ISSN 0554-6397

UDK 629.5.03:621.436/.438
PRETHODNO PRIOPENJE
(Preliminary communication)
Primljeno (Received): 01/2002

Dr. sc. Enco Tireli, izv. profesor

Pomorski fakultet
Studentska 2, 51000 Rijeka
Josip Orovi, dipl. in.
Pomorski fakultet
Studentska ulica 2, 51000 Rijeka

ANALIZA KVAROVA BRODSKIH PORIVNIH SUSTAVA

Saetak
U ovom je lanku analiza kvarova, koja sumira i prikazuje vie od 1.500 sluajeva kvarova,
ograniena na dizelske motore i plinske turbine u pomorstvu i podijeljena je u etiri grupe
porivnih sustava: sporohodni dvotaktni dizelski motori koji se koriste za propulziju veih
brodova, srednjohodni etverotaktni dizelski motori koji se koriste kao pomoni strojevi na
veim brodovima ili kao glavni motori za propulziju na manjim brodovima, brzohodni dizelski
motori koji se koriste za propulziju brzih brodova i plinske turbine koje se koriste za propulziju
brzih brodova. Svrha analize uestalosti kvarova i njihovih uzroka, kod brodskih porivnih
sustava je da se uine znaajni pomaci u otklanjanju upravo onih najzastupljenijih uzroka
kvarova kao to su pregrijavanje kouljice motora, nepravilno sastavljanje donjeg leaja ojnice
i osovine motora, hlaenje lopatica i sapnica kod plinskih turbina, nepravilni tretman ulja za
podmazivanje te kvaliteta goriva i maziva.
Kljune rijei: porivni sustav, kvarovi, dizelski motor, plinska turbina

1.

Uvod

Proizvoai porivnih sustava, ugradnjom njihove opreme i uspjenim preuzimanjem nakon garantnih ispitivanja, ne mogu biti odgovorni za nain na koji se ona
odrava. Konkurencija izmeu proizvoaa opreme u biti je poeljna, ali moe
dovesti i do toga da proizvoai daju izjave oko karakteristika njihovog proizvoda
koje se ne smiju uvijek uzimati kao sigurne. Najbolji primjer je gradnja brzih
trajekata, gdje kvarovi porivnog sustava ine gotovo 80 posto svih nepoeljnih
prekida raspoloivosti porivnog sustava. Korisnici koji odravaju i popravljaju takvu
Pomorski zbornik 40 (2002)1, 51-59

51

Enco Tireli, Josip Orovi

Analiza kvarova brodskih porivnih sustava

ugraenu opremu konstantno imaju probleme s postupcima ili operacijama u koritenju, utvruju da su uzroci veinom proizali zbog neuvaavanja povratnih informacija o kvarovima i tetama na opremi.
Iskustvom je potvreno da je, ukoliko je neki dio opreme sklon kvarovima u
odreenim uvjetima, lake ponekad obaviti konstrukcijske izmjene koje poveavaju
raspoloivost nego poboljavati uvjete koritenja.
U ovom je lanku analiza kvarova, koja sumira i prikazuje vie od 1.500
sluajeva kvarova, ograniena na dizelske motore i plinske turbine u pomorstvu i
podijeljena je u etiri grupe porivnih sustava:
sporohodni dvotaktni dizelski motori koji se koriste za propulziju veih
brodova,
srednjohodni etverotaktni dizelski motori koji se koriste kao pomoni
strojevi na veim brodovima ili kao glavni motori za propulziju na manjim
brodovima,
brzohodni dizelski motori koji se koriste za propulziju brzih brodova,
plinske turbine koje se koriste za propulziju brzih brodova.
Baza podataka ove analize su znanstvenoistraivaki projekti Pomorskog
fakulteta u Rijeci (1) i (2), te The RTS Machinery Failure Database (3). Oko 700
analiziranih kvarova odnosi se na sporohodne dvotaktne dizelske motore, na srednjohodne etverotaktne dizelske motore oko 350, na brzohodne dizelske motore oko 200,
dok na plinske turbine oko 250.
U nastavku se daje prikaz analize kvarova za etiri dominantne grupe porivnih
sustava.

2.

Sporohodni dvotaktni dizelski motori

Kao najzastupljeniji porivni stroj u pomorstvu koristi se sporohodni dvotaktni

dizelski motor. Upotrebom tekog ostatnog goriva taj porivni stroj je jo uvijek
najekonominiji i u skoroj budunosti e i dalje imati vodeu ulogu. Najzastupljeniji
kvarovi su sljedei:

52

Pomorski zbornik 40 (2002)1, 51-59

Enco Tireli, Josip Orovi

Analiza kvarova brodskih porivnih sustava

Tablica 1.
Podruje kvara
Kouljica motora
Klip
Razvodna osovina / oprema
Glava stubline
Krina glava
Konstrukcija motora
Leajevi
Osovina motora
Oprema za ubrizgavanje goriva
Zupanici
Spojke / priguiva
Ispuni ventili
Ukupno

Uestalost kvarova
24
17
14
8
8
8
7
4
4
3
2
1
100 %

Izvor: Utjecaj zahtjeva zatite okolia na energetske sustave broda (1)

Kod sporohodnih dvotaktnih motora najuestalije podruje kvara je kouljica

motora. To redovito ukljuuje preveliko troenje i/ili pucanje u gornjem dijelu
kouljice motora.
Ispitivanje razliitih uzroka daje sljedee rezultate:
Tablica 2.
Uzrok kvara kouljice motora
Pregrijavanje / slabo hlaenje
Slaba kvaliteta goriva
Neadekvatno podmazivanje
Nepravilno ubrizgavanje / vrijeme
Pucanje prstena / istroenje
Preoptereenje
Greka u izvedbi
Korozivno istroenje
Nepravilno sastavljanje
Vibracije
Nepoznato
Ukupno

Uestalost kvarova
22
16
15
13
11
9
6
2
2
2
2
100 %

Izvor: Utjecaj zahtjeva zatite okolia na energetske sustave broda (1)

Pomorski zbornik 40 (2002)1, 51-59

53

Enco Tireli, Josip Orovi

Analiza kvarova brodskih porivnih sustava

Nekvalitetno gorivo i njegov tretman prije upotrebe jo uvijek mnogo utjee na

kvarove, to je velika teta, jer bi trebalo prepoznati i sprijeiti njegove posljedice,
koristei raspoloivu uslugu analize goriva.
Nedostatak podmazivanja drugi je uzrok koji se moe sprijeiti pravilnim
kontroliranjem gradacije i potronje cilindarskog ulja za podmazivanje.

3.

Srednjohodni etverotaktni dizelski motori

Ovi motori koriste se kao pomoni strojevi na veim brodovima ili kao glavni
motori za propulziju na manjim brodovima, a najuestaliji kvarovi i uzroci prikazani
su u tablici 3. i 4.:
Tablica 3.

Podruje kvara
Osovina motora / leajevi
Klip
Blok / temeljna ploa
Ojnica
Spojka / kopa
Crpka goriva / ventili
Kouljica motora
Nepoznato
Ukupno

Uestalost kvarova
69
8
6
5
4
2
2
4
100 %

Izvor: Utjecaj zahtjeva zatite okolia na energetske sustave broda (1)

Kod srednjohodnih etverotaktnih brodskih motora najuestalije podruje kvara

je osovina motora / leajevi, koje obuhvaa glavne i letee leajeve s njihovim
pripadajuim rukavcima i osnacima na osovini motora.
Kvar spomenutih leajeva i odgovarajua teta osovine motora nastaje primarno
zbog uzroka prikazanih u Tablici 4.:

54

Pomorski zbornik 40 (2002)1, 51-59

Enco Tireli, Josip Orovi

Analiza kvarova brodskih porivnih sustava

Tablica 4.

Uzrok kvara osovine motora /leajeva

Uestalost kvarova
Nepravilno sastavljanje donjeg leaja ojnice
35
Nedovoljan tlak ulja za podmazivanje
15
Oneieno ulje za podmazivanje
14
Istroenje / ovalnost
10
Zamor vijka donjeg leaja ojnice
10
Pregrijavanje motora
6
Tvornika greka vijka
4
Slaba kvaliteta popravka
4
Nepoznato
2
Ukupno
100 %
Izvor: Utjecaj zahtjeva zatite okolia na energetske sustave broda (1)

Nepravilno sastavljanje obino je vezano za montau vijaka donjeg leaja ojnice.

Postupci pritezanja i osiguravanja vijka uveliko variraju od motora do motora i esto
zahtijevaju specijalni alat. Zajedno s nedovoljnim pristupom, skuenom i tekom
radnom okolinom, pogotovo ako je brod u plovidbi, nije iznenaujue da je uestalost
krivog sastavljanja tako velika.
Mnogo bi se pomoglo u sprjeavanju kvarova kad bi se cijela operacija
stezanja i osiguravanja donjeg dijela leaja ojnice mogla izvesti jednostavnije i
pouzdanije.

4.

Brzohodni dizelski motori

Tablica 5.

Podruje kvara
Osovina motora / leajevi
Klip /kouljica motora
Ventili glave motora
Nepoznato
Ukupno

Uestalost kvarova
81
8
6
5
100 %

Izvor: The RTS Machinery Failure Database (3)

Pomorski zbornik 40 (2002)1, 51-59

55

Enco Tireli, Josip Orovi

Analiza kvarova brodskih porivnih sustava

Kod brzohodnih brodskih motora uestalost kvarova leajeva osovine motora

poveava se u odnosu na srednjehodni dizelski motor. Kako su se brzina i odnos snage
i teine poveali tako su osovina motora i leajevi postali podloniji kvarovima.
Kategorizacija kvarova osovine motora/leaja prikazana je u Tablici 6.:
Tablica 6.
Uzrok kvara osovine motora / leajeva
Oneieno ulje za podmazivanje
Toplinsko preoptereenje
Nepravilno sastavljanje
Vijak protuutega
Pogreka u izvedbi
Niski tlak ulja
Tvornika greka
Slaba kvaliteta popravka
Istroenje / ovalnost
Nepoznato
Ukupno

Uestalost kvarova
48
10
6
4
4
4
3
3
3
15
100 %

Izvor: The RTS Machinery Failure Database (3)

Oneienje ulja za podmazivanje postalo je prevladavajui uzrok svih kvarova,

dok se nepravilno sastavljanje, koje je u velikoj mjeri zastupljeno kod srednjohodnih
motora, daleko manje pojavljuje kao uzrok kvarova.
Motori veih brzina vrtnje su osjetljiviji i zahtjevniji na ulja za podmazivanje.
U mnogo sluajeva, i uz samo malu koliinu oneienja izaziva se kvar. To ne mora
uvijek biti oneienje iz vanjskog izvora. Ponekad je uzrok to to je ulje predugo
bilo u motoru ili s prevelikim intervalom izmjene ulja.
Raspoloivost porivnog sustava moe se znaajno poveati ako se tretman ulja
za podmazivanje provodi po proceduri i potrebnoj panji. Tradicionalno uzimanje
uzorka ulja u pravilnim intervalima ne prepoznaje oneienje i starenje na vrijeme.
U budunosti bit e neophodno imati i bolje postupke i opremu za utvrivanje stanja
ulja za podmazivanje (misli se na sastav neistoa u ulju i stanje kiselosti u ulju) kao
i sustavi filtracije za odstranjivanje i finijih estica u ulju.
Nastupanje kvarova zbog nepravilnog sastavljanja se znatno smanjilo, uvelike
zbog toga to se veliki radovi odravanja izvode na kontrolirani nain kad je brod
izvan slube, a kod manjih motora i u specijaliziranim servisima.
Uestalost kvarova za koje su uzroci nepoznati poveali su se uglavnom zbog
katastrofalne prirode nekih kvarova i posljedinu tekou u identificiranju to se
zapravo dogodilo i to ih je izazvalo. Budunost otklanjanja takvih uzroka bit e
56

Pomorski zbornik 40 (2002)1, 51-59

Enco Tireli, Josip Orovi

Analiza kvarova brodskih porivnih sustava

mogua tek kad se ugradi informatika oprema s memoriranjem i moguim ispisom

u kraim vremenskim intervalima (ms).

5.

Plinske turbine

Brodske plinske turbine mnogo su zahtjevniji porivni sustavi, ali i sigurniji od

dizelskih motora. Kod plinskih se turbina neminovno mora tretirati pogonsko gorivo
i usisni zrak. S obzirom da se nastoji koristiti slino pogonsko gorivo kao i za
dvotaktne dizelske motore radi smanjenja pogonskih trokova, opasnost zbog
visokotemperaturne korozije naglo se poveava sa sadrajem vanadija i sumpora u
gorivu. Zato je dominantni uzrok kvarova upravo lopatini i sapnini niz na turbinskom dijelu porivnog sustava. U Tablici 7. vidi se posljedica takvog stanja.
Tablica 7.
Podruje kvara
Rotorske lopatice
Statorske sapnice
Rotor
Unutranji premazi
Ukupno

Uestalost kvarova
69
16
10
5
100 %

Izvor: Prihvatljivost porivnog sustava po energiji, sigurnosti, ekologiji i odravanju (2)

Rotorske lopatice odnose se na sve lopatice na kompresoru i turbini (pogonski

dio i generatorski dio). Podruje rotorskih lopatica najuestalije je podruje kvarova
i to:
Tablica 8.
Uzrok kvara rotorskih lopatica
Kvar zbog stranog tijela
Toplinska degradacija / slabo izgaranje
Zamor / toplinski zamor
Nepravilno sastavljanje
Materijal / tvornika greka
Prljavtina / nedostatak ienja
Nepoznato
Ukupno

Uestalost kvarova
42
14
13
9
5
4
13
100 %

Izvor: Prihvatljivost porivnog sustava po energiji, sigurnosti, ekologiji i odravanju (2)

Pomorski zbornik 40 (2002)1, 51-59

57

Enco Tireli, Josip Orovi

Analiza kvarova brodskih porivnih sustava

Usprkos uporabi filtara, esto se malo panje poklanja filtraciji usisnog zraka
(sadraj soli u usisnom zraku) i pranju koritenog goriva, to su svakako dominantni
uzroci kvarova i raspoloivosti porivnog sustava.
S obzirom da kvarovi lopatica i sapnica plinskih turbina ine 85% svih kvarova i
da je budunost plinskih turbina uvjetovana koritenjem slinog goriva kao i za brodske sporohodne dizelske motore, proizvoai su zapoeli s radikalnim izmjenama u izvedbi lopatica i sapnica (4). Najnovije izvedbe brodskih plinskih turbina (Super Marine
Gas Turbine- SMGT) radikalno smanjuju uzroke kvarova lopatica i sapnica plinskih
turbina hlaenjem sapnica i lopatica kroz njihovu unutranjost vodom ili zrakom (5).

6.

Zakljuak

Iz analize uestalosti kvarova i njihovih uzroka, kod brodskih plinskih turbina,

uoeni su znaajni pomaci u otklanjanju upravo onih najzastupljenijih uzroka kvarova
kao to su hlaenje lopatica i sapnica, nepravilni tretman ulja za podmazivanje i goriva
te kvaliteta goriva i maziva.
Tehnoloki razvoj omoguuje sve iru primjenu plinskih turbina. Nove legure, unutarnje hlaenje lopatica i sapnica te toplinski premazi poveavaju toplinsku izdrljivost
i stupanj djelovanja plinske turbine tako da ugroavaju visoku uestalost dizel motornog
poriva broda. U prilog plinskih turbina idu i sve stroi zakoni o ouvanju okolia i
smanjivanju emisije tetnih plinova. Ako se tome doda i manja masa po instaliranoj
snazi te lake odravanje, jasno je zato se sve ee koriste na brodovima. Kada se
uzmu u obzir najave proizvoaa o novim, boljim i tedljivim plinskim turbinama, ve
u skoroj budunosti plinske turbine imat e mnogo vei udio kao porivni strojevi.

Literatura:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.

58

Znanstvenoistraivaki projekt Pomorskog fakulteta u Rijeci: Utjecaj zahtjeva zatite okolia

na energetske sustave broda (Voditelj: Red. prof. dr. sc.D. Martinovi s 15 suradnika)
Znanstvenoistraivaki projekt Pomorskog fakulteta u Rijeci: Prihvatljivost porivnog sustava
po energiji, sigurnosti, ekologiji i odravanju (Voditelj: Izv. prof. dr. sc. E. Tireli sa 16
suradnika)
The RTS Machinery Failure Database
E. Tireli, D. Martinovi: Nova generacija brodskih plinskih turbina u zamjenu za brodske
sporohodne dizelske motore, Pomorstvo god. 16 (2002) str. 77-82
E. Tireli, D. Martinovi: A new ships Gas Turbine Generation in Exchange for the low-speed
Ships Diesel Engine; 5th International Conference on Traffic Science; Venezia-Patras; 27-30
october 2001 pp.304-308
J. Woodward: Marine gas turbines, New York, 1975.
M. J. Roemer, and D. M. Ghiocel, A Probabilistic Approach to the Diagnosis of Gas Turbine
Engine Faults 53rd Machinery Prevention Technologies (MFPT) Conference, Virginia Beach,
VA, April 1999
Pomorski zbornik 40 (2002)1, 51-59

Enco Tireli, Josip Orovi

Analiza kvarova brodskih porivnih sustava

Enco Tirelli
Josip Orovi

ANALYSIS OF DEFECTS OCCURRING IN VESSELS

PROPULSION SYSTEM
Summary
The analysis of defects this paper deals with, which has summarized and presented more than 1,500
cases, has been restricted to diesel engines and gas turbines applied in the maritime industry, comprising four groups of propulsion systems: low-speed two-stroke diesel engines applicable in largesized vessels, medium-speed four-stroke diesel engines applicable both as the auxiliary machinery in large-sized vessels or as main engines in smaller vessels, high-speed diesel engines applicable as the propulsion machinery in fast vessels, and gas turbines applicable as the propulsion
machinery in fast vessels. The purpose of the analysis dealing with the occurrency rate and cause
of defects relating to vessels propulsion systems is to stimulate a significant step forward in eliminating the most frequent defects such as the overheating of the lining, inappropriate assembly of
the lower connecting-rod bearing and engine shaft, cooling of gas turbine blades and nozzles,
incorrect treatment of lubricating oil, as well as the quality rate of fuel and lubricants.
Key words: propulsion system, defects, diesel engine, gas turbine

ANALISI DELLE AVARIE AGLI APPARATI MOTORE

MARINI
Sommario
Larticolo esamina le avarie ai motori marini diesel e alle turbine a gas presentando un sommario
di oltre 1500 casi di avaria agli apparati motore suddivisi in quattro gruppi: motori diesel lenti a
due tempi adibiti alla propulsione di navi di maggior stazza, motori diesel di velocit media a
quattro tempi usati come ausiliari su navi maggiori o come apparato motore per la propulsione di
navi di minor stazza, motori diesel veloci adibiti alla propulsione di navi rapide e, per ultimo,
turbine a gas impiegate per la propulsione di navi di alta velocit.
Lanalisi della frequenza del tipo di avaria agli apparati motori marini stata intrapresa allo scopo di evidenziare le cause pi comuni della loro origine e che risultano essere il surriscaldamento
delle camicie dei motori, lincorretto montaggio del cuscinetto di testa della biella ed dellalbero
motore, il raffredamento delle palette e degli ugelli delle turbine a gas, limproprio trattamento
dellolio lubrificante e la qualit del carburante e dei lubrificanti.
Parole chiave: apparato motore, avarie, motore diesel, turbina a gas

Pomorski zbornik 40 (2002)1, 51-59

59