Integralni transport je direktni odraz potrebe

racionalizacije transporta, odnosno

njegovoga daljeg uskladivanja u viem obliku s
industrijskim proizvodnim procesom.
Bit suvremenoga kombiniranog ili integralnoga prometa
lei u unifikaciji
(okupljanju), malih robnih jedinica u vecu cjelovitu
(zaokruenu) jedinicu koja dobija svoju
odredenu vanjsku formu. Te vece jedinice istih oblika
formirane su po velicini i teini, tako da
je njihova moguca manipulacija redovito mehanizirana.
Osim integralnoga u praksi se susrece kombinirani
transport kao nacin prijevoza
robe kojim se na jednom transportnom putu (lancu) od
mjesta proizvodnje do mjesta potronje
uzastopno i kombinirano upotrebljavaju ili izmjenjuju
najmanje dvije vrste suvremenih
prijevoznih sredstava iz dvije ili vie prometnih grana.
Multimodalni transport je suvremeni nacin prijevoza koji
podrazumjeva
kombinaciju vie vrsta prijevoznih sredstava iz vie
razlicitih grana prijevoza. Vrlo cesto
sredstva prijevoza iz jedne grane prijevoza postaju teret
sredstvu iz druge grane prijevoza.
Glavni oblici multimodalnog transporta su transportne
tehnologije koje se definiraju kao:
RO-RO, FO-FO, HUCKEPACK i BIMODALNE
transportne tehnologije.
PALETIZACIJA -skup organizacijsko povezanih
sredstava za rad i tehnolokih
postupaka za automatizirano manipuliranje i prijevoz
okrupljenim jedinicama tereta (na
paletama) od proizvodaca do potroaca.
Paleta je specijalno izradena i najcece drvena podloga
na koju se po stanovitim
pravilima slau komadni tereti (npr. kartoni, sanduci,
vrece, bale, gajbe, bacve, role, koare)
radi oblikovanja vecih standardiziranih teretnih jedinica
kojima se sigurno, jednostavno, brzo i racionalno
manipulira.
ciljevi paletizacije:

okrupnjavanje komadne robe u vece i

standardizirane manipulacijsko transportne
jedinice tereta,

ubrzavanje manipulacija i prijevoza tereta,

minimiziranje ili potpuno eliminiranje ivoga

rada u procesu manipuliranja teretnih jedinica,

maksimalna iskoritenost skladinih kapaciteta i

kapaciteta robnotransportnih i robnotrgovinskih
centara i slobodnih zona,

optimalizacija efekata prometne infrastrukture i

prometne suprastrukture, kvalitativno i
kvantitativno maksimiziranje brzine, sigurnosti i
racionalizacije procesa proizvodnje prometne
usluge,

maksimiziranje ucinaka rada kreativnih i

opeartivnih menadera i drugih djelatnika koji
su angairani u sustavu paletizacije.
osnovne skupine paleta:

ravne palete,

boks palete,

stubne palete i

specijalane

palete.
KONTEJNERIZACIJA-prednosti

grupiranje velike kolicine tereta u jednu

operativnu jedinicu tereta,

zaticenost tereta unutar kontejnera od

otecenja i vremenskih utjecaja,

veliko pojednostavljenje i smanjenje cijena

pakiranja robe (tereta),

radikalno ubrzanje prekrcajnih operacija na

svim tockama prijevoznog puta,

mogucnost skladitenja kontejnera na

otvorenim prostorima,

povecanje obrta broda, kopnenih sredstava i

smanjenje ukupnih trokova

prijevoza,

standardizacija kontejnera, prijevoznih

sredstava i opreme za rukovanje.
nedostaci:

vrlo visoke investicije za nabavku kontejnera,

vozila i prikolica za kontejnere te

specijalna oprema;

potpuna specijalizirana i teka mehanizacija

koje nema u opremi za klasicno

rukovanje s generalnim teretima,

potreba stvaranja kontejnerskog lanca, jer

samo tada prednosti dolaze do

izraaja,

visokokvalificirani i disciplinirani kadrovi,

nemogucnost prelaska na potpunu

kontejnerizaciju sporim i malim zahvatima.
Prema velicini kontejneri se djele na male, srednje i
velike.
Vrste kontejnera prema velicini
Univerzalni kontejneri koji se dalje dijele na:

kontejnere za opcu uporabu

kontejnere za posebnu namjenu

otvorene kontejnere

zatvorene kontejnere s provjetravanjem

kontejnere platforme
Specijalni kontejneri koji se djele na:

kontejnere s izotermickim obiljejima

kontejnere cisterne

ostale specijalne kontejnere

RO-RO PRIJEVOZ-zasniva se na posebnoj jedinici
prijevoza i to kamionu ili kamionskoj prikolici s teretom.
Svoje naglo irenje taj nacin prijevoza moe zahvaliti
velikim prednostima u prijevozu robe od vrata do vrata.
prednosti RO-RO sustava:

ne trai velike i posebne lucke infrastrukturne

investicije,

na prikolicama se mogu putem ovog sustava

prevoziti veliki komadni tereti koji ne stanu u
kontejnere,

RO-RO brodovi se vrlo kratko zadravaju u

lukama,

zbog relativno malog gaza, brodovi su prikladni

za vez na razlicitim mjestima u luci,

RO-RO brodovi su jedini brodovi koji su

prikladni za prijevoz vagona, itd.
nedostatak RO-RO brodova veliki gubitku brodskog
prostora
LASH TEHNOLOGIJA TRANSPORTA-brod nosac moe
istovremeno prevoziti razlicite vrste vozila i kontejnera, a
najcece brodove, bare i kontejnere, specif. Tehnologija
transporta za koju je karakteristican horizontalni i
vertikalni ukrcaj i iskrcaj (bari, teglenica i potisnica) s
raznim komadnim i/ili sjedinjenim jedinicama tereta, i/ili
rasutim i/ili tekucim teretima.
U praksi su se pojavila tri modela takvih brodova:

Klasicni LASH sustav

SEA-BEE sustav

BACAT sustav.
HUCKEPACK TEHNOLOGIJA PRIJEVOZA
prijevoz cestovnih vozila i zamjenljivih sanduka
(spremnika) zajedno s njihovim teretom (najcece i u
pravilu) na eljeznickim vagonima, bar na jednome
dijelu prijevoznoga puta.
Najvaniji ciljevi:

Povezivanje
cestovnoga
i
eljeznickoga
prijevoza na vrlo brz, siguran i racionalan nacin
bez pretovara tereta s cestovnih vozila na
eljeznicke vagone, i obrnuto sa eljeznickih
vagona u cestovna vozila.

Optimalizacija ucinaka cestovne i eljeznicke

infrastrukture i suprastrukture.

Ubrzavanje manipulacija i prijevoza tereta u

kombiniranom cestovno eljeznickome prometu
i time minimiziranje ili potpuno eliminiranje
ivoga rada u procesu proizvodnje prometne
usluge.

Kvalitativno i kvantitativno maksimiziranje

tehnickih,
tehnolokih,
organizacijskih
i

ekonomskih ucinaka procesa proizvodnje

prometne usluge.

Maksimiziranje ucinaka rada kreativnih i

operativnih manadera i drugih djelatnika
angairanih u sustavu Huckepack-transporta .
U teoriji i praksi znacajnije su se afirmirale tri vrste
Huckepack tehnologija, i to:
1. Huckepack tehnologija A - utovar kamiona s
prikolicom ili tegljaca s poluprikolicom, natovarenih s
teretom (ali moe i praznih) na eljeznicke vagone sa
sputenim podom.
2. Huckepack tehnologija B - obicno se prevoze sama
prikolica ili poluprikolica cestovnog vozila na eljeznickom
vagonu,
3. Huckepack tehnologija C kod koje se prevozi tovarni
sanduk, kontejner, odnosno samonosivo nadgrade
cestovnog vozila.
Prednosti: - smanjenje energije, ekoloku prihvatljivost i
sigurnost kombiniranog i multimodalnog prometa, postoji
mogucnost koritenja komparativnih prednosti cestovnog i
eljeznickog prijevoza na tocno odredenim udaljenostima,
gdje dolazi do izraaja i vrsta tereta koja zahtjeva
odredenu vrstu i dinamiku prijevoza.
BIMODALNA TEHNOLOGIJA PRIJEVOZA-jedan od
oblika ili nacina multimodalnog prijevoza koji pociva na
prijevozu specijalnih cestovnih poluprikolica s teretom i
cestom i eljeznicom.
Prva bimodalna tehnologija prijevoza u svijetu su
zadnjih godina poznate i
druga bimodalna tehnologija prijevoza, -cestovnoeljeznickim prikolicama koje imaju posebno pojacanje na
donjim celnim stranicama s odgovarajucim mehanizmom
za pricvrcivanje na posebna
dvoosovinska eljeznicka podvoja (sklopove, postolja)
koji su neovisni o poluprikolicama
kada se prevoze cestom.
Treca bimodalna tehnologija prijevoza umjesto
specijalnih cestovnih poluprikolica upotrebljavaju
kontejnerske poluprikolice.
.
PREDNOSTI I NEDOSTACI SUVREMENIH
TEHNOLOGIJA PRIJEVOZA
1) povecanju produktivnosti rada:
2) smanjenju manipulacijsko-prijevoznih trokova;
-pediter- organizator otpreme, dopreme, uvoza,
izvoza i provoza robe
-osnovni poslovi meunarodne pedicijesudjelovanje kod sklapanja kupoprodajnih ugovora,
instradacija, doziv robe, zakljuivanje ugovora o
prijevozu robe, prihvat robe radi otpreme, otprema i
doprema robe u uem smislu, ukrcaj, iskrcaj i
prekrcaj robe, ispostavljanje ili nabavljanje
prijevoznih isprava, sklapanje ugovora o
transportnom osiguranju, uskladitenje robe, radnje
u svezi s carinjenjem robe, kontrola i reklamacija
vozarine, carine i drugih dabina, obavjetanje
komitenata
.-specijalni poslovi- zakljuivanje ugovora o pakiranju
i signiranju i obavljanje tih poslova, zakljuivanje
ugovora o vaganju i sortiranju i obavljanje tih
poslova, izdavanje jamevnih pisama, izdavanje
pediterskih potvrda i drugih FIATA-isprava,
uzorkovanje robe, konsignacijski poslovi, zbirni
promet, hranjenje i pojenje ivih ivotinja,
doleivanje robe, sajamski poslovi
DJELATNOSTI POMORSKIH AGENATA
-osnovni poslovi- zastupanje, posredovanje i
pomaganje u ime, po nalogu i za racun
nalogodavatelja
-specijalni poslovi- kvalitativno i kvantitativno
utvrivanje stanja tereta, turistiko-agencijski poslovi,
straarenje na brodu-u svoje ime, za tui raun
DJELATNOSTI OSIGURAVAJUEG DRUTVApravne osobe koje se profesionalno bave imovinskim
i ivotnim osiguranjem i/ili reosiguranjem.transportno kasko i kargo osiguranje- vano za

aktivne sudionike u transportnim i prometnim

sustavima (najrazvijenije:pomorsko kasko i robno
osiguranje i reosiguranje)
DJELATNOSTI IZVRITELJA UGOVORNE
KONTROLE
-izvritelji ugovorne kontrole- pravne ili fizike osobe
koje obavljaju u ime, po nalogu i za raun svojega
nalogodavatelja ugovornu kontrolu i odreene
pravne radnje (profesionalno, struno i nepristrano)
-osnovni poslovi- kontrola kvalitete i kvantitete robe,
te njeno preuzimanje-specijalni poslovi- kontrola
pakiranja robe, kontrola otpreme robe, kontrola i
nadzor ukrcaja, iskrcaja, prekrcaja, prijevoza i
slaganja robe u prijevozno sredstvo, laboratorijsko
ispitivanje
DJELATNOSTI TIJELA DRAVNE UPRAVE
1) Carinska sluba- obavlja carinjenje robe pri
prijelazu robe preko dravne granice. Roba koja
se uvozi u nacionalno podruje obavezno
podlijee carinskom nadzoru i to prelaskom
carinske crte i ostaje pod carinskim nadzorom
sve dok se ne sprovede postupak carinjenja.
-postupak carinjenja- podnoenje deklaracije,
prijem deklaracije, pregled robe, svrstavanje
robe po carinskoj tarifi i drugim tarifama,
utvrivanje carinske osnovice, naplaivanje
utvrenih iznosa carine, naknadno
obraunavanje, naplaivanje i povrat carine i
drugih uvoznih pristojbi
- carinski propisi- prekrcavanje tereta s broda
na brod mogue je samo uz prethodno pismeno
odobrenje carine i pod carinskim nadzorom.
Brod i roba prijavljuju se carini podnoenjem
manifesta. On sadrava: ime i dravna
pripadnost broda, ime i prezime zapovjednika
broda, odredina i matina luka, oznake i
brojevi na koletama, broj i vrsta koleta, koliina i
naziv robe i brojevi brodskih teretnica za teret
koji se treba iskrcati ili koji je ukrcan u luci.
2)(Granini) veterinsrski inspektorat- obavlja veterinarsko
zdrastevne preglede i kontrolu ivotinja i proizvode
ivotinjskog podrijetla na graniinim veterinarskim
prijelazima radi zatite zdravlja ljudi i ivotinja.
3)
Sanitarni inspektorat-sanitarni nadzor- nadzor nad osobama i
djelatnostima, graevinama, prostorijama, prostorima i
ureajima koji mogu na bilo koji nain tetno utjecati na
zdravlje ljudi. U morskim lukama potrebno je provoditi
sanitarni nadzor nad robom, putnicima, posadom.
-granina sanitarna inspekcija- obavlja sanitarni
nadzor nad osobama, njihovim stvarima i prijevoznim
sredstvima u prometu preko dravne granice, uvoz otrova
i radioaktivnih tvari, te prijenosom umrlih osoba iz
inozemstva u odreenu dravu.
4)
Fitosanitarni inspektorat
-osnovni zadatak- spreavanje unoenja i
irenja biljnih bolesti i tetoina. Zdrastvena kontrola bilja
u prometu preko granice i izdaj esvjedodbe o
zdrastvenom stanju poiljaka bilja ( fitocertifikat od zemlje
izvoznice), uzima uzorke bilja. Nakon pregleda pediter
snosi troak za zdrastveni pregled bilja u ime svojega
nalogodavatelja.
5)
Trini inspektorat- ovlaten je pregledavati
poslovne prostorije, proizvode, ureaje i opremu,
poslovne knjige i evidencije, isprave to mu omoguuje
uvid u poslovanje pravnih ili fizikih osoba
UPRAVLJANJE PRIJEVOZOM I LOGISTIKOM
-upravljanje prijevozom- planiranje, implementacija i
kontrola prijevoznih usluga kako bi se postigli
organizacijski zadaci i ciljevi. Postavljanje ljudi i opreme
na ope zadatke i zatim njihovu podjelu na specifine

zadatke. Pregovaranja s vanjskim prijevoznicima za

usluge koje tvrtka ne bi htjela obavljati
-prijevoz- privatni, unajmljen ili mjeovit
POVEZANOST SUDIONIKA U PROMETNOM I
LOGISTIKOM SUSTAVU
-suvremene tehnologije transporta porazumijevaju
mogunost brzog, sigurnog i racionalnog prijevoza robe
na ukupnom prijevoznom putu, to znai efikasan prijevoz
robe od proizvoaa do potroaa potrebna je dobra
organizacija rada koja podrazumjeva izgradnju
suvremenih terminala, robnotransportnih centara i
skladita
MORSKE LUKE KAO NAJZNAAJNIJE PROMETNE I
LOGISTIKE TOKE
-strateka uporita svjetskog logistikog sustava: morske
luke, luki terminali i morsko brodarstvo
-luka- prometno vrite u kojem brodovi ukrcavaju,
iskrcavaju i prekrcavaju teret i putnike, te u kojemu se
susreu prijevozna i prekrcajna sredstva pomorskoga i
kopnenoga prometa.
-vrste- trgovake: prema veliini i znaenju lokalne,
regionalne, nacionalne, meunarodne i svjetske
Prema vrsti tereta - univerzalne i
specijalne
Prema vrsti prometa izvozne,
uvozne i tranzitne
Prema svrsi teretne, putnike,
mjeovite, ribarske, turistike, trgovake, industrijske
Prema vanosti u gospodarskom
sustavu glavne i sporedne
Luke posebne namjene
-luke djelatnosti- ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj tereta i putnika,
skladitenje i manipuliranje roba, privez i odvez brodova i
ostalih specijalnih brodova i ostalih specijaliziranih
brodova i objekata, druge uslune djelatnosti vezane za
uspjeno funkcioniranje lukog sustava
-luka infrastruktura- svi objekti i ureaji stalno fiksirani za
odreeno mjesto koji slue proizvodnji prometnih usluga,
odravanju plovnosti unutar luke te slue funkcioniranju
signalnoga sustava sigurnosti plovidbe
-luka suprastruktura- pokretna prijevozna i prekrcajna
sredstva koja slue u pruanju raznih lukih usluga.
-luka uprava- posebna neprofitna pravna osoba iji se
osnutak, ustrojstvo i djelatnost ureuje posebnim
zakonom; djelatnosti: briga o izgradnji, upravljanju,
odravanju i zatiti pomorskog dobra koje predstavlja
luko podruje, izgranja, upravljanje i odravanje luke
infrastrukture i luke suprastrukture, sigurnost plovidbe i
lukog prometa, osiguranje usluga od opeg nacionalnog
i gospodarskog interesa
-specijalizirana trgovaka drutva na podruju Luke
uprave: luki slagai, skladita i terminali
HRVATSKE MORSKE LUKE
HRVATSKO MORSKO BRODARSTVO

-promjene u strukturi i ukupnim kapacitetima hrvatskog

morskog brodarstva: razvoj kontejnerizacije i specijalnih
brodova u linijskom prijevozu, posebnu pozornost privlae
moderni brodovi za prijevoz rasutih i tekuih tereta.
-za napredak u brodarstvu: potrebne velike investicije koje
proizlaze iz odgovarajuih brzina, dodatna oprema i
prekrcajni ureaji, specijalno ureeni skladini prostor itd.
STANJE I ZAKONSKE ODREDICE HRVATSKOG
LUKOG SUSTAVA
-Hrvatske luke koje slue meunarodnom prometu: Pula,
Rijeka, Zadar, ibenik, Split, Ploe, Dubrovnik
-Pomorski zakonik i Zakon o morskim lukama
Luke uprave u RH otvorene za javni promet: Rijeka i
Ploe za teretni promet, Split, Zadar i Dubrovnik za
putniki
ZAKON O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA
-osim klasine problematike morskih luka koja ureuje
razvrstaj morskih luka, luko podruje, luke djelatnosti i
njihovo obavljanje, izgradnju i koritenje luke nadgradnje
i podgradnje, te rad u morskim lukama
-osniva luke uprave za RH je Vlada RH, a za luke
upanijskog i lokalnog znaaja na podruju jedne upanije
osniva upanijsko poglavarstvo
LUKA RIJEKA LOGISTIKA PLATFORMA
PROMETNOG SUSTAVA-Luka Rijeka- dravna luka za
meunarodni promet roba i usluga; integrira gotovo sve
grane prometa; centralna prometna i gospodarska toka
Republike Hrvatske
LOGISTIKI CENTRI NA KOPNU-Robnotransportni
centri- posebni kompleksi specijaliziranih i unverzalnih
transportnih terminala koji su locirani u blizini velikih
industrijskih centara, velikih prometnih vorita, velikih
morskih luka, velikih eljeznikih kolodvora
-Robnodistribucijski centri- suvremeni kompleksi
specijliziranih i univerzalnih skladita i drugih
infrastrukturnih objekata u kojima se obavljaju
mnogobrojne manipulacijske, skladine, trgovinske,
distribucijske i transportne funkcije
-Robnotrgovinski centri- imaju obiljeja
robnodistribucijskih centara, ali su to trgovinski centri u
kojima su koncentrirani kompleksi maloprodajnih objekata
UTJECAJ KANALA RAJNA-MAJNA-DUNAV NA
PROMETNI SUSTAV RH
-izgradnja kanala Rajna-Majna-Dunav predstavlja novu
realnost u europskom prometu i veliku konstrukciju za
hrvatske morske luke koje bi mogle ostati bez dijela tereta
koji su tradiconalno gravitirali prema hrvatskim jadranskim
lukama
-prednosti rijenog prijevoza tereta- veliina transportnih
kapaciteta pogodnih za prijevoz masovne robe, nii
prijevozni trokovi, manja potronja energije, visina
ulaganja, dugi vijek trajanja prijevoznih sredstava i zatita
okoli

PROMETNI SUSTAV RH POSTOJEE ZAKONODAVSTVO

CESTOVNI PROMET
-Ulaskom u EU RH je prihvatila:
- Carinsku konvenciju o meunarodnom prijevozu robe na osnovi karneta TIR
- Europski sporazum o radu posade na vozilima koja obavljaju meunarodne cestovne prijevoze
- Konvenciju o ugovoru o meunarodnom prijevozu robe cestom CMR
- Konvenciju o meunarodnom prijevozu opasnih tvari
-Konvenciju o cestovnom prometu
-institucije i dravna tijela koja obavljaju usklaenja Rh s EU: Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, Ministarstvo
unutarnjih poslova, Hrvatska obrtnika komora, Hrvatske autoceste...
ELJEZNIKI PROMET
Zakon o Hrvatskim eljeznicama
Zakon o sigurnosti u eljeznikom prometu
Zakon o ugovorima o prijevozu u eljeznikom prometu
Zakon o povlasticama u unutarnjem putnikom prometu
Zakon o eljeznici
Zakon o prijevozu opsanih tvari
-2000.g. Hrvatski sabor usvojio je odluku o izradbi Strategije rekonstuiranja i modernizacije H-a radi potrebe dugoronog
razvoja eljeznica u RH
-RH je pristupila COTIF-u i postala aktivna lanica Meunarodne eljeznike unije, a lanica je i CEMT-a i OTIF-a
ZRANI PROMET
-Osnovni zakonski propisi:
- Zakon o zranim lukama
-Zakon o zranom prometu
-Zakon o obveznim i stvarnopravnim odnosima u zranom prometu
-Zakon o osnutku Hrvatske kontrole zrane plovidbe
POMORSKI PROMET
-sigurnost morske plovidbe se temelji na konvencijama i drugim aktima Meunarodne pomorske organizacije
-Pomorski zakonik
-Zakon o pomrskom dobru i morskim lukama
-Zakon o lukim kapetanijama
-Zakon o hrvatskom registru brodova
-Zakon o plovidbi i lukama unutarnjih voda
UNUTARNJA PLOVIDBA
Zakon o prijevozu opasnih tvari
Zakon o plovidbi i lukama unutarnjih voda
Zakon o Hrvatskom registru brodova
Zakon o vodama
PROMETNA LOGISTIKA I ODRIVI RAZVOJ
-Suvremeno drutvo eli drati pod nadzorom tetne posljedice prometa i smanjuje ih regulativnim mjerama
-Radi porsta motorizacije i mobilnosti prometa, on je izravno ugrozio, na pojedinim prostorima, ekoloku odrivost i ekoloku
ravnoteu
-Buka- u blizini glavnih prometnica, krianja i terminala esto dosie jainu koja prelazi prihvatljive standarde. Buka od 60
decibela nema tetnog utjecaja na zdravlje, a buka od 60 do 90 decibela naglo poveava zamor, slabi koncentraciju i u
osjetljivih ljudi ostavlja trajne posljedice ako due traje.
-Oceani- najvee vodene povrine, te su tako i najvei i najuinkovitiji prevozni putevi. Time je pomorski prijevoz najvea
opasnost za svjetska mora. Procjenjuje se da u mora i u oceane godinje dotjee oko 10 milijuna tona nafte i naftnih derivata.
KYOTO SPORAZUM I OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE
-Nafta- postaje sv oskudniji izvor energije. Ukoliko se ne smanji ovisnost o nafti znaajno e se smanjiti mogunost putovanja
za graane, a gospodarstvo e biti ugroeno uz snaan pritisak na rast inflacije, bilancu robne razmjene, te ukupnu
konkurentnost gospodarstva
-Protokol iz Kyota- UN-ove okvirne konvencije o klimatskim promjenama dao je vaan doprinos promoviranju koritenja
obnovljivih izvora energije na svjtskoj razini. Potpisan je s ciljem smanjivanja emisije ugljinog dioksida i drugih staklenikih
plinova. Hrvatska ga je prihvatila u travnju 2007.
-Obnovljiva energija za smanjenje emisije staklenikih plinova
KONKRENTNI I ODRIVI PROMETNI SUSTAV
-cilj europske prometne politike- pomoi razvoju europskog gospodarstva, jaati konkurentnost, te ponuditi uslugu
visokokvalitetnog prijevoza uz to uinkovitije koritenje resursa
- promet treba koristiti manje energije i iu energiju, bolje koristiti prometnu ifrastrukturu i smanjiti negativan uinak na okoli
i kljune prirodne resurse (voda, tlo, ekosustavi).
- mora se razviti novi nain prijevoza tako da se velika koliina tereta i broja putnika preveze zajedno do destinacije
najoptimalnijom kombinacijom prijevoza
- invidualni prijevoz treba biti koriten samo za kratke relacije istim vozilima
- prijevoz na srednjim udaljenostima koristiti zajednike oblike prijevoza (autobus, eljezniki i zrani prijevoz putnika)
- u gradu javni, hodanje, biciklom
-za budui prometni razvitak RH bitni su ciljevi:
1. razvoj i implementacija novih i odriih pogonskih sustava i goriva
2. optimiziranje karakteristika multimodalnog logistikog lanca
3. poveanje efikasnosti prijevoza i iskoritenosti infrastrukture pomou informacijskih sustava i trinih poticaja
-za njihovo ostvarenje treba poduzeti aktivnosti:

- stvaranje efikasnog prometnog okvira za operatere i korisnike

- koritenje inovacija i novih tehnologija u prometnom sektoru
- razvoj moderne infrastrukture
NOVE LOGISTIKE STRATEGIJE I TRENDOVI U LOGISTICI
OPSKRBNI LANAC KAO VID LOGISTIKE I DISTRIBUCIJSKE STRATEGIJE
-Koncept i ideja opsrbnog lanca:
- koncept opskrbnog lanca zasniva se na ideji partnerstva svih uesnika u marketinkom kanalu
- cilj je maksimirati profit svih uesnika u opskrbnom lancu kroz smanjenje trokova i bolju kvalitetu logistikih usluga
LOGISTIKE STRATEGIJE I TRENDOVI U LOGISTICI
Novi pristup formuliranja logistikih strategija predstavlja:
Pouzdanost isporuke, aurnost isporuke, vrste partnerske veze

Trendovi u logistici:Razvitak integralnih sustava, centralizacija skladita, porast distribucijskih usluga treih osoba,
bolja usluga kupaca, kompjutorski modeli i strateko planiranje, nova transportna sredstva i skladina oprema,
smanjenje ljudskog rada, stalna kompjuterizacija