PREDNAPETI BETON

PRIMJER

PRETHODNO
PREDNAPETI NOSA

8.1

UVOD Proraun prednapetog nosaa prethodno prednapinjanje

Dan je primjer prorauna predgotovljenog prethodno prednapetog krovnog nosaa. Natege

se vode ravno du cijelog nosaa. Kako bi se u podruju oslonca ograniila vlana
naprezanja na gornjem rubu konstrukcijskog elementa i tlana naprezanja na donjem rubu
dio natega se na odreenoj duljini od kraja nosaa izolira. Proraun se provodi prema
HRN ENV 1992-1-1, a djelovanja prema HRN ENV 1991. Provedeni su samo odabrani
dokazi.

8.2 ULAZNI PODACI PRORAUNA

8.2.1 Statiki sustav i izmjere
Nosa je statiki odreen sustav slobodno poduprte grede. Na osloncima se pretpostavlja
mogunost slobodnog zaokretanja. Prevrtanje je iskljueno jer je tlani pojas ukruen
ploom krova, a tijekom montae poduzimaju se odgovarajue mjere. Ravnomjernim
postavljanjem pokrova krova izbjegava se torzijsko djelovanje tijekom izvedbe.

l = 28,0 m

Statiki sustav

60
24

140

25

81

10 15

24 12

9 12 9
30
Popreni presjek

Popreni presjek odabire se u ovisnosti o rasponu, statikom sustavu i iskustvu u primjeni.

Zbog velikog raspona povoljan je odabir I presjeka. Voenje natega u pravcu, jednaki
popreni presjek du nosaa i tijek momenata savijanja od vanjskih djelovanja uvjetuju
mjerodavne poprene presjeke, U sredini raspona javljaju se najvea tlana naprezanja na
gornjem rubu konstrukcije. Nad osloncem naprezanja su raspodijeljena obrnuto. Zbog
izoliranja dijela natega u ovom podruju po potrebi potrebno je provjeriti vie proraunskih
presjeka. U ovom primjeru provjere su provedene u dva proraunska presjeka. Na
udaljenosti lp, eff od ruba nosaa djeluju sve natege koje nisu izolirane. Uz pretpostavku da
je udaljenost od ruba nosaa, gdje je i poetna toka duljine unosa sile prednapinjanja, i
teoretskog oslonca 20 cm prvi proraunski presjek je u:
x1 = lp,eff 0,20 = 1,45 0,20 = 1,25 m
Na kraju duljine unosa sile prednapinjanja natege s najveom izoliranom duljinom u
konstrukcijskom elementu djeluje puna sila prednapinjanja. Odgovarajuim odabirom
duljine izoliranja natege taj presjek je u:
x2 = 6,3 m

8.2.2 Uvijeti agresivnog djelovanja okolia

Konstrukcijski element nalazi se u otvorenoj hali zbog ega se odabire razred izloenosti
XC3, tako da se treba raunati samo s korozijom armature, korozija betona se ne oekuje.
Prema HRN EN 206-1 dane su preporuene vrijednosti sastava i svojstava betona prema
emu je ovaj razred potrebno odabrati najmanjebeton razreda tlane vrstoe C30/37.
Za prethodno prednapete konstrukcijske elemente beton je ogranien na najmanje C30/37.
Za zatitu od korozije zatitni sloj betona za razred izloenosti XC3 odabire se prema:
cnom = cmin + c.
- za elik za armiranje:

cnom = 35 + 15 = 50 mm

Najmanja vrijednost zatitnog sloja betona cmin moe se smanjiti za 5 mm jer je zadan
razred tlane vrstoe C40/45, to je dva razreda tlane vrstoe vie od najmanje
potrebnog. Za 5mm moe se smanjiti i dodatna vrijednost c jer se kod predgotovljenih
konstrukcijskih elemenata preduzimaju potrebne mjere za osiguranje debljine zatitnog
sloja.
cnom = 30 + 10 = 40mm
Za osiguranje prijenosa sile i sprega izmeu betona i elika potrebno je osigurati slijedee
najmanje debljine zatitnog sloja:
- za elik za armiranje:
min cp1 ds
(Ovaj uvijet je zadovoljen jer tek postaje mjerodavan od ipke 30).
- za elik za armiranje:
min cp1 3,0dp
Za ovdje primjenjenu uad nazivnog promjera dp = 12,5 mm najmanja debljina zatitnog
sloja betona je min cp1 3,012,5 = 37,5 mm.
Ovaj uvijet je zadovoljen jer postaje mjerodavan tek kad bi se primjenjivale spone
promjera < 7,5 mm, a i onda samo kada bi se uad za prednapinjanje ugradila neposredno
uz sponu.
4

Dodatno na debljinu zatitnog sloja potrebno je zadovoljiti i uvijete za svijetle razmake

izmeu natega i armature.
Za elik za armiranje vrijedi
ds

as = max
20 mm
Za elik za prednapinjanje i u ovom sluaju odabrano prethodno prednapinjanje treba
zadovoljiti:
dp

dp

ap,r = max 10 mm
ap,h = max 10 mm .
dg

dg + 5 mm

Pretpostavlja se najvee zrno agregata dg = 16 mm, a odabrana je uad nazivnog promjera

dp,nom = 12,5 mm.
12,5 mm

ap,r = max 10 mm = 16 mm
16 mm

12,5 mm

ap,h = max 20 mm = 21 mm
16 + 5 mm

Iz ega slijede najmanje vrijednosti osi uadi:

up,r = ap,r + dp,nom = 16 + 12,5 = 28,5 mm, odabrano up,r = 29 mm
up,h = ap,h + dp,nom = 21 + 12,5 = 33,5 mm, odabrano up,h = 34 mm.

Za mjerodavni razred izloenosti, XC3, proraun provjere uporabljivosti provodi se za

proraunski razred C (BK.P, t.6.13 i 6.14). Za razred C dokaz dekompresije sprovodi se za
nazovistalnu kombinaciju djelovanja, a irine pukotina se moraju dokazati za uestalu
kombinaciju djelovanja i proraunska irina pukotina wk = 0,2 mm mora biti zadovoljena.

8.2.3 Materijali
Odabrani su slijedei materijali:
- beton C40/50
fck =
fctm =
fctk,0,05 =
Ecm =
- elik za armiranje B500
fyk =
Es =

40 N/mm2
3,5 N/mm2
2,5 N/mm2
31.400 N/mm2
500 N/mm2
200.000 N/mm2

- elik za prednapinjanje 1570/1770

fpo,1k = 1500 N/mm2
fpk =
1770 N/mm2
Esp = 195.000 N/mm2

8.2.4 Geometrijske karakteristike presjeka

U tablici su zadane bruto i idealne geometrijske karakteristike presjeka (za 20 uadi
presjeka 0,93 cm2/ue, a armatura je zanemarena).

8.3

Ap

Bruto
--

Idealno
18,6

cm2

Ac

0,317

0,326

m2

Zcg

0,610

0,630

Zcd

0,790

0,770

Zcp

0,710

0,690

Ic

0,076

0,080

m4

Wcg

0,125

0,128

m2

Wcd

0,097

0,105

m2

Wcp
S

0,107

0,116

0,071

--

m3
m3

DJELOVANJA I REZNE SILE

Na predgotovljene nosae djeluje jednoliko rasprostrto djelovanje od vlastite teine,

pokrova, snijega i vjetra. Za razmak nosaa a = 5,0 m dobivaju se slijedee vrijednosti.
gk = 7,93 kN/m
vlastita teina
gk = 10,00 kN/m
pokrov
gk,s = 3,75 kN/m
snijeg
gk,w = 2,40 kN/m
vjetar
Dodatno servisno djelovanje nije potrebno uzimati u obzir zbog velikog raspona i razmaka
nosaa tako da je taj utjecaj zanemariv.
Rezne sile od djelovanja u odabranim proraunskim presjecima dane su u tablici.
Momenti savijanja i poprene sile
Mk (kNm)

Vk (kN)

gk

1,25 m
133

6,30 m
542

14,00 m
777

gk

167

684

980

140

gk,s

62

256

368

53

gk,w

40

164

235

34

0m
111

U slijedeoj tablici dani su koeficijenti sigurnosti za dokaze nosivosti i koeficijenti

kombinacije za promjenljiva djelovanja. Kada promjenljiva djelovanja djeluju povoljno
onda se ne uzimaju u obzir.

Koeficijenti sigurnosti

nepovoljn
o
povoljno
1)

1,35 1)

1,50 1)

1,00 1)

1,00

--

1,00

za izvedbu i montau g = g = 1,15

Koeficijenti kombinacije: ENV 1991-1:1994 H (9.4.4, t.9.3)

nepovoljn
o
povoljno

o,i

1,i

2,i

0,50

0,20

0,0

0,60

0,50

0,0

Osim naprezanja razmatraju se i faze gradnje za vrijeme kojih djeluju samo vlastita teina
konstrukcijskih elemenata i prednapinjanje. U tom sluaju su rezne sile od vanjskog
djelovanja uvijek manje od onih u uporabi.

8.4 PREDNAPINJANJE
8.4.1 Postupak prednapinjanja 1. natege
Konstrukcijski element se prednapinje postupkom prethodnog prednapinjanja. Uad je
ispletena od 7 ica. Nazivni promjer ueta je dp = 12,5 mm, a promjer ice dica = 4,1 mm.
Popreni presjek ueta je Ap = 0,93 cm2.
Najvea sila kojom se napree natega P0 (sila na aktivnom kraju x = 0 m), neposredno
nakon prednapinjanja ne smije premaiti vrijednost P0 = Apmax , gdje je
Ap
plotina presjeka natege
0,80 fpk = 1416
= 1350 N/mm2
max = min
f
p0,1k
0,90

=
1350

Sila prednapinjanja Pm0 = Appmo neposredno nakon gubitaka u sidru koja predaje na
beton:
0,75 f pk = 1328
= 1275 N/mm2
pmo,max = min
0,85 f p 0,1k = 1275

Koeficijenti za odreivanje karakteristine vrijednosti sile prednapinjanja:

rinf = 0,95
rsup = 1,05
Za provjere nosivosti elik za prednapinjanje moe se iskoristiti do najvie pd.
f p 0,1 k 1500
pd =
=
= 1304 N/mm2
p
1,15

8.4.2 Rezne sile od prednapinjanja

Natege se du cijelog nosaa vode u pravcu. Udaljenost teita svih natega od donjeg ruba
konstrukcijskog elementa je dp1 = 0,08 m.
Prema tome se moe za bruto popreni presjek izraunati udaljenost teita presjeka i
natega zcp = 0,79 0,08 = 0,71 m. Uz zanemarivanjem unosa sile prednapinjanja na
krajevima nosaa za djelovanje sile prednapinjanja P = 1,0 kN du cijelog nosaa dobivaju
se rezne sile:
NP=1,0 kN = 1,0 kN
MP=1,0 kN = 0,71(1,0) = 0,71 kNm

8.4.3 Odreivanje potrebnog broja natega (Dokaz dekompresije)

Potreban broj natega odreuje se za razred prorauna C prema kojem se dokaz mora
zadovoljiti za nazovistalnu kombinaciju djelovanja. Mjerodavni proraunski presjek je u
polju za predstlaeno vlano podruje u trenutku t = . Za ovu razinu prorauna gubici
sile prednapinjanja procjenjuju se na 20 %. Toan proraun gubitka od elastinog skraenja
i vremenskih deformacija provodi se nakon odreivanja potrebnog broja natega. U
proraunu se moraju uzeti u obzir koeficijenti rinf / rsup za donju i gornju karakteristinu
vrijednost sile prednapinjanja.
MEd,perm = Mgk + Mgk + 2 Mgk,s = 777 + 980 + 0,0 3,68= 1757 kN

cd,t= =
cd,t= =

M Ed, perm
Wcd

N pk, mf
Ac

M pk, mf
Wcd

1,757
1,0 0,71
+ Pk, mf
+
=0
0,097
0,317 0,097

potrebno Pk,mf =

1757
= 1730 kN
0,097 10,474

Iz ega slijedi potrebna srednja vrijednost sile prednapinjanja u trenutku t = 0:

potr.Pk,mf
= 2300 kN
potrebnoPmo=
0,80 0,95
Uz pretpostavku da se natege mogu prednapeti do naprezanja
0,85 fp0,1k= 1275 N/mm2
dobivaju se potrebni presjeci natega i potrebni broj natega:
2300
= 18,04 cm2
potrebnoAp =
127,5
18,04
= 19,4 cm2
potrebnonp =
0,93
dop.pm0 =

Odabrano: 20 natega, 20 0,93 = 18,6 cm2

Od odabranih natega na krajevima se prvo izoliraju po etiri natege.

8.4.4 Elastini gubici sile prednapinjanja

Elastini gubici sile prednapinjanja od skraenja betonskog konstrukcijskog elementa kod
unosa sile prednapinjanja mogu se odrediti prema:
Pm0=P0 pAp= P0(1 epifi)
gdje je
E
195000
e= s =
= 6,21
Ecm
31400
Ap

pi =

Aci

fi= 1 +

18,6 10 4
= 5,7110-3
0,326

Aci z cip

= 1+

0,326 0,69 2
= 2,94
0,080

I ci
Pm 0
= 1 e pifi = 0,896
P0

Kod punog iskoritavanja p0,max nakon elastinog skraenja,naprezanje u eliku za

prednapinjanje je :
pm0,skr. = 1359 0,896 = 1210 N/mm2
Doputeno naprezanje pm0,max = 1275 N/mm2 u ovom sluaju se nee moi iskoristiti.

8.4.5 Vremenski gubici

Vremenski gubici proraunavaju se prema:
cs (t , t 0 ) Es + pr + e (t , t 0 ) ( cg + cp 0 )
p,c+s+r=
Ap
Ap
2
1 + p
(1 +
z cp ) [1 + 0,8 (t , t 0 )]
Ac
Ic
Koeficijenti puzanja i skupljanja ta t = :
(,2) = 1,91
(,2) = 4,4710-4
Oputanje naprezanja elika za prednapinjanje pr ovisi o poetnom naprezanju elika za
prednapinjanje pg0.
pr=0,95pg0

(pretpostavka)

Poetno naprezanje pg0 proraunava se za stalno djelovanje, a uzima se u obzir i dodatno

stalno djelovanje.
pg0 = pm 0 + e

M g,k + M g,k

= 1210 + 6,21

Wcp

0,777 + 0,98
= 1312 N/mm2
0,107

Iz ega se moe odrediti omjer poetnog naprezanja i karakteristine vlane vrstoe:

9

p0
f pk

0,95 pg 0
f pk

1246
= 0,704
1770

Prema tehnikom doputenju za elik za prednapinjanje, relaksacija pri toj razini

naprezanja u trenutku t = 1000 h i t = iznose:
pr,1000= 0,021p0 = 0,0211246 = 26,2 N/mm2
pr,= 0,073p0 = 0,0731246 = 91,0 N/mm2
Naprezanje betona u razini natega za nazovistalnu kombinaciju djelovanja i od poetne sile
prednapinjanja iznosi:
cg=

M Ed,perm .
Wcp

1,76
= 16,4 N/mm2
0,107

1
z
0,71
1
2
cp0= Pm 0 + cp = 2,3
+
= -22,5 N/mm
0
,
317
0
,
107
A
W

cp
c
Iz ega se uz zanemarivanje armature dobije promjena naprezanja u natezi zbog puzanja,
skupljanja i oputanja:

p,c+s+r=

4,47 10 4 195000 91 + 6,21 1,91 (16,4 22,5)

= 195 N/mm2
0,00186
0,317
1 + 6,21
(1 +
0,712 ) [1 + 0,8 1,91]
0,317
0,076

Srednja vrijednost naprezanja elika za prednapinjanje u t = iznosi:

pm= pm0+ p,c+s+r = 1210 195= 1015 N/mm2

To naprezanje odgovara gubitku sile prednapinjanja od 16 % u odnosu na Pm0. Gubici sile

prednapinjanja koji se javljaju do ugradnje nosaa u ovom primjeru se zanemaruju.

8.4.6 Sile prednapinjanja i momenti

U tablici su dane sile prednapinjanja i momenti koji su dobiveni proraunom iz prethodno
navedenih naprezanja elika za prednapinjanje za 20 odabranih natega. Momenti su
dobiveni proraunom za idealne geometrijske karakteristike presjeka, zcp = 0,69 m.
Sila Pd odgovara dokazu nosivosti za maksimalno iskoritenu silu prednapinjanja.
Karakteristina sila prednapinjanja Pk,sup proraunana je za t = 0, a Pk,inf za t = .
P0
Pm0
Pm
Pd
Pk,sup
Pk,inf

10

N [kN]
2511
2251
1891
2426
2364
1796

M [kNm]
1742
1562
1312
1683
1640
1246

8.5 DOKAZ NOSIVOSTI

8.5.1 Savijanje i normalna sila
Proraun se provodi za najnepovoljniji presjek u mjerodavnom trenutku. U ovom primjeru
najnepovoljnija faza optereenja je za dokaz tlanog podruja na gornjem rubu
konstrukcije i vlane armature na donjem rubu nosaa u polovini raspona u uporabi za t =
. Za dokaz tlanog podruja na donjem rubu nosaa i vlane armature na gornjem rubu u
podruju oslonca mjerodavan je presjek x = 1,25 m.
Sredina raspona za uporabu (t = )
Proraun se provodi tako da se izduenje natege uzima u obzir na stranu otpornosti
konstrukcije.
Proraunska vrijednost najveeg momenta savijanja u sredini raspona od vanjskih
djelovanja bez prednapinjanja iznosi:
MEd = 1,35 (777 + 980) + 1,50 368 = 2924kNm
Kako se sila prednapinjanja uzima kao otpor konstrukcije, nije potrebno uzeti u obzir
normalnu silu. Proraunski moment se uzima u obzir u odnosu na teite natega:
dp = h dp1 = 140 8 = 132 cm
40
fcd = 0,85
= 22,7 N/mm2
1,5
Eds =

2,924
= 0,123
0,6 1,32 2 22,7

Oitano za pravokutni presjek: = 0,194 ( =

x
), = 0,133
d

x = 0,194 132 = 25,6 cm > h0 = 15 cm

Potrebna visina tlanog podruja je vea od postojeeg. Neutralna os prolazi kroz rebro.

Iz oitanih vrijednosti moe se proraunati potrebna koliina elika za prednapinjanje

prema:
1
Ap,req =
(1 bf d f cd + N Ed )
pd
Kako primjenjena proraunska tablica vrijedi za armiranobetonske presjeke, je
proraunan za naprezanje elika fyd = 435 N/mm2 ( B500, fyk = 500 N/mm2, s = 1,15 ).
Tako da je potrebno provjeriti da li se deformacija za najvee mogue naprezanje elika za
prednapinjanje pd stvarno moe i ostvariti.
Deformaciju elika za prednapinjanje ine poetna i dodatna deformacija. Poetna
deformacija moe se proraunati iz poetne sile prednapinjanja:
P0
Pm
( 0)
pm

=
Pm 0 Ep Ap
= 0,84

2511 10 4
= 5,82
195000 18,6

11

Dodatna deformacija p nije dana u tablicama za dimenzioniranje. Za prednapete

konstrukcijske elemente koeficijent tlanog podruja ne bi trebao prekoraiti vrijednost
= 0,45 , iz ega se moe proraunati najmanje dodatno izduenje 4,28 .
c 2
=
c 2 + s1
Ukupna deformacija elika za prednapinjanje je najmanje:
p,min = pm(0) + p,min
pd
1304
= 5,82 + 4,28 = 10,1
=
103 = 6,69
E 195000
elik za prednapinjanje je potpuno iskoriten.
10 4
(0,133 0,60 1,32 22,7 + 0)
1304
= 18,34 cm2 18,6 cm2 = Ap,prov

Ap,req=

Predviena koliina elika za prednapinjanje je dostatna za provjeru nosivosti.

Podruje oslonca za vrijeme gradnje
Provjerava se presjek x = 1,25 m. Proraun se provodi tako da se sila prednapinjanja uzima
na strani djelovanja. Kao prva vrijednost uzima se sila Pm0 koja se u neraspucalom presjeku
javlja nakon otputanja sa sidara. Ova vrijednost se iteracijama poboljava jer se prelaskom
u raspucalo stanje poveavaju naprezanja u tlanom podruju. U promatranom podruju
djeluje 16 od 20 natega, ostale su izolirane. Tako da u tom presjeku djeluje normalna sila:
NEd = 0,8 (2251) = 1801 kN
U promatranom trenutku djeluje samo vlastita teina. Kako je djelovanje vlastite teine u
ovom sluaju povoljno, koeficijent sigurnosti iznosi g = 1,0. Proraunski moment iznosi:
MEd = 1,0 133 = 133 kNm
Za udaljenost elika za armiranje do gornjeg ruba ds2 = 5 cm proizlazi:
MEds= 133 + 1801 (1,32 0,05) = 2154 kNm
bf = 0,3 m
2,154
= 0,1735
Eds=
0,3 1,35 2 22,7
Oitano za pravokutni presjek: = 0,286
= 0,133
0,2
Potrebna koliina elika za armiranje proraunava se prema:
1
As,req =
(1 bf d f cd + N c d )
f yd
=

12

104
(0,2 0,3 1,35 22,7 1,801) = 0,89 cm2/m.
435

Zbog male potrebne koliine armature zanemaruje se redukcija sile prednapinjanja koja
nastupa prelaskom u stanje naprezanja II. Ovo zanemarenje je na strani sigurnosti.
Odabrana koliina elika za armiranje:
2 10, As,prov = 1,57 cm2

8.5.2 Poprena sila

Provedena je provjera poprenih sila u tri presjeka. Nad osloncem se provjerava tlani tap
reetke jer tu djeluje najvea poprena sila. Potrebna poprena armatura se zbog izravnog
oslanjanja nosaa odreuje na udaljenosti d od prednjeg ruba oslonca. Kako presjek na tom
mjestu nije proraunski raspucao, provodi se i dokaz u presjeku x = 6,50 m gdje je
proraunski presjek u stanju naprezanja II (raspucan).
Leaj
Proraunska poprena sila
VEd = [g (Vg,k + Vg,k) + q Vqs,k]
= [1,35 (111 + 140) + 1,5 53]
= 418 kN
Proraunska nosivost na poprenu silu bez poprene armature:
VRd1= [Rdk(1,2+401)+0,15cp]bwd
Rd= 0,41 N/mm2
k = 1,6 d 1
AS1= 1,57 cm2

k=1,6 1,32= 0,28 k= 1

bw= 0,12 m

- za koeficijent armiranja uzima se u obzir elik za prednapinjanje:

18,6
= 0,012
1 =
12 132
cp =

103
N Sd 1801
=
= 5681 kN/m2 = 5681 6 N/mm2 = 5,6 N/mm2
Ac
0,317
10

VRd1 = [0,41 1 (1,2 + 40 0,012) + 0,15 5,6] 120 1320

= 242162 N = 242 kN < VEd = 418 kN (potrebno je proraunati poprenu armaturu)
Dokaz 2: slobodni odabir nagiba tlanih tapova
Nosivost betona na poprene sile (proraunska nosivost na poprenu silu koja se moe
preuzeti bez otkazivanja tlanih tapova)

Predviena je vertikalna poprena armatura.

z
VRd2 = f cd bw
ctg + tg
f
40
= 0,5
= 0,7 ck = 0,7
200
200
0,4 < ctg < 2,5 ctg = 2,4

13

Krak unutarnjih sila se proraunava iz:

0,9 d = 0,9 1,32 = 1,19

m
z = min
d 2 cnom = 132 2 0,05 = 1,22
VRd2 = 0 ,5 22,7 0,12

1,19
= 0,575 MN = 575 kN > 418 kN (zadovoljava)
2,4 + 1 / 2,4

Provjera na udaljenosti d od oslonca

Reducirana vrijednost poprene sile proraunava se iz duljine nalijeganja a = 0,20 m i
korisne visine natega:
VEd,red = VEd (a/2 + d)[g(gg,k+gg,k)+ q qqs,k]
= 418 (0,2/2 + 1,32) [1,35(7,9 + 10) + 1,5 3,8]
= 376 kN
Kada je dokazano da su vlana naprezanja za dokaz nosivosti uvijek manja od fctk;0,05/c
(c se uzima za nearmirani beton prema HRN ENV 1992-1-6, 2.3.3.2(108)), nosivost na
poprene sile u podruju oslonca armiranobetonskih i prednapetih konstrukcijskih
elemenata pod preteno mirnim djelovanjem moe se proraunati prema:
2

f
I bw f ctk;0,05
1 cd ctk;0, 05

VRd,ct =
c
S

Proraunska vlana vrstoa:

f ctk;0, 05

2,5
= 1,39 N/mm2
1,8

Za proraun naprezanja u betonu na krajevima nosaa pretpostavlja se da je 16 natega

aktivno, a ostale su izolirane. Sila prednapinjanja djeluje u punom iznosu jer je promatrani
presjek izvan duljine uvoenja sile prednapinjanja lp,eff.
1,25 1,25 2
2924 = 499 kNm

M (1,25 m) = 4
28,0 28,0
1
z cip
M Ed
Pd, 0
+

Wcig
Aci Wci g

cg,d0 =
=

cd,d =
=

0,499
1
0,69
2
2
0,8 2,251
+
= 0,29 N/mm 1,39 N/mm
0,128
0,326 0,128

zcip
1
M Ed
Pd,
+

Wci d
Aci Wci d
0,499
1
0,69
2
2
0,8 1,891
+
= 9,88 N/mm 1,39 N/mm
0,105
0
,
326
0
,
105

Presjek nije raspucao.

14

f
I bw f ctk;0,05
1 cd ctk;0, 05

VRd,ct =
c
S
c
gdje je:
I
moment otpora
S
statiki moment povrine
1 = lx /lbpd 1,0 za prethodno prednapinjanje
= 1,0
za sve ostale sluajeve
udaljenost proraunskog presjeka od poetka sidrenja natege
lx
gornja proraunska vrijednost duljine prijenosa lbp prema
lbpd
HRN ENV 1992-1-1, 4.2.3.5.6 (4)
donja granina karakteristina vlana vrstoa
fctk;0,05
koeficijent sigurnosti nearmiranog betona prema
c
HRN ENV 1992-1-6, 2.3.3.2 (108)
najmanja irina poprenog presjeka
bw
cd
proraunska vrijednost uzdunog naprezanja betona u razini
teita presjeka cd = NEd/Ac [N/mm2]
Ovaj dokaz nije potrebno provoditi za proraunske presjeke koji su od prednjeg ruba leaja
udaljeni manje od h/2.
VRd,ct =

0,076 0,12
0,8 (1,891)
1,39 2 1,0
1,39
0,071
0,317

= 0,376 MN= 376 kN VEd,red= 376 kN

U presjeku je potrebno predvidjeti samo najmanju poprenu armaturu.
Presjek x = 6,5 m
U ovom presjeku naprezanja u betonu na donjem rubu su vea od fctk;0,05/c. Proraunska
nosivost na poprenu silu elementa bez poprene armature proraunava se prema:
VRd1= [Rdk(1,2+401)+0,15cp]bwd
Rd= 0,41 N/mm2
k =1
-za koeficijent armiranja uzima se u obzir elik za prednapinjanje:
A
18,6 10 4
1= S1 =
=0,012 0,02
bw d 0,12 1,32
cp=

Pd
1,89
= 5,80 N/mm2
=
Aci 0,326

VRd1= [0,41 1 (1,2 + 40 0,012) + 0,15 5,80] 120 1320 = 246913 N= 246,9 kN
U proraunskom presjeku djeluje poprena sila:
14,0 6,5
= 22,4 kN < VRd1
VEd(6,5 m)= 418
14,0
Potrebno je ugraditi minimalnu poprenu armaturu.

15

8.6 DOKAZ UPORABLJIVOSTI

8.6.1 Pukotine
Za provjere naprezanja dokaza uporabljivosti potrebno je utvrditi u kojem stanju
naprezanja se presjek nalazi, I ili II. Neraspucali su svi presjeci u kojima za rijetku
kombinaciju djelovanja nije prekoraena srednja vrijednost vlane vrstoe betona fctm.
Uporaba, sredina raspona (t = )
U t = u sredini raspona najvea vlana naprezanja javljaju se na donjem rubu
konstrukcije.
MEd,rare = Mg,k + Mg,k + Mqs,k
= 777 + 98 + 368 = 2125 kNm
z cip
M
1
cd,rare = Ed,rare Pk,inf
+

Wci d
Aci Wci d
=

2,125
0,69
1
1,796
+

0,105
0,326 0,105

= 2,93 N/mm2 fctm = 3,5 N/mm2

Graenje, oslonac (t = 0)
U fazi graenja vlana naprezanja u podruju oslonca javljaju se na gornjem rubu presjeka
jer nasuprot negativnom momentu od prednapinjanja djeluje samo vlastita teina nosaa. U
ovom sluaju provjeravan je samo presjek x2 = 6,3 m od kojeg su prema sredini raspona
aktivne sve natege. Presjeci s manjim brojem natega se ne razmatraju jer za ovaj primjer
nisu mjerodavni za dokaze uporabljivosti. Faza uporabe u ovom sluaju nije mjerodavna.
1
z cip
M Ed,rare
cg,rare=
Pk,sup
+

Wcig
Aci Wcig
0,542
1
0,69
2,364
+
0,128
0
,
326

0,128

= 1,26 N/mm2 fctm = 3,5 N/mm2

Za sve sljedee provjere naprezanja promatrani presjeci mogu se smatrati neraspucali. U

presjeku x1 = 1,25 m naprezanja prekorauju srednju vrijednost vlanog naprezanja, tako
da se u tom podruju dokazi uporabljivosti provode za stanje naprezanja II.

8.6.2 Dokaz tlanih naprezanja u betonu

Prema HRN ENV 1992-1-1,4.4.1(3) tlana naprezanja u betonu ne smiju prijei 0,45fck
pod nazovistalnom kombinacijom djelovanja kada puzanje ima znaajan utjecaj na
uporabivost, nosivost i trajnost konstrukcijskog elementa. Zbog gubitka sile prednapinjanja
od puzanja u ovom primjeru mora se zadovoljiti ovo naprezanje.
Uporaba, sredina raspona (t = )
Najvea tlana naprezanja na gornjem rubu presjeka nastupaju u sredini raspona u t = .
MEd,perm = 1757 kNm

16

cd,perm =
=

M Ed,perm
Wci g

1
z cip
Pk,inf
+

Aci Wci g

1,757
1
0,69
2
2
1,796
+
= |9,55| N/mm |18,0| N/mm = 0,45 fck
0,128
0
,
326

0
,
128

Oslonac, faza graenja (t = 0)

Najvea tlana naprezanja javljaju se na donjem rubu presjeka od djelovanja najvee sile
prednapinjanja i najmanjeg vanjskog djelovanja. Za podruje oslonca se stoga provjerava
faza gradnje.
Kako na puzanje najvie utjeu dugotrajna optereenja, u fazi gradnje je doputeno
kratkotrajno prekoraiti doputena naprezanja u betonu (0,45 fck). Zbog ranog nanoenja
sile prednapinjanja potrebno je do tog trenutka postignuti minimalnu tlanu vrstou pri
prednapinjanju. U proraunu je potrebno uzeti u obzir tlanu vrstou u trenutku provjere.
Zato su u ovom primjeru doputena naprezanja ograniena na 45 % konane vrstoe. Za
pretpostavljenu postignutu vrstou betona od 75 % 28-dnevne vrstoe u trenutku
unoenja sile prednapinjanja ,naprezanja u betonu su tako ograniena na 60 % vrstoe u
trenutku provjere.
Provjera se provodi u presjeku x2 = 6,3 m :
MEd,perm (x2) = Mg,k(x2) + Mg,k(x2)
= 542 + 684 = 1226 kNm
M Ed, perm
zcip
1
cd,perm =
Pk, sup
+

Wci d
Aci Wci d
=

1,226
0,69
1
2
2
2,364
+
= 11,1 N/mm 18,0 N/mm
0,105
0
,
326
0
,
105

8.6.3 Provjera naprezanja u eliku za armiranje

Prema HRN ENV 1992-1-1,4.4.1.1(7) naprezanja u eliku za armiranje pri rijetkoj
kombinaciji djelovanja ograniena su na 0,8 fyk.
Proraunski presjek x2 = 6,3 m u fazi uporabi nalazi se u stanju naprezanja. U tom sluaju
deformacije elika za armiranje odgovaraju deformacijama betona koje su u uporabi
znaajno manje od doputenih za elik za armiranje tako da posebni dokaz nije potreban.

8.6.4 Provjera naprezanja u eliku za prednapinjanje

Najvea naprezanja elika za prednapinjanje provjeravaju se u sredini raspona za najvei
moment od vanjskog djelovanja.
naprezanja pod rijetkom kombinacijom djelovanja, t =
Prema HRN ENV 1992-1-1,4.4.1.1(7) srednja vrijednost naprezanja u eliku za
prednapinjanje nakon svih gubitaka za rijetku kombinaciju djelovanja ne treba biti vee od
0,75 fpk.

17

MEd,rare= 2125 kNm

M
p = pm + p Ed,rare
Wcip
= 1015 + 6,21

2,125
= 1129 N/mm2 < 1327 N/mm2 = 0,75 fpk
0,116

naprezanja pod rijetkom kombinacijom djelovanja, t = 0

Za rijetku kombinaciju djelovanja srednja vrijednost naprezanja elika za prednapinjanje
niti u jednom trenutku ne smije prekoraiti 0,9 fp0,1k, odnosno 0,8 fpk. Za ovu provjeru
mjerodavan je trenutak t = 0 jer se jo nisu odvile vremenske deformacije.
MEd,rare = 2125 kNm
M
p0 = pm 0 + p Ed,rare
Wcip
= 1210 + 6,21

2,125
= 1324 N/mm2 < 1350 N/mm2 = dop. pm0
0,116

8.6.5 Provjera dekompresije

Za odabrani proraunski razred C provjera dekompresije provodi se za nazovistalnu
kombinaciju djelovanja. Na nategama bliem rubu presjeka ne smiju se pojaviti vlana
naprezanja. Natege moraju od nul-toke naprezanja biti udaljene najmanje 10 cm, odnosno
1/10 visine presjeka. Uz to se na suprotnom rubu presjeka moraju ograniiti pukotine.
stlaeno vlano podruje
Mjerodavan je dokaz u sredini raspona za najvea vanjska djelovanja i najmanju silu
prednapinjanja.
M Ed,perm
zcip
1
cd, perm =
Pk, inf +

c
cid
Wcid
A
W

1
0,69
1,757
2
1,796
+
= 0,58 N/mm < 0
0,105
0,326 0,105

vlak u tlanom podruju

Dokaz se provodi za x2 = 6,3 m. Potrebno je osigurati razmak natega od nultoke
naprezanja od:
0,1 h = 0,1 1400 = 140 mm
= 140 mm
min
= 100 mm

Ovaj dokaz se provodi za fazu gradnje. Naprezanje betona je:

M
zcip
1
cd = g,k Pk, sup
+

Wcid
Aci Wcid
=

18

0,542
1
0,694
2
2,364
+
= 17,7 N/mm < 0
0,105
0,326 0,105

cg =

M g,k
Wcig

zcip
1
Pk, sup
+

Aci Wcig

0,542
1
0,69
2,364
+

0,128
0,326 - 0,128
= 1,26 N/mm2 0

Iz ega se moe proraunati visina tlanog podruja:

cd
17,7
1,4 = 1,31 m
h =
x=
cd cg
17,7 1,26
Kako se sve natege vode u donjoj pojasnici, njihova udaljenost do nultoke naprezanja je
dovoljna.

8.6.6 Ograniavanje pukotina

najmanja armatura u sredini raspona
Armatura nije potrebna kada je za rijetku kombinaciju djelovanja i mjerodavnu
karakteristinu silu prednapinjanja tlano naprezanje na rubu presjeka najmanje 1 N/mm2
HRN ENV 1991-1-9,4.4.2.2(6). U sredini raspona za te uvijete djeluje vlano naprezanje
cd,nom = 2,93 N/mm2 tako da je potrebno ugraditi najmanju armature prema
HRN ENV 1992-1-1,4.4.2.2(3).
Act
As = kc k fct,eff
,
s
gdje je
kc koeficijent kojim se uzima u obzir utjecaj raspodjele naprezanja u presjeku kod poetka
raspucavanja.
Za pravokutne presjeke kc se smije interpolirati izmeu 0,4 za isto savijanje i 0.

c
kc = 0,4 1 +
1,0
k 1 fct, eff
c naprezanje u betonu u visini teita
1,796
Pk, inf
c =
=
= 5,51 N/mm2
0,326
Aci
za fct,eff se pretpostavlja:
fct,eff = fctm = 3,50 N/mm2
k1 = 1,51,4 / 1,0 = 2,1

5,51
kc = 0,4 1 +
= 0,1
2,1 3,5
k koeficijent kojim se uzima u obzir nelinearnost raspodjele vlastitih naprezanja za
pravokutne presjeke
h 30 cm
k = 0,8
h 80 cm
k = 0,5

19

Za h se uzima manja vrijednost visine ili irine poprenog presjeka ili dijela poprenog
presjeka.
k = 0,8

Act - plotina presjeka u vlanom podruju

Act = 0,302 0,052 = 0,0875 m2

9 12 9

30

ht visina vlanog podruja raspucanog presjeka

fctm
3,50
= 0,77
ht = zcsd
= 0,30 m
fctm c
3,50 + 5,51

25

h = bd = 30,0 cm

30

Iz HRN ENV 1992-1-1, 4.4.2.3, t.4.11 oitan je najvei

promjer sk = 8 mm sa doputenom irinom pukotina wk = 0,2 mm i naprezanje u eliku
s = 280 N/mm2 proizlazi poetna koliina armature:
0,0875
10 4 = 0,875 cm2
As = 0,10,83,5
280
Iz najveeg promjera s* proraunava se promjer s prema:
fctm
3,5
=8
= 11,2 mm
s = sk
2,5
2,5
Prema HRN ENV 1992-1-1, 4.4.2.2. (8) natege se mogu uzeti u obzir kao najmanja
armatura unutar kvadrata stranice 300 mm koji okruuje natege, uz pretpostavku da je
uzeta u obzir razliita prionljivost s betonom natege i nenapete armature.
Tablica: Omjer vrstoa prionljivosti elika za prednapinjanje i elika za armiranje.
Prethodno prednapinjanje
Glatke ipke
Uad
Profilirane ice
Rebraste ipke

0,6
0,7
0,8

ds
dp
dp zamjenski promjer natege

As = Ap

dp = 1,6 Ap
dp = 1,20 dica
dp = 1,75 dica
= 0,6

snop
pojedinana uad od 3 ice
pojedinana uad od 7 ica

dp = 1,75 4,1 = 7,2 mm

11
As = 18,6 0,6
= 17,8 cm2
7,2

20

Naknadno prednapinjanje
C 50/60
C 55/67
0,3
0,15
0,5
0,25
0,6
0,30
0,7
0,35

U sredini raspona najmanja armatura nije potrebna.

Alternativni proraun: U nedostatku tonijih podataka djelotvornost natega se moe uzeti
50 %.
dokaz pukotina na gornjem rubu presjeka
Za gornji rub proraunskog presjeka x2 = 6,3 m proraun se provodi prema postupku bez
izravnog prorauna (HRN ENV 1992-1-1, 4.4.2.3). Postupak se provodi zadovoljavanjem
najveeg promjera armature u t.4.11 u ovisnosti o naprezanjima u eliku.
Za proraunski razred C doputena irina pukotina za estu kombinaciju djelovanja je
wk = 0,2 mm. Kako je dokaz irina pukotina i zamjena za dokaz dekompresije koji u ovom
presjeku za fazama graenja treba provesti dokaz irina pukotina koji se provodi za fazu
graenja.
Mg,k = 542 kNm
Med,s2 = Mg,k + Pk,sup (dp ds2)
= 542 + 2364 (1,32 0,05)
= 2460 kNm
fct, eff
h
fct, eff

sk
fct,0 10 (h d )
fct,0
3
,
5
1
,
4
3,5

= sk 1,4
= sk 3,92 sk
s = sk
2,5 10 (1,4 1,35)
2,5

s = sk

s = 0

10
= 2,55 mm
3,92 3,92
4 2,55
s = 400 + 50
= 400 + 18,1 = 418,1 N/mm2
40
tako da je najmanja potrebna armatura
Act
As = kckfct,eff
s

c
kc = 0,4 1 +
1
k 1 fct, eff
Pk, sup
2,364
c =
=
= -7,25 N/mm2
Aci
0,326
fct,eff = fctm = 3,50 N/mm2

sk =

k1 = 2,1
7,25
kc = 0,4 1 +
= 0,005
2,1 3,5
k = 0,8
h = bg = 12 cm

Act = 0,12 0,25 = 0,03 m2

21

 0,03 10 4
2
2
As = 0,005 0,8 3,5
= 0,01 cm As,ugraeno = 210 (1,57 cm )
418

10 15
25

12

8.7
KONSTRUKCIJSKO OBLIKOVANJE
8.7.1 Armatura za robusnost presjeka
Armatura za robusnost presjeka osigurava duktilno ponaanje konstrukcijskog elementa a
proraunava se na granini moment otvaranja pukotina presjeka. Ovaj se proraunava bez
uzimanja u obzir sile prednapinjanja. Proraun se provodi prema tablicama iz kojih se
oitavaju bezdimenzionalni koeficijenti za dimenzioniranje armiranobetonskih presjeka.

N
) Wcd
Ac
= 3,5 0,097 103 = 340 kNm

Mcr = ( fct

Eds =

0,34
= 0,027
0,3 1,352 22,7

N0

= 0,977

10
340

+ 0 = 9,40 cm2
500 0,977 1,35

U potrebnu najmanju koliinu armature moe se uzeti u obzir treina natega koje nisu
udaljene od armature vie od:

Asmin =

0,2 h = 0,2 1400 = 280 mm

= 250 mm
min
= 250 mm

Ovaj uvijet zadovoljavaju sve ugraene natege.

Naprezanje elika za prednapinjanje ogranieno je na fyk, iz ega proizlazi potreban broj

natega:
9,4
= 30,33
np =
0,93
3
Predvien broj natega nije dovoljan. Potrebno je ugraditi dodatnu armaturu.
20
As = 9,4
0,93 = 3,2 cm2
3

22

8.7.2 Minimalna
armatura
(potpovrinska armatura).

prednapetih

konstrukcijskih

elemenata

--

8.7.3 Najmanja poprena armatura

Za beton razreda tlane vrstoe C 40/50 i elik za armiranje B500:
w = 0,0013 (1,3 )
Asw
Asw , min
w =

= min w bw sin
s bw sin
s
Najmanji koeficijent armiranja poprenom armaturom poveava se za 60 % zbog
razvijenog oblika presjeka s prednapetom vlanom pojasnicom. Uz pretpostavku
vertikalnih spona slijedi:
Asw , min
= 1,6 1,3 10-3 0,12 sin 90o 104 = 2,5 cm2/m
s

8.7.4 Podruje sidrenja natega kod prethodnog prednapinjanja

Proraun duljine prijenosa lbp se provodi pod pretpostavkom da je beton u trenutku
prednapinjanja dosegnuo najmanje minimalnu tlanu vrstou koja je za C 40/50,
fcmj = 38 N/mm2 .
lbp =
b = 60,
= dp,nom = 12,5 mm
lbp = 60 12,5 = 750 mm = 75 cm
Proraunska vrijednost lbpd = 0,8 0,75 = 0,6 m
Duljina uvoenja lp,eff odreuje se prema:
lp,eff =

lbpd 2 + d 2 = 0,6 2 + 1,32 2 = 1,45 m

8.7.5 Izoliranje natega na krajevima nosaa

Izoliranjem sprega natege s betonom u podruju oslonca nastoji se u tom podruju smanjiti
djelovanje natega s 20 na 16. Na udaljenosti x = 3,0 m od osi leaja djeluje 18 natega, a
puna sila prednapinjanja djeluje na udaljenosti x = 6,3 m od oslonca. Za udaljenost osi
leaja do kraja nosaa 20 cm i duljinu uvoenja lp,eff proraunate su duljine izoliranja za po
dvije natege:
liso,1 = 3,00 + 0,20 1,45 = 1,75 m
liso,2 = 6,30 + 0,20 1,45 = 5,05 m

8.7.

LITERATURA

[1]

23