Tehniko crtanje

Labavi dosjed. Ve je reeno da se labavi dosjed ostvaruje izmeu dijelova kod

kojih je stvarna izmjera provrta vea od stvarne izmjere osovine (slika 4.8.).
Razlika izmeu promjera provrta i osovine je pozitivna, odnosno izmeu
sklopljenih dijelova postoji zranost (zazor) veliine z = G dp G go > 0 (slika
4.16.a).
Podruje rasipanja zranosti moe se definirati za sluaj da se u razmatranje
ukljue sve doputene veliine promjera provrta izmeu Gdp i Ggp i promjera
osovine izmeu Gdo i Ggo. Najvea zranost bila bi za izbor najveeg provrta Ggp i
najmanje osovine Gdo, odnosno z max = z g = G dp G go . Najmanja zranost dobila bi
se ako se sklopi dio s najmanjim provrtom Gdp i dio s najveom osovinom Ggo,
odnosno z min = G dp G go . Vidljivo je da e promjenom promjera provrta i osovine
od gornjih do donjih vrijednosti, zranost varirati od zd do zg.
Najvea uestalost fi bit e za sklopove sa srednjim zranostima
z sr = z = 0,5 (z g + z d ) , jer su najuestaliji srednji promjeri dijelova, dok e granina
(najmanja i najvea) zranost zd i zg biti male uestalosti (slika 4.16.b). Kod
labavog dosjeda mogua je samo zranost, a dijelovi u sklopu su meusobno
pokretljivi i sklapaju se bez primjene sile.

Slika 4.16. Podruje rasipanja zranosti kod labavog dosjeda

(a - dijagram tolerancijskih polja provrta i osovine i b - dijagram zranosti tolerancije dosjeda)

Labavost zavisi od veliine izmjere, a kod slinih konstrukcija i uvjeta rada

mora pastojati mogunost istog odnosa dosjeda za razliite promjere. Najvanije je
odabrati srednju vrijednost tolerancije za temperature koje vladaju u pogonskom
stanju, pa od sluaja do sluaja ispitati utjecaj maksimalne i minimalne zranosti.
Na izbor labavog dosjeda openito utjee: tonost voenja osovine, nosivost spoja,
jednolinost hoda osovine, gubici trenja u spaju, te temperatura u pogonskom
stanju i temperatura okolia pri izradi (temperatura radione). U tablici 4.34. dan je
pregled nekoliko primjera za izbor labavih dosjeda (po Niemannu) koji e olakati
izbor u praksi i omoguiti usporedbu sa stvarnim sluajevima pri konstruiranju.
29

Tolerancije, dosjedi i hrapavost povrina

Tablica 4.34. Primjeri primjene labavih dosjeda
SJP
H7 g6
H7 f7
H8 f8

H7 e8
H7 d9
H8 d10
H11 d11
H11 c11
H11 b11
H11 a11

Primjeri primjene labavih dosjeda

1) Polupovodljiv dosjed, rastavan s malom zranosti:
- Za uvrstive zupanike i spojke, leaje i spojnice, stapove indikatora.
2) Povodljiv dosjed, osjetna zranost:
- Glavni leaji radnih strojeva, leaj koljenaste osovinei stapajice, leaji regulatora.
- Glavni leaji koljenaste osovine, leaji stapajice, krina glava u vodilicama, povod stapajice,
motka razvodnika, trokratno uleitena osovina, stap i stapni razvodnik u cilindru, leaji za
centrifugalne i zupaste sisaljke, pomini kolaci spojki.
3) Polupomian dosjed, znatna zranost:
- Za viestruko uleitene osovine
4) Pomian dosjed, vea zranost:
- Za osovine transmisija i pretprega, leaji za duge osovine kod prenosila i transmisija, jalova
remenica i slina kola, leaji poljodjelakih strojeva, usreditenje cilindara, dijelovi brtvenica.
- Zranost za siguran pomak dijelova s velikim tolerancijom: poluga koje se skidaju, svornjaci
poluga, leaji povodnih kola, ruice.
5) Poluprostran i prostran dosjed s veom zranosti za pomak dijelova s velikom tolerancijom:
- Svornjak vilice na motki konice.
- Kod vozila, okretni epovi, prostrani zatici.
6) Vrlo prostran dosjed s velikom zranosti za pomak dijalova s velikom tolerancijom:
- Osovina regulatora lokomotiv, ovjesni dijelovi opruga i konica, leaj osovine konice, spojni
svornjak lokomotive.

SJO
G7 h6
F7 h6
F8 h8

E8 h6
D9 h6
D10 h8
D11 h11
B11 h11
A11 h11
C11 h11

Prijelazni ili neizvjesni dosjed. Ve je reeno da je ovo dosjed koji se nalazi

izmeu prisnog (vrstog) i labavog dosjeda (slika 4.8.). Montaom dijelova, u
zavisnosti od odnosa izabranih izmjera osovine i provrta, prijelazni ili neizvjesni
dosjed moe postati labavi dosjed s malom zranosti ili prisni dosjed s malim
prijeklopom (slika 4.17.a). Najvea zranost dobije se za sluaj da je
z max = z g = G gp G do > 0 , a najvei prijeklop nastaje sparivanjem najmanjeg
provrta s najveom osovinom p max = p g = G dp G go < 0 . Dijagram zranosti i
prijeklopa (slika 4.17.b) obuhvaa nultnu liniju. Najvea uestalost fi odgovara
srednjim vrijednostima izmeu zg i pg, a to su vrijednosti bliske nuli.

Slika 4. 17. Podruje rasipanja zranosti i prijeklopa kod prijelaznog dosjeda

(a - dijagram tolerancijskih polja provrta i osovine i b - dijagram uestalosti zranosti i prijeklopa)

30

Tehniko crtanje

Vrijednosti prijelaznih dosjeda kreu se oko nul-linije. Njihov izbor zahtjeva

posebnu pozornost i veliko iskustvo da bi se postigao eljeni karakter dosjeda. U
spoju s poljem H provrta, odnosno poljem h osovine, preporuaju se slijedei
dosjedi:

h H za dijelove koji se dobro podmazani jedva mogu runo pomicati;

j J za dijelove koji se ee stavljaju rukom ili lakim pritiskom (ne dolaze u

obzir za pomine dijelove u pogonu);

K h za dijelove u meusobnom vrstom spoju koji su rastavljivi bez znatnih

sila (za prijenos okretnog momenta potrebno je osiguranje npr. perom);

N h za vrsto spojene dijelove koji se mogu sastaviti i rastaviti bez znatnih

sila;

N h (za prijenos okretnog momenta potrebno je osiguranje npr. perom).

U tablici 4.35. su dani neki primjeri primjene prijelaznih dosjeda.
Tablica 4.35. Primjeri primjene prijelaznih dosjed
SJP

Primjeri primjene prijelaznih dosjeda

1) Klizni dosjed, uz podmazivanje pomian rukom:
H7 h6 - Za izmjenljiva kola, pinolu u konjicu, prstene za podeavanje, slobodne tuljke svornjaka stapa,
vanjske prstene valjnih leaja, prirube za usreditenje kod spojki i cijevnih vodova.
H8 h8 - Prsteni za podeavanje kod transmisija, jednodjelne vrste remenice, rune poluge, zupanici,
spojke i slini dijelovi koji se pomiu na osovini ili vratilu.
H11 h11 - Za lako rastavljive dijelove: dijelove poljodjelakih strojeva koji su na osovinu privreni
zatikom, vijkom ili perom, rastojni vijci, svornjaci arnira za vrata loita.
2) Pokretni dosjed, rastavljiv drvenim ekiem ili rukom:
H7 j6 - Za lako rastavljive remenice, zupanike, runa kola, blazinice, vanjske prstene valjnih leaja i
sl.
3) Prilegli dosjed, lako rastavljiv runim ekiem:
H7 k6 - Za jednokratno nabijene remenice, spojke i zupanike na osovini od 8 do 50 mm promjera,
zamanjake s tangencijalnim klinovima, unutarnje prstene valjnih leaja, vrsta runa kola i
poluge, dosjedne vijke ojnica.
4) Stegnuti dosjed, teko rastavljiv runim ekiem:
H7 m6 - Za jednokratno nabijene remenice, spojke i zupanike na osovini od 55 do 120 mm promjera
kod strojeva i elektromotora.
5) Uglavljeni dosjedi, rastavljiv tlakom:
N7 h6 - Za kotve na osovini motora, ozubljene vijence na kolu, navuena ojaanja na osovinama,
blazinice leaja i glavina.

SJO
H7 h6
H8 h8
H11 h11
J7 h6
K7 h6

M7 h6
H7 n6

Prisni dosjed. Ve je reeno da se prisni ili vrsti dosjed ostvaruje nasilnim

utiskivanjem osovine veeg promjera u provrt manjeg promjera. Razlika promjera
osovine i provrta predstavlja prijeklop p. Dakle, prijeklop e postojati ako je gornja
granina izmjera provrta Ggp manja od donje granine izmjere osovine Ggo,
odnosno ako je G gp G do < 0 . Granine vrijednosti dobivaju se sparivanjem
najveih izmjera provrta i osovine (slika 4.8.).
Najvei prijeklop dobije se sparivanjem osovina s najveim promjerom Ggo i
provrta s najmanjim promjerom Gdp, odnosno tada je p max = p g = G go G dp (slika
4.18.a). Najmanji prijeklop dobije se sparivanjem osovina s najmanjim promjerom

31

Tolerancije, dosjedi i hrapavost povrina

Gdo i provrta s najveim promjerom Ggp, odnosno tada je p min = p d = G do G gp .

Stvarni prijeklop se kree u granicama izmeu pmax i pmin, po apsolutnim
vrijednostima.
Najvea uestalost fi imaju srednje veliine prijeklopa, dok je uestalost
graninih prijeklopa mala, odnosno ovi prijeklopi se rjee pojavljuju (slika 4.18.b).

Slika 4.18. Podruje rasipanja prijeklopa kod prisnog dosjeda

(a - dijagram tolerancijskih polja provrta i osovine i b - dijagram prijeklopa tolerancije dosjeda)
Tablica 4.36. Izbor tolerancijskih polja osovine i provrta za prisne dosjede
Kvaliteta
Osovina
Provrt
Sustav

5
nx
H6

6
pz
H7
SJP

7
pz
H8

6
h5
NX

7
h6
PZ
SJO

Tablica 4.37. Primjeri primjene prisnih dosjeda

SJP
H7 - z8, z9
H7 - x8, x9
H7 - u6, u7
H7 - s6
H7 - r6

Primjeri primjene prisnih dosjeda

1) Prezaeti i vrsti dosjedi za velike prisnosti, rastavljiv tlakom ili grijanjem:
- Za glavine zupanika, kola i zamanjaka, prsteni osovina (vea prisnost za vee, a manja za
manje promjere npr. u6)
2) Zaeti dosjed za srednje prisnosti, rastavljiv grijanjem i tlakom:
- Za glavine spojki, vijence od bronce na glavini od lijevanog eljeza, blazinice leaja u kuitu,
kolu i ojnici.

SJO
Z8, Z9 - h6
X8, X9 - h6
U6, U7 - h6
S7 - h6
R7 - h6

Smjernice za odreivanje prisnih dosjeda moraju se ograniiti samo na red

osovina i provrta koji omoguuju konstruktoru da nakon ispitivanja svih okolnosti
odabere najpovoljniji dosjed. Raunom treba utvrditi pri kojoj se najmanjoj
prisnosti sigurno prenosi moment vrtnje, te koja je najveda prisnost doputena, a da
se ne prekorae doputena naprezanja u materijalu strojnog dijela. Kod slinih
konstrukcija i razliitih promjera nee moi zadovoljiti isti dosjed, ve e za
razliite promjere biti potrebno prijei iz jednog u drugi dosjed u svrhu postizanja
istog znaenja spoja. Na prisni dosjed utjee: debljina stijenki i krutost
konstrukcije, duljina glavine, izvedba osovine (uplja ili puna), stanje obraenih
32

Tehniko crtanje

povrina koje meusobno dolaze u dosjed, pogonska temperatura i vrsta maziva pri
utiskivanju. U tablici 4.36. dan je izbor tolerancijskih polja osovine i provrta za
prisne dosjede, a u tablici 4.37. dani su primjeri prisnih dosjeda.
Prema HRN M.A1.200 i HRN M.A1.201 prednosti imaju dosjedi navedeni u
tablici 4.31. i tablici 4.32. U tablicama 4.38. do 4.41. dani su dosjedi 1. i 2.
prioriteta definirani tako da veliina s predznakom plus (+) oznaava zranost, a
veliina s predznakom minus () oznaava prijeklop. Tako npr. za nazivnu
izmjeru 70 mm:

za dosjed H8/e8, oitava se +152 i +60, to znai da e u ovom labavom

dosjedu najvea zranost biti 152 m, a najmanja 60 m.

za dosjed H7/s6 oitava se 29 i -78, a to znai da e u ovom prisnom

dosjedu najmanji prijeklop biti 29 m, a najvei prijeklop 78 m.

za dosjed H7/j6 oitava se +37 i -12 to znai da e u ovom prijelaznom

dosjedu najvea zranost biti 37 m, a najvei prijeklop 12 m.
Tablica 4.38. Zranosti dosjeda u sustavu jedinstvene osovine (SJO)
N, mm
....3
3...6
6...10
10....18
18....30
30....40
40....50
50....65
65....80
80....100
100...120
120...140
140...160
160...180
180...200
200...225

A11
h11
+390
+270
+420
+270
+460
+280
+510
+290
+560
+300
+630
+310
+640
+320
+720
+340
+740
+360
+820
+380
+850
+410
+960
+460
+1020
+520
+1080
+580
+1240
+660
+1320
+740

C11
h11
+180
+60
+220
+70
+260
+80
+315
+95
+370
+110
+440
+120
+450
+130
+520
+140
+530
+150
+610
+170
+620
+180
+700
+200
+710
+210
+730
+230
+820
+240
+840
+260

D10
h11
+120
+20
+153
+30
+188
+40
+230
+50
+279
+65
+340
+80
+340
+80
+410
+100
+410
+100
+480
+120
+480
+120
+555
+145
+555
+145
+555
+145
+645
+170
+645
+170

C11
h9
+145
+60
+175
+70
+206
+80
+248
+95
+292
+110
+342
+120
+352
+130
+404
+140
+414
+150
+477
+170
+487
+180
+550
+200
+560
+210
+580
+230
+645
+240
+665
+260

Zranosti dosjeda, m
D10
E9
h9
h9
+85
+64
+20
+14
+108
+80
+30
+20
+134
+97
+40
+25
+163
+118
+50
+32
+201
+144
+65
+40
+242
+174
+80
+50
+242
+174
+80
+50
+294
+208
+100
+60
+294
+208
+100
+60
+347
+246
+120
+72
+347
+246
+120
+72
+405
+285
+145
+85
+405
+285
+145
+85
+405
+285
+145
+85
+470
+330
+170
+100
+470
+330
+170
+100

F8
h9
+45
+6
+58
+10
+71
+13
+86
+16
+105
+20
+126
+25
+126
+25
+159
+30
+150
+30
+177
+36
+177
+36
+206
+43
+206
+43
+206
+43
+237
+50
+237
+50

F8
h8
+34
+6
+46
+10
+57
+13
+70
+16
+86
+20
+103
+25
+103
+25
+122
+30
+122
+30
+144
+36
+144
+36
+169
+43
+169
+43
+169
+43
+194
+50
+194
+50

F8
h6
+26
+6
+36
+10
+44
+13
+54
+16
+66
+20
+80
+25
+80
+25
+95
+30
+95
+30
+112
+36
+112
+36
+131
+43
+131
+43
+131
+43
+151
+50
+151
+50

G7
h6
+18
+2
+24
+4
+29
+5
+35
+6
+41
+7
+50
+9
+50
+9
+59
+10
+59
+10
+69
+12
+69
+12
+79
+14
+79
+14
+79
+14
+90
+15
+90
+15

33

Tolerancije, dosjedi i hrapavost povrina

Tablica 4.38. Zranosti dosjeda u sustavu jedinstvene osovine (SJO)(nastavak)
N, mm
225...250
250...280
280...315
315...355
355...400
400...450
450...500

A11
h11
+1400
+820
+1560
+920
+1690
+1050
+1920
+1200
+2070
+1350
+2300
+1500
+2450
+1650

C11
h11
+860
+280
+940
+300
+970
+330
+1080
+360
+1120
+400
+1240
+440
+1280
+480

D10
h11
+645
+170
+720
+190
+720
+190
+800
+210
+800
+210
+880
+230
+880
+230

C11
h9
+685
+280
+750
+300
+780
+330
+860
+360
+900
+400
+995
+440
+1035
+480

Zranosti dosjeda, m
D10
E9
h9
h9
+470
+330
+170
+100
+530
+370
+190
+110
+530
+370
+190
+110
+580
+405
+210
+125
+580
+405
+210
+125
+635
+445
+230
+135
+635
+445
+230
+135

F8
h9
+237
+50
+267
+56
+267
+56
+291
+62
+291
+62
+320
+68
+320
+68

F8
h8
+194
+50
+218
+56
+218
+56
+240
+62
+240
+62
+262
+68
+262
+68

F8
h6
+151
+50
+169
+56
+169
+56
+187
+62
+187
+62
+205
+68
+205
+68

Tablica 4.39. Zranost dosjeda H/h u sustavu jedinstvene osovine (SJO)

N, mm
...3
3...6
6...10
10...18
18...30
30...50
50...80
80...120
120...180
180...250
250...315
315...400
400...500

34

H11
h11
+120
0
+150
0
+180
0
+220
0
+260
0
+320
0
+380
0
+440
0
+500
0
+580
0
+640
0
+720
0
+800
0

H11
h9
+85
0
+105
0
+126
0
+153
0
+182
0
+222
0
+264
0
+307
0
+350
0
+405
0
+450
0
+500
0
+555
0

Zranosti dosjeda, m
H9
H9
H8
h11
h9
h9
+85
+50
+39
0
0
0
+105
+60
+48
0
0
0
+126
+72
+58
0
0
0
+153
+86
+70
0
0
0
+182
+104
+85
0
0
0
+222
+124
+101
0
0
0
+264
+148
+120
0
0
0
+307
+174
+141
0
0
0
+350
+200
+163
0
0
0
+405
+230
+187
0
0
0
+450
+260
+211
0
0
0
+500
+280
+229
0
0
0
+555
+310
+252
0
0
0

H8
h8
+28
0
+36
0
+44
0
+54
0
+66
0
+78
0
+92
0
+108
0
+126
0
+144
0
+162
0
+178
0
+194
0

H7
h6
+16
0
+20
0
+24
0
+29
0
+34
0
+41
0
+49
0
+57
0
+65
0
+75
0
+84
0
+93
0
+103
0

G7
h6
+90
+15
+101
+17
+101
+17
+111
+18
+111
+18
+123
+20
+123
+20

Tehniko crtanje
Tablica 4.40. Dosjedi u sustavu jedinstvenog provrta (SJP), m
N, mm
...3
3...6
6...10
10...18
18...30
30...50
50...65
65...80
80...100
100...120
120...140
140...160
160...180
180...200
200...225
225...250
250...280
280...315
315...355
355...400
400...450
450...500

H6
j6
+8
-4
+10
-6
+11
-7
+14
-8
+17
-9
+21
-11
+26
-12
+26
-12
+31
-13
+31
-13
+36
-14
+36
-14
+36
-14
+42
-16
+42
-16
+42
-16
+48
-16
+48
-16
+54
-18
+54
-18
+60
-20
+60
-20

H6
k6
+6
-6
+7
-9
+8
-10
+10
-12
+11
-15
+14
-18
+17
-21
+17
-21
+19
-25
+19
-25
+22
-28
+22
-28
+22
-28
+25
-33
+25
-33
+25
-33
+28
-36
+28
-36
+32
-40
+32
-40
+35
-45
+35
-45

H7
f7
+26
+6
+34
+10
+43
+13
+52
+16
+62
+20
+75
+25
+90
+30
+90
+30
+106
+36
+106
+36
+123
+43
+123
+43
+123
+43
+142
+50
+142
+50
+142
+50
+160
+56
+160
+56
+176
+62
+176
+62
+194
+68
+194
+68

H7
G6
+18
+2
+24
+4
+29
+5
+35
+6
+41
+7
+50
+9
+59
+10
+59
+10
+69
+12
+69
+12
+79
+14
+79
+14
+79
+14
+90
+15
+90
+15
+90
+15
+101
+17
+101
+17
+111
+18
+111
+18
+123
+20
+123
+20

H7
j6
+12
-4
+14
-6
+17
-7
+21
-8
+25
-9
+30
-11
+37
-12
+37
-12
+44
-13
+44
-13
+51
-14
+51
-14
+51
-14
+59
-16
+59
-16
+59
-16
+68
-16
+68
-16
+75
-18
+75
-18
+83
-20
+83
-20

H7
k6
+10
-6
+11
-9
+14
-10
+17
-12
+19
-15
+23
-18
+28
-21
+28
-21
+32
-25
+32
-25
+37
-28
+37
-28
+37
-28
+42
-33
+42
-33
+42
-33
+48
-36
+48
-36
+53
-40
+53
-40
+58
-45
+48
-56

H7
n6
+6
-10
+4
-16
+5
-19
+6
-23
+6
-28
+8
-33
+10
-39
+10
-39
+12
-45
+12
-45
+13
-52
+13
-52
+13
-52
+15
-60
+15
-60
+15
-60
+18
-66
+18
-66
+20
-73
+20
-73
+23
-80
+23
-80

H7
r6
0
-16
-3
-23
-4
-28
-5
-34
-7
-41
-9
-50
-11
-60
-13
-62
-16
-73
-19
-76
-23
-88
-25
-90
-28
-93
-31
-106
-34
-109
-38
-113
-42
-126
-46
-130
-51
-144
-57
-150
-63
-166
-69
-172

H7
s6
-4
-20
-7
-27
-8
-32
-10
-39
-14
-48
-18
-59
-23
-72
-29
-78
-36
-93
-44
-101
-52
-117
-60
-125
-68
-133
-76
-151
-84
-159
-94
-169
-106
-190
-118
-202
-133
-226
-151
-244
-169
-272
-189
-292

Tablica 4.41. Dosjedi u sustavu jedinstvenog provrta (SJP), m

N, mm
...3
3...6

H11
a11
+390
+270
+420
+270

H11
c11
+180
+60
+220
+70

H11
d9
+105
+20
+135
+30

H9
c11
+145
+60
+175
+70

H8
D9
+59
+20
+78
+30

H8
e8
+42
+14
+56
+20

H8
f7
+30
+6
+40
+10

H8
u8

H8
x8
-6
-34
-10
-46

35

Tolerancije, dosjedi i hrapavost povrina

Tablica 4.41. Dosjedi u sustavu jedinstvenog provrta (SJP), m (nastavak)
N, mm
6...10
10...14
14...18
18...24
24...30
30...40
40...50
50...65
65...80
80...100
100...120
120...140
140...160
160...180
180...200
200...225
225...250
250...280
280...315
315...355
355...400
400...450
450...500

H11
a11
+460
+280
+510
+290
+510
+290
+560
+300
+560
+300
+630
+310
+640
+320
+720
+340
+740
+360
+820
+380
+850
+410
+960
+460
+1020
+520
+1080
+580
+1240
+660
+1320
+740
+1400
+820
+1560
+920
+1690
+1050
+1920
+1200
+2070
+1350
+2300
+1500
+2450
+1650

H11
c11
+260
+80
+315
+95
+315
+95
+370
+110
+370
+110
+440
+120
+450
+130
+520
+140
+530
+150
+610
+170
+620
+180
+700
+200
+710
+210
+730
+230
+820
+240
+840
+260
+860
+280
+940
+300
+970
+330
+1080
+360
+1120
+400
+1240
+440
+1280
+480

H11
d9
+166
+40
+203
+50
+203
+50
+247
+65
+247
+65
+302
+80
+302
+80
+364
+100
+364
+100
+427
+120
+427
+120
+495
+145
+495
+145
+495
+145
+575
+170
+575
+170
+575
+170
+640
+190
+640
+190
+710
+210
+710
+210
+785
+230
+785
+230

H9
c11
+206
+80
+248
+95
+248
+95
+292
+110
+292
+110
+342
+120
+352
+130
+404
+140
+414
+150
+477
+170
+487
+180
+550
+200
+560
+210
+580
+230
+645
+240
+665
+260
+685
+280
+750
+300
+780
+330
+860
+360
+900
+400
+995
+440
+1035
+480

H8
D9
+98
+40
+120
+50
+120
+50
+150
+65
+150
+65
+181
+80
+181
+80
+220
+100
+220
+100
+261
+120
+261
+120
+308
+145
+308
+145
+308
+145
+357
+170
+357
+170
+357
+170
+401
+190
+401
+190
+439
+210
+439
+210
+482
+230
+482
+230

H8
e8
+69
+25
+86
+32
+86
+32
+106
+40
+106
+40
+128
+50
+128
+50
+152
+60
+152
+60
+180
+72
+180
+72
+211
+85
+211
+85
+211
+85
+244
+100
+244
+100
+244
+100
+272
+110
+272
+110
+303
+125
+303
+125
+329
+135
+329
+135

H8
f7
+50
+13
+61
+16
+61
+16
+74
+20
+74
+20
+89
+25
+89
+25
+106
+30
+106
+30
+125
+36
+125
+36
+146
+43
+146
+43
+146
+43
+168
+50
+168
+50
+168
+50
+189
+56
+189
+56
+208
+62
+208
+62
+228
+68
+228
+68

H8
u8

-15
-81
-21
-99
-31
-109
-41
-133
-56
-148
-70
-178
-90
-198
-107
-233
-127
-253
-147
-273
-164
-308
-186
-330
-212
-356
-234
-396
-269
-431
-301
-479
-346
-520
-393
-587
-443
-637

H8
x8
-12
-56
-13
-67
-18
-72
-21
-87
-31
-97
-41
-119
-58
-136
-76
-168
-100
-192
-124
-232
-156
-264
-185
-311
-217
-343
-247
-373
-278
-422
-313
-457
-353
-497
-394
-556
-444
-606
-501
-679

Kod odreivanja dosjeda uglavnom se propisuju iste kvalitete tolerancija

vanjskih i unutarnjih izmjera ili se za toleranciju unutarnje izmjere (provrta)
propisuje neto grublja kvaliteta od kvalitete tolerancije vanjske izmjere (osovine).
Ovo je posebno znaajno kod izbora finije kvalitete s obzirom na vee trokove
precizne obrade unutarnjih izmjera. Kod izbora prijelaznih dosjeda prednost treba
36

Tehniko crtanje

dati finijim kvalitetama jer grublje kvalitete mogu u ekstremnim sluajevima dati
vrlo prisne ili vrlo labave dosjede na istoj razini ostvarivanja spoja.
Dobra konstrukcijska rjeenja esto omoguavaju da se primijeni tolerancija
grubljih kvaliteta. Tako se na primjer izbjegavaju statiki neodreeni sustavi
rjeenjem da se ploa oslanja na tri umjesto na etiri toke. Takoer se
konstrukcijski moe predvidjeti mogunost podeavanja zranosti, kako prilikom
montae tako i nakon istroenja. Izbjegavanje veoma uskih tolerancija i smanjenje
broja neispravnih dijelova mogue je sortiranjem izradaka prilikom zavrne
kontrole i izborom (sparivanjem) kod montae. Ovo se u prvom redu odnosi na
dijelove valjnih leaja.
Uske tolerancije dosjeda mogu se ostvariti i sa irim tolerancijskim poljima
(manje preciznom izradom) tako da se odstupi od ope meusobne zamjenjivosti
dijelova i dosjed ostvari izbormo kod sklapanja. ire tolerancijsko polje podijeli se
na nekoliko skupina i tada izvri klasificiranje u razrede. Kod sklapanja
kombiniraju se odgovarajui razredi koji e dati eljenu toleranciju dosjeda.
Razlikuje se klasificiranje oba dijela u sklopu i klasificiranje samo jednog
dijela u sklopu. Uglavnom se izabire dio s unutarnjom izmjerom, dok se dio s
vanjskom izmjerom izrauje s dovoljno uskom tolerancijom.
Pozornost treba obratiti na radnu temperaturu izabranog dosjeda. Sve
tolerancije koje propisuje ISO sustav odnose se na sobnu temperaturu koja iznosi
20C. Izraeni dijelovi i mjerke moraju na sobnoj temperaturi imati izmjere
sukladne propisanim vrijednostima. Meutim, mnogi dijelovi strojeva, aparata i
ureaja rade na temperaturama koje se u odreenoj mjeri razlikuju od sobne, to
uvjetuje promjenu izmjera i tolerancija, odnosno dosjeda, u odnosu na one kod
20C (vidjeti toku 4.8.).

4.6. Uestalost stvarnih izmjera i dosjeda

Izradom veeg broja komada jednakih strojnih dijelova, nije mogue dobiti ih
s jednakom stvarnom izmjerom bez obzira to se radi o odreenoj toleriranoj
izmjeri. Razliiti faktori utjecaja dovode do toga da se stvarne izmjere jednakih
dijelova razlikuju. Neke od ovih izmjera nalazit e se izmeu donje i gornje
granine izmjere i tada e to biti ispravno izraeni strojni dijelovi, a neke e biti
izvan graninih izmjera pa e to biti neispravni izradci. Dio neispravnih izradaka
koji se mogu naknadnom doradom svesti na izmjeru definiranu izmeu gornje i
donje granine izmjere dovest e se u skupinu ispravnih izradaka, dok e ostali dio
neispravnih izradaka biti neupotrebljiv i odbaen kao kart.
U znatnom broju sluajeva vano je ocijeniti s kojom vjerojatnosti se mogu
oekivati ostvarivanja pojedinih stvarnih izmjera. Ovo je znaajno kod dosjeda,
gdje se kombiniraju stvarne izmjere dva dijela istih nazivnih izmjera ili gdje se vei
broj jednakih dijelova montira s drugim elementima u jedinstvenu cjelinu (npr.
kuglice, valjci i slini valjni elementi kod valjnih leaja). Varijacija stvarnih

37

Tolerancije, dosjedi i hrapavost povrina

izmjera veeg broja izradaka moe nastati kao posljedica sustavnih ili sluajnih
odstupanja.
a)

b)

Slika 4.19. Uestalost stvarnih izmjera (a - najvei broj izradaka sa srednjim vrijednostima stvarne
izmjere i b - najvei broj izradaka sa stvarnim izmjerama u blizini gornje granine izmjere, tj. pojava
sustavnog odstupanja)

Sluajna odstupanja izradka od zadane izmjere nastaju kao posljedica

sluajnih uzroka kao to su greke u materijalu, sluajni potresi i vibracije radnog
stroja, netonost mjerenja i drugo. Tijekom izrade nije mogue izbjei sva sluajna
odstupanja.
Sustavna odstupanja pokazuju odreenu pravilnost u rasipanju ostvarenih
mjernih veliine i mogu biti stalna ili promjenljiva. Stalna sustavna odstupanja su
priblino jednaka za sve izradke, a nastaju uslijed pogreno odabranog stroja za
izradu ili uslijed greke stroja i alata. Promjenljiva odstupanja mijenjaju se u
38

Tehniko crtanje

zavisnosti od toka procesa obrade i ponavljaju se periodino (zagrijavanja ili

hlaenja strojnih dijelova i alata i slino). Sustavna odstupanja mogu se relativno
lako otkloniti uklanjanjem uzroka, nakon to se postojanje i veliina ovih
odstupanja utvrde i definiraju kontrolom izradaka.
Sluajna se odstupanja mogu definirati jedino statistikom obradom rezultata
mjerenja veeg broja istih elemenata izraenih pod jednakim uvjetima. Kao i kod
ostalih statistikih metoda i u ovom sluaju, dobri zakljuci mogu se izvoditi na
temelju dovoljno velikog broja izradaka. Potrebno je klasificirati izradke (uzorke) i
svrstati ih po veliini. Brojanjem dijelova s jednakim stvarnm izmjerama moe se
izraunati njihova uestalost u ukupnom broju ispitivanih uzoraka i nacrtati
dijagram zavisnosti ove uestalosti od veliine stvarne izmjere (stvarnog
odstupanja).
U sluajevima kada je obuhvaen dosta velik broj uzoraka, ako je proizvodnja
ustaljena a sustavna odstupanja iskljuena (ako ni jedan od utjecajnih faktora ne
dominira nad ostalima), moe se oekivati da najvei broj izradaka ima stvarne
izmjere priblino na sredini izmeu gornje i donje granine izmjere i da je broj
neispravnih izradaka najmanji. Nagomilavanje brojeva ispitivanih komada u blizini
jedne ili druge granine izmjere ukazuje na postojanje sustavne greke (jedan od
utjecajnih faktora je prevladao).
Uestalost dijelova jednakih stvarnih izmjera dobro se poklapa s krivuljom
normalne raspodjele po Gaussu, kako je pokazano na slici 4.19. Vjerojatnost
dobivanja stvarnih izmjera u odreenom podruju tolerancijskog polja odreena je
povrinom ispod Gaussove krivulje u ovom podruju.
Statistika ispitivanja su pokazala da uz primjenu postupaka i odgovarajuih
strojeva u ustaljenoj proizvodnji (uz svoenje sustavnih odstupanja na najmanju
izmjeru) tolerancijsko polje visine T pokriva podruje Gaussove krivulje koja
obuhvaa 99,73 % od ukupnog broja ispitanih izradaka. Na osnovu toga moe se iz
Gaussove krivulje izraunati vjerojatnost dobivanja stvarnih izmjera u podruju
bilo kojeg odreenog sredine polja tolerancije prema tablici 4.38.
Ako se posmatra srednje podruje tolerancijskog polja visine T ' = T gdje je
= 0 1 , vjerojatnost izrade dijelova sa stvarnim izmjerama izvan ovog polja
tolerancije w dana je u tablici 4.38. Tako na primjer ako se proizvede 100000
komada, pod naprijed navedenim uvjetima uobiajene proizvodnje, moe se
oekivati da e svega oko 270 izradaka imati stvarne izmjere izvan propisanog
tolerancijskog polja; da e izvan srednjeg dijela tolerancijskog polja visine
T ' = 0,9 T nai e se svega 700 izradaka; da e se 4560 izradaka nai izvan
srednjeg dijela tolerancijskog polja visine T ' = 0,667 T i tako redom.
Analiza vjerojatnosti postizanja odreenog zranosti ili prijeklopa pri zadanom
dosjedu moe se izvriti pomou dijagrama raspodjele stvarnih izmjera provrta i
odgovarajue osovine. S obzirom da se jedan odreeni zranost ili prijeklop mogu
ostvariti kombiniranjem vie nizova razliitih stvarnih vanjskih (osovina) i
unutarnjih (provrta) izmjera, opravdana su oekivanja mnogo veih nagomilavanja
broja sklopova sa srednjom zranosti ili srednjim prijeklopom.
39

Tolerancije, dosjedi i hrapavost povrina

Vjerojatnost ostvarivanja dosjeda sa zranosti ili prijeklopom wn ija je

veliina izvan odreenog srednjeg podruja tolerancije dosjeda T ' n = o To + r Tr
jednaka je umnoku vjerojatnosti ostvarenja vanjskih izmjera, odnosno osovine, wo
i unutarnje izmjere odnosno provrta wr izvan njihovih srednjih vrijednosti
tolerancijskog polja, odnosno wn = wo wr . U tablici 4.38. navedene su izraunate
vrijednosti wn = w 2 , koje odgovaraju istim vjerojatnostima vanjske i unutarnje
izmjere ( wo = wr ).
Tablica 4.38. Vjerojatnost dobijanja stvarnih izmjera w i stvarnih zranosti,
odnosno prijeklopa w2 izvan sredine polja tolerancije T

1
0,95
0,90
0,85
0,80
0,75
0,70
0,667
0,60
0,55
0,50
0,33

w
0,0027
0,0044
0,0070
0,0107
0,0164
0,0244
0,0358
0,0456
0,0718
0,0990
0,1336
0,3200

w2
0,000007
0,000019
0,000049
0,000114
0,00027
0,00059
0,00127
0,00208
0,00517
0,00980
0,01783
0,1024

Slika 4.20. Uestalosti stvarnih izmjera u pojedinanoj proizvodnji za provrt i osovinu

Npr. za 100000 sklopova, vjerojatnost dobivanja tolerancije dosjeda izvan

srednjeg podruja tolerancije dosjeda (uz vjerojatnost ostvarivanja = 0,9 ) za
wn = w 2 = 0,000049 je svega 5 sklopova. Vjerojatnost kombiniranja sklopova
dijelova koji daju ekstremne zranosti ili prijeklope, vrlo je mala, odnosno velika je
vjerojatnost da se, pod normalnim uvjetima proizvodnje, dobije dosjed koji
odgovara srednjoj vrijednosti zranosti ili prijeklopa. Zato se u analizama dosjeda
najee rauna sa srednjim vrijednostima zranosti odnosno prijeklopa, a za
preciznije proraune moe se raunati sa srednjim podrujem tolerancijskih polja
40

Tehniko crtanje

( = 0,9 0,5 ). Sklopovi s ekstremnim vrijednostima zranosti ili prijeklopa pri

montai se mogu odbaciti.
Zakon normalne raspodjele odgovara velikoserijskoj proizvodnji s tono
propisanim i voenim tehnolokim postupkom. U maloserijskoj proizvodnji nastaju
znatna odstupanja od ovog zakona (zbog malog broja komada i zbog specifinog
procesa obrade). U pojedinanoj proizvodnji ova odstupanja od zakona normalne
raspodjele su mnogo vea, sasvim su drugog karaktera. Iz vie razloga vezanih za
pojedinanu izradu (obradu), ostvaruju se izmjere u blizini dobre (nazivne) izmjere.
Tako se sredita grupiranja (krivulja raspodjele) pomjeraju prema dobrim
izmjerama s ime se mogunost ostvarenja ekstremnih zranosti i prijeklopa
poveava (slika 4.20.).
U masovnoj proizvodnji, kao posljedica promjenljivih sustavnih odstupanja
moe se periodino pojaviti asimetrija raspodjele stvarnih izmjera. U ovome
znaajan utjecaj ima zamjena alata ili njegovo povremeno otrenje, te podeavanje
stroja. Automatsko podeavanje stroja i zamjena alata u velikoj mjeri iskljuuju
ovaj negativan utjecaj.

4.7. Oznaavanje tolerancija duljinskih izmjera na tehnikim creima

Slika 4.21. prikazuje nain oznaavanja tolerancija duljinskih izmjera na
tehnikim crteima za dosjed, osovinu i provrt (a). U dijelu tehnikog crtea gdje
se nalazi zaglavlje, nalazi se tablica [ISO-Tol.(erancije)] u kojoj su dane izraunate
vrijednosti tolerancija (gornja i donja odmjera) u milimetrima.

Slika 4.21. Nain oznaavanja tolerancija duljinskih izmjera na tehnikim crteima

Oznaku tolerancije duljinske izmjere ini kombinacija simbola koji odreuju

poloaj i veliinu tolerancijskog polja. Na primjer oznaku 40H7 ili 40g6 ine
nazivne izmjere tih oznaka 40, poloaj tolerancijskog polja H za provrt, odnosno
g za osovinu i kvalitet tolerancije IT7, odnosno IT6.
Na osnovu nazivne izmjere i oznake poloaja tolerancijskog polja H, odnosno
polja g, odreuje se jedno od graninih odstupanja (slika 4.8. i slika 4.10.).
Dodavanjem veliine tolerancije T, odreuje se drugo granino odstupanje. Oba
ova odstupanja (gornje i donje) za izabrana tolerancijska polja i za izabrane
kvalitete tolerancija daju se tabelarno, ime je postupak odreivanja graninih
41

Tolerancije, dosjedi i hrapavost povrina

odstupanja pojednostavljen. Prema ISO sustavu izmjere s tolerancijama oznaavaju

se na crteima kako je prethodno navedeno za 40H7 i 40g6 i to tako da se ova
oznaka upisuje na sredini kotne crte. Oznaka tolerancije (H7, g6 i slino) koja se
upisuje iza kotnog broja ima istu visinu kao i kotni broj.
Prema DIN 406 doputena odstupanja izmjera (slika 4.22.) mogu se upisivati
direktno u milimetrima (mm), uz sljedea pravila:

odstupanje u milimetrima se upisuje iza kotnog broja, s brojkama umanjenim

za priblino 30 % u odnosu na visinu kotnog broja;

gornje odstupanje (neovisno o predznaku) upisuje se kao eksponent, a donje

odstupanje (neovisno o predznaku) upisuje se kao indeks;

odstupanje nula (0) moe se upisati ali i ne mora;

ako je gornje i donje odstupanje po iznosu jednako ali suprotnog predznaka,

upisuju se na sredini visine kotnog broja, s oba predznaka jedan ispod drugog
().
Prema ISO sustavu dosjedi se na crteima oznaavaju tako da se iza kotnog
broja upisuju oznake tolerancije provrta i osovine: 40H7/g6 (slika 4.22.a). Pored
ovog naina postoje jo tri mogunosti oznaavanja dosjeda na tehnikim crteima.

Slika 4.22. Oznaavanje tolerancija i dosjeda na crteima

Kod prvog naina se ispred kotnog broja upisuje rije "provrt" ili "osovina", a
iza kotnog broja upisuju se doputena odstupanja u mm (slika 4.22.b).
Kod drugog naina ispred kotnog broja upisuje se pozicijski broj dijela s
provrtom i osovine, a iza njih odstupanja u mm. Pozicija 1 odnosi se na dio s
provrtom, a pozicija 2 odnosi se na osovinu (slika 4.22.c).
Kod treeg naina se umjesto jedne kotne crte (mjernice) mogu koristiti dvije
(jedna za provrt npr. poziciju 1, i jedna za osovinu npr. poziciju 2). Doputena
odstupanja upisuju se iza kotnih brojeva, gornje odstupanje u razini eksponenta, a
donje odstupanje u razini indeksa (slika 4.22.d).
Izbor izmjera koje se unose u crte i nain njihovog unoenja u crte u jasnoj
je vezi s izborom tolerancija duljinskih izmjera, pri emu treba uzeti u obzir
42

Tehniko crtanje

funkciju dijela, nain izrade, mjerenje, kontrole i nain sklapanja (slika 4.7.).
Na sklopnom, montanom ili dispozicijskom crteu daju se izmjere koje su
nune za pravilno sklapanje, kad je to potrebno, s odgovarajuim tolerancijama
meusobnog poloaja pojedinih ploha.
Na radionikom ili detaljnom crteu treba razlikovati:

funkcijske izmjere (koje su u vezi s kinematskom shemom stroja, kao i izmjere

vane za vrstou i krutost elementa),

montane izmjere (vane za sklapanje dijelova, odnosno elemenata),

tehnoloke izmjere (vane za uvrivanje dijela na stroju za obradu) i

slobodne izmjere, a to su sve ostale izmjere koje nemaju posebni znaaj s

obzirom na funkciju, montau i obradu.
Za koje od navedenih izmjera treba definirati tolerancije ovisi o broju izradaka
i mogunosti njihove izrade i kontrole, ali i o veliini tolerancije slobodnih izmjera.
Sustav tolerancija igra posebno vanu ulogu u serijskoj proizvodnji dijelova koji se
mogu meusobno mijenjati. Kod pojedinane proizvodnje ili proizvodnje manjeg
broja komada potrebno je analizirati opravdanost propisivanja tolerancija. Ovo se
posebno odnosi na pojedinane proizvode veih dimenzija koji se izrauju samo po
jedan komad. U ovim sluajevima nije uvijek od posebne vanosti da svaki
pojedini dio ima odreene tolerancije, vano je jedino definirati toleranciju
dosjeda.
Nain unoenja duljinskih izmjera u crte prikazan je u poglavlju o pravilima
kotiranja (poglavlje 9.).
Duljinske izmjere za koje su propisane tolerancije kontroliraju se pokaznim i
vrstim mjerkama. Pokazne mjerke se za vrijeme mjerenja mijenjaju i na
odgovarajuoj skali pokazuju stvarnu izmjeru predmeta, a vrste mjerke sadre
jednu ili vie stalnih izmjera koje se za vrijeme mjerenja ne mijenjaju.
Granine mjerke su vrsta mjerke koje sadre dvije granine izmjere izmeu
kojih mora leati dimenzija ispravno izraenog mjerenog predmeta. Ova mjerke
predstavljaju materijalizaciju graninih izmjera. Mjerenje graninim mjerkama
svodi se na usporedbu izmjera predmeta s graninim izmjerama. Jedan dio ili
mjerni element mjerke provjerava da mjerena dimenzija nije vea od gornje
granine izmjere predmeta, a drgi mjerni element mjerke provjerava da mjerena
dimenzija nije manja od donje granine izmjere. Granine mjerke su dobro
primjenljive za serijsku proizvodnju, a za pojedinanu proizvodnju koriste se
pokazne mjerke. Granine mjerke i njihove tolerancije definirane su po normama
HRN M.A1.300.....346, kje su usklaene s ISO normama.

4.9. Tolerancije oblika i poloaja (geometrijske tolerancije)

U svrhu osiguranja kvalitete proizvoda, nije dovoljno definirati samo
tolerancije duljinskih izmjera. Potrebno je unutar granica tolerancija sprijeiti i
43

Tolerancije, dosjedi i hrapavost povrina

druge promjene koje se odraavaju na tonost geometrije st,rojnog dijela. Openito

(prema ISO 1101) se ove tolerancije zovu geometrijske tolerancije, odnosno
tolerancije oblika i polofaja. Prema karakteristikama koje se toleriraju i nainu na
koji se definiraju, tolerirana podruja mogu biti:

povrina unutar kruga,

povrina izmeu dva koncentrina kruga,

povrina izmeu dvije ekvidistantne crte ili dva paralelna pravca,

prostor unutar cilindra,

prostor izmedu dva koaksijalna cilindra,

prostor izmedu dvije ekvidistantne ravnine ili dvije paralelne ravnine, i

prostor unutar paralelopipeda.

Tablica 4.40. Osnovni simboli toleriranih znaajki
Vrste tolerancija

Simbol

Pojedinane tolernacije

Pravost
Ravnost
Krunost
Za oblik

Cilindrinost
Oblik linije
Oblik plohe
Paralelnost

Tolerancije za poloaj

Skupne tolerancije

Tolerirana znaajka

Pravac (orijentacija) Okomitost

Kut (nagib)
Poloaj (pozicija)
Mjesto (poloaj)

Koncentrinost i koaksijalnost
Simetrinost

Tonost vrtnje

Krunost vrtnje
Ravnost i krunost vrtnje

U tablici 4.40. dani su osnovni simboli toleriranih karakteristika, a u tablici

4.41. dani su dopunski simboli koji se kombiniraju s osnovnim.
Tablica 4.41. Dopunski simboli za kombiniranje s osnovnim simbolima toleriranih znaajki
Opis

Simboli
Direktno

44

k t l i

jk

Tehniko crtanje

Slovom

Oznaka podatka

Direktno
Slovom

Teorijska tona izmjera

Projicirano tolerirano podruje
Najvee iskoritenje materijala (maksimum)
Okvir tolerancija
Tablica 4.42. Tolerancija pravosti
Tolerancija pravosti definirana je kao odstupanje koje je ogranieno s dva paralelna pravca na
udaljenosti t, paralelopipedom osnove t1 x t2 ili cilindrom osnove t.
Definicija toleriranog
podruja

Primjeri (prikaz i objanjenja)

Svaka linija gornje plohe mora leati izmeu dva
papralelna pravca na udaljenosti 0,1.
Izvodnica plata na svakih 200 mm duljine mora
leati izmeu dva paralelna pravca na udaljenosti
0,1.
Os grede mora leati unutar paralelopipeda
osnove 0,1 x 0,2.

Os osovinice mora leati unutar cilindra osnove

0,08.

Tablica 4.43. Tolerancija ravnosti

Tolerancija ravnosti definirana je kao odstupanje koje je ogranieno s dvije paralelne ravnine na
udaljenosti t.
Definicija toleriranog
podruja

Primjeri (prikaz i objanjenja)

45

Tolerancije, dosjedi i hrapavost povrina

Ploha mora biti izmeu dvije paralelne ravnine na
udaljenosti 0,08.

Tablica 4.44. Numerike vrijednosti tolerancija pravosti i ravnosti

Mjerena duljina,
mm
do 10
10 do 25
25 do 60
60 do 160
160 do 400
400 do 1000

0,25
0,4
0,6
1
1,6
2,5

0,4
0,6
1
1,6
2,5
4

0,6
1
1,6
2,5
4
6

Stupanj tonosti
5
6
Tolerancija, m
1
1,6
2,5
1,6
2,5
4
2,5
4
6
4
6
10
6
10
16
10
16
25
4

10

4
6
10
16
25
40

6
10
16
25
40
60

10
16
25
40
60
100

16
25
40
60
100
160

Tablica 4.45. Tolerancija krunosti

Tolerancija krunosti definirana je kao odstupanje koje je ogranieno s dvije koncentrine krunice na
udaljenosti t.
Definicija toleriranog
podruja

Primjeri (prikaz i objanjenja)

Opseg bilo kojeg poprenog presjeka na
vanjskom promjeru mora biti izmeu dvije
koncentrine krunice na udaljenosti 0,03.
Opseg bilo kojeg poprenog presjeka na
vanjskom promjeru mora biti izmeu dvije
koncentrine krunice na udaljenosti 0,1.

Tablica 4.46. Tolerancija cilindrinosti

Tolerancija cilindrinosti definirana je kao odstupanje koje je ogranieno s dva koncentrina
(koaksijalna) cilindra na udaljenosti t.
Definicija toleriranog
podruja

46

Primjeri (prikaz i objanjenja)

Tehniko crtanje
Promatrana ploha mora biti izmeu dva
koncentrina (koaksijalna) cilindra na udaljenosti
0,1.

Tablica 4.47. Numerike vrijednosti tolerancija krunosti i cilindrinosti

Mjerena duljina,
mm
do
6
6
do 18
18 do 50
50 do 120
120 do 260

0,3
0,5
0,8
1
1,2

0,5
0,8
1
1,2
1,6

0,8
1,2
1,6
2
2,5

Stupanj tonosti
5
6
7
Tolerancija, m
1,2
2
3
5
2
3
5
8
2,5
4
6
10
3
5
8
12
4
6
10
16
4

10

8
12
16
20
25

12
20
25
30
44

20
30
40
50
60

Tablica 4.49. Tolerancija oblika linije

Tolerancija oblika linije definirana je kao odstupanje koje je ogranieno s dvije linije koje obuhvaaju
krunicu promjera t, ije je sredite na idealnoj geometrijskoj liniji.
Definicija toleriranog
podruja

Primjeri (prikaz i objanjenja)

U bilo kojem presjeku oblik linije mora biti izmeu
dvije linije koje obuhvaaju krunicu promjera
0,04 ije je sredite na geometrijski idealnoj liniji.

Tablica 4.50. Tolerancija oblika plohe

Tolerancija oblika plohe definirana je kao odstupanje koje je ogranieno s dvije zakrivljene ravnine
koje obuhvaaju kuglu promjera t, ije je sredite na ravnini koja ima pravilan geometrijski oblik.
Definicija toleriranog
podruja

Primjeri (prikaz i objanjenja)

Promatrana ploha mora biti izmeu dvije
zakrivljene ravnine koje obuhvaaju kuglu
promjera 0,02 ije je sredite na ravnini koja ima
pravilan geometrijski oblik.

Tablica 4.51. Tolerancija paralelnosti

Tolerancija paralelnosti definirana je kao odstupanje koje je ogranieno s dva paralelna pravca na
udaljenosti t, s paralelopipedom osnove t1 x t2, s cilindrom osnove t ili s dvije ravnine, koji su uz to
paralelni referentnim pravcima ili ravninama.

47

Tolerancije, dosjedi i hrapavost povrina

Definicija toleriranog
podruja

Primjeri (prikaz i objanjenja)

Tolerirana os mora biti izmeu dva pravca na
udaljenosti 0,1, koji su paralelni s referentnom osi
A i poloeni u vertikalnom smjeru.

Tolerirana os mora biti izmeu dva pravca na

udaljenosti 0,1, koji su paralelni s referentnom osi
A i poloeni u horizontalnom smjeru.

Tolerirana os mora biti unutar paralelopipeda

osnove 0,1 x 0,2, koji je paralelan s referentnom
osi A.

Tolerirana os mora biti unutar cilindra osnove

promjera 0,03, koji je paralelan s referentnom osi
A.

Os provrta mora biti izmeu dvije ravnine na

udaljenosti 0,01, koji su paralelne s referentnom
ravninom B.

Tablica 4.51. Tolerancija paralelnosti (nastavak)

Tolerancija paralelnosti definirana je kao odstupanje koje je ogranieno s dva paralelna pravca na
udaljenosti t, s paralelopipedom osnove t1 x t2, s cilindrom osnove t ili s dvije ravnine, koji su uz to
paralelni referentnim pravcima ili ravninama.

48

Tehniko crtanje
Definicija toleriranog
podruja

Primjeri (prikaz i objanjenja)

Tolerirana ploha mora biti izmeu dva pravca na
udaljenosti 0,1, koje su paralelne s referentnom
osi C (os provrta).

Tolerirana ploha mora biti izmeu dvije paralelne

ravnine na udaljenosti 0,01, koje su paralelne
referentnoj ravnini D.

Sve toke tolerirane plohe na duljini 100 mm,

moraju biti izmeu dvije paralelne ravnine na
udaljenosti 0,01, koje su uz to paralelne
referentnoj ravnini A.

Tablica 4.52. Tolerancija okomitosti

Tolerancija okomitosti definirana je kao odstupanje koje je ogranieno s dva paralelna pravca na
udaljenosti t, s paralelopipedom osnove t1 x t2, s cilindrom osnove t ili s dvije ravnine, koji su uz to
okomite na referentni pravac ili ravninu.
Definicija toleriranog
podruja

Primjeri (prikaz i objanjenja)

Os kosog provrta mora biti izmeu dva paralelna
pravca na udaljenosti 0,06, koji su uz to okomiti
na os horizontalnog provrta A (referentni pravac).

Os vertikalnog cilindra mora biti izmeu dva

paralelna pravca na udaljenosti 0,1, koji lee u
ravnini koja je okomita na referentnu ravninu.

Os vertikalnog cilindra mora biti unutar

paralelopipeda osnove 0,1 x 0,2, koji je okomit na
referentnu ravninu.

Tablica 4.52. Tolerancija okomitosti (nastavak)

Tolerancija okomitosti definirana je kao odstupanje koje je ogranieno s dva paralelna pravca na
udaljenosti t, s paralelopipedom osnove t1 x t2, s cilindrom osnove t ili s dvije ravnine, koji su uz to
okomite na referentni pravac ili ravninu.

49

Tolerancije, dosjedi i hrapavost povrina

Definicija toleriranog
podruja

Primjeri (prikaz i objanjenja)

Os vertikalnog cilindra mora biti unutar cilindra
osnove promjera 0,01, koji je okomit na
referentnu ravninu A.

Tolerirana ploha mora biti izmeu dvije paralelne

ravnine na udaljenosti 0,08, koje su okomite na
referentnu os A.
Tolerirana ploha mora biti izmeu dvije paralelne
ravnine na udaljenosti 0,08, koje su okomite na
referentnu ravninu A.

Tablica 4.53. Tolerancija kuta (nagiba)

Tolerancija kuta definirana je kao odstupanje koje je ogranieno s dva paralelna pravca na udaljenosti
t ili s paralelne ravnine na udaljenosti t, koji su uz to nagnuti za kut s obzirom na referentni pravac ili
referentnu ravninu.
Definicija toleriranog
Primjeri (prikaz i objanjenja)
podruja
Os kosog provrta mora biti izmeu dva paralelna
pravca na udaljenosti 0,08, koji su uz to nagnuti
za kut 60 s obzirom na referentne osi A-B.

Os provrta, koja se projicira u ravninu u kojoj je

referentna os, mora biti izmeu dva paralelna
pravca na udaljenosti 0,08, koji su uz to nagnuti
za kut 60 s obzirom na referentne osi A-B.

Os provrta mora biti izmeu dva paralelna pravca

na udaljenosti 0,08, koji su uz to nagnuti za kut
60 s obzirom na referentnu ravninu A.

Tablica 4.53. Tolerancija kuta (nagiba)(nastavak)

Tolerancija kuta definirana je kao odstupanje koje je ogranieno s dva paralelna pravca na udaljenosti
t ili s paralelne ravnine na udaljenosti t, koji su uz to nagnuti za kut s obzirom na referentni pravac ili
referentnu ravninu.

50

Tehniko crtanje
Definicija toleriranog
podruja

Primjeri (prikaz i objanjenja)

Nagnuta ploha mora biti izmeu dvije paralelne
ravnine na udaljenosti 0,1, koje su nagnute za kut
75 s obzirom na referentnu os A.

Nagnuta ploha mora biti izmeu dvije paralelne

ravnine na udaljenosti 0,08, koje su nagnute za
kut 40 s obzirom na referentnu ravninu A.

Tablica 4.54. Tolerancija poloaja (pozicije)

Tolerancija poloaja ili pozicije definirana je kao odstupanje koje je ogranieno s krunicom t, dva
paralelna pravca na udaljenosti t, s paralelopipedom osnove t1 x t2 ili s cilindrom osnove t, ije su
sredinjice u teorijski tonom poloaju s obzirom na referentne linije.
Definicija toleriranog
podruja

Primjeri (prikaz i objanjenja)

Promatrana toka mora biti unutar krunice 0,3,
ije je sredite u teorijski tonom poloaju s obzirom na
toke presjeka.

Svaka od linija mora biti izmeu dva paralelna

pravca na udaljenosti 0,05, koje su simetrino
smjetene u teorijski tonom poloaju s obzirom
na referentnu ravninu A.
Os svakog od 8 provrta mora biti unutar
paralelopipeda osnove 0,05 x 0,2, ija je os u
teorijski tonom poloaju s obzirom na promatrani
provrt.

Tablica 4.54. Tolerancija poloaja (pozicije)(nastavak)

Tolerancija poloaja ili pozicije definirana je kao odstupanje koje je ogranieno s krunicom t, dva
paralelna pravca na udaljenosti t, s paralelopipedom osnove t1 x t2 ili s cilindrom osnove t, ije su
sredinjice u teorijski tonom poloaju s obzirom na referentne linije.

51

Tolerancije, dosjedi i hrapavost povrina

Definicija toleriranog
podruja

Primjeri (prikaz i objanjenja)

Os provrta mora biti unutar clilindra promjera
0,08, ija je os u teorijski tonom poloaju s
obzirom na promatrane referentne ravnine A i B.

Os svakog od 8 provrta mora biti unutar cilindra

promjera 0,1, ija je os u teorijski tonom poloaju s

obzirom na provrt.

Kosa ploha mora biti unutar dvije paralelne

ravnine na udaljenosti 0,05, koje su simetrino
postavljene s obzirom na teorijski toan poloaj
referentne ravnine A i referentnog cilindra B.

Tablica 4.55. Tolerancija koncentrinosti i koaksijalnosti

Tolerancija koncentrinosti i koaksijalnosti definirana je kao odstupanje koje je ogranieno s
krunicom t ili s cilindrom osnove t, ije se sredite i sredinjica poklapaju s referentnom tokom ili
osi.
Definicija toleriranog
podruja

Primjeri (prikaz i objanjenja)

Promatrana toka mora biti unutar krunice 0,3,
ije je sredite u teorijski tonom poloaju s obzirom na
toke presjeka.

Svaka od linija mora biti izmeu dva paralelna

pravca na udaljenosti 0,05, koje su simetrino
smjetene u teorijski tonom poloaju s obzirom
na referentnu ravninu A.

Tablica 4.56. Tolerancija simetrinosti

Tolerancija simetrinosti definirana je kao odstupanje koje je ogranieno s dvije paralelne ravnine na
udaljenosti t, s dva paralelna pravca na udaljenosti t koji su simetrino poloeni s obzirom na
referentne pravce, odnosno ravnine, ili paralelopipedom osnove t1 x t2 (os paralelopipeda se poklapa s

52

Tehniko crtanje
referentnom osi).

Definicija toleriranog
podruja

Primjeri (prikaz i objanjenja)

Srednja ploha utora mora biti izmeu dvije
paralelne ravnine, koje su razmaknute za 0,08 i
simetrine s obzirom na srednju plohu, odnosno
referentnu konturu A.
Os provrta mora biti unutar dva paralelna pravca
na udaljenosti 0,08, koji su simetrino poloeni s
obzirom na srednju plohu referentnih utora A i B.

Os provrta mora biti unutar paralelopipeda osnove

0,1x0,05, ija se os poklapa s referentnom osi
koja je rezultat presjeka srednjih ploha A-B.

Tablica 4.57. Tolerancija krunosti vrtnje

Tolerancija krunosti vrtnje definirana je kao odstupanje koje je ogranieno s dvije koncentrine
krunice s razmakom t, cilindrom duljine t ili stocem duljine t, ije su osi okomite na osnovu i
poklapaju se s referentnim osima.
Definicija toleriranog
podruja

Primjeri (prikaz i objanjenja)

Radijalno odstupanje od krunosti vrtnje ne smije
biti vee od 0,1 u bilo kojoj mjernoj plohi za
vrijeme jednog okretaja oko referentne osi A-B.

Radijalno odstupanje od krunosti vrtnje ne smije

biti vee od 0,2 u bilo kojoj mjernoj plohi, kada se
mjerenje vri dijelu krunice kod zakretanja oko
referentne osi provrta A.

Tablica 4.57. Tolerancija krunosti vrtnje (nastavak)

53

Tolerancije, dosjedi i hrapavost povrina

Tolerancija krunosti vrtnje definirana je kao odstupanje koje je ogranieno s dvije koncentrine
krunice s razmakom t, cilindrom duljine t ili stocem duljine t, ije su osi okomite na osnovu i
poklapaju se s referentnim osima.
Definicija toleriranog
podruja

Primjeri (prikaz i objanjenja)

Aksijalno (osno) odstupanje od krunosti vrtnje ne
smije biti vee od 0,1 u bilo kojem poloaju
mjerenja za jedan okretaj oko referentne osi D.

Odstupanje od krunosti vrtnje u smjeru strelice

ne smije biti vee od 0,1 u bilo kojem mjernom
stocu za vrijeme jednog okretaja oko referentne
osi C.

Odstupanje od krunosti vrtnje u smjeru okomitom

na tangentu zakrivljene plohe ne smije biti vee
od 0,1 u bilo kojem mjernom stocu za vrijeme
jednog okretaja oko referentne osi C.

Tablica 4.58. Tolerancija ravnosti i krunosti vrtnje

Tolerancija ravnosti i krunosti vrtnje definirana je kao odstupanje koje je ogranieno s dva koaksijalna
cilindra na rastojanju t (kojih se os podudara s referentnom osi) ili s dvije paralelne plohe na rastojanju
t koje su okomite na referentnu os.
Definicija toleriranog
podruja

Primjeri (prikaz i objanjenja)

Tolerancija ravnosti i krunosti vrtnje ne smije biti
vea od 0,1 u bilo kojoj toki na odreenoj plohi
nakon nekoliko okretaja oko referentne osi A-B s
relativnim aksijalnim pomjeranjem mjernog
instrumenta po strojnom dijelu.
Tolerancija ravnosti i krunosti vrtnje ne smije biti
vea od 0,1 u bilo kojoj toki na odreenoj plohi
nakon nekoliko okretaja oko referentne osi D s
relativnim radijalnim pomjeranjem mjernog
instrumenta po strojnom dijelu.

Tablica 4.59. Numerike vrijednosti tolerancija krunosti vrtnje

54

Tehniko crtanje

Mjerena duljina,
mm
do
6
6
do 18
18 do 50
50 do 120
120 do 260

1,6
2
2,5
3

2,5
3
4
5

3
4
5
6
8

Stupanj tonosti
5
6
Tolerancija, m
5
8
12
6
10
16
8
12
20
10
16
25
12
20
30
4

10

20
25
30
40
50

30
40
50
60
80

50
60
80
100
120

80
100
120
160
200

Tablica 4.60. Numerike vrijednosti tolerancija ravnosti i krunosti vrtnje

Mjerena duljina,
mm
do
6
6
do 18
18 do 50
50 do 120
120 do 260

0,8
1
1,2
1,6

1
1,6
2
2,5

1,6
2
2,5
3
4

Stupanj tonosti
5
6
Tolerancija, m
2,5
4
6
3
5
8
4
6
10
5
8
12
6
10
16
4

10

10
12
16
20
25

16
20
25
30
40

25
30
40
50
60

40
50
60
80
100

Doputena odstupanja oblika i poloaja na odreenim dijelovima za izmjere

bez oznaka tolerancija propisuje HRN M.A1.411, a stupanj tonosti po ovoj normi
prvenstveno se odnosi na preciznu mehaniku.

55