SPOJEVI, DOBIVANJE I UPORABA

Dobivanje kalija:
Kalij se moe dobiti elektrolizom taline kalijevog klorida ili kalijevog hidroksida i redukcijom
kalijevih spojeva pomou kalcijevog karbida (CaC2), ugljika, silicija ili natrija. Budui da
elementarni kalij (za razliku od natrija) nema vee industrijske primjene, ne proizvodi se u
velikim koliinama. Veinom se moe zamijeniti jeftinijim natrijem. Glavna primjena
elementarnog kalija je za proizvodnju kalijevog superoksida (KO2) koji ima iru primjenu.
Svojstva i uporaba kallja:
Kalij je srebrnobijel, sjajan metal koji je pri sobnoj temperaturi mekan poput voska. Ima vrlo
dobru elektrinu i toplinsku vodljivost koja se pripisuje pokretljivom, u metalnoj vezi
osloboenom i delokaliziranom, valentnom elektronu. Kalij se ubraja meu kemijski
najreaktivnije metale. Pod utjecajem ultraljubiaste svjetlosti radi fotoelektrinog efekta lako
otputa elektrone. Nepostojan je na zraku, a s vodom reagira burno. Lako moe doi do
samozapaljenja, stoga se kalij mora uvati u petroleju. U prisutnosti vlage lako se oksidira,
zagrijavanjem uz dovoljne koliine zraka izgara u superoksid (KO2), a uz nedovoljne koliine
zraka daje peroksid (K2O2). Kalij i njegovi spojevi boje plamen ljubiasto jer u tom podruju
spektra ima intenzivnu emisijsku liniju. Najinteresantnije mu je svojstvo njegova topljivost u
tekuem amonijaku koja se s promjenom temperature gotovo ne mijenja. Otapanjem kalija u
tekuem amonijaku nastaju otopine koje imaju veliku elektrinu vodljivost, veu od bilo kojeg
drugog elektrolita u bilo kojem otapalu. Kalijevi ioni su u vodenim otopinama bezbojni i vrlo su
vani za ljudski organizam. loni kalija, zajedno s ionima natrija, nalaze se u sastavu tjelesnih
tekuina i pokazalo se da postoji razlika u koncentraciji kalijevih i natrijevih iona u staninoj i
izvanstaninoj tekuini. Koncentracija kalijevih iona u staninim tekuinama neto je vea, a ta
razlika odreuje razliite elektrofizioloke funkcije u organizmu, prijenos ivanih impulsa,
prijenos iona kroz stanine membrane, regulaciju osmotskog tlaka, itd.
Upotreba elementarnog kalija vrlo je skromna. Upotrebljava se za izradu fotoelektrinih elija,
za proizvodnju kalijevog superoksida koji se koristi kao izvor kisika u maskama za disanje, za
pripravu organokalijevih spojeva, za proizvodnju legura. Njegovi spojevi upotrebljavaju se u
proizvodnji umjetnih gnojiva, papira, boja, sapuna i stakla. Legura kalija i natrija koristi se kao
medij za izmjenu topline. Primjenjuje se u magnetohidrodinamikim (MHD) generatorima te kao
katalizator kod uklanjanja vode, kisika i CO2 iz sustava punjenih inertnim plinom.
Spojevi kalija:
Kalij je jedan od najelektropozitivnijih i najreaktivnijih metala i stvara velik broj spojeva u
kojima ima oksidacijski broj +1 u kojima mu je, u pravilu, koordinacijski broj 6. Stvara
komplekse s vodom i NH3.
Tehniki vaniji spojevi kalija:
-Kalijev bromid (KBr) bezbojan je kristal topljiv u vodi. Moe se nai u prirodnim nalazitima
kalijevih spojeva. Upotrebljava se u industriji fotografskog materijala, kao laboratorijski
reagens, kao izvor broma za organske sinteze i kao sedativ u medicini.
-Kalijev hidrid (KH) bijel je kristal strukture natrijevog klorida. Taljenjem se raspada, a otapa se
u talinama neoksidirajuih soli (KCl i NaCl). Te se otopine upotrebljavaju kao snano sredstvo za
redukciju metalnih oksida u talinama metala.
-Kalijev hidroksid (KOH) bijel je, vrlo vrst i tvrd, jako higroskopan kristal lako topljiv u vodi

dajui jaku luinu. Osim vode, jako vee i CO2 iz zraka. Upotrebljava se za dobivanje mekanih
sapuna, kao elektrolit u alkalnim akumulatorima, kao sredstvo za suenje, za dobivanje potae
(K2CO3) i u tekstilnoj industriji. Kalijev jodid (KI) upotrebljava se za jodiranje kuhinjske soli.
-Kalijev karbonat (K2CO3, potaa) bijel je, zrnat i higroskopan kristal lako topljiv u vodi dajui
lunatu otopinu. Upotrebljava se u proizvodnji stakla i sapuna te za apsorpciju CO2.
-Kalijev klorat (KClO3) bijel je kristal topljiv u vodi i jako je oksidacijsko sredstvo. U prisutnosti
organskih tvari, ugljika ili sumpora djeluje eksplozivno, a isto tako i djelovanjem mehanikog
udarca. Upotrebljava se u proizvodnji eksploziva i ibica te u pirotehnici.
-Kalijev klorid (KCl) najvanija je kalijeva sol koja se u prirodi nalazi kao mineral silvin ili kao
sastojak karnalita. Kalijev klorid je bijel ili bezbojan kristal izuzetno slana okusa. Lako je topljiv
u vodi, a slabo u alkoholu. Nije zapaljiv i blago je toksian. Uporebljava se: kao umjetno
gnojivo, kao fertilizator, u proizvodnji fotografskih kemikalija, u spektroskopiji, pri proizvodnji
farmaceutskih spojeva, kao nadomjestak kuhinjskoj soli te za dobivanje ostalih kalijevih
spojeva.
-Kalijev nitrat (KNO3, salitra) bijeli je kristal topljiv u vodi. U prirodi nastaje nitrifikacijom
organskih spojeva s duikom u prisutnosti kalijevih soli. Najvie se upotrebljava kao umjetno
gnojivo, za proizvodnju baruta, kao dodatak kremenom pijesku u prizvodnji stakla, za
konzerviranje mesa, kao oksidans raketnih goriva, u termikom tretmanu elika i u medicini.
-Kalijev permanganat (KMnO4) dolazi u obliku ljubiastih kristala metalnog sjaja, topljivih u
vodi. Upotrebljava se kao dezinfekcijsko i jako oksidacijsko sredstvo.
-Kalijev sulfat (K2SO4) u prirodi se nalazi u smjesi s drugim mineralima (enit, singenit).
Upotrebljava se kao umjetno gnojivo i za proizvodnju alauna (KAI(SO4)2 x 12H2O).
-Kalijev superoksid (KO) je naranasto-ut kristal, stabilan samo u vrstom stanju. Upotrebljava
se kao izvor kisika u maskama koje se koriste u svemirskim brodovima, bolnicama,
podmornicama i za ostale sline namjene.