Prof. dr. sc.

Sanda Vladimir-Kneevi
Zavod za farmakognoziju
Farmaceutsko-biokemijski fakultet
Sveuilita u Zagrebu

imbenici kakvoe biljnih droga i pripravaka

Farmakopeja
Monografije
SEMINAR

Sanda Vladimir-Kneevi Farmakognozija I

FITOTERAPIJA
Najstariji oblik lijeenja
Sastavni dio suvremene farmacije i medicine

Na moe se smatrati alternativnim lijeenjem

Podrazumijeva lijeenje, ublaavanje i sprijeavanje bolesti
primjenom ljekovitih biljaka, njihovih dijelova (list, plod), sastojaka
(eterino ulje), kao i pripravaka (tinkture, suhi ekstrakti)

Moderna fitoterapija postaje sve vie racionalna fitoterapija

Sanda Vladimir-Kneevi Farmakognozija I

RACIONALNA FITOTERAPIJA

sigurna
primjena

uinkovitost

kakvoa
osnova
QSE Quality, Safety and Efficacy

Sanda Vladimir-Kneevi Farmakognozija I

Biljne droge su uglavnom cijele, fragmentirane ili izrezane biljke,

dijelovi biljaka, alge, gljive, liajevi u neobraenom obliku, obino u
osuenom stanju ali ponekad i svjei. Odreeni eksudati koji nisu
podvrgnuti posebnoj obradi takoer se smatraju biljnim drogama.
Biljne droge su tono definirane botanikim znanstvenim imenom u
skladu s binominalnim sustavom (rod, vrsta, varijetet i autor).
Pripravci biljnih droga dobivaju se tako da se biljne
droge podvrgnu razliitim obradama kao to su
ekstrakcija, destilacija, preanje, frakcioniranje,
proiavanje, ukoncentriravanje ili fermentacija.
Ukljuuju grubo usitnjene ili prakaste biljne droge,
tinkture, ekstrakte, eterina ulja, sokove dobivene
preanjem ili obraene eksudate.
Biljni ajevi se sastoje iskljuivo od jedne ili vie
biljnih droga koje su namjenjene za pripravu
vodenih pripravaka za oralnu primjenu (dekokta,
infuza, macerata) neposredno prije uporabe.

Sanda Vladimir-Kneevi Farmakognozija I

Sve rairenija primjena ljekovitih biljnih

pripravaka kod razliitih zdravstvenih tegoba
i oboljenja
Sve brojniji pripravci na otvorenom tritu
Sve vea tenja za profitom
Sve vei trend samolijeenja ...

Kontrola kakvoe

Sanda Vladimir-Kneevi Farmakognozija I

imbenici koji utjeu na kakvou ljekovitih biljnih pripravaka

Biljni ekstrakt
Obrada biljnog
materijala

Biljni materijal
Varijabilnost
biljnog materijala

Usitnjenost
materijala

Postupak suenja
ekstrakta

Vegetacijsko
razdoblje

Metoda
ekstrakcije

Vrsta ekstrakta

Varijabilnost
kemijskog sastava

Sredstvo za
ekstrakciju

uvanje extrakta

Postupak suenja

Aditivi

uvanje

Sanda Vladimir-Kneevi Farmakognozija I

Izrada

Kategorija

lat. categoria

carstvo

odjeljak

lat. familia

razred
red
porodica
koljeno

rod
sekcija
serija
vrsta

lat. genus

podvrsta
varijetet
lat. species

forma

Biljni materijal mora biti

precizno taksonomski
definiran
Sanda Vladimir-Kneevi Farmakognozija I

Podrijetlo biljnog materijala

Vano je mjesto sabiranja biljnog materijala (lokacija) i podatak samoniklo/uzgojeno

Samoniklo ljekovito bilje

Biljni materijal esto varijabilan

Sadraj i sastav terapijski aktivnih tvari ovisi o pedolokim, klimatskim i drugim

ekolokim imbenicima
Prisutne su kemijske rase ili kemotipovi (posebice kod aromatinog bilja)

Uzgojeno ljekovito bilje

Uzgoj ljekovitog bilja preporuuje se kad je god to mogue
Iskljuuje se neracionalno iskoritavanje biljnih vrsta, posebice ve ugroenih
Kontrolom uzgoja dobiva se manje varijabilan biljni materijal eljene kakvoe
Neke biljke nije mogue kultivirati, a da ne promijene svojstva
(npr. planinsko i mediteransko bilje)
Sanda Vladimir-Kneevi Farmakognozija I

Vrijeme sabiranja biljnog materijala

O vegetacijskom razdoblju ovisi sadraj i
sastav terapijski aktivnih tvari
Za svaku pojedinu biljnu vrstu potrebno je znati
kada je optimalno vrijeme sabiranja da bi se
dobila to kvalitetnija droga

Uobiajeno sabiranje
Listovi i zeleni beru se neposredno prije cvatnje
Cvjetovi uglavnom kad su otvoreni, iznimno kao pupoljci (klini)

Plodovi i sjemenke kad su zreli (iznimka plodovi titarki)

Korijenje i podanci u kasnu jesen ili rano proljee
Kora u rano proljee (prije poetka nove vegetacije)

Sanda Vladimir-Kneevi Farmakognozija I

Suenje biljnog materijala

Izbor suenja ovisi o konzistenciji
droge i prirodi ljekovitih tvari
a) Zrano-suhi postupak suenja, u
sjeni i na prozranom mjestu (npr.
aromatine biljne vrste)
b) Uz povienu temperaturu u suarama
(do 40 C ili 60 C, npr. kamilica)

uvanje ljekovitih biljnih droga

od vlage
kisika iz zraka
suneve svjetlosti
mikroorganizama
(npr.plijesni)
insekata

Sanda Vladimir-Kneevi Farmakognozija I

Ekstrakcija
Proces odjeljivanja sastavnica iz droga na temelju razliite topljivosti u otapalu
kojim se ekstrakcija vri
Ukljuuje dva istovremena procesa:
a) ispiranje
b) difuziju

imbenici koji utjeu na proces ekstrakcije:

temperatura

veliina fragmenata (estica) droge

gibanje otapala
pH

Biljne stanice s cjelovitim (a) i

oteenim stijenkama (b)
snimljene elektronskim
mikroskopom
Sanda Vladimir-Kneevi Farmakognozija I

Usitnjenost biljnog materijala

- optimalna usitnjenost droga omoguuje
bolju ekstrakciju ljekovitih tvari
- izbor mlinova ovisi o obiljejima droge

Metoda ekstrakcije
-jednokratna ili viekratana
-nekontinuirana ili kontinuirana
-na sobnoj ili povienoj temperaturi
-uz gibanje ili bez gibanja otapala

Maceracija

Soxhlet-ekstrakcija
Sanda Vladimir-Kneevi Farmakognozija I

Perkolacija

Sredstvo za ekstrakciju
Ekstrakcija se moe provesti razliitim polarnim
i nepolarnim otapalima (voda etanol, masno ulje,
aceton, eter,...), ukapljenim plinovima ili
superkritinim fluidima (npr. CO2).
Izbor sredstva za ekstrakciju vri se prema
fizikalno-kemijskim svojstvima ljekovitih tvari.

Aditivi
Tvari koje se dodaju biljnim drogama
(konzervansi, korigensi, sredstva za
inhibiciju enzima i dr.).

Sanda Vladimir-Kneevi Farmakognozija I

Izrada ekstrakta
1. Nain ukoncentriravanja i suenja ekstrakata (uparavanjem,
smrzavanjem, rasprivanjem...)
2. Vrsta ekstrakta (tekui, gusti, suhi)

Extractum
fluidum

Extractum
spisum

3. uvanje ekstrakata

Sanda Vladimir-Kneevi Farmakognozija I

Extractum
siccum

zdravlje
uinkovitost

Pretklinika i
kljinika
istraivanja

nekodljivost

Racionalna
fitoterapija

kakvoa

Farmakopejske i dr. meunarodno

prihvaene norme
Sanda Vladimir-Kneevi Farmakognozija I

Farmakoloka i
toksikoloka
istraivanja

Kakvoa, sigurna primjena i uinkovitost biljnih lijekova i pripravaka

mora biti zajamena
Moraju postojati odreeni standardi (norme) u farmaceutskoj struci i
zakonska obveza udovoljavanja tim standardima

FARMAKOPEJA predstavlja dravni struni zakonik koji donosi

propise o kakvoi lijekova, pripravljanju i postupanju s lijekovima
gr. pharmacon + poein (tvoriti lijek)
FARMAKOPEJA znanstveno, struno i pravno djelo ljekarnika
1994. Republika Hrvatska prihvatila Konvenciju o izradbi Europske
farmakopeje i postala lanicom Europske farmakopeje ime se
obvezala usvojiti i primjenjivati sve propisane standarde za lijekove
iz Europske farmakopeje

Sanda Vladimir-Kneevi Farmakognozija I

Ideja o prvoj slubenoj farmakopeji nastala je u Firenci

1489. izdano djelo Nuovo Receptario Composito (kasnije poznato
kao Ricettario Fiorentino) kao rezultat suradnje Ceha ljekarnika i
Medicinskog drutva
Prvom farmakopejom smatra se djelo
Dispensatorium des Valerius Cordus
(Nrnberg, 1546)

Sanda Vladimir-Kneevi Farmakognozija I

Europska farmakopeja
osnovana 1964.

danas

Standardi Ph. Eur.

obvezni su za sve
lijekove i pruaju
pravnu i znanstvenu
osnovu za kontrolu
tijekom razvoja,
proizvodnje i
marketinga lijekova

Razumijevanje farmakopeje zahtijeva

edukaciju
Danas i online izdanje Hrvatske farmakopeje prema Ph. Eur. 7

Hrvatsko nacionalno tijelo za pitanja farmakopeje je

Agencija za lijekove i medicinska proizvode
Sanda Vladimir-Kneevi Farmakognozija I

Povijesne
crtice

Prva hrvatska farmakopeja Zagreb 1888.

Hrvatsko-slavonski ljekopis (na latinskom
i hrvatskom jeziku)

1901. drugo izdanje

Gustav Janeek:
kemijski i galenski dio
Julije Domac:
farmakognozijski dio

Ujedno i prvi svuilini udbenik s podruja ljekarnitva

Sanda Vladimir-Kneevi Farmakognozija I

Hrvatsko-slavonski ljekopis 1901.

Sanda Vladimir-Kneevi Farmakognozija I

Opi dio

Europska
farmakopeja

Hrvatska
farmakopeja

Monografije
(Materia medica)

Biljna droga je farmakopejske kakvoe ako udovoljava

svim zahtjevima iz odgovarajue monografije
Sanda Vladimir-Kneevi Farmakognozija I

Usporedni primjeri monografija droge

Salviae officinalis folium

Hrvatsko-slavonski ljekopis 1901.

Europska farmakopeja 2002.

Sanda Vladimir-Kneevi Farmakognozija I

Sadraj monografije
Ph. Eur
Engleski i latinski naziv droge
(latinski naziv biljke naveden jer
postoji jo jedna monografija Sage
leaf - Salvia triloba, Three-lobed,
Salviae trilobe folium)

Definicija

Znaajke

HR

Identifikacija droge
Postupci A, B i C
Sanda Vladimir-Kneevi Farmakognozija I

Identifikacija

Makroskopska identifikacija
droge (morfoloka obiljeja)

Mikroskopska identfikacija
droge (analiza fragmenata
praka droge)

MIKROSKOPSKI PRAKTIKUM
(Farmakognozija II)

Sanda Vladimir-Kneevi Farmakognozija I

Identifikacija (postupak C tankoslojna kromatografija)

Nepokretna faza
Ispitivana otopina
Poredbena otopina

Pokretna faza
Reagens za detekciju
Vizualna detekcija

Rezultati analize

Sanda Vladimir-Kneevi Farmakognozija I

Tankoslojna kromatografija u svrhu identifikacije

Tankoslojna kromatografija zasniva se na rapodjeli tvari izmeu
krutog adsorbensa (nepokretne faze) i tekue pokretne faze.
Uzorak se na tanki sloj adsorbensa nanosi kao toka ili linija, a
razvijanje se provodi u zatvorenoj komori.

Pokretna faza prolazi kroz tanki sloj noena kapilarnim silama.

Do razluivanja sastojaka smjese dolazi zbog razliitog afiniteta
pojedinih sastavnica smjese prema nepokretnoj i pokretnoj fazi, to
uzrokuje razliite faktore zaostajanja odijeljenih tvari (Rf-vrijednosti).

Karakterizacija odijeljenih sastavnica provodi se pomou Rfvrijednosti i/ili usporedbom s kromatogramom poredbene tvari.
Rf-vrijednost predstavlja odnos udaljenosti koju prijee supstancija i
udaljenosti koju prijee pokretna faza.

Sanda Vladimir-Kneevi Farmakognozija I

Priprava
ispitivane i
poredbene
otopine

Nanoenje
ispitivane i
poredbene otopine
na tanki sloj
adsorbensa

Razvijanje
kromatograma
u komori s
pokretnom
fazom

Vizualna detekcija
odijeljenih zona i
izraunavanje faktora
zaostajanja

Karakterizacija odijeljenih sastavnica

smjese provodi se pomou Rf-vrijednosti
i/ili usporedbom s kromatogramom
poredbene supstancije.

- i -tujon
(smjesa)
cineol

Pokretna faza: Kieselgel F254

Nepokretna faza: toluen-etilacetat 93:7 V/V
Reagens za detekciju: vanilinsulfatna kiselina (110 C 5-10 min)
TLC-kromatogram kaduljinog eterinog ulja
Sanda Vladimir-Kneevi Farmakognozija I

Ispitivanja
Strane primjese
Odreivanje vode
metodom destilacije
Ukupni pepeo
ISPITIVANJE ISTOE

Odreivanje sadraja
Odreivanje
sadraja eterinog
ulja metodom
destilacije u
propisanoj aparaturi
ISPITIVANJE
VRIJEDNOSTI DROGE

uvanje

Sanda Vladimir-Kneevi - Farmakognozija

Odreivanje ukupnog pepela

spaljivanjem i arenjem droga na
oko 600 C

Odreivanje eterinog ulja

u drogama metodom destilacije pomou
vodene pare

Odreivanje vode
u drogama s
eterinim uljem
metodom destilacije

Sanda Vladimir-Kneevi - Farmakognozija