Hrvatska struna udruga za sunevu energiju

asopis za projektante, proizvoae, distributere i korisnike solarnih sustava

GODINA IV
III BROJ 86 JESEN 2008.
2007.

ISSN 1845 - 769X

Republika
Hrvatska ima
veliki
potencijal u
koritenju
obnovljivih
izvora
energije to je
u skladu s
turizmon kao
iznimno
vanom
granom
hrvatskog
gospodarstva!

Solarna tehnologija
IMPRESUM
Glavni urednik
dr. sc. Ljubomir Majdandi, dipl. ing.
Urednik
Nikola Vitica, dipl. ing.
Ureivaki kolegij
Prof. dr.sc. Mile Bae, dipl.ing.
Dr.sc. Maja Boievi-Vrhovak, dipl.ing.
Dr.sc. Damir Dovi, dipl.ing.
Mario Filipi, dipl.politolog
Doc. Tomislav Leroti, akad.grafiar
Zdeslav Mati, dipl.ing.
Prof. dr.sc. Vladimir Mikulii, dipl.ing.
Prof. Ljubomir Mievi, dipl.ing.arh.
Mr.sc. Mario Peri, dipl.ing.
Doc. dr.sc. Daniel Rolph-Schneider, dipl.ing.
Dr.sc. Zdenko imi, dipl.ing.
Prof. dr.sc. Davor krlec, dipl.ing.
Prof. dr.sc. Sreko vai, dipl.ing.
Prof. dr.sc. Sejid Tenjak, dipl.ing.
Izdava
Hrvatska struna udruga za sunevu energiju
HSUSE
J. Kavanjina 14
10090 Zagreb
Tel.: 00385 1 38 79 122
Fax: 00385 1 38 88 918
Matini broj: 1808346
iro raun: 2360000-1101714434
e-mail: hsuse@hsuse.hr
web: www.hsuse.hr
Tisak
KERSCHOFFSET ZAGREB d.o.o.
Jedoveka 112, 10250 Zagreb
asopis Hrvatske strune udruga za sunevu
energiju, Solarna tehnologija, izlazi dva puta
godinje (proljee jesen) na hrvatskom jeziku. Objavljuje strune radove koji obrauju
pretvorbu energije Suneva zraenja u elektrinu i toplinsku energiju. Distribuira se besplatno znanstvenoj i strunoj javnosti. asopisu Solarna tehnologija dodijeljen je meunarodni standardni broj ISSN 1845-769X i
skraeni naziv Sol. tehnol. Sadraj asopisa
doputeno je objavljivati bez naknade uz navod izvora, te signature autora objavljenog
dijela sadraja. Rukopisi, ilustracije i fotografije ne vraaju se autorima.

Potovani itatelji,
Ovaj broj, pored ostalog, donosi pregled brojnih nejasnoa, neloginosti i prepreka u sustavu dravne uprave i nadlenih institucija u podruju energetike koje samostalno trebaju rijeiti ubrzano koritenje obnovljivih izvora energije i njihovo ukljuivanje u
elektroenergetski sustav Republike Hrvatske.
Iako treba razlikovati i razluiti distribuiranu od decentralizirane proizvodnje
elektrine energije ovakva procedura je nedopustiva da za fotonaponski (FN)
sustav od 2 kW procedura bude ista kao za vjetroelektranu (VE) od 100 MW.
Takoer sramotno ogranienje od 1 MW za FN sustave bilo bi razumno poveati na 100 MW do 2020. Takoer drimo vanim da Ugovor o otkupu elektrine energije treba da stupa danom potpisa, a ne mjesec dana od dana potpisivanja te da se sklapa na razdoblje od 20 godina kao u veini europskih zemalja.
Na alost, unato postojanju Zakona i propisa za podruje obnovljivih izvora
energije i kogeneracije koji su stupili na snagu od 1.7.2007. godine, na to
smo ukazivali i o tome pisali i u broju 6. i 7. asopisa Solarna tehnologija, za
sada nama istinskog napretka te je sve jo uvijek mrtvo slovo na papiru glede
prikljuka malih FN sustava na postojeu elektrodistribucijsku mreu tj. mreu
niskog napona.
Na alost, iako uvozimo preko 30 % elektrine energije, do poetka listopada
2008. godine instalirano je samo pet fotonaponskih sustava a samo je jedan,
Solarni krov pansko-Zagreb, dobio svu potrebnu dokumentaciju glede
stjecanja Statusa povlatenog proizvoaa elektrine energije te tako sklopio
Ugovor o otkupu elektrine energije s Hrvatskim operatorom trita energije.
Ostala etiri projekta, kao i nekoliko buduih FN sustava manje snage, jo uvijek i nakon godinu i pol dana, lutaju od vrata do vrata hrvatskih institucija
oajno vapei za pomo i potivanje zakonitosti kroz legitimne drutvene i dravne strukture.
I doista su Krini putovi postali i previe trnoviti glede prikljuka malih FN
sustava na postojeu elektrodistribucijsku mreu jer smo u vie navrata ponovili da nije potrebno traiti brojne potvrde, izjave, analize, planove, dozvole,
elaborate, miljenja itd. tako da mogui investitori osobito oni koji ele na svome krovu postaviti FN sustav za dobivanje elektrine energije ve u samom
poetku odustanu.
Stoga apeliramo i molimo sve drutvene i dravne strukture vlasti pomozite
ovim obinim i malim ljudima. Ovime ne elimo nikoga povrijediti ali ako se neki u dravnoj administraciji i prepoznaju u ovom ukazivanju brojnih problema i
nedjelotvornosti, to je veina i sama svjesna, to je samo znak da imaju savjest
i mogu donijeti mudru odluku te tako ispraviti pogreke na dobrobit svih graana, ove nam prelijepe zemlje Hrvatske.
Lijep i sunan pozdrav!
Hrvatska struna udruga za Sunevu energiju
Glavni urednik
dr.sc. Ljubomir Majdandi, dipl.ing.

Broj 8 - JESEN 2008.

Prvi koncert na
Sunevu energiju

Prvi sajam
solarne
tehnologije
SOLAR SISAK
2008

Solarni krov
JUNI JADRAN d.o.o.
Metkovi
snage 9,69 kW

16
4

Broj 8 - JESEN 2008.

20

Krini put prikljuka malih

fotonaponskih sustava na
mreu niskog napona

Emisija
"EKO Zona"

29
O knjizi Obnovljivi
izvori energije vie
proitajte na str.

30
Broj 8 - JESEN 2008.

Prvi koncert na Sunevu

energiju
Grad ibenik je odrao koncert na
Sunevu energiju na kojem su se
elektrini ureaji i oprema odnosno
potroai elektrine energije
opskrbljivali strujom dobivenom iz
solarnih elija.

Evo, napokon je odran i koncert

na solarnu energiju zahvaljujui
iznimno upornom gospodinu Tomislavu Vukorepi iz ibenika.
Stoga s pravom moemo upisati
da je Prvi koncert na Sunevu
energiju odran u ibeniku dana

29.05.2008. godine, a nastupala su djeca grada ibenika. Ovime je potvrena sinergija mladosti i novih izvora energije, a zajedniko jednima i drugima je poetak ivota i sklad s okoliem.

Broj 8 - JESEN 2008.

Svi paremetri solarnog sustava mjereni su i kontrolirani.

Iz akumulatora se
istosmjerna struja
preko izmjenjivaa
pretvarala u izmjeninu struju koju su
traili ureaji i oprema na prvom koncertu na Sunevu
energiju.

Solarne elije odnosno solarni paneli bili su spojeni u

solarni generator koji je
proizvodio istosmjernu struju koja se pohranjivala u
akumulatore.

Izvor: Glas Koncila

Broj 8 - JESEN 2008.

Prvi sajam solarne

tehnologije
SOLAR SISAK 2008
Iako je Sajam organiziran sa malim i
skromnim sredstvima temeljna je
ideja Sajma potpuno ostvarena. Veliki
broj graana je sa iznimnom
pozornou i zanimanjem obiao
Sajam, a od strunih i iskusnih osoba
dobili su sve informacije o primjeni
solarne tehnologije u svakodnevnom
ivotu. Izloeni solarni sustavi bili su u
stvarnoj funkciji odnosno u
normalnom tijeku svakodnevnog
rada, tako da je edukacija graana
bila potpuna. Ovaj jednodnevni Sajam
Solar Sisak 2008 posjetilo je preko
300 graana a izlagalo je 9 izlagaa.

Broj 8 - JESEN 2008.

lan Strune skupine za

organizaciju i provedbu Sajma

U posljednjih nekoliko godina u

Sisako-moslavakoj upaniji su
pokrenute razne aktivnosti iz podruja primjene obnovljivih izvora
energije i poveanja energetske
efikasnosti (uinkovitosti).
Tu svakako treba istaknuti slijedee aktivnosti:
R Dugogodinje aktivnosti Tehnike kole Sisak na edukaciji
i promidbi solarne energije.
R Osnivanje EE tima Grada Siska kao prvog tima za energetsku efikasnost u Hrvatskoj sa
izvrsnim rezultatima u konkretnim projektima energetske
efikasnosti u Gradu Sisku.
R Aktivnosti Sisako-moslavake upanije u provedbi svog
projekta subvencije ugradnje
solarnih i fotonaponskih kolektora za graane. Projekt

subvencije je prvi i jedini projekt direktne potpore graana

u Hrvatskoj.

educirati o solarnim sustavima

ali i savjetovati im najbolja rjeenja.

Stoga je temeljem navedenih aktivnosti i upornosti jednog malog

tima ljudi u Sisku organiziran Prvi
sajam solarne tehnologije, dana 28.6.2008. godine.

Strune osobe trebaju svojim iskustvom i znanjem konkretno i

strpljivo odgovoriti na sva pitanja.

Struna ekipa za organizaciju i

provedbu Sajma (urica Frani,
Steve Arsoski i Petar Leroti)
osmislila je Sajam ovako:
Sajam solarne tehnologije treba
biti mjesto strune edukacije
graana na stvarno postavljenim
i u funkciji solarnim sustavima.
Orjentacija sajma mora ii prema
struno - edukativnom smjeru a
ne prema trgovakom smjeru.
Na tandovima trebaju biti strune osobe koje mogu graane

Na sajmu treba biti izloena najnovija generacija solarne opreme koja treba biti u funkciji, kako
bi graani uz struna objanjenja
dobili stvarnu sliku primjene solarnih sustava u svakodnevnom
ivotu (organizator treba osigurati prikljuak struje i vode)."
Prvi Sajam solarne tehnologije
2008. organizirali su Grad Sisak,
Tehnika kola Sisak, EE-tim
grada Siska.
Radno je vrijeme Sajma bilo:
10.00 - 16.00 sati
Mjesto: Ispred Velikog kaptola

Mala ali struna grupa zasluna za veliku popularnost solarne energije u Sisako-moslavakoj upaniji (Petar Leroti, Drago Martinac, Steve Arsoski, Alen ozi, urica Frani)
Broj 8 - JESEN 2008.

Na Sajmu je bila izloena slijedea oprema:

R solarni sustav za grijanje vode
R dizalice topline (toplinske
crpke)
R fotonaponski sustav za proizvodnju elektrine energije
amorfni silicij
monokristalni silicij
polikristalni silicij
savitljivi FN moduli
FN moduli kao sjenila
izmjenjivai (pretvarai)
dc/ac
regulatori
solarni akumulatori
R vjetrenjae
R LED rasvjeta
R praktini prijedlozi za utedu
elektrine energije

3.

4.

5.
6.
7.

tel. 01/6681-733 (g-din

Marijan Brnad)
EOL METEO d.o.o., Matice
Hrvatske 32, 21000 Split,
tel. 021/503-209 ( g-din
Slobodan Marojevi)
KOP-TRADE ELECTRONIC
d.o.o., Solarni sistemi, I.
Maurania 3, 48350 urevac, tel. 048/812-525
(g-din Mario Kopljarevi)
Tehnika kola Sisak, Marijana Cvetkovia 2, Sisak
HSUSE Hrvatska struna
udruga za Sunevu
energiju
SUNCE I PARTNERI,
Zagreb

Struni izlagai:
1. Solarni centar Horvati,
Samoborska 26,10432
Bregana, tel.
01/337-5508(g-din
Horvati ili g-ica Suzana
Horvati)
2. ALU KONIG STAHL, Orekovieva 3d, Otok,

10

Broj 8 - JESEN 2008.

8. upanija Sisako moslavaka

9. EE-tim Grada Siska
Na sajmu su predstavljeni najznaajniji projekti iz:
R EE-tima grada Siska
R Tehnike kole Sisak (Centar
solarne energije)
R upanije Sisako-moslavake
(Natjeaj za subvenciju ugradnje solarnih sustava za grijanje vode)
R HSUSE - Hrvatska struna
udruga za Sunevu energiju

LAR SISAK
1. SAJAM SOLARNE TEHNOLOGIJE

ISPRED
VELIKOG KAPTOLA
SUBOTA,
28.06.2008.

10.00
SATI

GRAD SISAK ( EE tim )

TEHNIKA KOLA SISAK
* FOTONAPONSKI SISTEMI
* SOLARNI SISTEM ZA GRIJANJE
* TOPLINSKE PUMPE
* VJETRENJACE
* LED RASVJETA
Broj 8 - JESEN 2008.

11

Detalji sa sajma solarne tehnologije SISAK 2008

12

Broj 8 - JESEN 2008.

Izloeni solarni sustavi bili su u stvarnoj funkciji odnosno u normalnom tijeku

svakodnevnog rada, tako da je edukacija graana bila potpuna

Broj 8 - JESEN 2008.

13

Ovaj
jednodnevni
Sajam posjetilo
je preko 300
graana a
izlagalo je 9
izlagaa.

14

Broj 8 - JESEN 2008.

Sajam je organiziran sa malim i

skromnim sredstvima ali je
osnovna ideja sajma potpuno
ostvarena. Veliki broj graana je
sa zanimanjem obiao Sajam, a
od poznatih i iskusnih strunjaka
iz podruja koritenja Suneve
energije dobili su sve informacije
o primjeni solarne tehnologije u
svakodnevnom ivotu. Izloeni
solarni sustavi su bili u stvarnoj

funkciji, tako da je edukacija

graana bila potpuna. Sajam je
posjetilo preko 300 graana, a
izlagalo je 9 izlagaa.

svima bilo ugodno i pouno, a

slijedei sajam bi trebao biti
jo vei i bolji.

Struna ekipa za organizaciju i

provedbu Sajma jednoglasno je
izjavila:
Prvi sajam solarne tehnologije
"Solar Sisak 2008" uspjeno
smo zavrili i nadamo se da je
Broj 8 - JESEN 2008.

15

Solarni krov
JUNI JADRAN d.o.o. Metkovi
snage 9,69 kW
Neshvatljivo i nedopustivo je da ve trei mjesec nakon
ugradnje fotonaponskog (FN) sustava hrvatska
administracija preciznije reeno, Hrvatska energetska
regulatorna agencija (HERA) nije izdala rjeenje o Statusu
povlatenog proizvoaa elektrine energije da bi
konano navedeni projekt sklopio Ugovor o otkupu
elektrine energije s Hrvatskim operatorom trita
energije (HROTE). Inae, sva potrebna dokumentacija za
ovakve sustave se u razvijenim europskim zemljama dobije
kroz 2-3 dana.

Slika 1. Solarni
krov Juni Jadran
d.o.o., Metkovi,
snage 9,69 kW
1. Osnovni podaci o postrojenju

Naziv postrojenja:
Tip postrojenja:
Lokacija:
Investitor i vlasnik:

16

Solarni krov Juni Jadran d.o.o., Metkovi, snage 9,69 kW

Sunana elektrana instalirane snage do ukljuivo 10 kW
Dubrovako-neretvanska upanija Kneza Branimira 3, 20350 Metkovi
Mate Dugandi
Broj 8 - JESEN 2008.

2. Mreom vezan sustav

Mreom vezan fotonaponski sustav moemo nazvati fotonaponski
generator sastavljnim od fotonaponskih modula (slika 2) i mreom
vezanog izmjenjivaa. Ugradnjom
tih komponenti na objekte i spajanjem na elektroenergetsku mreu
dobivamo male solarne elektrane.
Kod ovih sustava je proizvodnja
elektrine energije na mjestu i potronje energije eme se smanjuju
gubici u prijenosu i distribuciji
elektrine energije. Ovisno o jaini Sunevog zraenja i potronji
elektrine energije u objektu, moe doi do predaje elektrine
energije u mreu ili uzimanjem
elektrine energije iz mree. Ovako smanjujemo oneienje okolia a sam troak ugradnje je jeftiniji
od izoliranih (otonih) sustava jer
nema ulaganja u akumulatore.
Tehniki podaci o solarnim modulima:

Tip modula:
ASE-165-GT-FT/MC 57

Slika 2.
Solarni
moduli na
krovu objekta Juni
Jadran
d.o.o.

2 x Izmjenjiva FRONIUS IG 30,

1 x Izmjenjiva FRONIUS IG 35 Plus
Ulazni napon: 150-400 V
Max. ulazni napon: 500 V
Snaga izmjenjivaa: 3300 Wp (IG
30),
3500 Wp (IG 35 Plus)
Max. ulazna struja: 19 A
Karakteristike: jednostavnost uporabe, maksimalna uinkovitost i pouzdanost

Proizvoa:
SCHOTT Solar GmbH, Njemaka

3. Opis spajanja modula na

izmjenjivae

Dimenzije:
1620 x 810 mm (+/- 3 mm)

Izmjenjivai dc/ac istosmjerne u

izmjeninu struju FRONIUS spojeni su na slijedei nain. Dva su
niza po 9 serijski spojenih modula

Teina: 15,5 Kg
Nominalna snaga:
Pnom = 170 Wp

spojeni na svaki izmjenjiva koji tako ima ukupnu snagu

2x9x170 = 3060 Wp. To je vrna ulazna snaga za svaki izmjenjiva. Ukupno su ovako
spojena dva izmjenjivaa (IG
30). Zatim su tri niza po 7 serijski spojenih modula spojeni na
trei izmjenjiva (IG 35 Plus)
koji tako ima ukupnu snagu
3x7x170 = 3570 Wp. To je vrna ulazna snaga za ovaj izmjenjiva.
Ukupna snaga sustava iznosi
9690 Wp. Povrina koju zauzimaju moduli iznosi cca. 80 m2
dok je ukupna teina modula
883,5 kg. Procjena je da e se
godinje ovim FN sustavom
dobiti oko 16.500 kWh elektrine energije.

Maksimalni radni napon:

Umpp = 35,9 V
Maksimalna radna struja:
Impp = 4,46 A
Napon praznog hoda:
Uoc = 43,5 V

Slika 3. Izgled modula na

krovu objekta Juni
Jadran
d.o.o.

Struja kratkog spoja:

Isc = 5,12 A
Radna temperatura modula:
- 40.. +90 C
Tolerancija snage: 4 %

Broj 8 - JESEN 2008.

17

Struna posjeta mladih

inovatora Tehnikih kola
Siska i Rijeke

Struna posjeta predstavnika

Hrvatskog automobilskog
klastera i Nacionalnog centra
za klastere

Posjeta lanova "Ekolokog

pokreta grada Kragujevca" i
upoznavanje s projektom
"Solarni krov pansko-Zagreb"

18

Broj 8 - JESEN 2008.

Snimanje priloga o pretvorbi

Suneve energije u elektrinu i
toplinsku energiju

Posjeta nevladine udruge za

zatitu okolia iz Crne Gore

Mjerenja i analize rezultata za

potrebe Elektrotehnikog
fakulteta ETF Osijek
Broj 8 - JESEN 2008.

19

Krini put prikljuka malih fotonaponskih sustava na mreu niskog napona

Ovaj rad je prezentiran na 8.
Meunarodnom znanstveno-strunom
savjetovanju ENERGETSKA I PROCESNA
POSTROJENJA i 3. Meunarodnom
Forumu o obnovljivim izvorima energije
odranom u Dubrovniku, 24. - 26. rujna
2008. godine.

dr.sc. Ljubomir Majdandi, dipl.ing.

Zvonimir Radoveki, dipl.ing.
Pero Pavi, dipl.ing.
Hrvatska struna udruga za sunevu energiju, HSUSE
Kao to smo u broju 3, asopisa
Solarna tehnologija, napisali da
Pravilnik o koritenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije (Narodne novine, br. 67/07), uz pratei Zakonodavni okvir za podruje obnovljivih izvora energije i
kogeneracije, a to je: Tarifni sustav za proizvodnju elektrine energije iz obnovljivih izvora energije i
kogeneracije (Narodne novine,
br. 33/07), Uredba o naknadama
za poticanje proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora
energije i kogeneracije (Narodne
novine, br. 33/07), Uredba o minimalnom udjelu elektrine energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije ija
se proizvodnja potie (Narodne
novine, br. 33/07) i Pravilnik o
stjecanju statusa povlatenog
proizvoaa elektrine energije
(Narodne novine, br. 67/07),

20

sami po sebi nee donijeti nita

ukoliko doista ne postoji obveza i
odgovornost, ne samo institucija
zaduenih za provedbu gore navedenih Pravilnika i Uredbi, nego i
stvarno dobra volja ljudi koji rade u
tim institucijama da prihvate nove
energetske tehnologije dobivanja
elektrine energije.
Na alost, unato postojanju Zakona i propisa za podruje obnovljivih izvora energije i kogeneracije
od 01.07.2007. godine, na to
smo ukazivali i o tome pisali i u
broju 6. i 7. asopisa Solarna tehnologija, za sada nama istinskog
napretka te je sve jo uvijek mrtvo
slovo na papiru glede prikljuka
malih FN sustava~na postojeu
elektrodistribucijsku mreu tj.
mreu niskog napona.
Institucije Republike Hrvatske,
kao Ministarstvo gospodarstva ra-

Broj 8 - JESEN 2008.

da
i
poduzetnitva
(MINGORP), Hrvatska energetska regulatorna agencija
(HERA), Operator distribucijskog sustava (HEP-ODS) i Hrvatski operator trita energije
(HROTE), dobrim djelom nisu
u suglasju, preklapaju svoja
prava i obveze te trae veliki
broj nepotrebnih dokumenata
(potvrde, izjave, analize, planove, dozvole, elaborate, miljenja itd.) tako da mogui investitori osobito oni koji ele na svome krovu postaviti solarni fotonaponski (FN) sustav za dobivanje elektrine energije ve u
samom poetku odustanu.
U Republici Hrvatskoj, koja ima
idealne uvjete za pretvorbu
energije Sunevog zraenja u
elektrinu energiju, do poetka listopada 2008. godine instalirano je samo pet (5) fotonaponskih sustava za dobivanje elektrine energije, dok je
u isto vrijeme uvoz elektrine
energije u Hrvatskoj preko 30
%.
Na alost od ovih pet (5) fotonaponskih sustava samo je jedan Solarni krov pansko-Zagreb (slika 1) ishodio
svu potrebnu dokumentaciju
glede stjecanja Statusa povlatenog proizvoaa elektrine
energije te tako sklopio Ugovor
o otkupu elektrine energije s
Hrvatskim operatorom trita
energije.

Slika 1. Solarni krov

pansko-Zagreb 7,14 kW
Rjeenje o upisu u Registar projekata i postrojenja za koritenje obnovljivih izvora energije i
kogeneracije te povlatenih proizvoaa (Solarni krov pansko-Zagreb)

Broj 8 - JESEN 2008.

21

Elektroenergetska suglasnost (Solarni krov pansko-Zagreb)

Ugovor o koritenju NN mree povlatenog proizvoaa (Solarni krov pansko-Zagreb)

22

Broj 8 - JESEN 2008.

Ugovor o opskrbi elektrinom energijom (Solarni krov pansko-Zagreb)

Broj 8 - JESEN 2008.

23

Rjeenje o
stjecanju statusa povlatenog proizvoaa elektrine
energije (Solarni krov
pansko-Zagreb)
Ugovor o otkupu elektrine energije (Solarni krov pansko-Zagreb)

24

Broj 8 - JESEN 2008.

U nastavku dajemo trnovit put prikljuka malih FN sustava na elektrodistribucijsku mreu niskog napona uz mogunost pojednostavljenja procedure:
Korak 1.
Prvo je potrebno Rjeenje o upisu
u Registar projekata i postrojenja
za koritenje obnovljivih izvora
energije i kogeneracije te povlatenih
proizvoaa
(Registar
OIEKPP). Za ovaj prvi korak nadleno je Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva Republike Hrvatske (MINGORP).
Da bi dobili Rjeenje o upisu u
Registar OIEKPP Ministarstvu
treba dostaviti slijedee priloge:
R izvadak iz katastarskog plana za
katastarsku esticu na kojoj se
namjerava izgraditi postrojenje,
R Izvadak iz sudskog registra,
odnosno za fiziku osobu izvadak iz obrtnog registra u RH ili
potvrdu o prebivalitu u RH,
R potvrda porezne uprave o plaanju svih dospjelih poreznih
obveza i obveza za mirovinsko i
zdravstveno osiguranje i druga
javna davanja,
R ovjerena izjava o nekanjavanju
pravne i fizike osobe u svezi
sa sudjelovanjem u kriminalnoj
organizaciji, korupciji, prijevari
ili pranju novca, koju daje fizika osoba za sebe i/ili kao odgovorna osoba podnositelja
zahtjeva,
R analiza opravdanosti izgradnje
postrojenja i prikljuka na EE
mreu s tehno-ekonomskim
podacima i podacima prostornog ureenja,
R lokacijska dozvola, kada je za
postrojenje propisana obveza
ishoenja lokacijske dozvole
Glede pojednostavljenja procedure prikljuka FN sustava manje

snage (do 30 kW) na NN mreu,

odnosno dobivanja Rjeenja o
upisu u Registar OIEKPP u
MINGORP predlaemo da se crveno oznaeno izbaci.
Lokacijska dozvola, kada je za
postrojenje propisana obveza ishoenja, drimo da nije potrebna
iz dva razloga. Prvi je, da lanak
104. Zakona o prostornom ureenju i gradnji NN br. 76/2007 zahtjeva lokacijsku dozvolu za graevine vee od 400 m2. Drugi je, da
je na temelju l. 104. i l. 209.
stavka 5. gornjeg Zakona donesen Pravilnik o jednostavnim graevinama i radovima u kojem se
kae da se moe pristupiti bez
Rjeenje o uvjetima graenja i graevinske dozvole izmeu ostalog i
solarnim kolektorima.
Korak 2.
Drugo je potrebna Elektroenergetska suglasnost, Ugovor o koritenju mree i Ugovor o opskrbi elektrinom energijom. Za ovaj drugi
korak nadlean je Operator distribucijskog sustava (HEP-ODS).

Da bi dobili Elektroenergetsku suglasnost, Ugovor o koritenju mree i Ugovor o

opskrbi elektrinom energijom Operatoru distribucijskog
sustava (HEP-ODS) treba dostaviti slijedee priloge:
R Rjeenje MINGORP o upisu u Registar OIEKPP,
R predhodnu elektroenergetsku suglasnost HEP ODS,
R opis projekta, (tehnike karakteristike elija i izmjenjivaa dc/ac)
R deklaracija o suglasnosti izmjenjivaa,
R certifikat proizvoaa izmjenjivaa,
R radni nalog i tehnike
karakteristike ugraenog
brojila elektrine energije,
R elektroprojekt male elektrane (FN sustava) sa tehnikom dokumentacijom (jednopolna shema, shema i ispitni protokol prikljunog i
obraunskog mjernog polja.
Glede pojednostavljenja procedure prikljuka FN sustava
manje snage (do 30 kW) na NN

Slika 2. Fotonaponski sustav akovec 6,72 kW

Broj 8 - JESEN 2008.

25

Slika 3. Fotonaponski
sustav Kua Stilin,
itnjakZagreb 36,1
kW
mreu, odnosno dobivanja Elektroenergetske suglasnosti od
Operatora distribucijskog sustava
(HEP-ODS) predlaemo da se crveno oznaeno izbaci.

R dozvola za obavljanje energetske djelatnosti proizvodnje

elektrine energije, kada je
propisana obveza ishoenja,
(Zakon o energiji l. 16. stavak
3. preko 1 MW)

stjecanju statusa povlatenog

proizvoaa elektrine energije u Agenciji za regulaciju predlaemo da se crveno oznaeno
izbaci.

Ovdje drimo da je najvanija

Elektoenergetska
suglasnost
(jedna) u kojoj je razvidno dana
snaga postojeeg prikljuka
graevine i da se ona moe izdati za proizvodnju elektrine energije iz fotonaponskog sustava za
snagu samo do snage postojeeg prikljuka graevine.

R pravomona uporabna dozvola, kada je propisana obveza

ishoenja uporabne dozvole,

U ovome koraku Agencija za

regulaciju (HERA) dodatno trai Rjeenje o uvjetima gradnje odnosno Rjeenje o izvedenom stanju FN sustava na
krovu za to je nadlena Opina (Odjel graditeljstva) u kojoj
se namjerava izgraditi postrojenje. Opina trai sljedee priloge:

Korak 3.
Tree je potrebno Rjeenje o stjecanju statusa povlatenog proizvoaa elektrine energije. Za
ovaj trei korak nadlena je Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA).
Da bi dobili Rjeenje o stjecanju
statusa povlatenog proizvoaa elektrine energije Agenciji za
regulaciju treba dostaviti slijedee
priloge:

26

R ugovor o koritenju mree,

R tehniki opis izgraenog postrojenja s opisom tehnolokog
procesa i uvjetima koritenja
postrojenja,
R elaborat o ugraenim mjernim
ureajima sa shemom mjernih
mjesta i nainom provedbe
mjerenja, te potvrdom o ispravnosti ureaja,
R mjeseni i godinji planovi
proizvodnje elektrine energije, za prosjene meteoroloke
uvjete, oekivana mjesena
odstupanja proizvodnje elektrine energije.
Glede pojednostavljenja procedure prikljuka FN sustava manje
snage (do 30 kW) na NN mreu,
odnosno dobivanja Rjeenja o

Broj 8 - JESEN 2008.

R izvod iz katastarskog plana,

R izgled graevine i krova sa
solarnim kolektorima,
R pravomona graevinska
dozvola,
R glavni projekt (statiki proraun),
R statika provjera nosivosti
krovne konstrukcije,
R potvrda stalnog sudskog
vjetaka za graditeljstvo kojom se potvruje da se ugradnjom solarnih elija na

Slika 4. Fotonaponski sustav Kadina

Glavica-Drni 6,12
kW
krovu graevine ne mijenja mehanika otpornost i stabilnost
graevine,
R elektroprojekt male elektrane
(FN sustava)
R elektroenergetska suglasnost
HEP ODS d.o.o.
R Rjeenje MINGORP o upisu u
Registar OIEKPP
Za projekt Solarni krov pansko-Zagreb Gradski ured za prostorno ureenje, zatitu okolia, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, Zagreb
u svome Zakljuku je zahtjev
stranke odbacio pozivajui se na
l. 104. i l. 209. stavka 5. Zakona o prostornom ureenju i gradnji
NN br. 76/2007 i donesen Pravilnik o jednostavnim graevinama i
radovima.
Pravomona uporabna dozvola,
kada je propisana obveza ishoenja uporabne dozvole, i ugovor o
koritenju mree drimo da nisu
potrebni za male fotonaponske
sustave do 30 kW jer se radi o
postojeem prikljuku na elektroenergetski sustav odnosno

mreu niskog napona. Takoer radi se o instalacijama koje su sastavnice postojeih elektrinih instalacija graevine.
Agenciji za regulaciju treba
dostaviti Elektroenergetsku suglasnost (jednu) od Operatora
distribucijskog sustava (HEPODS) u kojoj je razvidno dana
snaga postojeeg prikljuka
graevine i nazivna snaga za
proizvodnju elektrine energije
iz fotonaponskog sustava.
Elaborat o ugraenim mjernim
ureajima sa shemom mjernih
mjesta i nainom provedbe mjerenja, te potvrdom o ispravnosti ureaja dostavlja se Operatoru distribucijskog sustava (HEP-ODS).
Mjeseni i godinji planovi proizvodnje elektrine energije, za
prosjene meteoroloke uvjete,
oekivana mjesena odstupanja
proizvodnje elektrine energije
dostavlja se Hrvatskom operatoru
trita energije (HROTE) prije
sklapanja Ugovora o otkupu elektrine energije.

Korak 4.
Ugovor o otkupu elektrine
energije. Za ovaj etvrti korak
nadlean je Hrvatski operator
trita energije (HROTE).
Da bi sklopili Ugovor o otkupu elektrine energije s Hrvatskim operatorom trita
energije (HROTE) treba dostaviti slijedee priloge:
R Rjeenje o stjecanju statusa
povlatenog proizvoaa
elektrine energije (HERA)
R Elektroenergetsku suglasnost (HEP ODS)
R Ugovor o koritenju mree
(HEP ODS)
R mjesene i godinje planove proizvodnje elektrine
energije, za prosjene meteoroloke uvjete, oekivana mjesena odstupanja
proizvodnje elektrine energije,
Glede pojednostavljenja procedure prikljuka FN sustava
manje snage (do 30 kW) na NN
mreu, odnosno sklapanja

Broj 8 - JESEN 2008.

27

Slika 5. Fotonaponski sustav Metkovi 9,69 kW

Ugovora o otkupu elektrine energije s Hrvatskim operatorom trita energije (HROTE) predlaemo
da se crveno oznaeno izbaci.
Da bi u Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji (HERA) dobili
Rjeenje o stjecanju statusa povlatenog proizvoaa elektrine
energije morali ste dostaviti Elektroenergetsku suglasnost od
Operatora distribucijskog sustava
(HEP-ODS), stoga drimo da nije
potrebno isti dokument predavati
u dvije razliite institucije kada jedno Rjeenje proizlazi na temelju
drugog Rjeenja kome je dostavljen taj dokument.

Ovakva procedura je nedopustiva

da za FN sustava od 2 kW procedura bude ista kao za VE od 100
MW. Takoer sramotno ogranienje od 1 MW poveati na 100 MW
do 2020. Takoer treba razlikovati distribuiranu i decentraliziranu
proizvodnju elektrine energije.

Takoer drimo vanim da Ugovor

o otkupu elektrine energije treba
da stupa danom potpisa, a ne mjesec dana od dana potpisivanja te
da se sklapa na razdoblje od 20
godina kao u veini europskih zemalja.

28

Broj 8 - JESEN 2008.