MJERNA TEHNIKA

1.

2.
3.

4.

5.

6.

7.

1. dio
to je mjerna sljedivost?
Svojstvo mjernog rezultata ili vrijednosti kojeg etalona po kojemu se on
moe dovesti u vezu s navedenim referencijskim etalonima (obino
dravnim ili meunarodnim) neprekinutim lancem usporedaba koje
imaju utvrene mjerne nesigurnosti.
Definicija metra?
fizikalni metar je jednak duljini puta koji svjetlost prijee u praznini za
vrijeme jednog 299792458-og dijela sekunde 0,004 m
to je etalon?
Etalon je materijalizirana mjera, mjerilo, referencijska tvar ili mjerni
sustav namijenjen za odreivanje, ostvarivanje, uvanje ili obnavljanje
jedinice jedne ili vie vrijednosti kakve veliine da bi mogli posluiti kao
referencija.
Nabrojati vrste etalona i kratko ih objasniti?
Meunarodni etalon: etalon priznat meunarodnim dogovorom da bi
sluio kao meunarodna osnova za dodjeljivanje vrijednosti drugim
etalonima odreene veliine.
Dravni etalon: etalon priznat odlukom drave da bi sluio u toj dravi
kao osnova za dodjeljivanje vrijednosti drugim etalonima odreene
veliine.
Primarni etalon: etalon koji je izabran ili za koji je ope potvreno da
ima najveu mjeriteljsku kvalitetu
Sekundarni etalon: etalon kojemu je vrijednost dodijeljena usporedbom
s primarnim etalonom
Referencijski etalon: etalon koji openito ima najveu mjeriteljsku
kvalitetu na danom mjestu ili u danoj organizaciji Radni etalon:
upotrebljava za umjeravanje ili provjeru tvarnih mjera, mjerila i
referencijskih tvari.
Posredniki etalon: etalon koji se upotrebljava kao posrednik za
usporedbu etalona.
Prijenosni etalon: namijenjen za prijenos na razliita mjesta.
Nabrojiti osnovne jedinice SI sustava s pripadajuim
oznakama?
Duina-metar-m ; masa-kilogram-kg ; vrijeme sekunda-s ; el.jaina
struje-Amper-A ; termodinamika temperatura-Kelvin- K ; materijalna
veliina-mol-mol; svjetlosna jakost-Candela-cd
to je to mjerno jedinstvo?
Mjerno jedinstvo: je takvo mjeriteljsko stanje u kojem su mjerni
rezultati izraeni u zakonitim jedinicama koji se mogu, s utvrenim
mjernim nesigurnostima dovesti u vezu sa referencijskim etalonima.
to je umjeravanje? Skup postupaka kojima se u odreenim
uvjetima uspostavlja odnos izmeu vrijednosti veliina koje pokazuje
neko mjerilo ili mjerni sustav ili vrijednosti koje pokazuje neka

materijalizirana mjera ili neka referencijska tvar i odgovarajuih

vrijednosti ostvarenih etalonima.
8.
Koje su zadae i odgovornosti nacionalnih mjeriteljskih
instituta?
Ostvarenje, razvoj i odravanje dravnih etalona;
Odravanje sljedivosti dravnih prema meunarodnim etalonima;
Odravanje sljedivosti referencijskih etalona;
Uspostavljanje meusobnog priznavanja nacionalnih etalona
sudjelovanje u meuregionalnim i regionalnim mjeriteljskim kljunim
usporedbama.
9.
Koji su osnovni zadaci meunarodnog ureda za utege i
mjere?
Uspostavljanje osnovnih etalona i skala za mjerenje osnovnih fizikalnih
veliina i odravanje prototipova meunarodnih etalona.
Ostvarivanje usporedbe nacionalnih i internacionalnih etalona.
Osiguravanje koordinacije odgovarajuih tehnika mjerenja.
Ostvarivanje i koordinacija odredbi koje se odnose na osnovne fizikalne
konstante.
10.
Objasniti to su to i emu slue meulaboratorijske
usporedbe?
To su izvoenja umjeravanja na prenosivom ureaju u vie laboratorija
radi usporedbe rezultata mjerenja. CILJ-Provjeriti osposobljenost
laboratorija, ukljuujui , kad god je to mogue, provjeru iskazane
mjerne nesigurnosti.
11.
to je ponovljivost mjerenja?
Ponovljivost je usko slaganje izmeu rezultata uzastopnih mjerenja iste
mjerene veliine izvedenih u istim mjernim uvjetima koji ukljuuju:- isti
mjerni postupak,- istog mjeritelja - isto mjerilo upotrebljavano u istim
uvjetima - isto mjerno mjesto - ponavljanje u kratkom vremenu .
12.
to je obnovljivost mjerenja?
Obnovljivost je rasipanje rezultata mjerenja dobiveno od strane veeg
broja mjeritelja pri viestrukom mjerenju iste karakteristike na istim
dijelovima uz koritenje istog ili razliitog mjernog instrumenta.
13.
to je preciznost?
Preciznost je mjera pouzdanosti mjernog ureaja, tj sposobnost
mjernog ureaja da nakon vie mjerenja izmjerenja veliina ne mijenja
znatno.
14.
to je netonost?
Netonost je razlika izmeu dobivenog rezultata mjerenja i referentne
vrijednosti.
15.
Nabrojati vrste pogreaka i kratko ih objasniti?
Sustavne - U tijeku ponovljenih mjerenja iste veliine ostaju stabilne ili
se mijenjaju na predvidiv nain.
Sluajne- U tijeku ponovljenih mjerenja iste veliine mijenjaju se na
nepredvidiv nain.

Grube - U tijeku ponovljenih mjerenja iste veliine znaajno odstupaju u

odnosu na ostale rezultate.
16.
to je mjerna nesigurnost?
MJERNA NESIGURNOST definirana je kao parametar pridruen rezultatu
mjerenja koji opisuje rasipanje vrijednosti koje bi se razumno mogle
pripisati mjerenoj veliini uz odreenu vjerojatnost.
17.
Koje su metode procjene mjerne nesigurnosti?
GUM-metoda, MCS-metoda i Procjenom ponovljivosti i obnovljivosti
rezultata mjerenja
sukladno normi TS 21748 : 2004
18.
Koja je razlika izmeu sastavnica mjerne nesigurnosti A i
B vrste? Sastavnica mj. nesigurnosti A vrste dobiva se iz niza
ponovljenih mjerenja uz primjenu normalne i studentove razdiobe, dok
se ova B vrste dobiva iz apriornih razdioba vjerojatnosti.
19.
to sadri potpuna mjeriteljska informacija?
Potpuna mjeriteljska informacija sadri mjerni rezultat i podatke o
mjernoj nesigurnosti.
20.
Nacrtati i objasniti pravilo sukladnosti?
D
g

Zon
a
nes
ukla
dno
sti

U
Ned Zona
efini sukladnos
ti
rana
zon
aU

G
g

U Zon
Ned
a
efini
nes
rana
ukl
zon
adn
aU
osti

Pravilo nam pokazuje da bi rezultati mjerenja trebali biti u zoni

sukladnosti, ako izlaze iz te zone dolo je do nekekve pogreke.
21.
to je faktor k kod mjerne nesigurnosti i to povezuje?
Faktor K je faktor prikrivanja, iznosi od 2-3, a povezuje sastavnice
nesigurnosti A i B vrste.
22.
Objasniti to je sposobnost mjernog sustava?
Sposobnost mj. sustava je oznakakoja nam govori da li je neki sustav
zadovoljavajui, ili su mu potrebana poboljanja (ako je R&R>30%)
23.
Ispravno napisati primjer jedne mjerne jedinice s
predlokom?
mm-milimetar
24.
Primjer jedne sastavnice mjerne nesigurnosti?
25.
Primjer R&R u tolerancijskom polju. Objasniti?
Ako je R&R <10% imamo zadovoljavajui mj.sustav, ako je R&R 10%30% sustav je jo uvijek unutar granica, meutim ukoliko je R&R>30%
potrebna su poboljanja mj.sustava.
_______________________________________________________________________

2.dio
1. to je baza ?
Baza je temelj za davanje tolerancije poloaja nekog obradka.
2. Nakoji se nain odabire baza ?
baza se odabire prema funkciji predmeta, potrebno je da je baza dovoljno
velike povrine, I dovoljno dugake osi.
3.Tolerancije oblika ?
Tolerancija oblika ograniava odstupanje nekog predmeta od idealnog.
Njom se odreuje : pravocrtnost, ravnost, krunost, cilindrinost, oblik
linije I plohe.
4.Tehnika mjerenja ravnosti povrine ? (symbol, skica, opis)
Predmet stavimo na mjernu plou I I mjernom urom tj ticalom sa policom
dodirujemo predmet u vie smjerova, te zabiljeavamo rezultate.
5.Da li je mogue izraditi povrinu u ovoj toleranciji ? Koliki mora
biti Rz ?
Rz 1.6 ravnost=0,01 (mm) Rz<0,5 T
0,01x1,6 = 0,0016 slijedi da je
Rz = 0,0016 to je manje od 0,5x0,01= 0,005
Mogue je izraditi povrinu u toj toleranciji.
6.Tehnika mjerenja cilindrinosti ?
Mjerenje cilindrinosti nam objedinjuje zahtjeve krunosti u bilo kojem
presjeku i zahtjev ravnosti izvodnice. Mjerni postupak : oistimo predmet
I postavimo ga na prizme tako da krajnji dijelovi moraju biti na istoj visini
mjerne ploe. Pomiemo stalak I mjernu uru uzdu predmeta I mjerimo
izvodnicu AB potom zarotiramo predmet za 90* i ponovimo isto po drugoj
izvodnici CD a zatim i treoj i etvrtoj EF, GH. Oitane vrijednosti nesmiju
premaiti vrijednos tolerancije T.
7. Tolerancije oblika?
Djelimo ih na tolerancije oblika linije i tolerancije oblika plohe.
Linije-je odstupanje ogranieno dvjema crtama koje obuhvaaju krunicu
promjera t ije je sredite na idealnoj geometrijskoj osi
Plohe-je odstupanje ograneno dvijema plohama koje obuhvaaju kugle
promjera t
8.Tolerancije vrtnje ?
Tolerancija vrtnje definirana je kao odstupanje ogranieno dvijema
koncentrinim krunicama s razmakom t
9.Tehnika mjerenja radijalnog udara ?
Oistimo predmet i stavimo ga meu iljke. Postavimo mjerno ticalo ili uru u
stalni dodir i okomito na mjernu plohu, te lagano okreemo predmet
rukom.Najvea razloka mjernog odstupanja je veliina radijalnog udara i
mora biti manja od T.
10.Podjela profila na tehnikim povrinama ?
11. Hrapavost tehnike povrine ?

Hrapavost povrine je u opem smislu mikrogeometrijska nepravilnost

povrine, koja nastaje tijekom postupaka obrade ili drugih utjecaja.
Hrapavost povrine u odreenim sluajevima bitno utjee na radna
svojstva. Openito, strojni dijelovi s manjom hrapavou imaju veu
dinamiku vrstou, veu otpornost na koroziju, veu sposobnost
nalijeganja, bolje prenose toplinu itd.
12.Na slici oznaite parameter :srednje odstupanje, maksimalno
odstupanje, duljinu mjerenog profila i os!

13.Nacrtaj i objasni oznaavanje hrapavosti tehnike povrine na

tehnikom crteu!

14.Koji jezahtjev tee ispuniti i zato ?

Tee je postii srednje odstupanje Ra jer su to manje vrijednosti nego Rmax,
to jest lake emo dobiti neko maximalno odstupanje prilikom obrade, nego
srednje odstupanje, koje je daleko tee postii.
15.Nabroji dvije osnovne metode mjerenja hrapavosti!
Bezkontaktna i kontaktna metoda.
16.Podjela kontaktnih mjernih metoda?
Johnssonovim profilometrom, i schwalzovim profilografom.
17.Podjela bezkontaktnih mjernih metoda ?
Tehnika svjetlosnog presjeka i metoda interferencijom svjetlosti pomou
inferometara.
18.Mjerenje diferencijskom tehnikom?
To je tehnika kojom se mjerna veliina usporeuje s istovrsnom
veliinom poznate vrijednosti(etalonom) te mjerimo razlike mjernom uru
tih dvaju veliina.
Prvo oistimo elemente za mjerenje, i stavimo predmet na mjernu plou.
Pomiemo stalak rotacijom nakon to smo ticalom dotaknuli neku
povrinu mjerenog predmeta i usporeujemo to s etalonom.
19.Mjerenje dubine uzdunih utora na vratilu i na unutranjem
dosjedu ?
Takva mjerenja se obino izvode pominim mjerilom.

20.Mjerenje subitom ?
Spada u komparativnu tehniku mjerenja.Postupak: prvo je potrebno
oistiti subito i provrt koji e se mjerit. Zatim kalibriramo subito te ga

lagano uvui u provrt pomicanjem lijevo-desno.Nakon to pronaemo

najmanji otklon na mjernoj uri zabiljeiti taj rezultat.
21.Koordinatorni mjerni ureaj?
Slui za mjerenja na kompliciranim prostornim predmetima, ticalom se
dodiruje mjerna povrina koje ueaj pretvara u numeriku sliku na
zaslonu u 3D.
22.Sinus ravnalo?
Koristi trigonometrijsku tehniku mjerenja kuteva i slui za tono
postavljanje kod kontrlnika i steznih naprava. Sastoji se od ravnala i dva
potpuno ista valjkasta kalibra.
23.Profil projector ?
Profil projector slui za proiciranje konture kontroliranog predmeta na
odgovarajui ekran ili mlijeno staklo u obliku za prepoznavanje
osnovnih znaajki.Tako proicirana kontura se kontrolira, i ovaj ureaj
nam se koristi kod dimenzija i oblika komplicirane izvedbe.
24. 3D-skeneri ?
Su ureaji koji analiziraju neki stvarni predmet ili okoli u svrhu
skupljanja podataka i o izgledu predmeta. Takvi se podatci kasnije mogu
iskoristiti u stvaranju digitalnih 3D modela koji imaju veliku rimjenu.
25.Nain rada optikog skenera?
Optiki skener proicira kodirane svjetlosne trake na predmet i te se trake
iz drugog smjera oitavaju CCD kamerom. Zatim softver obrauje te
snimljene podatke i stvara digitalnu 3D projekciju predmeta. Ovakvi
ureaju imaju sve veu i veu primjenu.
26.Nain rada laserskog skenera ?
Radi na principu laserske triangulacije. Laserska diode kroz projekcijsku
optiku fokusira jednu svjetlosnu toku na povrinu mjerenog objekta.
Svjetlost koja se od objekta difuzno reflektira preko optike je zatim
usmjerena prema senzoru ili detektoru poloaja. Za vrijeme skeniranja na
zaslonu ureaja dobivamo rezultate mjerenja.