You are on page 1of 13

Topografski (kartografski) znakovi

Topografski znakovi nam pruaju informaciju o poloaju, svojstvima i brojanim vrijednostima


objekata koji se nalaze na zemljitu, a ucrtani su na zemljovidu. Svaki znak ima svoj poloajni i
znaenjski dio. Poloajni dio nam govori gdje se objekt nalazi, a oznaava se tokama, linijama i
povrinama. Kada uz poloajni dio dodamo i objanjenje prikladnim opisom, dobit emo i znaenjski
dio znaka. Znakove svrstavamo u nekoliko grupa koje emo posebno objanjavati zbog njihovih
specifinosti.
1) Znakovi za objekte i naselja
Znakove za objekte prikazujemo tokastim ili povrinskim znakom. Tokastim znakom prikazujemo
objekt kada ne moemo prikazati tlocrt objekta. Povrinskim znakom prikazujemo objekte kada
moemo prikazati objekt u tlocrtu. Neke objekte prikazujemo standardiziranim simbolima (crkve,
kapelice, groblja) gdje izgled simbola pojanjava o kakvom se objektu radi. Uz neke simbole kao to
su kola, rudnik, spremnik goriva i slino, opisno se objanjava o emu se radi.
ZNAK

ZNAENJE
zgrada:
a) tokasti znak
b) povrinski znak

ZNAK

ZNAENJE
neboder:
a) tokasti znak
b) povrinski znak

objekt(javni, gospodarski i sl.):


- k.-kola;
- bl.-bolnica;
- pl.d. - planinarski dom i sl.
naputena zgrada; ruevina
zgrade
baraka; nadstrenica; kampkuica
koliba; tagalj; katun

groblje: a) tokastim znakom


b) povrinskim znakom
kransko

dvorac

crkva

crkva sa dva ili vie tornjeva

damija

sinagoga

samostan, manastir

kapela

turbe

utvrda:
a) tokastim znakom
b) povrinskim znakom

ruevina:
a) tokastim znakom
b) povrinskim znakom

stadion ili portsko igralite:


a) tokastim znakom
b) povrinskim znakom

gradsko naselje

blok zgrada

skupina zgrada

tvornica: ciglana manja


(prikazani povrinskim znakom)
manja tvornica (tv.); manja
ciglana (cg.); (prikazani
tokastim znakom
a) s dimnjakom
b) bez dimnjaka

niz zgrada

silos:
a) tokastim znakom
b) povrinskim znakom
(brojka oznaava broj jedinica)

termoelektrana (TE);
nuklearna elektrana (NE):
a) tokastim znakom
b) povrinskim znakom

islamsko
idovsko
spomen-groblje

rafinerija
a) tokastim znakom
b) povrinskim znakom za
posebne objekte

tvornika hala; skladite;


hangar

tekua vrpca za razni materijal

dalekovod:
a) prijelomni ili uoljivi stup
b) transformator
c) oznaka za meterijal stupova
(B - beton; D - drvo; G eljezo)
d) manji razvodni ureaj
e) oznaka napona u kV
f) vei razvodni ureaj
g) transformator na podzemnom
dalekovodu
plinara

hidroelektrana

plinovod:
a) nadzemni
b) podzemni
naputeni rudnik

naftovod:
a) nadzemni
b) podzemni
kamenolom; kop
(K - kamen; M - mramor; P pijesak;
- ljunak)
meteoroloka postaja

pilana
vapnenica; klaina

buotina za eksploataciju nafte i


plina:
a) s tornjem
b) bez tornja
spremnik goriva
(N - nafta; Bz - benzin; Pl - plin)
rudnik (uz znak je naziv
odgovarajue rude)

antenski stup radio-postaje;


televizijske postaje ili relejne
postaje:
a) mjerila 1:25 000 i 1: 50 000
b) mjerila 1:100 000 i 1:200 000
(brojke oznaavaju visinu stupa
u m)
vjetrenjaa

toranj:
a) za motrenje
b) za ostale namjene

spomen-ploa

vjerski znak; raspelo

usamljeni grob

sjenik u polju; kozolec

spomenik

2) Znakovi za prometnice
Prometnice se oznaavaju linijama koje nisu u mjerilu. eljeznike pruge i iare oznaavaju se
crnim linijama sa dodacima koji objanjavaju o kakvoj se pruzi radi. Ceste se oznaavaju crvenom
bojom (omeene su crnom bojom) sa dodatnim oznakama koje prikazuju o kakvoj se cesti radi. Ceste
u izgradnji, kolni putevi i pjeake staze oznaavaju se crnom bojom. Na zemljovidima u mjerilu 1.25
000 kod mostova se dodaju slovo i dva broja (npr B 30/8). Slovo oznaava materijal od kojeg je most
napravljen ( B - beton; C - cigla; D - drvo; G - eljezo; K - kamen). Brojevi oznaavaju nosivost u
tonama i irinu kolnika na mostu. Primjerice 30/8 oznaava most nosivosti 30 tona i irine kolina 8 m.
ZNAK

ZNAENJE
ZNAK
pruga normalnog kolosjeka,
dvokolosjena (irine 1,435 m)
pruga normalnog kolosjeka,
elektrificirana
uskotrana pruga
(broj oznaava irinu u m)
naputena pruga

iara; uspinjaa
za zemljovide 1:25 000 i 1:50 000

ZNAENJE
pruga normalnog kolosjeka,
jednokolosjena (irine 1,435 m)
pruga normalnog kolosjeka u
izgradnji
uskotrana pruga u izgradnji
tramvajska pruga

za zemljovide 1:100 000


auto-cesta

auto-cesta (11-irina jednog


cesta namjenjena iskluivo za
kolnika; 4-irina razdjelnog
motorna vozila
traka; 11-irina drugog kolnika;
(A-asfalt; 9-irina kolnika)
A-asfalt)
auto-cesta s jednim izgraenim
cesta sa suvremenim kolnikom
kolnikom (A-asfalt; 11-irina
(A-asfalt; 8-irina kolnika)
izgraenog kolnika)
cesta namjenjena iskljuivo za
makadam
promet motornih vozila (8-irina
(M-makadam; 4-irina kolnika)
kolnika; A-asfalt; 9-irina
planuma)
cesta sa suvremenim kolnikom
bolji kolni put
(7-irina kolnika; B-beton; 8irina planuma)
cesta sa kolnikom od tankog
za zemljovide 1:200 000
sloja asfalta (5,5-irina kolnika;
auto-cesta (A-asfalt; 2/12-broj
P-penetracija asfaltom; 6-irina
kolnika/irina jednog kolnika)
planuma)
makadam ili cesta s bespranim
auto-cesta s jednim izgraenim
kolnikom irine 3-4 m (4 i 3,5kolnikom (A-asfalt; 12-irina
irina kolnika; M-makadam; Pizgraenog kolnika)
penetracija asfaltom; 5,5 i 6irina planuma)
bolji kolni put
cesta iskljuivo za promet
motornih vozila (A-asfalt; 8-irina
kolnika)
za zemljovide 1:25 000, 1:50 000, 1:100 000 i
cesta sa suvremenim kolnikom
1:200 000
(A-asfalt; B-beton; K-kocka; 6koji su izdani nakon 1980. godine
irina kolnika)

auto-cesta (A-asfalt; 12-irina


jednog kolnika)

makadam
(M-makadam; 4-irina kolnika)

auto-cesta sa razdvojenim
bolji kolni put
kolnicima
(strelice pokazuju smijer
prometa)
auto-cesta s jednim izgraenim
kolnikom (A-asfalt; 12-irina
izgraenog kolnika)
ceste u izgradnji, kolni putovi i staze
suvremena cesta (8-irina
auto-cesta u izgradnji
planuma; A-asfalt; 7-irina
kolnika)
cesta sa osuvremenjenim
cesta u izgradnji
kolnikom (5-irina planuma; Aasfalt; 4-irina kolnika)
makadam (5-irina planuma;
naputena cesta
M-makadam; 3,5-irina kolnika)
bolji kolni put
obian kolni put
objekti zranog prometa
loiji kolni put
zrana luka:
konjska staza
a) tokastim znakom
pjeaka staza
b) linijskim i tokatim znakom
c) povrinskim i tokastim
znakom
zrakoplovni svjetionik
mjestimino neuoljivi pjeaki
put
eljeznika postaja:
serpetina
a) tokastim znakom
(tokice oznaavaju zavoj koji
b) povrinskim znakom
dulja vozila ne mogu savladati
odjednom; crtice oznaavaju
uspon vei od 10%)
most:
mosta na stupovima; vijadukt
a) tokastim znakom
b) linijskim znakom
most za izmjenini eljezniki i
most za istodobni eljezniki i
cestovni promet
cestovni promet
mostovi bliski i usporedni
most na plovnim objektima
tunel:
galerija:
a) tokastim znakom
a) tokastim znakom
b) povrinskim znakom
b) povrinskim znakom
uzak most za pjeake i stoku;
proirenje na cesti
visei most
brvno
suenje na cesti
propust na eljeznikoj pruzi ili
zatitni zid
cesti
(broj oznaava visinu zida u m)
strma kosina
potporni zid
(broj oznaava dubinu u m)
(broj oznaava visinu zida u m)

nasip (broj oznaava visinu u


m):
a) vei
b) manji
pruga ili cesta u usijeku
(broj oznaava dubinu usjeka u
m)
krianje cesta i preuge u razini
(primjer)
krianje cesta i pruge izvan
razine
(primjer)
a) nadvonjak (objekt iznad
razine zemlje)
b) podvonjak (objekt u razini
zemlje)

pruga ili cesta na nasipu


(broj oznaava visinu nasipa u
m)

prolaz cesta kroz naselje


(primjer)

3) Reljef
Reljef se oznaava izohipsama i visinskim tokama. Visinske toke su kote i trigonometrijske toke
(TT) te objekti kao trigonometrijske toke. Izohipse se crtaju smeom bojom (linijama, crticama i
tokama) kao i sve pojedinosti reljefa zemljita.
ZNAK

ZNAENJE
osnovna izohipsa:
-10 m na 1:25 000
-20 m na 1:50 000 i 1:100 000
-100 m na 1:200 000
glavna izohipsa
(broj oznaava nadmorsku
visinu)
pomona izohipsa:
a) polovica osnovne
ekvidistancije
b) etvrtina osnovne
ekvidistancije
a) trigonometrijska toka (TT)
(broj
oznaava nadmorsku visinu
toke)
b) trigonometrijska toka (TT)
stabilizirana preko 1 m
nivelmanska toka; reper (broj
oznaava nadmorsku visinu
toke)
crkva kao TT

ZNAK

ZNAENJE
kota objekta
(broj oznaava nadmorsku visinu
u podnoju objekta)
kota toke na zemljitu (broj
oznaava nadmorsku visinu
toke)
kota prijevoja ili sedla (broj
oznaava nadmorsku visinu
toke)

telekomunikacijski stupovi kao


TT

meteoroloka postaja kao TT


granini stup kao TT

damija kao TT

spomenik kao TT

sinagoga kao TT

tvroniki dimnjak kao TT

samostan ka TT

kilometarska oznaka-ploa na
obali rijeke kao TT
udolje sa uoljivim pregibima
koje se ne moe prikazati
izohipsamam
ponikva; vrtaa; dolac:
a) prikazana tokastim znakom
b) prikazana izohipsana
himak, na nizinskom zemljitu,
koji se ne moe prikazati
izohipsama
udubljenje, u nizinskom
zemljitu, s usjeenim stranama

pregib zemljita, uoljivo blag,


koji se ne moe prikazati
izohipsama
padnice na izohipsi (oznaavaju
smjer pada zemljita
ponikva, u nizinskom zemljitu,
koja se ne moe prikazati
izohipsama
prirodna kosina
krape, mreaste

krape, rebraste

jaruga, vododerina:
a) vlaka, vea
b) vlaka, manja
(brojevi oznaavaju dubine u
m)

stjenoviti slojevi:
a) vodoravni
b) kosi
c) okomiti

sipar, ljunkoviti ili zemljani, s


toilom

stjenovito zemljite

stjenoviti greben

stijene; plazovi; ledenjaci

prijevoj; planinsko sedlo

pilja:
a) s vodom
b) bez vode
usamljena stijena prikazana
tokastim znakom
suhi rov
hrpa kamenja, kameni humak

povrinski kop (brojevi


oznaavaju dubinu u m):
a) zasjek
b) otkop
c) iskop
deponij otpadnog materijala:
a) tokastim znakom
b) povrinskim znakom
jama, bezdan
terasa u krkim i jako erozivnim
predjelima

4) Znakovi za vodene tokove i povrine te hidrografske objekte


Vodene povrine se crtaju plavom bojom. Kada se crta povrinskim znakom rub vodene povrine
naglaava se tamnijom plavom crtom. Hidrografski objekti se crtaju simbolima za te objekte najee
plavom ili crnom bojom.
ZNAK

ZNAENJE
1:25 000

ZNAK

rijeka irine
preko
(povrinskim
znakom):
rijeka irine
(linijskim
znakom)
rijeka irine do
(linijskim
znakom)
kanal irine
preko
(povrinskim
znakom)
kanal irine
(linijskim
znakom)
kanal irine do
(linijskim
znakom)
rijeka ili kanal,
povremeno bez
vode, irine
preko
rijeka, potok,
kanal ili jaz,
povremeno bez
vode, irine do:
ZNAENJE
ponornica

10 m

ZA ZEMLJOVIDE
1:50 000
1:100 000
25 m

50 m

1:200 000
100 m

od 5 do 10 m od 10 do 25 m

od 20 do 50 m od 40 do 100 m

5m

10 m

20 m

40 m

10 m

25 m

50 m

100 m

od 5 do 10 m od 10 do 25 m

od 20 do 50 m od 40 do 100 m

5m

10 m

20 m

40 m

5m

10 m

20 m

40 m

5m

10 m

20 m

40 m

kanal s betoniranim usjekom, ili


zatitom od betonskih ili
kamenih ploa (broj oznaava
dubinu usjeka u m)
kanal betonski, na zemljitu ili
na nosaima do 1,5 m visine
kanal s veim nasipima
(brojevi oznaavaju: 6-dubinu
usjeka od vrha nasipa do
kanala; 2-visinu nasipa u m)
kanal ili jaz na nasipu
(broj oznaava visinu nasipa u
m)

ZNAK

ZNAENJE
kanal u usijeku
(broj oznaava dubinu usjeka u
m)
kanal podzemnog sustava za
navodnjavanje
akvadukt
kanal s manjim nasipima
(brojevi oznaavaju: 3-dubinu
usjeka od vrha nasipa do kanala;
2-visinu nasipa u m)
prolaz kanala i drugih vodotoka
ispod ceste, pruge ili drugih
objekata

jezero, bara ili lokva:


a) manje povrine
b) vee povrine

ZNAK

ribnjak s nasipima i branom

obala:
a) odreena
b) neodreena

pjeskovita obala

obala okomito usjeena:


a) kamenom ili betonom
b) udaljena od toka

osigurana obala:
a) kamenom ili betonom
b) drvetom

potkopina

podzidana obala (sa etalitem)

strme obale (strane) potoka u


brdovitom ili planinskom dijelu
(broj oznaava dubinu korita u
m)

strme obale (strane) potoka u


nizinskom dijelu
(broj oznaava dubinu korita u
m)

ZNAENJE
pristanite s mostom za
pristajanje brodova

stjenovita obala

ZNAK

ZNAENJE
gaz
(broj oznaava dubinu gaza u m,
a slova vrstu tla; K-kamenito,
P-pjeskovito, B-blatno)

skela motorna (trajekt) s


mostom za pristajanje

skela za prijevoz vozila

skela za prijevoz ljudi i stoke

skela za prijevoz ljudi

brana betonska ili kamena,


prikaz linijskim znakom

brana, betonska ili kamena s


prijelazom za vozila, prikazana
linijskim znakom

brana, zemljana prikazana


povrinskim znakom

brana, zemljana s prijelazom za


vozila, prikazana povrinskim i
linijskim znakom

brana prikazana linijskim


znakom

brana od naslaganog ili


nabacanog kamenja, prua ili
drvea

pregrada ili brana:


a) drvena
b) betonska

slap; vodopad:
a) na veoj rijeci
b) na manjoj rijeci

slap; vodopad:
a) na rijeci iji je tok prikazan
povrinskim znakom
b) na rijeci ili potoku iji je tok
prikazan linijskim znakom

plovnost za vee brodove

plovnost za menje brodove:


a) u oba smjera
b) samo u jednom smjeru

plovnost na splavi

ledobran ispred mosta

obija vode:
a) betonski ili kameni
b) drveni

mlin, mlinica, kamenica

mlin na amcima

kilometarska oznaka na obali


rijeke (broj oznaava
kilometrau)

otok; ada

smjer toka

prud; sprud

izvor vee obilnosti

izvor manje obilnosti

kaptirani izvor vee obilnosti

kaptirani izvor manje obilnosti

zdenac; bunar

zdenac s ermom

zdenac arteki

cisterna u kojoj stalno ima vode

vodotoranj

cisterni u kojoj ima povremeno


vode

bazen za vodu

crpka za vodu

vodovod

dolap, naprava za navodnjavanje

tunel za vodu; pokriveni kanal

spremnik vodovoda

cijev za vodu, nadzemna


obalna crta mora:
a) odreena
b) neodreena

obala pjeskovita

obala grebenasta

obala strma

obala neprikladna za pristajanje,


koso graena

obala klisurasta

dno suho za vrijeme oseke,


muljevito

dno suho za vrijeme oseke,


pjeskovit

dno suho za vrijeme oseke,


ljunkovito

dno suho za vrijeme oseke,


kamenito

dubina mora
(brojevi oznaavaju dubinu mora s
obzirom na hidrografsku nultu
razinu)

izobata za dubine 2 m

izobata za dubine 50 m

izobata za dubine 10 m

izobata za dubine 100 m

izobata za dubine 20 m

hrid:
a) tokastim znakom
b) povrinskim znakom

greben u hidrografskoj nultoj razini

podrtina djelomino iznad mora

greben stalno uronjen, manje od 2


m ispod hidrografske nulte toke

podrtina iznad koje je dubina


poznata
(broj oznaava dubinu do podrtine;
Wk (engl.) wreck - podrtina)

greben stalno uronjen, vie od 2 m


ispod hidrografske nulte toke (broj
oznaava dubinu do grebena u m)

podrtina pod morem, opasna

granica podvodnih opasnosti

pristanite

gat:
a) vrsto graen
b) od naslaganog kamenja
c) od nabacanog kamenja
d) drveni
e) prikazan tokastim znakom

lukobran

bitva:
a) u vodi
b) na kopnu

obala kamenita ili ljunkovita

izobata za dubine 5 m

greben koji se za vrijeme oseke


pojavljuje iz mora

svjetionik, svjetlo
hidrant

oznake zidane

plutae oznaene

oznake usaene

plutae za vez

stup; kolac; motka; letva

plutae svijetlee

sidrite za velike brodove

sidrite za male brodove

sidrenje zabranjeno

kuica kabelska

vlaka-navoz na tranice
(rampa prijelazna)

podvodni kabel (el.-elektrini;


TT-telegrafsko-telefonski)

trajekt za eljeznika vozila s


mostom za pristajanje

granica zabranjenog podruja,


odnosno grranica plovidbe

trajekt za motorna vozila s


mostom za pristajanje

kanal bagerirani; plovidbeni put

dok, suhi
solana
most okretni:
a) tokastim znakom
b) linijskim znakom

5) Raslinje i vrste tla


Raslinje se oznaava zelenom bojom u tlocrtu. Krajevi povrina se oznaavaju tamnijom zelenom
linijom. Oznake koje oznaavaju o kakvom se raslinju i tlu radi oznaene su crnom i zelenom bojom, a
vodenasta tla plavom bojom.
ZNAK

ZNAENJE
uma (primjer mjeovite):
a) odreena granica
b) neodreena granica
(samo na 1:25000: G-gusta, Rrijetka, SG-srednje gusta, ikara;
20/0,3-srednja visina drvea u
m/
srednja debljina stabala u m)

ZNAK

ZNAENJE
uma sa prosjekama
(bjelogorina, crnogorina i
mjeovita uma)

poumljene povrine pod


mladim sadnicama do 1,5 m
visine
teko prohodno bodljikavo
grmlje;
ikara; makija
(samo na 1:25000;
2-visina grmlja 2 m)
grmlje gusto:
a) odreena granica
b) neodreena granica
(samo na 1:25000: broj
oznaava visinu grmlja u m)

plantaa topole

park

vinograd
vinograd sa ogradama od
naslaganog kamenja i terasama
(primorski tip)
vinograd plantani

vonjak
hmeljite

uma prikazana tokastim


znakom
uzak umski zatitni pojas

grmlje razliite gustoe:


a) s odreenom granicom
b) bez odreene granice

riino polje
livada; panjak; utrina
drvo
drvo, usamljeno i uoljivo:
a) bjelogorino
b) crnogorino
drvee, skupina

drvee pokraj ceste:


a) pojedinano
b) drvored
drvee, niz; drvored

uma

uma s prosjekama

teko prohodno bodljikavo


grmlje;
ikara; makija
rasadnik; mlade sadnice

grmlje:
a) gusto
b) razliite gustoe
(gustoa znakova prilagoena je
gustoi grmlja u prirodi)
tlo, movarno teko prohodno:
a) bez trstike
b) sa trstikom

tlo, movarno, prohodno (ocjena


se odnosi na kretanje pjeaka):
a) bez trstike
b) s trstikom
tlo, movarno neprohodno:
a) bez trstike
b) sa trstikom

tresetite
tlo, periodino poplavljeno

tlo, kamenito

6) Granice, granini objekti i ograde


Granina crta se oznaava crnom isprekidanom toka-crta linijom, a podebljana je crvenom
debelom linijom. Ostali objekti se oznaavaju crnom bojom, osim "ive ograde" koja se oznaava
zelenom bojom.
ZNAK

ZNAENJE
granica dravna
granina postaja (karaula)
stup granini

ploa granina

ZNAK

ZNAENJE
ograda zidana ili od naslaganog
kamenja
ograda iana
plot; vrljika; daana ograda;
jasno uoljiva granica na
rubovima naselja i drugih
objekata
ograda iva; ivica

granina oznaka u vidu kria na


stijeni ili na ploi

7) Vrste pisma i veliine slova


Na zemljovidima veliine i debljine slova te vrsta slova oznaava o kakvom se objektu ili naselju
radi. Tako su veliki gradovi upisani velikim tiskanim podebljanim slovima vee veliine, dok su mali
gradovi upisani velikim tankim tiskanim slovima manje veliine. Kod sela, otoka, planina i slino vrijedi
isto pravilo. Razlika u slovima izmeu sela i gradova, osim u veliini slova je i ta to se gradovi piu
velikim tiskanim slovima, a sela malim tiskanim slovima. Da bi se razlikovala imena naselja, planine,
podruja, otoci i slino, koriste se razliiti tipovi (fontovi) slova.

You might also like