Citati iz

asn o g

Kur'ana:

- Reci: "O sljedbenici Knjige, doite da okupimo oko jedne rijetl l nama i
zajednlke: da se nikome osim Allahu ne klanjamo, da nikoga Njemu
ravnim ne smatramo l da jedni druge, pored AIJaha, bogovima ne drLimo!" Pa
ako oni ne pristanu, vi recite: "Budite svjedoci da smo ml muslimani!" (3:64)
vama

-Oni go\IOre: Allah je sebi uzeo dijete!: -Hvaljen neka je On. On nl o kom
ovisan nije! Sve Sto je na nebesima l na Zemlji Njegovo je! Vl za to nikakve dokaze
nemate. 7to o Allahu RO\urltc ono to ne znate. ll 0:681

-O sljedbenici Knjige, to u Allahove dokaze ne vjerujete, a da su Istina ,

dobro znate? 13:701
-

O sljedbenici Knjige, za!to Istinu neistinom zamraujete l svjesno Istinu

krijete? 13:711

C i tati

iz

Hadisa:

- Ebu liurejre prenosi da je Allahov poslanik s.a.v.s. rekao: .. Ja sam najblii

rodak Isau sinu Merjeminom, na ovome l buduem svijetu. fbslanici su braa po
vjeri. Zakoni lrlati l su im razlititl, all njihova vjera je j<..'dna. Nije bilo nij<..'dnog
poslanika Izmedu nas dvojice." !Bu harija l Muslim!
- Ebu Hurejre prenosi da je Allahov poslanik s. a. v. s. rek30: " T ako ml Onoga u
je ruci moja duSa, Merjemin sin te uskoro siti m<..'du vas kao pravedni
sudac. On l'e slomiti krst, ubiti svinju, ukinuti dizju !taksu koju plaaju
punoljetni mkarcl nemuslimanske zajednice koja je pristala da bude pod
titom muslimanskog vladara t, bogastvo l blago te se tako nagomila tl da ga
niko nee htjeti, a jedna sedda l poloaj u muslimanskoj molitvi kada sc telo
nalazi na tlu l te biti vr i jednija od ovoga svijeta i svega sto je na njemu.
IBuharija l Muslim l

l' ijoj

ISTINA
o
I S U S U {ISA a.s.}
Dr. Mani' ibn Hammad Al-Duhenl

Preveo s engleskog

Rami ukrija
Lektor

Ljevakovi Enes
Rijad 1992. god.

halcjovcn"
Kontraverzija oko linosti Isa a.s.

!Isusa Krista}

je

najvanija, najistaknutija, najbitnija i najvea razlika

izmedu islama i kranstva. Ova razlika dri sljedbenike
ovih dviju religija razdvojenim. Muslimani gledaju na lsa'a
a.s. !Isusa Kristal kao na jednog od velikih i Istaknutih

poslanika Boijih, vole

ga

i respektuju, isto koliko vole

respektuju Ibrahima a.s. !Abrahama!. Musa'a a.s. {Mojsiju}

i Muhammeda as. S druge strane, krani dre i smatraju
lsa'a a.s.

llsusal

bogom, ili

boijim sinom, a takvo

shvatanje i tu koncepciju muslimani ne mogu prihvatiti.

Islam ui da Isa a.s. !Isus} nije nikada tako neto tvrdio,
niti sebi pripisivao. U stvari, glavne i osnovne doktrine
kranstva koje je islam odbacio su skoncentrisane i
usredsreene na linost lsaovu a.s. {Isusovu!. Od njih
posebno izdvajamo sljedee:

l . Trojstvo
2. Bog Isus
3. Otajstvo !Isus sin boijil
4. Prvi grijeh

S. Iskupljenje
jasno je. da su sve ove dogme rezultat priplsivanja lsau
as. !Isusu Kristu} vee uloge od one koju mu je Allah d..
odredio. Ove razlike koje su skoncentrisane oko Isusove

2
linosti zasjenjuju mnoge slinosti izmedu kranstva i
islama, kao to je moralni sistem. te isticanje i
naglaavanje humanistikih principa i naela. One ak
zasjenjuju vjerovanja u kojima su muslimani povezani s Isa
a.s. !Isusom Kristom} kao to je bez oca {virgo intaktal
zaee lsaovo a.s., mo govora u kolijevci, injenje
nadnaravnih i misterioznih djela, te ponovnom dolasku
{povratku} lsa'a a.s. ( Isusa Krista) na Zemlju.
Sljedea dva naslova imaju za cilj da prezentiraju i
prikau istinitu i pravu sliku o Isa a.s. u Islamu, te pojasni
zato su krani skrenuli i odstupili od lsaovog a.s.
originalnog uenja. Prvi naslov takoe ukazuje da mnogi
uenjaci i mislioci, koji su jo uvijek u okrilju kranstva,
u mnogim sluajevima se postepeno pribliavaju islamskim
gleditima o isa a.s., a da to i ne osjeaju. Ovo se podudara
s mojim ubjedenjem, da sve to vie studije o Bibliji
napreduju, oni e se sve vie slagati s islamom. Drugim
rijeima istina islama je, kako vrijeme prolazi, sve
evidentnija, oitija i prihvatljivija. Allah d.. u Kur'anu
asnom to nagovjetava u sljedeem ajetu: " M i emo im
pokazati Nae znakove u !nebeskim i z emaljs kim}
prostranstvima, a i u njima samima lu njihovu stvaranju u
najljepem obliku}, da bi im postalo jasno da je on !Kur'an}
istinit." !4 1:531
M. j.

3
Uwud
Islamsko stanovite i pogled na Isa a.s. zauzima
sredinju poziciju izmedu dvije krajnosti, idovske i
kranske. idovi odbijaju priznati sa'a a.s. kao Allahovog
d.. poslanika, nazivajui ga varalicom i obmanjivaem. S
druge strane krani ga smatraju sinom boljim i kao
takvog ga slave i oboavaju. Islam smatra lsa'a a.s. jednim
od velikih Allahovih d.. poslanika, respektuje ga l
potuje kao i Ibrahima a.s. !Abrahama ! , M usa'a a.s.
!Mojsiju} i Muhammeda a.s. Ovo je u suglasnosti s
islamskim uenjem o Allahovoj d.. jedno! i jednoi
Allahove d.. upute, te komplementarne, upotpunjujue
uloge kasnijih objava Allahovim d.. poslanicima. Bit 1 sr
islama, koja se ogleda u odlunoj pokornosti i odanosti
Allahovoj d.. volji, objavljena je Ademu a.s.{Adamu} koji
ju je prenio svojoj djeci. Sve sljedee objave: Nuhu a.s.
{Noji}, Ibrahimu a.s. !Abrahamu}, Musau a.s. ( Mojsiju}, lsau
a.s. (I susu} i na kraju M uhammedu a.s. su bile u
saglasnosti s tom objavom, s nekim dopunama koje definiu
i preciziraju odnos izmedu ovjeka i Allaha d.., ovjeka i
ovjeka, ovjeka i njegove sredine, da bi on {ovjek} ivio u
skladu s Allahovim d.. Instrukcijama i uputama. Prema
tome, na bilo koju kontradikciju izmedu objavljenih
religija, islam gleda kao na ljudski elemenat ubaen u CNe

4
religije. Pozicija Isa'a as. u ovim trima glavnim religijama:
judaizmu, kranstvu i islamu, ne moe biti izuzetak od
pomenutog pravila.
Mada Kur'an a.. ne precizira i ne daje detaljne podatke
o ivotu lsa'a a.s., on osvj etljava vane aspekte njegovog
rodenja, misije, njegovog uzdizanja u Nebo, te daje sud o
kranskim dogmama koje se odnose na njega.

n E R. J E nA tn A R. 1. J .t}
Kur'ansko kazivanje o lsau a.s. poinje spominjanjem
zaea njegove majke Merjeme. lmranova ena, Marjemina
majka se zavjetovala da e posvetiti svoje dijete da bude u
slubi Allahu d.. u hramu. Zekerija {Zaharije}, koji je
preuzeo brigu o M erjemi redovno je nalazio hranu kod nje.
Kada ju je pitao odakle joj to, ona je odgovarala da je to od
Allaha d.. Kur'anski ajeti o tome govore:
" {Sjeti se, M uhammede} kada je rekla lmranova ena:
" Moj Gospodaru, ja Tebi zavjetujem ono to je u mojoj utrobi,
da {iskljuivo} Tebi slui, pa primi od mene {ovaj zavjet}!
Samo Ti uje !molitve moje} i zna !namjere moje}. Pa kda
je rodila nju !keri ree: " Moj Gospodaru, ja sam rodila
ensko." A Allah najbolje zna to je ona rodila. " Muko nije
kao ensko. ja sam joj dala ime Merjem i stavljam nju i njen

s
porod pod Tvoju zatitu od prokletog ejtana. " Njezin
Gospodar !Ailahj je lijepo primio nju {pod svoju zatitu! .
uinio d a lijepo odraste i stavio je pod starateljstvo
Zekerijaha. Kad god bi joj Zekeriia uao u mihrab, naao bi
kod nje hranu. {Tada bil rekao: "O Merjemo, odakle ti
{dolazi} ovo?" Ona bi odgovorila: ''Ovo je od Allaha; zaista
Allah opskrbljuje koga hoe bez rauna {neizmjernoj."
{3:35-371

RADOSNE 111.JESTI
1.
UAOI10 a.s. (UU80110} R.ODENJE
Kada je Merjema postala enom jpunoljetna} sveti duh
{aneo Gabrijel} {melek Debraill j oj se pojavio u liku
ovjeka donosei joj vijesti o sinu. U Kur'anu itamo
sljedei dijalog Izmedu Merjeme i meleka: " {Spomeni} kada
su meleki rekli l M erjemil: "O Merjemo, Allah ti alje
radosnu vijest s jednom rijeju, la to je! da mu je lime}
Mesih Isa, sin Merjemin, ugledan ji} na ovom i na buduem
svijetu, i {bit el od ljudi blisldh !Allahu}. l razgovarat e
lisa} s ljudima Ikada bude} u kolijevci i kao odrastao
ovjek, {a bit e} od najboljih ljudi. ''Ree {Merjema}: " Moj
Gospodaru! Kako u ja imati dijete, a l nijedan me ovjek
nije ni dohvatio.'' Ree !AJiahl: "Tako {e to biti}. Allah

6
stvara to hoe. Kada neto odlui, samo mu rekne: "Budi"!
i ono bude." 13:45 -471
Merjema je zanijela na misteriozan i natprirodan nain,
a zatim se povukla na daleko i usamljeno mjesto gdje je
ekala poroaj. Kur'an a.. nam govori kako se Merjema
osjeala, te ta su joj jevreji rekli kada je donijela dijete
kui:
"l ona ga je zanij ela, te se povukla s njim u jedno
udaljeno mjesto. Pa su je poroajne muke dovele do ila
jedne hurme. Rekla je: "Kamo sree da sam umrla prije
ovoga i da sam potpuno zaboravljena" l povika je {glas)
ispod nje: "Ne alosti se, dao ti je tvoj Gospodar nie tebe
Ida protee} jedno vrelo." l trehni sebi granom palme, past
e po tebi svjee hurme. Jedi i pij i budi vesela! Ako vidi
ikoga od ljudi, reci: "Ja sam se zavjetovala Milostivom da u
postiti, pa danas ni s kim neu progovoriti." l doe
! Merjema} svome narodu, nosei ga. Rekli su ljoj}: " O
Merjemo, uinila si neto udno! O sestro Harunova, tvoj
otac nije bio lo ovjek, niti tl je majka bila nepotena. "
Ona je pokazala na njega llsa'al. Rekoe: " Kako emo mi
razgovarati s djeakom u kolijevci?" Ree ! Isa}: "Ja sam
Allahov rob. Dao mi je Knjigu i uinio me vjerovjesnikom.
Uinio me je blagoslovljenim gdje god budem. Preporuio
mi je da klanjam i dijelim milostinju dokle god sam iv.
{Uinio me je} poslunim svojoj majci, a nije me uinio

7
silnikom, nesretnikom. l selam {spas} meni, kada sam se
rodio, i kada umrem, i kada budem prolvljen." { 19:2 1 -32}

1&A a.s.

,_.'I.JE BO'I.J'I. IVI

U istom poglavlju, odmah nakon gore spomenutog citata,

Allah d.. uvjerava Mohammeda a.s. i cijeli svijet, da je
ovo, gore spomenuto, Istina o lsau a.s., pa i pored toga
veina krana to ne vjeruje. Isa a.s. nije Allahov d.. sin.
On je, to je vie nego jasno, sin Merjemin. Ajeti se
nastavljaju: "To je Isa sin Merjemin. {Ovo je} istinska rije
u koju oni sumnjaju. Allahu ne treba da uzima Sebi sina!
Slava Mu. Kada odredi neto, samo rekne: "Budi!" i to biva."
! 19:34-35}
Nakon ovog jasnog i eksplicitnog iskaza o prirodi i biti
lsaovoj a.s., Allah d.. nareuje Muhammedu a.s. da pozove
krane na pravi put; da oboavaju jednog Boga:
"l zaista je Allah moj Gospodar i va Gospodar, pa Gl
oboavajte! Ovo je pravi put." ! 1 9:36}
Odbacivanje ideje da Allah d.. ima sina je saopena
kasnije u istom poglavlju u neto otrijoj i stroijoj formi:
"Oni govore: "Sveopi Dobroinitelj je uzeo {Sebi} Sina."
Vi ste donijeli teku tvrdnju. Gotovo da se nebesa
raskomadaju, i zemlja da se raspukne i da padnu brda
rasipajui se, {zato} to oni pripisuju Sveopem

8
Dobroinitelju sina. A Sveopem Dobroinitelju nije
potrebno da uzima sina. Nema nikoga tko je na nebesima i
zimljl a da nee doi Sveopem Dobroinltelju kao rob."
( 19:89-94)
Kur'an priznaje i potvruje injenicu da Isa a.s. nema
oca, ali ga to ne ini boijim sinom ili pak samim bogom. Po
ovom kriteriju vie bi odgovaralo za Adema a.s. da bude
boiji sin, jer on nema ni oca ni majke. Na ovaj nain,
Kur'an a.. skree panju na nadnaravno stvaranje obojice u
sljedeem ajetu:
" Sluaj lsa'a kod Allaha je uistinu kao Iii slauaj
Adema. Stvorio ga je od zemlje !il zatim mu rekao: "Budi"! i
on postade." 13:591
Kur'an a.. tako snano i jasno odbacuje koncepciju
trojstva, kao to odbacuje da je Isa a.s. boiji sin. To je zato
jer je Allah jedan. Ovo je bit i sutina svih monoteistikih
objava. Tri, rezonski i matematiki nije jedan. Kur'an a..
govori kranima u sljedeim ajetima, u poglavlju En-Nisa
{ene}:
"O sljedbenici Knjige, ne pretjerujte u svome vjerovanju
i govorite o All ahu samo istinu. M esih-lsa sin Merjemin,
samo je Allahov Poslanik, i Njegova rije koju je dostavio
Merjemi i Duh od Njega. Pa vjerujte u Boga i Njegove
poslanike! l ne govorite: "Trojica su"! Sustegnite se od
{toga}, bolje vam je. Al lah je samo jedan li jedini! Bog. On

9
je ist lod potvore) da bi imao dijete. Njemu pripada sve to
je na nebesima i to je na zemlji. Sam je Allah dovoljan kao
svjedok Ida nema sinaj. Nee se sustegnuti Mesih da bude
Allahov rob, niti najblii meleki, a ko se sustegne da
Allahu robuje i Iko} se ohoU, On e ih sve Sebi skupiti. A
onima koji vjeruju i ine dobra !djela}, ispunit e On
njihove nagrade i povisiti im !Ih} iz Svoga obilja. A kaznit
e bolnom kaznom one koji se usteu Ida mu robuju} i koji
se ohole. Oni nee sebi, mimo Allaha, nai ni zatitnika ni
pomagaa." ( 4: 1 71- 173 )
Ajeti nastavljaju da skreu panju ljudi, svih ljudi, na
istinu i dokaze koje je donio Muhammed a.s. Allah d.. zna
da ljudi uzastopno naslijeduju takve ideje i vjerovanja, koja
izmedu ostalog ukljuuju i greke i interpretacije ranijih
generacija. Oni nemaju naina da te greke sami otkriju. Na
ovaj nain Allah d.. prezentira Kur'an a.. kao dokaz l
istinu tlm ljudima. On kae: " O ljudi, ve vam je doao
dokaz od vaeg Gospodara i objavili smo vam jasno Svjetlo
!Kur'an}. On e uvesti u svoju milost i blagodati one koji
vjeruju AUaha i pridravaju se Njega IBoijih odredaba) i
uputit e ih Sebi pravim putem." 14:173-175}.
Negiranje Jsaovog a.s. boanstva li iz istog razloga i
Merjeminog) je predstavljeno u Kur'anu a.. kao predmet i
tema dijaloga izmedu Svemogueg Allaha i Jsa 'a a.s. na
Sudnjem danu. Svi poslanici l narodi e biti sakupljeni

lO
pred Allahom d.. i On e pitati poslanike kako su bili
primljeni od svoga naroda, i ta su im govorU\. Izmedu onih
koji e biti pitani je i Isa a.s.:
"{Spomeni} kada Allah ree: "0 Isa, sine Merjemin, jesi
li ti rekao ljudima: Uzmite mene i moju majku kao dva boga
mimo Allaha? Ree {Isa}: Ti si ist {od onoga to ti ne
dolii}. ja nemam pravo rei ono to nije Istina. Da sam ja
to rekao, Ti bi to znao. Ti zna to je u meni, a ja ne znam
to je kod Tebe. Ti naj bolje zna sve ono to je nevieno. ja
im nisam rekao nita drugo osim to si mi Ti naredio.
{Rekao sam}: "Oboavajte Allaha, moga Gospodara i vaeg
Gospodara!" Bio sam im svjedok !njihovim djelima! dok sam
bio medu njima. A poto si mi duu uzeo, Ti si im ostao
promatra {njihovih djela}. A Ti sl svjedok svaemu. Ako ih
Ti kazni - Tvoji su robovi, a ako im oprosti - zaista si
{samo! Ti moan !il mudar." Allah ree: "Ovo je dan kada e
iskrenima koristiti njihova iskrenost. Njima pripadaju
denneti ispod kojih teku rijeke u kojima {dennetimal e
oni vjeno, neprekidno boraviti. Allah je zadovoljan s njima
i oni su zadovoljni s Njim. To je velika pobjeda." {5: 1 1 61191 .

ll
JIOSLAMSTPO UA

a.s.

Sada e se neko zapitati: Ako Kur'an a.. nijee i

odbacuje trojstvo, i lsaovo a.s. boansko porijeklo
{sinovstvo!, to je onda po Kur'anu bila lsaova a.s. stvarna
misija?
Isa a.s. je bio jedna karika u dugom lancu poslanika i
vjerovjesnika poslanih od Allaha d.. razliitim drutvima
i nacijama kad god su oni trebali uputu, ili kada su se
udaljili od Allahovog d.. uenja. Isa a.s. je bio posebno
pripremljen od Allaha d., da bi bio poslan idovima koji
su odstupili od uenja Musaovog a.s. {Mojsijevogl i uenja
drugih poslanika. Kako je on bio potpomognut od Allaha
d.. misterijama (mu'dlzama) u njegovu zaeu, roenju i
djetinjstvu, on je takoe potpomognut brojnim misterijama
da bl dokazao da je on poslanik od Allaha d.. l pored
toga, veina idova je odbacila njegovu misiju. Kur'an nam
govori o lsaovoj a.s. misiji u sljedeim ajetima, a koji su
nastavak ranije navedenih ajeta o radosnoj vijesti koja je
donesena Merjemi:
"l Allah e ga poduiti Knjizi, mudrosti, Tevratu i
lndilu. {l poslat e ga} kao poslanika lzraelanima {kojima
e rei): " Donesoh vam jedan znak od vaega Gospodara.
Napravit u vam od blata neto kao pticu, i puhnut u u to i
postat e ptica, Allahovom dozvolom. Izlijeit u slijepca i

12
gubavca i mrtva u proiviti, s Allahovom dozvolom.
Obavijestit u vas to jedete i to skupljate u svojim
domovima. U {svemu} tome vi imate dokaz lo Allahovoj
mudrosti!, ako ste pravi vjernici. l !doao sam vami da
potvrdim Tevrat koji je preda mnom i da vam dozvolim neke
{stvari} koje su vam bile zabranjene. l donio sam vam dokaz
od vaega Gospodara. Bojte se Allaha i budite ml posluni.
Zaista je Allah i moj i va Gospodar, pa Ga oboavajte
{sluite mu}! Ovo je pravi put." 13:45-511
U jednom drugom Kur'anskom ajetu Isa a.s. potvruje
pravovaijanost Tevrata !Tore! koji je objavljen Musau a.s.
[Mojsiju!. J on je takoe donio radosne vijesti o dolasku
posljednjeg poslanika poslije njega. Ovo je jasno ukazano i
naznaeno u sljedeem ajetu:
" l {spomeni } kad j e rekao Isa, s i n Merjemin: O
lzraelani, j a sam Allahov poslani k, !poslat vami da
potvrdim Tevrat koj i j e objavljen prije mene, i da Ivas}
obradujem poslani kom koji e doi poslije mene, a ije e
ime biti {Ahmed) najhvaljenije. " f61:6j. {Ovo je prijevod
rijei "ahmed" koja je ime poslanika Muhammeda a.s.}
O Poslaniku o kojem je Isa a.s. donio radosne vijesti
govori Stari i Novi Zavj et. Stari Zavjet sadri nekoli ko
proroanstava koja mogu pristajati samo uz poslanika
Muhammeda a.s.. Naveu samo jedno koje sc pripisuje
Musa a.s. !Mojsiju}, a govori da e Bog poslati izmedu

13
" brae po krvi" tzraetana, poslanika kao Mojsiju koji e
biti osniva i voda jednog primjernog drutva vjernika. Ovo
itamo u sljedeim citatima iz Deut.Ch. t 8:
" ja u uzdii Izmedu nj ih poslanika sl inog teb i ,
izmedu nj ihove brae p o krvi, i j a u staviti Moje rijei u
njegova usta, i on e i m govoriti sve to mu ja naredim. l
bilo ko, ko ne obrati panju na Moje rijei koje e on
govoriti u Moje ime. Ja 'ino u to traiti od njega."!Deut
18:18-20}.
Bilo ko, ko se upoznao sa ivotom poslanika Muhammeda
a.s. moe lahko zakljuiti da gore navedeni opis ne
odgovara nikom bolje osim njemu. To je bio poslani k
Muhammed a.s {ne Isa a.s.} koji j e kao i Musa a.s. ( Mojsije)
imao oba rod itelja, koji se enio, osnovao vjerniku
zajednicu, izgradio veliko zakonodavstvo i umro prirodnom
smru.
Paljivo prouavanje Novog Zavjeta pokazuje da istog
poslanika spominje Isa a.s. u "Jovanu" l 14: 16- 17}.
"l ja u slaviti Oca, i On e ti dati drugog savjetnika, da
s tobom bude zauvijek, pravinog duha istine."
Kasnije u poglavlju " jovan" ima poseban opis ovog Duha
istine i njegove uloge koja mu je data. To itamo u "jovanu"
1 16: 13- 14}:
"l kada Duh Istine doe, on e te uputiti ka istini. On
nee govoriti nita od sebe, ali sve ono to uje on e
.

14
govoriti i on e ti objasniti to e se deavati. On e Mene
slaviti."
Termini vezani za proroanstvo ne potvruju zakljuak
kojim se obino atributira ovo poslanstvo, to jest, da se to
odnosi na Svetog duba. Tumaenje po kome se to odnosi na
Svetog duba je odbaeno i iskljueno zbog prijanjeg citata
iz "Jovana" u kome se kae:
"Ipak u ti rei istinu: Za tvoju je korist da ja odem, jer
ako ja ne odem, savjetnik ti nee doi." Jasno je iz Biblije
da je Sveti duh dolazio nekim ljudima prije i za vrijeme
Isusovog ivota. Jovan se susretao sa Svetim duhom prije
nego to je on {Isus} roen, a Isusu lino Sveti duh je
dolazio u liku goluba. Karakteristike i svojstva ovoga
savjetnika, a koje mogu biti izvedene iz proroanstva su
sljedee:
l. On nee doi dok je Isus {Isa a.s.} iv.
2. On e zauvijek ostati sa vjernicima.
3. On e potovati Isusa {lsa'a a.s.}.
4. On e govoriti to uje od Boga.
Ove karakteristike i svojstva se mogu odnositi samo na
Muhammeda a.s., kako nam pokazuju sljedee kratke
primjedbe i zapaanja:
1- Muhammed a.s. je jedini poslanik koji je doao poslije
Isa a.s. Izmedu njih je period od est stoljea. lsaova a.s.
misija je bila ograniena na "izgubljeno stado lzrailove

lS
djece", dok je poruka Muharnmeda a.s. univerzalna. Ovo
objanjava druga karakteristika.
2- Samo Muhammedova a.s. poruka {poslanstvo} je bila
odredena od Allaha d.. da bude univerzalna, vjena i
neprekidna. Ovo se podudara sa stanovitem da e savjetnik
ostati zauvijek sa vjernicima.
3- Nijedan drugi poslanik nije tovao lsa'a a.s. tako
mnogo kao to je to Muhammed a.s inio. idovi su ga
prozvali varalicom, a njegovu majku optuili za nemoral.
Oni su ga pokuaH i na krst razapeti. Muhammed a.s. je
smatrao lsa'a a.s. velikim poslanikom i "Boijom rijei".
Kur'an spominje njegova brojna misteriozna i nadnaravna
djela (mu'dize) koja nisu spomenuta u Bibliji. Merjema se
smatra najestitijom i najodabranijom medu svim enama u
dennetu {raju}. Ovako je Muhammed a.s. stvarno potivao
lsa'a a.s.
4- etvrta karakteristika se takoe moe odnositi samo
na poslanika Muham.meda a.s. Kur'an a.. je dostavljen l
objavljen Muharnmedu a.s. preko meleka Debraila. Kada bi
melek zavrio citiranje Kur'ana, poslanik Muhamrned a.s. je
verbalno prenosio svojim drugovima to je uo od meleka
{andela}, a da nita ne doda, izmijeni ili zaboravi. Kur'an
a.. takoe opisuje ono to Muhammed a.s. govori: "l ne
govori od sebe {po svom miljenju}. To {to on govori} je
samo Objava, koja !mu} se objavljuje." {53:3-4}. Ako mi ovo

16
uporedimo sa "On nee govoriti nita od sebe", vidjet emo
upadljivu i oitu slinost izmedu osobina "savjetnika" i
ovih tosobina} poslanika Muhammeda a.s. Ova i druga
proroanstva, u Starom i Novom zavjetu, jasnim izrazom
nagovjetavaju dolazak poslanika Muhammeda a.s., a ista su
odbaena od strane jevreja i krana na osnovu
nerazumijevanja i predrasude, a ne na osnovu paljivog
studiranja i prouavanja Biblije, Kur'ana i savremenih
studija iz podruja komparacije religija.

\&A.

a.s.

)E uztnaNUT U NEBO

alosna je i tuna istorijska injenica o malom broju

sljedbenika "pravog puta" kojem je Isa a.s. pozivao. Njega je
slijedilo nekoliko apostola (havarijjina) koje je Allah d..
inspirisao da ga podre. l ne samo to, nevjernici su
napraviJi zavjeru Ikao to su uradili Muhammedu a.s. est
stoljea kasnije} da ubiju Isa'a a.s., ali Allah d.. je imao
bolji plan za njega i njegove sljedbenike kako nam Kur'an
a.. govori u sljedeim ajetima:
" Nakon to je Isa osjetio od njih nevjerstvo Ida se dre
nevjerstva! ree: " Ko su moji pomagai na Allahovom
putu?" Havarljjuni odgovorie: " M i smo
pomocmct
Allahove tvjere}, mi vjerujemo u Allaha. Budi svjedok da
smo mi muslimani {da smo se predali Allahu}. Na

17
Gospodaru, mi vjerujemo to si ! nami objavio i slijedimo
Poslanika. Upii nas s onima to su posvjedoili !Tvoje
jedinstvo}!" l spremali su {nevjernici! lukavstvo lprevaru},
a Allah je osujetio njihovo lukavstvo. Allah najbolje
unitava lukavce. !Sjeti se. o Muhammede} kada Allah ree:
"O Isa, zaista ja sam taj koji te podvrgava smrti. Ja sam taj
koji te uzdiem k Sebi, koji te oslobaam od nevjernih, koji
e uzdii one koji podu za tobom nad one koji ne vjeruju, do
sudnjega dana. Vi ete se svi Meni vratiti i ja u vam suditi
o onome u emu ste se vi razilazili. One koji ne vjeruju
kaznit u estokom kaznom li.l na ovom i na drugom svijetu.
l nee imati nikoga ko bi im pomogao." {3: 52-561
Kako prethodni ajeti ukazuju Isa a.s. je uzdignut u Nebo.
Ovo znai da on nije rtvovan {razapet}. To je bio plan
neprijatelja Isa a.s. koji su namjeravali da ga razapnu na
krst dok ne umre, ali ga je Allah d.. spasio i neko drugi
je bio razapet. Ova spletka i zavjera, te lane optube
protiv Merjeme, Kur'an a.. smatra grijesima i prijestupima
koje su poinili nevjernici iz jevrejskog naroda. Sve ovo se
jasno oituje u sljedeim ajetima:
"l zbog njihova polagivanja Jsa'a, i radi njihovih krupnih
lai na Merjemu, i njihova govora: " Mi smo ubili Mesiha
lsa'a, sina Merjemina, Boijeg poslanika." A oni ga nisu
ubili niti objesili, nego im se Ito} priinilo. Oni koji se u
tome razilaze, oni su bez daljnjeg u sumnji o njemu !lsauj.

18
Oni o njemu { Isau) nita ne znaju, nego slijede samo
nesigurna miljenja. Oni ga zaista nisu ubili, nego ga je
Allah sebi uzdigao. Allah je Silan !il Mudar. Nema ni
jednog sljedbenika Knjige da nee prije svoje smrti uistinu
povjerovati u njega Usa'a}, a na Sudnjem danu on lisa} e
biti svjedok protiv njih." 14:156-159}.
Ko je bila osoba koja je rtvovana umjesto Jsa'a a.s.?
Kur'an a.. ne elaborira ovu taku, niti daje bilo kakav
odgovor na ovo pitanje. Komentatori (mufessiri} Kur'ana su
spomenuH i pretpostavlli nekoliko imena. Medutim, sva CNa
individualna nagaanja i zakljuci nemaju potpore u
Kur'anu niti u izrekama (hadisu) poslanika Muhammeda
a.s.
Ovo znai da e se Isa a.s. vratiti prije Sudnjeg dana,
mada njegov drugi dolazak nije jasno spomenut u Kur'anu.
Medutim, komentatori Kur'ana smatraju da ajeti pomenuti u
gornjem navodu: "... Nema ni jednog sljedbenika Knjige da
nee prije svoje smrti uistinu povjerovati u njega Usa'a}, a
na Sudnjem danu on e biti svjedok protiv njih," znae da
e se Isa a.s. vratiti i svi krani i idovi e povjerovati u
njega prije njegove smrti. Ovo shvatanje ima potporu u
autentinim izrekama (hadisima) Muhammeda a.s.

19

P\.T.:UCJA ZA R.AZKULJ.UCJE
Nakon itanja ovih preporuka kranski vjernici e se
pitati: "Zar ovako muslimani, koje smo ml oduvijek smatrali
neznabocima, govore o Isusu?" Doista stavovi koje Kur'an
prezentira

zaslu uju,

najmanju

ruku,

ozbiljno

razmatranje od strane onih koji su stvarno zainteresovani

za Boga, vjeru lli ak samo kranstvo iz sljedeih razloga;

l . Kur'an je posljednja Allahova d.. objava i sve to se
u njoj kae je neprlkosnovena Istina. Ovo ne mora znaiti
mnogo za one koji ne v jeruju u Kur'an a.. kao takav.
Medutim, istorija Kur'ana, savremena tekstualna kritika i
nauna istraivanja sadraja ove knjige ne ostavljaju sumnje
u ispravnost i istinitost njena sadraja. esto ponavljano
miljenje, da je Kur'an Muhammedova a.s. rije, koja je
kopirala podatke i informacije Iz idovskih i kranskih
izvora, dolazi od strane ljudi koji ne znaju istoriju svijeta,
Kur'ana l Mohammeda a.s.. Prvi prijevod Biblije na arapski
jezik pojavio se dva stoljea poslije Muhammedove a.s.
misije. Ako tome dodamo da M ohammed a.s. nije znao itati
i pisati, te nepristupanost vjerskim knjigama na bilo
kojem jeziku, u prvih est stoljea, osim u crkvama i

manastirima, shvatit emo apsurdnost takvih tvrdnji.

2. jedinstvo i univerzalnost Boije objave zahtijeva da
ljudi prihvate sve poslanike od Boga. Odbacivanje }ednog od

20
njih znai odbacivanje njih sviju. idovi s u odbacili lsaovu
a.s . i Muhammedovu a.s. misiju; kra ni su odbacili
Muhammedovu a.s. misiju, dok su muslimani prihvatili sve
ove misije, ali su odbacili istorijski netane interpretacije
i ljudske intervencije u njima.
3. Zbog Kur'a na, muslimani vole i respektuju lsa'a a.s.,
kao to vole i respektuju Muhammeda a.s.. Nadalje, Kur'an
a.. navodi mnoga lsaova a.s. natprirod na djela {mu'dizeJ
koja nisu navedena u evanelju. Na primjer, Kur'an govori
da je Isa a.s. govorio dok je jo bio u kolijevci, da je bio u
stanju da im kae ta o ni sakupljaju i uvaju u svojim
kuama, i mnogo drugog.
4 . Svi z namo da je Isusovo boa nsko porijeklo
proklamova no od strane Svetog Pavla i njegovih sljedbenika
i izgrae no na milionlma ubijenih krana kroz istoriju
koja nam evocira dobro poznatu Kastilovu izreku: "Spaliti
ovjeka ne znai dokazati doktrinu."
S. Izbor da na nja etiri priznata eva nelja, je iz
politikih ciljeva, namet nut na Nikejskom ko ncilu 325
god., od stra ne paga nskog imperatora Ko nsta ntina.
Llteralno, stotine eva nelja i vjerskih spisa je smatra no
apokrif nim tj. k njigama sumnjive autenti nosti. Neke od
ovih k njiga su pisali Isusovi ue nici. Ako o ne nisu bile
autenti nije od ta etiri eva nelja, bile su na istom nivou
autenti nosti. Neke od njih i da nas postoje, kao to je

21
evanelje od Barnabe i Pastira od Hermasa. Oni se slau s
Kur'anom a.. po pitanju Isa a.s.
6. Monoteistiki koncept i ljudsko porijeklo lsaovo a.s.
ne samo da je prihvaeno od strane muslimana, nego je
prihvaeno i od idova i nekih grupa u ranom periodu
kranstva kao to su: Ebioniti. Kerintanci, Basilidianci,
Kapokratianci i Hipisistarinci. Arianci, Paulikanci i Goti
su takoe prihvatili Isa a.s. kao poslanika od Boga. ak i u
modernom dobu postoje crkve u Aziji i Africi, kao to je
Unitarna crkva, jehovini svjedoci, koje ne oboavaju Isa a.s.
kao boga.
7. Najozbiljnije studije o Bibliji su pokazale da ona
sadri mnogo dodataka koje nije Isa a.s. rekao, niti neko od
pisara evanelja. Svetenik
Heinz Zahrnt je rekao:
" ... Mnoge rijei su stavljene Isusu u usta, a koje on nikada
nije rekao i mnoga djela su mu pripisana. a koja on nije
nikada uradio." Do ovakvih zakljuaka su doli mnogi
crkveni uenjaci. Medutim, oni su to uvali kao tajnu koju
je mogao znati samo ui krug strunj aka i specijalista.
Jedan od ovih koji je ukazao da veina crkvenog uenja o
Isau a.s. nema nikakvog osnova je Rudolf Augustein u svojoj

22
1
knjizi "Isus sin ovjeka" , {Jesus Son of Man - publicirana
u Njemakoj 1972. a prevedena na engleski 1977 god.!
s. Problem dananjeg kranstva je sama linost Isusova
koja je u cjelosti nerazumljiva i neshvatljiva. Isusova
priroda. smrt po zahtjevu, uskrsnue, su pitanja koja su
zahtijevala praktine studije i izuavanja. jedna od njih je
knjiga naslovljena: "The Myth of God lncernate" ! Mit o
Boijoj inkarnaciji! koja se pojavila 1977 god. !izdava je
john Hickl, a napisali su je sedmorica teologa iz Engleske.
Njihov zakljuak je da je Isa a.s. bio: ovjek odabran od Boga
za specijalnu ulogu, u okviru Boije volje, i kasnija
koncepcija o njemu kao Boi joj inkarnaciji je mitologijski l
poetski nain izraavanja njegove vanosti i znaaja za
nas." Najbolje to je George Carey mogao rei u svom
pokuaju da opovrgne nalaze ovih teologa je da ako ne
prihvati Isusa kao inkarniranog boga ne moe objasniti i
shvatiti njegov utjecaj na narod. Nedvojbeno, ovo je vrlo
slab argument, jer su svi veliki poslanici kao Ibrahim a.s.
!Abraham}, Musa a.s. ! Mojsije! i Muhammed a.s. imali

l Isa a.s. ( Isus) je sin Merjemin ! Marijini, a ne sin

ovjeka !dakle bluda} kako tvrde jevreji.

23
veoma veliki utjecaj na narod, a niko od njih nije tvrdio da
je on Bog Ul Bolji sin.
9. Koncept o trojstvu je, naravno, nemogue pronai ak i
u dananjoj Bibliji. U njoj postoje mnogi navodi koji to
negiraju kao npr.: "Gospodar, na Bog je jedan Gospodar",
{Math. 12:2911 mnogi drugi.
10. Vrijedno je napomenuti da Isus nikada nije tvrdio za
sebe da je boanskog porijekla, pa ak ni u navedenim
tekstovima Biblije. Za izraz "sin Boijl" se ne moe rei da
potjee od samog Isusa. Hasting u "The Dictionari of the
Bible" {Biblijski rijenlkl kae: "Da j e to Isus
upotrebljavao za sebe je sumnjivo. U toku mog iitavanja
Biblije pronaao sam samo dva sluaja u "Jovanu" u petom i
jedanaestom poglavlju, u kojima Isus upotrebljava izraz
"sln Boiji " a odnosi se na njega. Ostali primjeri su
upotrijebljeni od drugih, a i njih je vrlo malo. Medutim, ako
je i tano da je fraza "sin Boiji" upotrijebljena od strane
samog Isusa, treba se sjetiti i obratiti panju na sljedee
stvari:
a) Kako jedan strunjak za Bibliju ree: " ... semitska
upotreba ne doputa bukvalni i doslovni smisao, mada bi
jedna takva sloenica mogla biti bukvalno i doslovno
i n te rp retlra na u h elenisti k o m svijetu Isusovih
sljedbenika."

24
b) Novi Zavjet koristi za "sin" grke r i jei "pias" i
"paida" a one znae "sluga" ili "sin u smislu sluge ", a
prevedene su u smislu "sin" kada se odnose na Isusa, a kao
"sluga" kada se odnose na druge, i to u istom prijevodu
Biblije. !Mufassir, str.lS}
Fraza "ovjekov sin" kojom Isa a.s. sam sebe naziva, a
koja se ponavl j a u evanelju 81 put, je naj asnija
interpretacija i naglaavanje njegovog ljudskog porijekla od
njega lino. Klasina interpretacija kae da je rije o
naglaavanju ljudske strane kod lsa'a a.s Ovdje se namee
pitanje samo po sebi: Da H dananj i krani naglaavaju
ovu stranu kod lsa'a a.s.?
.

PAPVIO ..iUIJE BUL'I.JE

Tradicionalna biblijska pria i objanjenje Isusovog
razapinjanja na krst kae da je on zarobljen i razapet po
naredbi i planu najviih idovskih svetenika i starjeina.
Ova teorija je pobijena i odbaena 1960-te godine od strane
samog pape, najveeg katolikog autoriteta. On je izdao
enclklilu u kojoj je rekao da idovi nisu povezani s
Isusovim raspeem. Ovo je oito u kontradikciji s
biblijskim objanjenj em. Ti e moda rei: Pa to j e
politika odluka. T o s e slae sa onim to muslimani govore
da je crkva ubacila u kranstvo mnoge elemente, da su na
nju utjecali mnogi faktori koji ne samo da su uinili njene

25
poglede na kranstvo promjenjivim, nego i mnogo vie.
Uinili su ih kontradiktornim prvim i ranim formama
kranstva.

R.EL1&1.JA 1. NAVLt
Religijsko shvatanje Boga, Biblije, odnosa ovjeka prema

Bogu, a kojeg prezentira crkva, natjerala je ljude na jedan

nesrean izbor: ili nauka ili Bog. Veina kolovanog svijeta
je dola do zakljuka, da neko ne moe biti naunik lli
obrazovana linost, a da u isto vrijeme bude i kranin.
Tako su mnogi filozofi, naunici i veina svijeta izgubili
nadu u pomirljivost religije l nauke. Ovo alosno shvatanje

i razumijevanje je kasnije generalizirano, tako da je,

pod

utjecajem zapadne civilizacije, koja je uglavnom bila

kranska, obuhvatilo sve religije. Ovaj problem ne bi
uostalom ni izbio da lsaovo a.s. uenje nije izvitopereno,
iskrivljeno i falsifikovano. To je zato, kako islam na stvar
gleda, to nema bilo kakve kontradiktornosti izmedu
religije i nauke. Naune injenice su samo jedan od izvora
nae spoznaje A1laha d.. Drugi izvor je objava koja je
sadrana u originalnom uenju lsaovom a.s., l Kur'anskom
tekstu. Obje religije kao l istinita nauna spoznaja potjeu
od istog izvora: Allaha d.. On nee proturijeitl samome
sebi. Nadalje, koncepti kao to su trojstvo, otajstvo, prvi

26
grijeh, i sk u pljenje itd, a koji su produkt lanog
predstavljanja i nerazumijevanja istorije kranstva,
odvode i odvraaju ljude ne samo od kranstva, nego i od
drugih religija, ukljuujui i islam, kojeg ne mue ovi
problemi. Jer, mnogi ljudi misle da islam, zato to je
religija {znaenje svih rijei u za padnim jezicima je
ogranieno i llmitiranol, mora biti slian kranstvu. Vrlo
malo ljudi ima interesa i mogunosti da otkrije neistinitost
ove potvore.

EVI.DEN'DI1.

1.

JADn. DOX.AZ1.
a&R."ANIJOOG UWATAN)A

Ova implicitna potvora je jedan od izvora i uzroka

odbojnosti i nes premnosti mnogih ljudi da prihvate
kur'ansko shvatanje i poimanje Jsa'a a.s. Ovo je u
suprotnosti s injenicom da ovo shvatanje ima potporu u:
a) ranoj istoriji kranstva koja je trajala prve tri
decenije, nakon Jsaovog as. leznua, u sektama unutar
judaizma;
b) praksi mnogih krana i uenjaka kroz istoriju
kranstva;
e) pronalascima mnogih eks perata za Bibliju i
rezultatima naunih istraivanja vezanih za nju;

27
d) podsvijesti mnogih ljudi Ineki od ovih misle da su
kranil koji vjeruju u jednog Boga. i ne prihvataju lsa'a
kao boga ili boijeg sina.
Vrijedno je napomenuti da je glavna razlika izmedu
kur'anskog shvatanja i rezultata savremenih naunih
istraivanja, to da je Kur'an ustvrdio prije etrnaest
stoljea ono to oni sada govore o lsau a.s. i njegovoj misiji,
a da nikada nije promijenio svoje stanovite.

II.AZLOZ1. x.DJ1. DRE LJUDE

NA ODS'JOJANJU OD ULA.?Lt
Postoje i neki drugi razlozi koji se moraju uzeti u obzir
kao uzrok odbacivanja kur'anskog shvatanja:
a) Istorijske predrasude protiv islama koje su bile
djelimino produkt kranskih ratova, a djelimino
produkt arapsko-izraelskog sukoba.
b) Zbrka i pometnja. Mnogi ljudi, iako ne prlhvataju
kranstvo, ne znaju gdje je prava istina.
e) Socijalni i drutveni pritisak, te akademska
reputacija. Mnogi ljudi su se bojali da prime islam zato to
su osjetili da bi bili izruglvani, naputeni od svojih roaka
l prijatelja ako bl oni otvoreno odbacili kranstvo i
prihvatili islam. Na akademskom nivou, naroito medu
orjentalistlma, ako neko pie blagonaklono i u korist

28
islama i Kur'ana, niko nee objaviti njegov rad, citirati
neto iz njega, ili ga pak smatrati naunim radom. On e
ak i profesionalno biti uniten i degradiran. Washington
Post {januar S. 1978.1 navodi da je profesor Univerziteta
Richmond dr. Robert Alley iskljuen sa katedre odsijeka za
religiju zbog toga to je ostao na stanovitu da Isus nije
nikada za sebe tvrdio da je sin Boiji. Nakon velikog i
znaajnog istraivanja u skoro pronadenim starim
dokumentima dr. Alley je zakljuio da: "!Biblijski! odlomci
u kojima Isus govori o sinu Boijem su kasniji dodaci koje
je crkva rekla o njemu." Pripisivanja boanstva sebi ne
moe se uskladiti sa cjelokupnim stilom ivota kojeg
moemo rekonstruisati. Za prva tri desetljea nakon
Isusove smrti kranstvo je postojalo kao sekta unutar
judaizma. Prva tri desetljea svoga egzistiranja crkva je
dakle bila u okrilju sinagoge.

ULA.K: PR.1.1lODN1. POZ1.P

Uprkos ovih, i nekih drugih injenica koje nisam naveo,
ima mnogo ljudi koji su se pokorili i popustili pred
istinom. Islamsko stanovite o lsau a.s. i nekim druglm
osnovnim pitanjima, privuklo je panju objektivnih
istraivaa koji su ga prihvatili kao neto to ima puno
smisla i logike i neto to su oni shvatili i pojmili, mada ga

29
nisu poznavali. Ove i neke druge karakteristike islama
ui nile su ga religijom koja se, kroz istoriju, najbre ir i la
i napredovala u svijetu. Ovo se odnosi ak i na kranske
vjernike stoga to su oni otkrili da:
a) Islam ne abolicira lsa'a a.s. ( Isusa), nego mu daje
pravo mjesto u dugom lancu ljudi koji su donijeli ist i nski
spas ovjeanstvu. U biti oni s u dodali novu dimenziju
svome shvatanju Boga, poslanstva i objave.
b ) Kada se iz perspektive islama gleda na kranstvo,
judizam {ili u tom pogledu bilo koju drugu religiju} vidimo
da one atakuju na skladni i univerzalni koncept Boije
jednoe i Njegovog plana za ljudski rod. ta vie, svako e
razumijeti zato postoje jazovi i prot ivrij e nostl u
biblijskom tumaenju takvih pitanja.
e) Islam sebe smatra zavrnom karikom u dugom lancu
objava. On obeava pripadnicima prijanj ih vjera veliku
nagradu, ako dodaju vjerovanje u islam svome vjerovanju u
prijanju vjeru. Poslan ik Muhammed a.s. je rekao: "Onaj ko
je vjerovao i slijedio svoju vjeru, a zatim vjerovao i slijedio
ono to je meni objavljeno bie duplo nagraen {od
Al laha}." jedanput to je vjerovao i slijedio svoju vjeru, a
drugi put za priznavanje istine i sl ijeenje islama.
Da rezimiramo, islam smatra lsa'a a.s jednim od velikih
Al lahovih d.. poslanika. Njegova misija je bila da
propovjeda Allahovu d.. jednou, i da povede ovjeka

30
njegovom Gospodaru. On nikada nije tvrdio da je ita drugo
osim sluga i poslanik Boiji. Kur'ansko uenje o njegovom
ivotu i misiji Ima potporu u veli kim i neoborivim
dokazima. Muslimani vjeruju l oekuju lsaov a.s. povratak.
On e se vratiti, ne kao bog da sudi kranima, nego kao Isa
a.s. ( Isus) . Boiji sluga. Njegov dolazak ima za cilj da
korigira pogrenu predstavu l shvatanje koje su ljudi
razvili o njegovoj linosti i m i s i j i . Prema izrekama
poslanika Muharnmeda a.s., on e ostati etrdeset godina
koje e biti najsretnije godine ivota i postojanja na Zemlji.
U to vrijeme e svako vjerovati u njega kao poslanika, a ne
kao u boijeg sina. Meutim, ta je s onima koji nee
doivjeti njegov povratak? Oni to treba najbolje da znaju!

31
nEKE OD KnJIGa
KOJE PROlJtRVRJU ISLRm l KRstRnSTVO
M.M. Pickthall: The Meaning of the Glorious Qur'an, T. B.
Irving, et . a l. , The Qur'an; Basic Teachings, Hamuda
A bdu lati : Is lam in Focu s, M . Qu t b : I slam T he
Mis understood Rel igion, B.A. Bawany: Islam The First and
Final Religion, Maurice Bucaille: The Bible, T he Qur'an and
Science, Maurice Bucaille: The Origin of Man lordsale and
Laura Ragg: The Gospel of Barnabas, Muhammed Ata-ur
Rahman: jesus a Prophet of Islam Rudolf Augustein: je sus
Son of Man john Hick {ed}: The Myth of God Incarnate S.S.
Mufasslr: jesus in the Qur'an.
Neke od ovih knjiga, kao i druge koje govore o islamu
moete traiti od: World Assemb ly of Muslim Youth
{WAMYJ; P.O.Box 1 0845 Tel. {01 1 464 1 663 Riyadh 1 1 443
Saudi Arabia ilJ pak od najblieg islamskog centra u vaem
kraju u kojem ivite.

32
UVOD
I slamsko objanjenje i uenje o Isaovom a.s. ivotu je
sasvim shvatljivo i ono postavlja lsa'a a.s. na pravo mjesto
medu velike Boije poslanike ljudskome rodu. Mada se
islamsko uenje o Isau a.s. slae i poklapa s Instinktom
mnogih ljudi, ono biva odbaeno samo zato jer je to upravo
islam rekao o njemu. Medutim, o n i koji priu islam u
otvorena

raz u ma,

predubjedenja,

o s loboe n o g

od

predrasuda

pokoravaj u se l ogici i moi uvjerenja

islamskog uenja o I sa a.s. Islamsko stanovite je naroito

hvaljeno od

onih

koj i

su

se

s u ko b i l i

raz l i i t i m

kranskim dogmama vezani m z a linost I susa Krista ( (sa

a.s. ) . Slijedi pismo koje sam dobio od jedne gledateljke koja
je pratila moj program: " Islam u perspektivi" , e m i tiran na
drugom kanalu televizije Saudijske Arabije. Ono je odgovor
na dvoepizod n u diskusij u pod naslovom : " I sa a.s. u
islamu." Donosim ovo pismo ovdje iz sljedeih razloga:

l ) Pisac je ekspert u ovoj tem i , kao student religije i

jedan od objektivnih tragalaca za istinom.

l ) Pisac je bio vjerni kran i n koj i zna kranske

osjeaje i vjerovanja o Isusu Kristu ( (sa a.s. ) .

3) Pievo objanjenje kako su s e krani udaljili od

Isusovog ( l saovog a.s.) uenja, instrukcija i misije je sasvim
uvjerljivo i oslanja se na dananja kranska vjerovanja o

33
Isusu (lsau a.s.). Zahvaljujem se piscu na dozvoli da ovo
njeno pismo ukljuim u ovu publikaciju.
M. J.

zagTD KRgCRni TVRDE DR JE ISUS BDtln SID

Potovani gospodine esselamu alejkum ve rahmetullah.
B ila sam vrlo zainteresovana za vau d iskusiju na
telev iz ij i otkako je glavna tema rasprave gore pomenuti
naslov, jer sam o istoj temi i sama puno puta diskutovala,
kao student r elig ije i van kolskih klupa, u mnogim
dijelovima svijeta.
ivei u Saudijskoj Ar ab iji, kao engleskinja koja je
prela na islam, otkrila sam veliki kontrast i razl iku
izmedu drutava prouavajul ih sa razliitih aspekata.
Stavljajui u fokus r azmatranja pr irodu lsa 'a a.s. i
Merjeme, onako kako je objanjena u Kur'anu i NoYan
Zavjetu, v id imo dva d ijametralno suprotna miljenja.
Krani ue da je Isa a.s. "bo iji sin", dok Kur'an opovrgava
sve takve tvrdnje. U ovakvoj s ituaciji postaje nuno da
postavimo pitanje: Zato su prvi krani imali potrebu da
ustvrde takve tvrdnje o Isusu, kada on u krajnjem sluaju
nikada tako neto za sebe nije tvrdio?
Moje je m iljenje da odgovor postaje jasan ako
prouavamo osnove na kojima su izgraene religije islam i

34
kranstvo. Kao muslimani, mi temeljimo nau vjeru n a
vjerovanju u Boga, J ednog Jedinog, zatim u Kur'an, Boiju
rije upuenu Njegovom poslaniku Muhammedu a.s. u kojeg
mi takoe vjerujemo kao u istinitog poslanika od jednog
Boga. M uhammed a.s. je Boiji sluga, vjeran, pokoran l
posluan, sa svi m ljudskim osobinama. On po Boijoj volji
vodi Njegov narod ponovo Njemu. Sada, kao totalnom
kon trastu mi se vraamo kranstv u, reli gij i koja n ij e
izgraena na vjeri u Boga ili Njegove knjige, budui da nije
bilo " knj ige" sve do l SO-e godine poslije I susove smrti,
nego je izgraena oko samoga Isa a.s., sve ve i m i v e i m
naglaavanjem i isticanjem privlane i izvanredne njegove
l i nosti. U nemo i i l l ods ustvu volje da se

pri kae

valorizira njegov utjecaj na one koji su mu svakodnevno

dolaz i l i , sve v ie l vie atri buta i osobi na je dodavano
njegovoj linosti. I sa a.s., kao ovjek koji ini nadnaravna
djela, vraa mrtvog u ivot, lijei gubavca i slijepca, sve sa
Boijom voljom, je bez sumnje izuzetan, blagoslovljen od

Boga, roen Njegovom voljom da slui samo Njemu. Medutim,

nakon njegove smrti, " magina" linost se morala zadrati

iva, i ideja o "sinu boijem" se pojavljuje kao odgovarajua
kvalifikacija svih njegovih akcija i djela.
ivei u drutvu snano obojenom vjerovanjem u grko
rimska paganska boanstva. koja se bez izuzetka pojavljuju
u liku s upermena, prvi obrazovani kr ani su sigurno

35
potpali pod utjecaj sredine koja ih je okruivala. Sam
Pavle, jedan od vel ikih uitelja k ranstva, j e bio
helenizirani kranin koji nije nikada vidio ili susreo
Isusa tokom svoga ivota. to vie, mnoge od njegovih
prenesenih izreka ukazuju na utjecaj vremena u kojem je on
ivio. " ivi gospodar" je za njega bio sasvim realan.
Miste riozna priroda lsaovog a.s. rodenja, takode e
pomoi u davanju kredibiliteta i legaliteta ideji o lsaovoj
identifikaciji kao boijem sinu. To lii ( po kranskom
shvatanju) na najednostavniju raunsku operaciju 1+ 1 =2 .
Bog je dakle udahnuo u Marijinu maternicu. M arija je rodila
Isusa. Prema tome Bog je Isusov otac. a Isus je Njegov sin.
Ono to krani nisu uspjeli da shvate i razumiju je to
da u lsaovom a.s. rodenju i zaeu mi ! muslimani! vidimo
dirljiv i izvanredan izraz Allahove d.. dobrote i
blagodati.
Kur'an a.., a tako i kranski pisci nam govore da je
Merjema bila mlada ena, izuzetno iste due l tijela. Dola
je na svijet, a ve joj je bilo dato jamstvo, kao Allahovoj
slugi, blagoslovljenoj od Allaha u vrijeme kada je Njemu
sluila u hramu, tako da je i ona sama mogla, s Boijom
voljom , da ini male " misterije". Zar )e onda prirodno, da
Allah d. .. izabirajui nju da bude nosilja koja e roditi
Njegovog novog poslanika na Zemlji, bira sredstva koja nisu
u okviru njene blagoslovljene ednosti. Ona je sluila svoga

36
Gospodara, a On j e Svojom beskonanom j neogranienom
dobrotom sauvao njenu istou i esti tost. Sigurno je da
ovo ne treba ukraavanja i uljepavanja, niti pripisjvanja
" sinovstva" Bogu. On jeste Boije stvorenje, ali ne i sin po
otajstvu. jasno je da ovo nije Njegova namjera i cilj.
injenica da je mnogo vremena proteklo prije nego to je
ijedna od lsaovih a.s. izreka, i l i izreka njegovi h apostola,
bila zapisana, takode doputa " usmenoj tradicij i" kojom je
navedena izreka prenesena, da bitno izmijeni original. Ipak
kroz tri slina evanelja !Jovan je napisan zadnji i vidlj ivo
je da je pun religijskih dogmi! Matiju, Luku i M arka, bez
obzira na sve iz mjene, Isusova slika ne izlazi iz okvira
mirnog, spokoj nog. jo uvijek privla nog personali teta,
poslanika inspirisanog od Allaha d.., s velikom ljubavi
prema cijelom ljudskom rodu, poslanom da pojasni nagrade
od Boga u svim aspektima ivota. Isa a.s. pokuava da otvori
nae oi i naa srca ka velikim nagradama od Allaha d..,
da nesebino vrednujemo sami sebe, poev od naih misli
do naih djela, j da uvea nau vjeru i pouzdanje u Allaha
d.. Samo tako i nei, sa prostom djeijom vjerom i
pouzdanjem, uspostavit e se Allahov d.. hilafet ( Boije
kraljevstvo) na Zemlji. Ova ideja je ponovljena mnogo puta u
mnogim od njega prenesenim izrekama. Njegova bliskost
Allahu d.. je evidentna iz snage i moi koju je on crpio iz
molitve, i sposobnosti koja mu je od Allaha d.. data, da

37
ini misteriozna i nadnaravna djela Ipak u svoj ovoj moi,
te u prikazivanju Boiji h uda on sebe nikada nije
proglasio Boijim sinom. Po lsaovom a.s. shvatanju rijei
" sin", mi smo svi Boija djeca ( sluge) , Njegovi sinovi l keri
( sluge) ovdje na Zemlji, i u tom duhu Isa a.s. je poduavao
ljude da mole " Oe na, koji si na nebesima ..... " , tj.
Gospodaru na...
Preneseni o bim rijei koje je on i zgovorio ili morao
izgovoriti u svom propovijedanju i poduavanju je izuzetno
mali, i nije sav pouzdano preneen. I zgleda da je Isa a.s.
primarno vodio brigu o siroma nima, tlaenima,
ugnjetavanima, odbaenima iz drutva, bolesnima, a bio je
netolerantan prema licemjerima i besmislenom religioznom
" licemjerstvu" takozvanih " pobonih". Njegov poziv je bio
upuen ljudskim srcima, a njegova tema je bila humanost i
ljubav.
Da li je on imao namjeru osnovati crkvu? ja vjerujem da
jeste, ali ne u smislu u kojem mi vidimo crkvu danas. Isus
je bio praktian koliko i spirltualan. Ja vjerujem da je on
elio da kreira drutvo ljudi koje vjera u Allaha d..
zbliava jedne drugima, bez obzira na rasu ili kredo, koji
kao jedna porodica izgrauju svoje meusobne odnose u
skladu s Allahovom d.. uputom. Nije sasvim evidentno iz
njegovog uenja da je on sebe vidio kao veliko svjetlo koje

38
sija u ovom procesu. On j e vie elio da sebe smatra kao
sredstvo u Boijim rukama.
Njegovim uzdizanjem u beskrajne visine, prvi krani su
sebi nametnuli vjene probleme teoretskog objanjenja
raspea na krstu. Od ovoga dolazi doktrina o rtvovanom
sluzi koja j e posuena iz starih idovskih spisa,
izgovorenih od !saka, doktrina o rtvovanju za lj udske
grijehe, i dosljedne Isusove iskljuivosti, koja je vrlo vana
za prve krane. Idolopoklonik moe jednako vjerovati u
vie "bogova" , ali u kranstvu ovo ne moe biti. Samo s
vjerom u Isusa kranin se moe nadati da postigne
spasenje. Samo prihvatanjem njegove smrti radi iskupljenja
ljudskih grijeha i samo sa vjerovanjem u njegovo uskrsnue
{ kao Boijeg sina, Bog ga je morao ponovo uzdii! kranin
se moe nadati da zaslui raj. Bilo koji drugi put j e
pogrean. Ovo apsolutno postavlja Isusa kao posrednika
izmedu Boga i Njegovog naroda. a on takav poloaj, za svoga
ivota na Zemlji, nikada nije zauzimao.
Dodavanjem novih doktrina ( ve postojeim) one postaj u
isprepletene i zamrene. Zbog toga, u istoriji crkve, vidimo
vjene l beskonane sastanke, teorije i argumente o Isusovoj
prirodi. Oo je sada postao manje realan u biti, vie neko
nadzemaljsko poluspiritualno stvorenje, uvijeno u
beskonane doktrine i dogme, daleko od jednostavnosti,
plemenite linosti, koju je Allah d.. obdario s velikom

39
snagom, u namjeri da donese spas i nagradu svome narodu.
Nije li onda crkva porazila lsaovu a.s. vlastitu objektivnu
iskrenost, jednostavnost i prostodusnost?
M i vidimo u " trojstvu": otac, sin, sveti duh, moda
kulminaciju ljudskih napora u borbi za " nadmo " u
religijskom izraavanju i postizanju enigme, koju malo
krana moe danas adekvatno objasniti.
Boiiji duh je stvaran i realan u danima Musa'a a.s.
( Mojsija) , Ibrahima a.s. ( Abrahama), kao to je u vrijeme
poslanika M ohammeda s.a.v.s. On nema potrebe da bude
zadran u okviru " ljudski izmiljenog" trougla, a nl sam
Isa a.s. nije asocirao na bilo kakvu teoriju ove vrste.
alosno je da su u dolasku islama krani osjetili i
prepoznali dolazak " lanog poslanika" ili Antikrista o
kojem se govori u Novom Zavjetu. jo je alosnije da je
plemiu, koji je organizovao Drugi krstaki rat protiv
muslimana, data kopija Kur'ana da je ita i on ju je bacio.
To je alosno zbog toga, jer to retlektuje i prikazuje jedno
stanovite prema islamu koje je vidljivo i postoji sve do
danas, a koje je zaivjelo u istoriji krstakih ratova, a
zasnovano je na totalnom ignorisanju. Dunost muslimana je
da sada potvrde i brane svoju vjeru, a dunost krana je
da, u najmanju ruku, ele upoznati i izgraditi svijest o
znaenju islama. Sigurna sam da e islam i njegovo uenje

40
biti kao planinska rijeka u pustinji za edne due mnogih
koji tragaju za istinom.
Ves-selam.
S potovanjem Zehra Aziz
===========

Ya Dina da'aa 11-laaan lillui raltlli l-'llamia

Riyadh, Saudi Arabia
1 992. god.

au jls