Professional Documents
Culture Documents
Вилински Суд Народна Песма
Вилински Суд Народна Песма
Obelia majka
(Vilinski sud)
- bajka Zapisao: Mihovil Sretenovi
Izdao o svom troku: Njegovan Ranitovi
(pevac, knjigo-prodavac, podpredsjednik srpske
crkvene optine u Subotitu, odbornik polit
/navedene su jo mnoge funkcije koje je
obavljao. )
tamparija u Rumi ora Petrovia
1911.
< - - - <../angelina/o_vilama.html> _- - - > <2.html>
<../angelina/o_vilama.html>< - - - <30.html>
izlaz <../angelina/o_vilama.html>
O Vilama Posavlja
U formiranju njenih gledita, vano je i samo vrijeme, njegova sklonost ka pribjegavanju elementima
praznovjerja, kao i preuzetom / to preinaenom - to nadopunjenom / isitavanju kodova prirode. Motiv
Vile bio je snaan, iv segment vremena i podneblja. Oni su dirljivo, iskreno, vjerovali u te mitoloke
kreature - ivot je tada imao tu maginu ovojnicu epa i naive. (Priroda je bila `iva`.)
Majci je njen otac pokazivao (ono to je njegov otac njemu): Naveer u staji konji se vrpolje
razbaruenih; neurednih griva, s jutra grive su spletene i pune kojekakvih poljskih trava. Pria tee ovako:
One obno izvedu konje, na njima jau preko brdina i vonjaka i one su krivci za spletene grive. (Za
njih su konji svete ivotinje - priala je majka. One su ivjele uporedo sa seljanima u dobu kad jo
oruje nije progovorilo.) Izrazi poput onog: Nemoj obno bacati vodu, bacit e na vilinsko dijete,
grdno e se zamjeriti koje je upotrebljavala moja baka, u sluajevima velike prijetnje nesreom i sa
neskrivenom dozom strahopotovanja, ( Primjerice, sluaj kada se dijete zapalilo petrolejkom, selo je
bilo uvjereno da je mati zasula vodom vilinsko edo.) vuku korjene iz istoga tla.
A onda jedan izvor govori ovako: Pradjed Jovan (< -) <../../pradjed_jovo/pradjed_jovo.html> je imao
precaru rakije preko puta ciglenjakog groblja ( Pecara u Ogradi, sagraena 1908.) Naveer, prilikom
posla, trenutak kada bi izali na zrak bio bi obavit zapuhom i sitnim itanjem - kako uzletie vile. O
formiranju slavenske mitologije i vanosti njihovih komponenti, posebno izraenih i izdiferenciranih u
odreenim izoliranim zonama, teko je govoriti sa preciznou - posredno i distancirano. Moda je
najbitnije napomeniti da je taj paralelni svijet neumoljive i okrutne prirode, istovremeno magine ljepote,
bio snaan kalup za formiranje okvira maorala, za pretakanje kreativnosti u najraznolikije forme, za
erotske aluzije i romantiarske slutnje; izlika za najestetskije potrebe - stoga duhovna hrana stoljeima
izdvojenog malog okruga, koji se napajao vlastitom matom: kroz predaju, kroz pokoljenja.
___________Ovdje se mogu proitati prevedeni fragmenti jednog, u nas, relativno nepoznatog srpskog
narodnog ep-a. (koji su ujedno i reprezentativni kolski primjerci `narodnog epskog deseterca`) Knjiica
je u naletu godina postala posvojenac moje obitelji - bila je dragulj knjinice moga pradjeda (< -)
<../../pradjed_jovo/pradjed_jovo.html>, tokom vremena listovi su pogubljeni, rubovi su se osuli, a
irilica je postala strano tkivo poratnim naratajima. Krajnje je vrijeme bilo da se naini prepiska. Jasno
je kako zasluga ne pripada odreenoj personi koju onda moemo razapeti na kvalitativnu ljestvicu, ve
zbiru narodnih umjetnika - pripovjeda u divno arolikom rasponu kvaliteta. Dakle, za djelo onda ne
vrijede kategorijski sudovi visoke umjetnosti, kako to uredno razvrstavaju teoretieri. I jo neto:
njegova ar uz samu dugu premetaljku, danas dijelom potjee i iz imbenika kao to je vrijeme samo.
Nacionalno isticanje tipino balkansko, danas jednako apsurdno i odbojno, postaje razumljivo kada se
shvati kao samoegzistencijska nit jagmenja u vremenima kada se svatko jagmio za sebe; matovito
besutnim sredstvima. Ovo orue - narodne pjesme u takvom kontekstu djeluje time, blago - gotovo
njeno pa i estetsko. Za motivaciju moe se nadotati: ovdje i zvuno are rijei koje vremenom klize iz
uporabe - kao primamljiva literalna materija za reanimaciju. (kandilca, siano, Zefir )
Praznine popunjava moja majka prema prii svoga djeda <../../pradjed_jovo/pradjed_jovo.html>.
- - - >Jelisavka <../Jelisavka/1.html>
Priloen je zaetak kartkometranog filma, koji je u prvom redu trebao nositi istu snanu poveznicu sa
dobom ive mitologije, kao i subjektivnu bol protagonista / snanu nostalgijsku sponu. I jo neke
subjektivne preokupacije kao primjerice izrazito anti-ratnu intonaciju. Za realizaciju je prekasno, iz oba
kuta: gl. protagonista / moje bake (iz ijeg kuta se iznosi) vie nema situacija se uvelike izmijenila, dolo
je do poratne revitalizacije i pudarnja (balkansko bure sad je djelomino zasuto kablom kinice; u
mnogome zbog europskog izloga.)No, u jednom, ne-tako-davnom specifinom trenutku, ta pria bila je
itekako iva, iva i za protagonista i odailjala prodoran vapaj./ ovjek zvijeri postaje na izrazito rahlom
tlu - vonjee ruralne gnjilei.
(to boli pogotovo ako je taj mali okrug tvoj.)
- - - >Padina jaglaca <padina jaglaca.html> < natrag <angelina.html>