8( 8',8") pritm-e I sa bocnim bridom HK prizme lJ.

R:Finirm F, ('1ji jc prvi lrag fi _ poioiena bridom IL paralelno s tragom P,

fdsnine p, nc sijece stfanice osnove prizme 1, sto znaCi da brid IL ne probada tu

Tacke probodista istoimenih projekcija, medusobno spojene, daju
pn1dnlll! pn!igon u_proje.kcijama. Rcdoslijed spajanja tacakaje 1,5,2,4,6,8,3.
7 i 1.
-Vidijivosr iinija prodomog poiigona vdredena je -,idljivoscu pioha
prizmi n" krjima se one nalaze.

2. Zadatak. Odrediti prador kose trostrane pimmide, cija jf'. osnova

lTJ i vrh F(3(),10,50), sa trosfranom
'osun!
DEE{D(20JO.cJ), E(40. 60, 0),
/0,50,0)] kojaj je 051101'0 U llj i
i"')C~J1i
ElliE. H(9D, 10,55) 1_

ABC/A(S5,80,O), B(50,55,0), C(J{)O,2(),O)J a

R j e sen j e: Na sEci j 2.2 prikazan je prodor trostrane pirarnide sa

:rnstnmom prizlTIom. Ravnine pomoeD kojih se odreduju presjeci bocnih bridova
Jc:dnog lijela sa drugim moraju imati pomocni pravac m( m',rn"). Taj pravac
Vrh()Dl

\if v'y"') piramide. paralclno s bocnim bridovima prizme. Prvi

4'

Slika 12.2

Na isti nacln, P01110CU ravnine B i njezinog prvog traga b1 , odrede se

proboJista tacaka 3( 3'.3"} i 4( 4'.4" ) prizme sa bocnim bridom BV piramide.
Za odrcdivanje tacaka prodora piramide sa bocnim bridovima prizme,
pOiilZU se pomocne ravnine bridovirna prizme.

290

12. Prodori geometrijskih tijela

12.2 Prodori IIglatih lijela

191

Ravnina E, Ciji je prvi trag e j > polozena je bridom prizme EH j pravcem

m. Trag e I

sijece stranice osnove piramide u tackama

pTesijeca plohe piramide u pravcima 5V'i

"5 i

(5. Ravnina E

D"

E"

F"

6V' . Ti pravci sijeku brid prizme EH

u tackama 5( 5',5') i 6( 6',6' ),

Na isti na.cin, pomocll ravnine F i njezinog prvog traga if' odrede se
probodista tacaka 7(7',;") i 8( 8',8") piramide sa bocnim bridom prizmc Fl.
Tacke probodista istoimenih projekcija, medusobno spojene, Jaju prodomi
poligon u projekcijama. Redoslijed spajanja prodomih tacaka je (, 5, 3, 7,4-, 2,
8,6 i 1,

Vidljivost linija prodornog poiigona odredena je vidljivoscu ploha tije!a

na kojima se nalaze.

V"

~""

~,
'~~",---~~::;A>:_'_._
~
i
~BI(

.. _x

C"

'

3. Zadatak. Odrediti prador trostmne prizme cija je osnova

I bocnl brld AD[A, D( 5,30,80)J
sa cetverostranom piramidom kojojje osnova GHIJ[G(O,60,O), 1-1(35,90,0),
1165,55,0),1(40,25,0)) It re, i vrh Vl75,15,85J,
ABC[A(80,65,0), B( 100,35,0), C{ 110,65,0)]"

"I

R j e sen j e: Na slici 12.3 prikaz::m je prodor trostrane prizme sa

celverostranom piramidom. Rjesenje zadatka sJicno je rjdenju zadatka kao na
s1ici 12.2.
Ii'

Slika 12.3

.4. Zadatak. Odr'e-zliti-p;C;dor cetverostrane ph'amide cija je OSJlova

ABCDIA(0,50,O), B( ]0,20,0), C(65,j(),O), D(40,lO,O)J"
i vrh V(! 30,85,65)

"I

sa cetveroSiranom prizmom cijaje osnova EFGH[E(95,40,O), F( 125,25.0),

G(105,W,O), H(70,20,O)J "

"I I hoeni brld FJfF, J(85,95,70)J,

Rj e S e nj e: Na slici 12.4 prikazanje prodor cetverostranc pirallliJc S8

cetverostranom prizmom. Rjesenje zadatka je sticna rjdenju zadataka Da slikarna 122 i 12.3.

12.2 Prodori uglatih ti}ela

12. prodori geometrijskih ujeta

292

293

Da bismo odredili ostalc tacke prodomog poligona, polozena je ravnina

B po bridu prizme F'J' , a paralelno ravnini

1r2.

Prvi trag te ravnine je pravac b l

a treCi trag pmvac OJ' Ova ravnina sijece osnovu piramide u tackama P i R, a
I1jezio brid AV u tacki T. Presjecnice p/fy" i RIJ'T" odreduju prodorne tacke
5", 7 i 6"'.8"', Tlocrti tacaka 5' i 6/ nalaze se l1a prvom tragu hi ili bridu F'j'.
fT

a njima simetricne tacke 7' i 8' oa bridu H'L/. Bokocrti tih tacaka poklapaju se._
sa bokocrtil1la njihovih bridova. Redostijed spajanja tacaka prodornog poligona 1
njegova vidljivost odrcueni su na vee poznati naGin.

lfl

$"

V"

/
e'"

J'

"

Slika 12A

5. Zadatak. Odrediti procTor praviliie usprc~vne' cetverostrane pirmnide

ala ,e osnoWl ABeD[A( 35,5,0), B(65,35,0), C( 35,65,0), D( 5,35,0)J" '" i vrh
~':(3 "5,15, (5). sa pmvfl710m cetverostranom priz/1wm kojoj je osnova
EFGllfE(I.35,40), F(0,20,25), G(0,35, 10), H(0,50,25)) i bocni brid

c'
Slika 12.5

E/[C 1{70,35AO)!.

E j...c sen j e: Na shei 12.5 prikazan je potpun prodor pravil,ne usp~~vne

celve-rQslrane piramide sa osnovorn u nJ i pravilne cetverostrm~e pnzme Clje, su
usnove pmalelne s n1. Ose piramide i prizme sijeku se pod pravH~l uglOD1 .. Tack e
pT(ldc)rDcg poligonJ ] 3. 2 i 4 odrede se pomocu presjeka bndova pnzme s
h-j,jc'\'Jrna piramide.
<

6. Zadatuk. Odrediri prodor pravifne uspravne sestustralle prizme cija

Je 0511()V(l if rovnil1i n1 sa pravilnom trostral1om prizmom (~Ua je oSl1ova
paraldna s ml'llrnO/il Jr:'.

294

1.2.3 Prodori oblih tijela

295

----------------

12. Prodori geomerrijskih lijela

12.3. Prodori oblib tijela

R j e sen j e: Na slid 12.6 prikazan je prodor sestostrane prizme .s~

trostranom prizrnom, Rjesenje ovog zadatka shena je rjdenju :ad~~tka. na SJ~~l
12.5. Na slici 12.6a je prikazana linija prodora na sestostranoJ pnznn poslljc
iZdvajanja trostrane prizme. Na osnovu rijdenog zadatka, a prema prilozenoj
tabeli, postoji jos dvnnaest kombinacija kaje traba rjesavati kao zadatke za
vjezbu.

7. Zadatak. Odrediti pradoI' rotaciol1og valjka cija je o,';nova ukolJlit(l

na ravninl/ n; i krnjeg rotacionog ::l10sca sa OSJWVOIJ! u ravnini IT], kojiflla se use
sijeku pod pravim uglom.

R j e sen j e: Na slici 12.7 prikazan je nepotpun prodor valjka i stosca.

Prador je jedna zatvorentr krivulja. Tacke prodorne krivulje odredc se taka, sto
oba tijela presijecamo ravninama, koje su paraIe]ne ravnini n!. Svaka takva
ravnina sjeCi ce omotac vaUka u dvije izvodnice zato sto je paralelna s njegovom
osom. Ravnina ce sjed omotac stosca u jednoj paraleli zato S10 je okomita na
asu stosca. Izvodnice i paralela ce se sjeei u cetiri tacke prodorne krivulje. Ose
valjka i sto5ca sijeku se pod pravim uglom.
Ravnina .4 koju ove ase odreduju, paralelna je s ravninam lf2, tiji prvi
trag .ie pravac SI , a treei trag sJ' Ova ravnina sijece oba tijela u konturnim
izvodnicama njihovih nacrta, koje se medu sobom sijeku u tackama 1 i 2
prodome krivulje k. 1z naerta tacaka 1" i 2" odrede se tlocrti 1'i 2' i bokoCfti

ri

211/.
Horizontalna ravnina B, polozena osom valjka

,-;

1 ,

Ciji je drugi trag

pravac hz, a tr~ci trag hJ' sijece omotac valjka u konmmim lzvodmcama

njegovog tloca. Ravnina sijece omotac stosca u paraleli

a""i bIN i paralde.

u; nalaze ,se-.na tragu

tI].

U 1

Bokocrli izvodnica

b3. Porno{:u nacrta u;ili bDkocna

odreden je tlocrt tI~ paralele LJ I . Kminica u; sijece iz~odnice c/ i b' u tack:drna

3' i 4', 12 tlocrta tih tacaka odrede se njihovi nacrti 3'" ~ 4iY i bokocni 3 i 4'" .
Horizontalna ravnina A, Ciji je drugi trag pravac (/2' a tree! trag C/3'
llY

sijece-omotac valjka u izvodnicama e i d, a omotac sto-s-ca u paraleli u 2 . PomocLl

d' i ~<>, koji ')e

meau sobom sijeku u tackarna 5 i 6. lz tlocrta tacaka S'i 6' odrede se nanti 5"' i
6"ibokocrti 5'"'\ 6"'.
Na isti nacin odrede se projekcije tacaka 9 i 10 prodornc kri\'uJjc k
pornocu horizontalne ravnine G, kojoj je drugl trag pravac g2' a treCi trag gj.
Iz vrha stosca na valjak su postavljene dvije wngencijalne ravnine E i F
kojima su treci tragovi ej i .t:1' a prvi i!f i j~. U tim ravninama nalaze se
karakteristicne prod orne krivu!je. Ravnina E sijece ::ito'zac u iZYOllni(;3.111:.l
A. V( A'V',A"'V"',A"'V"" ) i BV( B'l,l'.B"'V",B""I,//iY) , a d0diruje \'uJjak u i.zv()dni-:i
bokocrta izvodnica em i dIU i paraleJe u; odrede se tlocrli c

S1i.ka 12.6

296

12. Prodori geomctrijskih tijela

----------

----------~~-~~~-~~~~-------------

/( 7" r.T'"') prodorne krivulje k. lzvodnicaje tangenta krivulje ku tacki 7.

RZlvnina F sije.ce stozac u izvodnicama

eV( e'v', C''V''', C"V""') i

DV( D'V'.D'V',D~V~), a dodilUje v.ljak u izvodnici f( f',f',f~). Izvodnice DV(D'1,/',L)"V"',D m l/"'j i f(f',f",fl#) sijeku se u tacki 8(8',8",8"')
!,!-r_'(l!,rrlf' kriyulje k. Jzyodnicaje tangenta krivuJje Ie u tack] 8.

Presjecnica tih (J-viju ravnina je trazena tangcnta t[ t' :::::(T:,I~ ),r" =(TI~T;)1
prodorne krivulje k u tacki-10.
K.ako je u pitanju nepotpun prodor, tlocrt k' prodorne krivulje k
sastavljen je od jedne zatvorene krivulje. U tlocrtu ove krivulje vide se oni
dijc10vi koji su l1a g0111jOj polovini omotaca vaijka. Nacrt k" prodorne krivulje je
dio jedne grane hiperbole, a njezin bokocrt kl"/f poklapa se sa bokocrtom omotaca
vaUb.
Na osnovu rijeSenog zadatka, a prcm!J priloienoj tabeli, postoji .los
dvanaest kombin~cjja koje treba tjesavati kao zadatke za vjezbu.

I,

J
i

k"
10"

R j e sen j e: Na slici 12.8 prikazan je nepotpun proctor dva rotaciona

valjka. U tom slucaju prodor jc jcdna zatvorena krivuJja. VaUku, kame je pravac
0 (
osa, tioert jc knrznica, a nacrt i bokocrt su pravougaonici. Va!jak,
1

H~
"'A'"8'"
.li~3
l~+'+--+-++1-11--\+
,
, ,

8, Zadatak. Odrcditi prado,. dvaTotacionG valjka razliCitih

poluprecnika, kojim(1 se ose sljeku pod pravilll uglom.

297

Tangenta prodome krivulje u tacki 10 konstnlisana je pomocu tangencijalne ravnine valjka i tangencijalne ravnine kmjeg stosca u toj tacki.
Tangencijalna ravnina valjka u tacki 10 treca je projicirajuca ravnina
T(rI.t-;J;}. Tangcncijalna ravnina stosca u tacki 10 je ravnina L1(d p d 2 ).

e( /,ep.e'" ). lzvodnice BV( B'V', SNV", BII1V"') i e( e',e",e/l"l) sijeku se u tacki

12.3 Prodori ohfih tije/a

0; .0;)

~; ~

T'
I',

j.

kome je pr[j\'3c 02( o~. ,0; ) os a, u tlocrtu i nacrtu je pravougaonik, a u bokocnu

kruzuica, Njegove osnove su para1elne s ravilinorn n.!< Ose valjaka sijeku se pod
'.lb1om u tacki S( S',S",S"'.\

pr~rYim

Ravllina I, koju ove ose odreauju, paralelfla je s ravninom 7[2, Ciji je prvi
trag pravac: 51' Ova ravnina sijece omotac sireg valjka u izvodnici EE, a

"e'

,"

Slika 12.7

--- -r

omotac uzeg valjka u izvodnicama CC i D15. lzvodnice se sijeku u tackama

l( /, ]",)'" ) i 7( 7'.7",7'" ) prodorne krivulje k.
Horizontalna ravnina F, polozena

050m

valjka

2 , ciji je drugi trag 12 ,

sijece omotac v<:lljka u izvodnicama ..4A i BB . Omotac valjka, kome je osa 0 i '
ravnina F sijece u kruznici m. Izvodnice i kruznica sijeku se u tackama 4 i 10
proclorne krivulje. Iz tlocrta tacaka 4' i 10' odrede se njihovi nacrti 4" i 10" j
bokocrti 4~' j 10"'. Nacrti tacaka 4" i 10" poklapaju se, jer su tacke simetricne s
obzirom na ravl1inu I.
Da bi se odredile jos d'vije tacke prodorne krivulje k, presijeku se oba
valjka mvninom E, koja je paralelna sa osam<l valjaka.

Da bismo odredili jos dvije tacke prodorne krivulje k, presijeku se aba

valjka ravninom A, koja je paralelna sa osama valjaka. Prvi trag favnine (11

Prvi trag e, ravnine E sijece ornatac sireg va!jka u izvodnici GG, a

uzeg valjka u izvodnicama MM i NN . Nacrt i1.vodnice GO je D':ordil~i Lacke
G' ::; G u kojoj su presjecne tacke 9' ill'. Nacrti izvodnica A1M i NN dobiju
se iz bokocrta. U bokocrtu tre6i trag e3 sijece kruinicu uzeg valjka u tackama

sijece omotac sireg valjka u izvodnici liii, a uzeg valjka u izvodnicama Ii i

Jj. Nacrt izvodnice HH je na ordinali taeke H' "" IF u kojaj su presjecne tacke
8' i 12'. Nacrti izvodnica IIi JJ dobiju se 1Z bokocrta. U bokocrtu. treei trag
a 3 sijece krumicu uzeg valjka u tackama 8'''' i 12'" izvodnica I i.J. Nacrti

9'" i 11'" izvodnica MiN. Nacrti tacaka 9# i J /' su u presjcku izvodnic<!: lvlM sa

GG i NN sa GG. Na slici 12.8 odredene su jos dvije tacke 3 i 5 prodorne

kriv'U\je pomocu ravnine T. Ova ravnina je paraleina s ravninom 1:; a od nje je
jednako udaljena kao ravnina E. Tloerti tacaka 3' i 5' su u presjeku [raga [! i
krufuice, a njihovi nacrti poklapaju se sa nacrtima onih tacaka prodome krivulje
koje su u ravnini E.

tacaka 8" i 11''' su u presjcku izvodnica II sa HH i JJ sa HH _ Odredene su

jos dvije tacke 2 i 6 prodome krivulje pomocu ravnine B. Ova ravnina jc
paralelna s ravninorn X, a od nje je jednako udaljena kao ravnina A. Tloerti
tacaka Xi 6' su u presjeku traga bJ i kruznice, a njihovi naeni poklapaju se sa
nacrtima onih tacaka prodome krivulje koje su u ravnini A.
Tangenta u tacki 11 prodorne krivulje k konstmisana je pomoctl
nonnata va!jka u toj tacki. Normala Itl 5ireg valjka u tacki /1 prolazi tom
tackom okomito l1a OSli 0, toga valjka. Projekcije normale
J ]'0; i
okomite

J"

--

N"

~I

8"

<\ 1
iI

:C

fI

,~

0,

'0
0'

(JIMEN-rJ;JE-{mm)

~'

I,

:8'

"

"b,

'0

50

'0

30

30

"
, "
5
""
5
"50

"

35

27

3/

58

38

29

3<

52

"

26

38

19

35

/of' N'

A'

'0

51

55

"
38

28

10

50

50

10

1.

58

" " "

"

58

"
" "

50

'0

0;

27

;-,

n;

0;:;:

uzeg valjka u tacki 11 prolazi tom tack om

toga valjka. Projekcije su okomite,

n; na 0; i 11; na

0;.

Te

dvije nonnale odreduju norrnalnl!- rayninu p~prodorne krivulje k u tacki 1].

Kako tangeota t u tacki 11 mora biti okomita oa ravninu 4), projekcije
tangente su okomite oa istoimene tragove te ravnine. Ako ravDlllu 2:. koja je
paralelna s ravninom nl> probada oormala 11, u tacki K( K",Kff), a nonnala il2
K

u tacki L( L/, L

),

ooda je pravac Kl. sutraznica drugoga traga ravnine cP. Nacrt

lf

prvoga traga ravoine iP.

Na osnovu rijesenog -zgdatka, a prema prilozenoj labeli, postoji .los dcset
kombinacija koje trcba rjdavatf'k&.? zadatkc La vjeibu.

5,

I' J',,_oJ

30

38

C'
0'

1'-'

_~l-

O2

n;

Normala n

[1- tangente [
mora biti okomit na tlocrt 11; normale n,- -' pas to je normala lljedno i '>lItraznicC!

0;.

na

t tangente 1 u tacki 11 mora biti okoirrihTa--pravac K"LI< :-Tlocrt

20

1i

._1.

Sll

okomito na osu

~T

A"I ,
~- -

m"

L_

299

12.3 Prodori oblih

12. Prodori geomerrijskih njela

298

35

Slika 12.8

B,

9. Zadatak. Odrediri prodor polo vine kugle, sa srediDem Ii rLll'llilil Jr i

polovine rotacione valjkaste piahe, kaja prelazi II vertikaine {ungclIL-'ijuLnc
ravnine FiT, ako je ravnina L Iljihova zajednil.--'ka ravl1ina simelrije, u parolelno
je s ravninom Jr2.

}2,3

12. Prodori geometrijskih tijela

Prodori oblih tijela

301

j e: Na slid 12.9 prikazan je prodor polovine rotacione

Tangenta u tacki 7 prodornc krivulje k konstruisana je pomocu l10nnale

val,ika;;te plohe sa poloviuom kugle. Ravnina L sijece kuglu u glavnorn

mcridijanu g, a valjblstu plohu u gornjoj konturnoj izvodnici c njezinog nacrt,!:
Meridij2.n i izvodnica sijeku se u tatki 1 prodorne krivuljc. Iz naerta tacke 1
odredimo tlocrt i bokocrt.
U borizontalnoj ravnini nl nalazi se ekvator kug1e e i prvl ~ragovi II i

11,{ 11;,11;) valjkaste plohe 1 normale 1l 2( 11;,11;) kngle, Te nonnale odreduju

R j

f;

e seD

nlVnina FiT, koji se sijeku u tackama 2 i 3 prodorne krivulj~

t?,Cakfl

k.

11. tloerta

:2' i

3' odrede se naetti i bokocrti.

/\ko kugln sijece ravnina F u sporednoj kruznici U-;, a ravnina T u

~poredlloj krUZl1ici [(2' onoa lukovi tih knl2:nica 2-4 i 3-5 pripadaju prodomoj
k, lz nacrta 4" i 5" taeaka 4 i 5 odrede se njihovi t}ocrti. i bokocrti,
Ostale t3cke 6, 7, 8 i 9 odrede se tako da se tijela sijeku ravninama, koje
su jJ{;ra!elne S ravninom H2. Svaka takva ravnina sijece. polukuglu u je.dno~
))01;lkruznici, a poJovinu valjkaste plohe u jednoj izvodnici. Polukruzlllca 1
i:n.."()(inica sijeku se u jednoj tach prodome krivulje.

normalnu ravninu tP krivuljc k u tacki 7, Prayac MN ravnine <P, ciji je nacrt

lJi ''N'' paraleJan sa osom x, sutraznica je prvoga traga tc ravnine. TIoert t'
lraz,ene tangente mora biti okomit na pravac ,\IN'. Prayae SN ravnine t:P ciji je
tloert S';V' pmaldan sa osorn x, sutraznica je drugoga traga ravl1ine q:" Nacrt
tangente t" mora biti okomit na pravac SHN".
Nn 03110\-1.1 rijdenog zadatka, a prema prilozenoj tabeli, postoji jos deset
kombinacija koje lreba rjesavati kao zadatke loa vje.zbu,

10. Zadatak. Odrediti prodor (;etvrtine

Wl"llsa,

eya je osa okomita na

ravnil1u fli i rntacionog valjka sa Gsom 0l( 0; ,07) u vertikalnoj ravllini simetrije
forUSQ.

R J e 5 e n j e: Na slici 12.10 prika1.an je prodor cetvrtine torusa i

uspravnog 'laljkn. Tacke prodome krivuljc k odrede se tako, sto oba tijela
presijeeamo ravninama, koje 8U paralelne ravnini 1[2. Svaka takva ravnina sijece
torus u paraleli, a valjnk 1.1 'izv;odnicarna-, lzvodnice i paraicia sijeku se u tackama
prodorne krivulje,
Vertikalna ravnina simetrije torusa, ciji JC pry! trag pravac hi' a tree}
trag /),. sijece torus

1..1

para!eli h( [/,b"). PataIda i izvodnice valjka sijeku se u

~ackam3 } i :2 prodorne krlyuljc._ Tl_opii tacaka 1 ~ 2 nalaze sc. u presjeku p1" Y og

lraga hi sa tlocrtom omotaca valjka. N~~~~ti tacaka -7 i 2 nalaze se na drugoj

I

I .

~r

,,-"-----i-~'
r---~.-

, ,\1

a"

d,

~,~~~

"1!... _.__ ;'L_._'~_.

b,

//\

"/

:::'s;::::'0'::;6'

,
Slika 12,9

'L. __

: 2'

k'

_~';.*.~.c'

Ilr, :
..>MI,
~;

"

9,1

IIlI
:;

" "
"

projekciji b ~ paralele h. 1z (Iocrta j' j 2 j naerta r I 2" odrede se bokocru

t"'j 2""'lacakal i2,
Ven.ikalna ravnin~ A, ciji je p!"Vi tr&g prav<!c .a+,.a .treci trag a.?> ~ijece" __ ... _
torus II paraJeli o( a',al>" ). ParaJeJa presijeca konturne izyodnice valjka u
tackarna 5 j 7 prodorne krivuUe. Tlocrti tacaka 5 i 7 nalaze se u presjeku pryog
traga 0. 1 sa tiocrtom ornotaca va1jka. Nacrti tacaka 5 i 7 nalaze se na drugoj
r1

projekciji 0'" paralcJe a. Iz tlocrta 5' i 7' i naCIia 5 i 7" odrede se bokocrti 5"'" i
7'" tacaka krivulje k.
Na isti naeill odrede se projekcije ostalih tacaka presjecne krivulje. U
llekim tackarna naerta krivulje k poklapaju sc nacrti dviju tacaka tc krivulje, zato
.sto je ana simetricna s ob1.irom na ravninu B,
Na osnovu rijesenog zadatka, a prema prilozenoj tabeli, postoji JOS
d\'anaest kornbinacija koje treba rjesavati kao zadalke za vjezbu.

12.3 Prodori oblih tijela

12. Prodori geometnjskih rijela

302

b,

R j e sen j e: Na slici 12.11 prilazan je prodor uspravne trostrane

prizme sa polovinorn kugle. Rjesenje zadatka je slicno rjesenjirna prethodnih
zadataka. Tacke prodome krivulje odrede se tako, sto oba tije!a presijecamo
ravninama, koje su paralelne s ravninom 1C2.
Na osnovu rijdcnog zadatka, a prema prilozcnoj tabeli, postoji jos dcset
kombinacija koje treba rjesavati leao zadatke za vjezbu.

G,

-t~-

III~-

303

6'11'

I .~

"I

- -k - - "-'''''''

, a,

~I

3 '1/

,"

-~111

k'd 7

2111

cig

,,

',1.

.~

3
.<.

3'

80

50

"38

'0

90

",.

80

"

9
10
/I

12

~/

-"'-1 1';

J6

52

..

55

36

78

ao

'0

90

52

78

50

80
90

52

78

"

."
" "

42

50

36

38

30
J6

1,,,

,II
{

"

i;~

<I

"

~8u

]11:

~
.,

DtMEN;lfJE (mm)

"
'"
, "3' " 90

5~

,,

50

CfNENZIJ ( rom )
D

k,.

--1--;-

-+--

-l

b,

. .JL.

--~-~

", " "

" 25 ~i--~o
" " .55
"
" " 90 I " "
"
"
" 5Z
" "
" "

}~-

~=l::Y

Slika 12.11

53

Slika 12.10

11. Zadatak. Odrediti prodor uspravne trostrane prizme

u ravnini lrl i polo ville kugle sa sredistem u ravnini n,_

12. Zadatak. Odrediti prador dviju polovinCl rotaciol1ih vuljkaslih plultii

kaje prelaze u vertikalne. tangencijalne ravnine. Osnava jedne je u ravnini Jh a
druge u prvoj projekcionoj ravnini E( ef,e? )cijaje osapara/elna S nlvninum ;ri.

cUa je

OSl1OV1

Ose vaLjkastih ploha

0 1 i 02

sijeku se u tacki S( Sl, S8 ).

12.3 Prodori ohlih tijela

12. Prodori geollletnjskih tije!a

'.04

__

______________

R j e sen j e: Na slici 12.12 prikazanje proctor dvije polovine rotacionih

n
valjkastih ploha. Prodoma krivulja k( k',k ) sastoji se od dvije zatvorene grane.
Prv-e projckcije tih grana sastavljaju hiperbolu. Tacke prodome krivulje odrede
<::.c (ako. SlO obje krivulje presijecamo ravninama, koje su paraJelne s ravnioom
Horizontalna ravnina F, polozena osama valjkastjh ploha c~ji je drugi
lr(-lg
Sf"

(2' sijece te plahe u kanturnim iz"\'odnicama.Te izvodllice u tlocrtu sijeku

!.<lCLim;:J. l' -,2',3' ,4' prodorne krivulje k. Nacrtl

2. 3 i 4 nalazc se rw osi
c;c U 13ckfima 5'" 1 6'"
0:';1

t',

211', 3'" i 4" tacaka 1,

0;. Konturne izvodnice valjkastih ploha u nacrtu sijeku

prodorne krivulje k. T10erti

5' i 6' tacaka 5 i 6 nalaze se oa

",\.

()~ iIi izvodnici e!e'.

Da bi se odredile tacke 7, 8, 9 i 10 prodorne krivulje k, presijeku se
yaljkaste plohe ravninom A koja je paralelna s. njihovim osama ciji je
trag praY<lC {/2' Valjkastu plohu. kojoj je osa 2 , ray-nina sijece u

Ii'TTc1nicama

DD i

EE. Valjkastu plohu, kojoj je osa

1 ,

ravnina sijece u

"

':;- r-.r.nicarna GG j Hfj. Te izvodniee sijeku se meau sobom u tackama 7, 8, 9 i

/0. TlnCl1j ~1\ ill lacaka Sll u presjecima tlocrta izvodnica, a naerti 11 presjeku
';1 ~.~l a~ 1 krivulje k"".
Tangenla u tacki 8 prodome krivulje k konstruisanaje na isti naCin kao u
;;-)\1:ltku 11::\ slici 12.8.
Nfl 05nO"l.'l1 rijesenog zaclatka, a prema prilozenoj tabeli, posloji jos deset
CT.hcn:.",", koje treha rjdavati kao zadatke za vjezbu.

'8'
OT .......... ,
",

13. Zadatak. Odrediti prador uspravnag valjka, cijaje osnova Ii ravnini

rotacione va{;kaste pfohe koja prelazi u tangencijalne ravnine.
G'

H'

1Z j e s e 0 j e: Na slici 12.13 prikazan je proctor lIspravnog valjka sa

inom rotacione va!jkaste plohe. J\jesenje zadatka je slieno rjesenju zadatka
ru "'lici 12.12
Na osnovu fijdenog zadatka, a prema prilozenoj tabeh, postoji jos deset
koje treba rjes3vati kao zadatke za vjezbu.

\
", .\ Do

;1',,1\1\

,If

!~
'i

B R 0 J
I

30J 35

!,

ZADATKA

':0 i 30

35

1--~13s1+C~"
25! 30
35
25. 30
tili-~J_~~_L!.?
ao 30 I 301' 30

! 25
I 25

20
25

/0

'0
35

[-"

'0

3.

30

35

25

3.

15

25

20

2.

15

25

20

20

15

15

Slika 12.12

35

305

~c

______

12. Prodori geometrijskih tijela

306

12.3 Prodori oblih tJjeZa

--2.:::.::..:.=~===-

_____,_.__
307

14. Zadatak. Odrediti prodor lIspraVl10g rOlaciorwg valjka lzja je

osnova Ii ravnini 1Cf sa pravilnom troslranom prizmom Cija je osnova par,:tlelna Y
ravninom 7rj.

.'/1l' L"
;
;

/n;
;

R j e sen j.....e: Na slid 12,14 prikazan je prodor rotacionog valjka sa

trostranom pri:zmom. RjeSenje zadatka s1ieno je rjesenju zadatka na slici 12.6.
Na slici 12.14a prostorno je prikazafl prodor prizme kroz valjak.

~I

,.'
I

'"

2"

3 J1 ( 5" -

----t

~" t 5"
--,_.:!...,
,

':~

7/1

9~'-'~~'''':~~7 ,:10 '

11'"

13.'

r
.

!
I

12,1

,i",::u

_I

: 8'

,~

DINENZIJE

~~
.~

,
2

'0
50
52

'0

50

( rom)

d. 0

8'0
75

"

20

75

'0

"
2'

"8

'0
OS

<6

'0

55

50

'0

12

78

55

"9

"

70

"

25

71

]6

80

50
52
35
30

82

'0

70

25

7,

'0

7
8
9

'0

"

55
50
56

"'0

"70
65

,
~:

" "
"

"

,D'
,

c,

A'
D,

'0

Slika 1214
Slika 12.13

,-

12.4 Zadaci za rjdavanje

12. Pmdori geometrijskih (ijcla

11.4. Zadad za rjesavallje

1. Odreditj J)rodor trostranc piramide, c~ia jc osnova ABCLA(25,80,O), B(70,15,O),
('(730, 6()JJ Jj U 7f, i vrh V(80,55,85). sa trostrunom pinHnidom koj~jje osnova
DEF[D( 4(),35,Q), E( 110.25,0), F(75,90,OJ] u nj i vrh V(60,50,70).
2. ndrediti prodor uspwvne cetverostnme prizme, kojoj je osnova KLMN[K( 30,15,0),
}I1O,4(J,OI, M(60,4rJ,rJ}, N(70,25,Oj] U Jrj i bocni brid KG[K, G(30,15,60)),
sa pc!ostr:mom pinnnidorn Cija je osnova ABCDE[A(20,20,O), 13(40,60,0),
(-(00,,(,0,0). D(80.]0.0), E(50,5,0)]u rtl i vrh V(50,30,30),
3. e'dredi!) prodor cctvcroslrane prizme, kojoj je os nova KUylN[K(0,60,40),
L(0,25,55I, i"\I(O.1O,J5), iy'(0,20.5)} U 'ffJ i bocni brid KG[K. G(80,60.40)j,
';:-1 pmvilt1C)l'H llspravnolll scstostranom piramidom Cija jc osnova un"
lkr) je \Th piramide \/(40,35,65). ajedan vrh njene o:move tacka A( 1535,0).

309

10. Odrediti proclor kose trostrane piramjde kojQj je osnova ABC[A( 10,70,0),
B(25,]OOJ)j, C(65,85,Oj] II Jtj i vrh \/(85,10.70), sa kosom trostranom prizmom
cija je osnova DEF[D(85.70.0J. E(40.70.0), F(60.55,0)f U 1[, i bocoi brid
EG [E, G(25,50,50)].

11. Odrediti prod or kose trostranc prizme kojoj je osnova ABC[!\(20,55,O).

B(30,70.0). a---'55,65,0)] u It! i bocni brid AGrA, 0(80.25.65)], sa kosom
trostranom j:'irizmorn DEF{D(70,65,O), E( J 10,80,0), F(95,55,O)] Cijaje osnova
U JTj i boeni brid DKrD, K(JO,J5,65)j.
12. Odrcditi prodor kose trostrane prizme cijaje 05nova ABC[A(90,70,O). 8(70.60,0),
C( JOO.50/n] U ITI i bocn! brid AG[A. 0(40,20,55)], sa kosolTl trostranom
piramidoll1. kojoj je osnCl"va DEF[D(25, 80, 0), E(60,55,0), F( 10,20.0) un, i vrh
V( 80, J0.50).

13. Odred!ti prodor kose trostrane piramide kojoj je 05nOV8 ABC[A(l40,75.0r

n, i vrh \i( ](),15.95), sa kosom trostranom

prizmom lJEp[TJ(0,80,O), E( 15.120,0). Fr55, 105,0)] cijaje osnova u 7r, i

B(60, J j().O). C( 1()O.] 35,0)] u

,j.

C)dredili pl'odur troslr<lne piramide Cija je osnova ABC{A( 10,10,30 j, B(30,45,1O),

C(75,2(/,25)) i vrh V( 130, 90,95), sa ('rostra nom prizmo1ll kojoj je" osnova
DEF[O( 145.75.55), E( 14q.40. 75), F(}20.35AO)] j bocni brid DGLD. G(45,90,60)].

-, Odrediti I_'fo(k.ll" l1spravne trostrane prizme kojoj je osnova ABC{A(50,50,O),

p(f'-,t\. !~,il\_ C:O(!.25.0)] U J[! i \'IS1n<l v;;;:WI; sa kosom trostranom prizmom Cija
j--: 'YfHl'-;a nEF[D(:O.O,60), (-10.0,30), F(20,C,55)] i bocni brid
DGLl), G( ;(0)70,'10)).
ti. Od1'<"oili p'[()cior'i.lspr:-1vne trostr5ne prizme kojoj je osnova ABC[t't{20,30,O),
3(65.30,0;. U50,75.0)] U 7[;. i '.'i:::ina 1':=Q5. q kug\nm [S(40.45.50]' r=357.
7> Odrediti prodor uspravne cetverostrane prizme, cija je osnova EFGH[E(50,20,O),

Fi7.~,-j(j()), (;(5/1,60.0). fI(25AO,O)J-u 7[, i visina v=15. ~a tt:oS--t:J::a+:i.om prizmom kojoj

jc-,Ymov[l .'1 Be[A( 105,20,35),8(85,55,30), ('(80,35.10)] i hoeni brid
Inri\. DCO,2(),65,l}_

s.

Odrec!iti prodor uspravnc trostrane prizme. cija je osnova ABC[A(20.45.0).

B(35.20.01, C(60,30.0)lu 1ft i visina 1'=70, sa trostranom prizmom kojojje osnova
(!EF{D(.--'J).25J. [;(40.0,45), F(25,O, 15)] i bocni brid DG[D, G(5,60,25)).

9_ ('drediti pn'dor uspravne cetverostrane prizme, eija je osnova paralelogram

ABCl)[,-V--!O.. '/5,O). B(75.25,O). C(JOS,55.0), D(65]O,O}ju IT; i visina v=90, sa
CL~t\:('ro<:tranom prizlTlom kojoj je osnoVll EFGH[E(20,20,45), F{20,40.65),
<~! '20 6( ,45). H(J0.4().25Jj i boeni brid EK[E, K( 125,20.45)).

bC'cni brid DG[D, G{ 75,5. 75)].

14. Oorediti prodor pravilne uspravne cetverostrane prizme, cija je osnova

ABCD(,A(45.1O,O), B(20,45.0), C(55,70.0), D(80.35,0)ju ITI i bocni brid
.:lJr[A, (-;r45,(l_751j. <:{1 cetverostranom priz.mom kojoj je osnova
KLHN{K(O,65,30}, L(O,50,50). Af(O.lO,60), :V(0,30,!5)}u IT3 i bocni brid
KF{K, F(lOO.65.30U

15: Odredili proaoi- trostraoe priz.rne cija je osnava ABC[A(60,0,65). B(90.0, 100).
(i!nn.o351]u"7,: 1 boeni hrid AD[A, D(f)/J 14() r'(5)}. <;3 cetverostranom prizmom
kojoj je osno\'<\ KLHN[[((0,40,85), UJp,30,35), M(35,5,50). N(25, 15. 11 OJ) i bocni
brid KGlF,.-, G(l45,J35,85Jj.

16. Odrediti prador k05e celverostrane prizme cijaje osnovaABCD[A(55,1O,0).

rt1 i boeni brid AG[A, G( 120,60.60)], sa trorostranom
kosonI prizmom kojoj je os nova KLM[K(95,J 5,0), L{115,30,0), M(85,45,O), U IT,
i bocni brid KN[K. N(20. 70,60)].

B(70,40.0), C(30,55,0 j, D) U

17. Odrediti pradol' kose cctverostrane prizme cijfl .ie osnova kvadrat ABCD u n l ,
korne je dUagooal" ;lC[;\(20.30,0). C(80, 50, O)j i botni brid ;lGIA, G(60,50,70)},
sa rotacionim valjkool kome je osnova It 1f], sa sredistem u tacki M(70.a,3S),
poluprecnik osnove r",,20 i vis ina valjka v= 100_
18, Odrediti prodor t:roslrane piramide, cija je osnovfI ABC[A( J 15,20,30), B( 105,,50,10),
C/73, 20. ?5) 1 i vrh \"( i 5.85, -::), sa trostranom prizmom kojoj je osnova
DEFLD( J 5.F),] 5), E( 30.0.50), F(60.25.20)] i bocni brid DGID, G(60.95,55)].

310

12. Prodori geometri}skih tijeld

ji

19. Odrediti prodor trostrane prizme eija je osnovu ABC[A( 40,35,0), B(50,80,0),
C(75,50, O)] i bocni brid ADIA. D( 1 ]0, 100,90)J sa tfOstranom prizmom kojaj je
osnova EFG[E(1I5,40,JO), F(140,40,30), G( 145,55,(5)]j boom brid
EK[E, K(50,120,75)J

12.4 Zmlaci za rjeS(lvanje

311

28. Odrediti prodor pravilne uspravne cetverostrane prizme, kojoj je osnova

ABCD[A(l0,35,O), B(35,60,O), C(60,35,O). D(35,.l0,O))u 1[, i bocni brid
AE[A_, E( 10,35,55], sa trostranom prizmom cija je osnova KLM[K( 15,55,10),
L(15,40,40), M( 15,25,10)) paralelna s n) i boeni brid KL{K, L(70,55,1O)).
29. Odrediti prodor trostrane piramide cija je osnova ABClA(O,30,40j, B( -40, i 0,1 UJ,
C( 15,55,lOjj i vrh V(90,85,llO), sa lrostranom prizmom kojoj je osnova
DEF[D(70,25, 10), E( 110,]0,30), F 1 OS, 45,S)} i bocni brill F'G[F, G{25, JIO,9u)I

20. Odrediti prodor uspravne trostrane prizme, cija je OShaYa AHC[A( 10.10,0),
B(35,60,0), C(65,35,O)] U 1f} i visina v=80, sa kosom trostranom pdzmom
kojoj je osnova DEF[D(70,15,O), E(90,55,0), F(115,35,0)] Ll 7tJ - i boeni brid
EG[E, G(,JO,80,60)).

30. Odrediti pradm trostrane piramide, 6ija je osnova ABC[A{55,100,O), B(O, 80,0),
C(70,3S,O) u n} i vrh V(105,40,95), sa kosim valjkom kome je osa
MN1M(1l0,75,O), N(70,35,?5)) i poluprecnik osnove r::::.30 u 1[1.

21. Odrediti prodor kose trostranc piramide, ctja jc osnova ABC[4.(35.75,O},

B( 10,10,0), C(60,25,O)]u n, i vrh V( 110.75,70), sa trosrranom prizmorn
kojoj je osnova DEF[D(80, 15,0), ( 125,35,0), F( lOa,55,O)} II 1[, i boctli brid

31. Odrediti prodor kosog vuUka kome je osa MNjA1(90. 70, 0), N( 30,30.45), r:;::;Z5 J i
_kosog stosca ciia je osa SV[S( 40,50,0), V( 100.10,65), r:;::;20}. Oba tijel8 osnovuma
leze U 1Cj.

DG[D, G(45,65,50)).

22. Odrediti prodor trostrane piramide kojoj je osnova ABClA(0,70,O), E(20,130,O),

C(105, 95,0)J i vrh \f( 140.10.105), sa cetverostranom piramidom clja je osnova

32. Odrediti prodor rotUc!OIlOg stasca komeje ,)sa SV[5(4-0,50,0), V(40,50.60), r:'<50}
i rotacionog vaUka cijaje osa MN[M(65,50,0), N(65,50,55), r:;::;20).

DEFG[D(95,5,O), E(30,J5,O), F(20,45,O), G(75.3D,OJ] I,,), V(J20,90,105).

Oba tije!a osnovama leze u

1C}.

23. Odrediti prodor kose cetverostr~ll1e prizmc, kojaj je osnova ABCD~A(0.35,()),

B(l5,JO,O), Cl50,5,O), D(30,30,O)]u n, I bocnl b,idAK[A, K(85,70,65)j, sa
kosom trostranom prizmom cija je osnova EFG{E( 140.0.25). F( 115,0,50),
G(80.0,15J U 1rl i bocni brid EL{E, L(70,70,55)).
24. Odiedifi prodor trostrane piramide kojaj je asnova-ABC[A( 75 .J{).1 Si,JJ( 12U, liJ, J j
13S.25.60)} i vrh F( 10,110,90). sa trostranom prizmorn eUa je osnova
EFG[E( /5,65,20), F(55,25,20), G(20,JO.65)} I bocnl b,ld EK/E, K(80,J40.90)j.

cr

,,25,.: OdreditLprodor trostrane piramlde cija je osnova ABCIA( 150,0,30), B( j 10,0, (5),
C(50,0,10)J U 1r2 i vrh V(0.70']Oj, sa cetverostranom piramidom, kojoj je osnova
DEFG[D(40,60,0), E( 110,60,0), F(8S,JO,0), G(20, 10,0)) U][, l vrh \/(60,30.90).
26. Od,cditi prodor trostrane pirarnide kojoj je osnova ABCfA(l 30,15,40).
B( 11 0,50,20), C(75,20,30)] i v,!l V(20,85,1 10), sa trostranom prizmom cija je
os nova DEF[D(lS, 70, 75), (25,40,90), F(40,30,45)} j bocni brid
FG[F, G( 120,60,50)}.

27. Odrediti prador trostrane pirarnide, cija je osnova .4.BC[A(O,30,0 j, B(70, lO,Uj,
C(60,50,0)) U 1CJ i vrh V(J 15,25,95), sa trastmllom piramidom kojoj je oSllova
DEF[D(35.0,50). (100,0,80), F(85,O,10))u JTl i VIM V(65,70,45).

-i'

j.

33. Odrediti prod8f--Wtaciol'log-stosGa tome je srediste osnove LS( 60,55,OJ r~45,

v= 100 j i rotacionog valjka Cije je srediste osnove[M( 45,85,0}, r:;::;20, v=75}
34. Odrediti proJor rotucionog stosca kame je srcdiste osnove II tack! S( -60,50.1.)),
po!uprecnik osnove r=35 i visina stosca 1-':;::;90, sa rotacionim valjkom kome
je OSllova paralelna S '.'7:_0, cije je srediste \l taeki AN -lrJ,60,40). pO!l1precnik
osnov~ r:::::-20 ! visina valjka v~Joo~"~'-'
35. Odreciiti prodor rotacionog va!jka kome je osa AIN[M( 30.50,25), NO cfu,5U/j() j J1
poluprccnik osnove r:;::;25, sa rotacionim stoscem kome je srediste osnove u tad-.l
S{85.,5(),O), poluprecnik osnove r~40 i ,:isi~a stc:sca y::=100,

36. Odrediti prodor kosog valjka kame je srediste 05110\'(; U tacki ;'yf(4(),.-f5,(i).
poluprecnjk osnove r:;::;25 (osa valjka sa n) zatvara ugao od 60", a sa ;t2 ugao od 45")
i kosog stosca cija je osa ')V{S(100,55,O j, V(15,5,70] i poluprecnik o~move r=30.
37. Odredi[i prodor kosog stoka kome je osa SV[5(60,80,O), V(! 30,10,85), 1'::;;;40]
i kosog valjka eija je osa lvIN [M( 125,65. 0), N(65,50,105), 1"::.:25 J. Oba Iijela
osnovama Ide U Trf.
38. Odrediti prodor rOlaciol1og va\jka kome je ~rediste 05no\'e Ll tacki ,'HH5,4-u.O).
poluprecnik osnove 1"=30 i visina valjka v=105, sa ro[3cionim valjkom cija je osz,
PR[P(0,50,85J. R(90,50,30] i poluprecnik osnovc r::::;.20.

12.4 Zadaci za rjdaval1je

12. Prodori geomefrijskih tijeln

317.

313

39. Odre.diti prodor dva rotaciona valjka ito: [M(100,60,O), r=35, v=lOOj sa osnoyom
\l ;':

$30

i F'RIP(4(),65,75), R(lOO.65,20), r=:.25].

2.

~13.

:1(). n;lrediti prodN krnjcg stosca kojem su srcdista: {S(45, 50,0), 1'=40], [0(45,50,55),
r;:c;15J, sa rotacionim valjkom Cijajc osa MN[M(O,50.25), N(90,50,25), r=25).
Nacrtati svc tfi projekcije.

41. (Jdn,,-diri rrodor r(l\,lCjonih valjaka: [M(O,40,0), N(0.40,9(n r=20] i

PRfpi".<5,20.2(h R(35.60.7(!), 1'0::..20).
i,t?. '_''-.lrcdjti plOd or rotaciollog stlJsca kame je asa 5 V[S(60, 45, 0), V(60,45,95), r=351 sa
:'~\lgiolTl [S(75,<15,35). r=3()/ Nacrtati sve tri projekcije.

'+3,

'>.1, editi

I,'

Fwduf uspnmlc trostranc prjzmc cija jc osnoya ABC{A(20. J5, }.

B(35,S~<},

0-/5,50. 11 u rnvtlini E(55,co,95) j visina prizme

v~JOO,

sa kuglam

4.

F('('5, .fO.6." I, r=4() /.

~(4

('d1'cdi:i rrndnr "aljka komc je osa iHN{MW60,40). N(60,60.40),

r'-;,:(j(' ~O,50). r=:40}.

r~25),

4S~

Otlre:(!i1j produr rotacionog vaJjka kame je srediste osno-.,,:e [M(60,50.0), ;'=35,

_,no;. sa Luglom .')'(80,65.. 50), r=40).

sa kug!om

5.

6.

i-2IJ...\

J'"I

l-,--:-.,---,_+x~

l~ . ;:~

:~\':'

-\7.
.: dn '73.

i'!Tj'h-:ije prociol":l geometrijskih

~ijcb

koj::t

su.d~t3.

na slibma braj

11:.'0

--, : '7-' .---.--,

1-_",6'-_1

314

12.4 Zadaci ::;a

12, Prodori geometnjskih tljela

...----+=::--1-1
~I
,

81

L_-+__..i_,l
80

X._,

"i

~,

~I

JL-''-....::r::.---'-_'-

80
80

J
~I

317

] 2.4 Zadaci za Ijesawmje

12. Prodori geomelrijskih njela

r+--+--1 37.
i
gi

01
~I

x ~'-'-......L,,!L-,-..L--

.~.

j_!.L-+-J-l_~x

80
,------

L....-~ ____ ~ ____ --

33.

x _.L_'---lLi.

J.,m
lW
50.'-.

43.

L._+-_L_~

12,4 Zadaci za rjdQvanje

12. Prodori geometr(iskih tlje!n

318

48

f.--.-.C/J50

I~--~

55.,

40

T--+---+--J

-~, ~ 1\ ill

.~~+-~
I

.54
f--------

r
I

T
~I
"I

1
1

0"

,Ii

+I

I :

~=:=F

~I

61.

'

"',
J __

i_~

; 2 . ...f. Zculaci.:;a Ijdavdllje

12_ prodori geometrijskih tijeia

320

Al
J,~'-'1l1

8" ,.'~--!J..1JLL--q

f' " ,
'

~r I -4.
/

__

J,.

~\-

-" 1---'-'-'-'..:'..:'--4
,
A"

66.

---j--I

D"

69.

'\~

B'

D'

,-\-

-/-

._--"---

\;L..:...-::d
C'

i
C"

8"

,,

1_

'
I

----I

67.

AL-~-----'

70.

522

12. Prodori geometnjskih tijela

LITERATURA
x

71.

72.

73.

L Babic ... : Konstmktiviltl geometrija, Zagreb, 1994.

J. Boiicevi6 : Deskriprivl1Q geometnja, Zagreb 1948.
S. K. Bogoljubov: Zadacnikpo Cerceniju, Moskva, 1967.
L. Dubikajtis: Geometrii wykreslnej, PWN, Warszawa, 1963.
V. Durovic: Nacrtna geometrija, Beograd, 1987.
Z. Glazer, L. Wysokinski : Geometrija wykreslna, P\VN,
Warszawa,1976.
J. Justinijanoyic : Nacrtna geometrija I i II diG, Zagreb, 1963.
D. Jankovic, R. Ljubojevic : Praktikum iz tehniG~kog cnanja,
Gradevinska knjiga, Beograd, 1968~.
C. Koludrovic : Tehnicko ertan)e u slici. Beograd, 1985.
b--bewandowski-+~Geometrija wykreslna, PWN, \Varszawa, 19'1--1~-~
V. Nice: Deskriptivna geometrija, Zagreb, 1974.
V. Nice. Deskriplivllu geo!1lelrija I i 1I dia, Zagreb,.l980.
F. Otto, E. Ouo : Podrecznik geometrii wvkreslneJ, PWN,
Warszawa, 1977.
.
,
D. Palman : Pr6lji:i.raaJ--e i mel&r.i<:-.lILlCmW :st::urru:lrije, Skul~ka tnjga,
Zagreb, 1982.
1. PaJ: Nacrma geomerrija u anagiijskim stikama, Budapesr, 1966.
Preveo Dr V. Nice.
T. Panteli6 : Tehnicko crtanje, Beograd, 1987.
T. Rachwal: Georrfetnja'l,vykres7na,'PWN, Warszawa, [977.
M. Tatic, P. Kovacevic: Zbirka zadataka iz nacrtne geometrije sa
tehnickim crtanjem, Sarajevo, 1967.
M. Vavra, J. Vasicek: Tehnicko pismo, Sarajevo 1982.

~.

Knjiga je stampana :;;a/zvaljujuCi donatorima:

lvlodmllja Fadil- p,.zjedor,
kJesic Afehmed -- Prijedor,
DJL "Dipon" - TII:}a,
R/''v[C Bal1ovici, d.o,u ..
DD Elektroremonf _.- BanoviCi,

Rudnik Ugnita Bukinje - Tuz/a,

Rudars/J'o-geoloHo-graaevinski !aku!tel ..- Tu::.la,
Tehnolo<~ki fakultel - Tuzta,
Tu:)anski kanton "TlIzla,
OpCina lirzla,
Bosna osigllraJ~jefi{ijaia Tuzla,
Tu:danska bmzka DD Tuzla,
Rudnici lignita ftKrelw~D!lr(1evik" - Tllzla. do.a"
PK Vi.~ca - Duraevik,
"Tuzla-krarc" - Tuzla.
R:udll1K-,~oli "TuJm1i" - fuda,
K!inicki rentor - Tilda,
Po(jooprenw Iillja{a {I_do, i
li(nim uCeScem.
'C:llij\'ll

"c:'rI,i

;'::>11'],:1

-i-"i

1\'1isljenja Federalnog millistarstva olJrazovanja, nauke. kulture i

~JJ,-1~-2-602iOO 8d 06'()6.2000. 'Jdzbenik je o~l(1hoden porezg, na

"'"PrintCom" n.o.o. Tuzla

Zikrijah UadZimehmcdovic - Zico
ii

(,

I"