Professional Documents
Culture Documents
The Painter of Modern Life
The Painter of Modern Life
Marta Radman
Umjetnost 19. stoljea II.
Charles Baudelaire Slikar Modernog ivota
objanjavajui nam u potpunosti nain na koje su one ujedinjene. 3 Baudelaire tvrdi kako
ljepota zahtjeva jedinstvo dvaju elemenata, onog vjenog elementa koji pronalazimo u
slikama starih majstora, velikana kunsthistorije i ljepote prizora suvremenog, svakodnevnog
ivota. Ljepota je neto to se sastoji od prolaznog, transformativnog elementa, i
beskonanog, nepromjenjivog elementa. Objanjavajui nam tek kako je dua ljepote upravo
ta njezina kvaliteta vjenosti, a tijelo transformativni element koji se mijenja u skladu s
modom vremena. Citirajui Stendhala pojednostavljuje svoju teoriju Ljepota nije nita drugo
doli obeanje sree, odnosno da ljepota kao takva nosi obeanje sree i blagostanja, ne
objanjavajui nam dalje na to bi se to srea moglo odnositi. Srea u mislima pjesnika 19.
stoljea moda znai besplatni dan u bordelu, moda znai besplatna stanarina u nekoj od
modernih novih zgrada parikog centra, ili moda srea kakvom je i danas rijetki pojedinci
zamiljaju (po uzoru na klasinu filozofiju) jednostavno ivjeti ivot s kojim smo zadovoljni
neovisno o financijskoj, ljubavnoj i sveopoj situaciji u kojoj se nalazimo.
Baudelaire je opinjen idejom ljepote i njezine prolaznosti, to pojanjava njegovu
fascinaciju flaneurom. Svjetskim ovjekom koji ga interesira, vie no sam umjetnik. Odnosno
umjetnik bi trebao biti flaneur te strastveno, predano, oima djeteta promatrati i upijati ivot
koji ga okruuje. Flaneur se najbolje osjea u gomili, urbanoj dungli, mnotvu svite, ljudi i
svjetla gdje njegov arm zrai i hrani se istovremeno. eljno i nonalantno istodobno
pronalazi uitak u prolaznosti trenutka i beskonanosti vremena, upijajui svijet oko sebe.
Sposoban je brzo privui panju gomile, no isto tako svjestan je kako mora biti na oprezu
kako ne bi doivio psiholoku dezintegraciju i gubitak koherentnosti. Slikar modernog ivota
ekstrahira iz svojih promatranja mode i dogaaja sve elemente koji bi mu mogli biti korisni, te
kasnije pretvoreni u poeziju ili povijest. Odnosno razluuje estice vjenosti iz prolaznih
dogaaja. Modernizam i moderna umjetnost temelje se na prolaznom kontingentnom pristupu,
a visoka umjetnost na vjenom i nepromjenjivom. 4 Umjetnik flaneur, stanoviti Monsieur G.
posjeduje sve ove kvalitete, no ne voli da ga se naziva umjetnikom. On je svjetski ovjek, a
umjetnik moe biti svatko. Umjetnici ne razmatraju politiku, moral, njihovi razgovori
limitirani na uski krug ljudi njemu su nepodnoljivi, moderni umjetnici za njega nisu nita
3 Carrier D., 1995., str. 382.
4 http://impressionist1877.tripod.com/baudelaire.htm , 29.03.2015.
2
Marta Radman
Umjetnost 19. stoljea II.
Charles Baudelaire Slikar Modernog ivota
itaocu (itateljici) djeluje seksistiki. ena je u pravu onda kad izvri svoju dunost, kada se
posveti tome da izgleda magino i nadnaravno iako i u dananjem drutvu postoje (ak
velika veina) ene koje dane posveuju iskljuivo rapanju noktiju i upanjem obrva, kako
danas tako i onda postojale su iznimke, a ene s kojima je Baudelaiere prijateljevao zasigurno
nisu spadale u tu kategoriju. Poznate su nam prie njegova burnoga ljubavnog ivota koje se
ne slau s ovim , njenim, naminkanim maginim biem koje nam opisuje. Baudelaire ide
toliko daleko da nam opisuje kako se minka na eni ne smije koristiti u svrhe imitiranja
3
Marta Radman
Umjetnost 19. stoljea II.
Charles Baudelaire Slikar Modernog ivota
Bibliografija
David Carrier, Baudelaire 's philosophical Theory of Beauty , University of Nebraska Press
J. A. Hiddleston, Baudelaire, Manet, and Modernity, Exter College Oxford, 1992.
David P. Jordan, Baron Haussmann and Modern Paris, The American Scholar
N. Kouti Brozovi, itanka iz stranih knjievnosti II., Zagreb
Internetski izvori
http://impressionist1877.tripod.com/baudelaire.htm , 29.03.2015.