Zdravko Linari

Graevinski strojevi
Predavanje

TROKOVI
STROJNOG RADA
U GRAENJU

Sadraj:
Motto
1. Uvod
2. Dodatna kalkulacija trokova graenja
naelo dodatne kalkulacije
direktni (neposredni) trokovi
indirektni (posredni) trokovi
"manager faktor"
T(R/M/S) tabela za proraun cijena graevinskih radova po dodatnoj
kalkulaciji
3. Cijena kotanja radnog sata stroja
cijena kotanja radnog sata stroja
amortizacija
4. Kalkulacija trokova u sluaju strojnog graenju i pomonog runog
rada
5. Prilog primjeri prorauna trokova
5.1. Primjer kalkulacije jedinine prodajne cijene
5.2. Primjer prorauna cijene kotanja radnog sata stroja
Sastavio:
dr.sci. Zdravko Linari dipl.ing.gra.
Preporuena literatura u svezi trokova openito - udbenik:
prof. Marko aja: "Ekonomika proizvodnje", kolska knjiga, Zagreb

Motto
U gospodarskom ivotu svakom je poduzeu (prema vlastitom izboru ili izvana odreena)
postavljena zadaa koja znai njegov konani cilj i dolazi do izraaja u gospodarskom proizvoenju
uinaka za trite te nalazi svoje dovrenje u zakljuenoj prodaji. Izvrenje takve zadae trita jeste
prije svega tehniki cilj, tj. treba ga postii izabranim i odreenim postupcima putem oblikovanja
stvarnosti, cilj kojemu treba teiti najveom tehnikom svrsishodnou i izdanou (tehninou) i
stanovitom mjerom (ne bezuvjetno maksimalnom) rentabilnosti1 .............................
Svaka tehnika ima svoje vlastite pojmove i imanentna mjerila svrsihodnosti i izdanosti. Sve
tehnike mogunosti izbora svode se u poduzeima na nastojanje oko ekonominosti2, tako da
ekonomika premauje i ukljuuje u sebi svu tehniku. Osobito ekonomska izdanost (ekonominost,
naroito rentabilnost) obuhvaa u sebi sadranu tehniku izdanost (tehninost) kao unutarnju
jezgru. I svrsihodnost kao i tehnika izdanost organizacijskih mjera i stanja podvrgnuta je odlukama
poduzea u primatu koji predstavlja ekonomski ratio. Kao kod svake druge tehnike, tako je i za izbor
izmeu organizacijskih mogunosti potrebno ekonomsko prosuivanje ekonominosti. (podebljao
ZL)
Erich Kosiol: Temelji i metode istraivanja organizacije
Temelji analize organizacije: I. Organizacija i zadaa
1. Bit i smjetaj organizacije; 2. Zadaa kao centralni organizacijski pojam

5. Ta rasprava podsjea nas na injenicu da, iako vrijednost3 neke stvari tei da bude
jednaka normalnim (novcem izraenim) trokovima proizvodnje4, ona se s njima osim sluajno
nikad u odreenom asu ne poklapa. (podebljao ZL)
Alfred Marshall: Naela ekonomike
Uvodni svezak, Poglavlje VII

1
(Izvor: Ekonomski leksikon) rentabilnost, ekonomsko mjerilo uspjenosti poslovanja koje predouje prihod od kapitala u
nekom vremenskom razdoblju, odnosno u nekom poslu, a iskazuje se kao odnos poslovnog rezultata, odnosno profita i uloenog kapitala.
R. je razliita od poduzea do poduzea unutar iste grane te izmeu pojedinih grana i djelatnosti, a i izmeu pojedinih nacionalnih
gospodarstava. Te su razlike u ostvarenoj rentabilnosti ne samo pokazatelj poslovnog uspjeha ve i vrlo vaan instrument poslovne
orijentacije. Ostvarena r. ima golem utjecaj na alokaciju kapitala i stalno prestrukturiranje poslovanja. Vlasnici kapitala, ulaui kapital
prema kriteriju svoje najvee koristi na slobodnom financijskom tritu, kupuju dionice onih poduzea od kojih se oekuje da e
osigurati veu dividendu ili veu vrijednost dionica i tako usmjeravaju postojei i reinvestiraju novostvoreni kapital u rentabilnija
poduzea, grane, nacionalna gospodarstva i sl.
2
(Izvor: Ekonomski leksikon ) ekonominost, gospodarsko naelo poslovanja poduzea koje se oituje u tenji da se ostvare
odreeni uinci uz to je mogue manji utroak koliine rada, predmeta rada, sredstava za rad i tuih usluga, ili da se odreenom
koliinom inputa ostvari to je mogue vei output. E. je najkompleksnije mjerilo uspjenosti poslovanja jer obuhvaa racionalnije
koritenje svih inputa. Djelovanje ekonomskih zakona prisiljava i stimulira sve gospodarske subjekte da posluju i da se ponaaju
prema navedenom naelu, pa je jedan od osnovnih ciljeva poslovanja da se odreeni uinak ostvari uz to manje troenje inputa, tj.
uz to manje trokove. U raunskom smislu e. se moe izraziti kao koeficijent koji smo izraunali stavljajui u odnos ukupan prihod i
ukupne trokove. Ovisno o veliini koeficijenta, poslovanje moe biti ekonomino, ako je e > 1, neekonomino, ako je e < 1, i
poslovanje na granici ekonominosti, ako je e = 1.
3
(Izvor: Ekonomski leksikon) vrijednost, korisnost, poeljnost, sposobnost neke stvari da svojim fizikim, kemijskim,
geometrijskim, estetskim i drugim svojstvima zadovolji odreene ovjekove potrebe ili da se na tritu razmijeni za neku drugu stvar
odnosno proda za novac. To dvojako znaenje izraza vrijednost dovodi u ekonomskoj praksi i teoriji do razlikovanja uporabne
vrijednosti od prometne vrijednosti robe. Za jedne je ekonomiste v. objektivno svojstvo stvari, neovisno o ponaanju i ocjeni ljudi, a za
druge subjektivno shvaena korisnost koju joj pridaje ovjek s gledita svojih osobnih interesa i ukupnog stanja svojih potreba.
Prometnoj se vrijednosti u ekonomskoj teoriji pridaje vea pozornost. Ekonomisti se slau da je ona izraz neega to je temelj formiranja
robnih cijena i vaan initelj funkcioniranja i usmjeravanja gospodarskih procesa. To je vrijednost proizvoda oko koje kolebaju dnevne
trine cijene. U prosudbi o podrijetlu i sadraju te vrijednosti postoje velike razlike. Za jedne je vrijednost robe njezino steeno svojstvo
koje joj pripada neovisno o ovjekovu promjenljivu stavu i ponaanju; za druge to je osobna prosudba koliko ta stvar vrijedi, koliko mu
je korisna Neki ekonomisti smatraju da za objanjenje cijena i funkcioniranja gospodarskog mehanizma nije potrebna nikakva teorija
vrijednosti.
4
(Izvor: Ekonomski leksikon): trokovi proizvodnje, izdaci to ih proizvodno poduzee ima u proizvodnji odreene koliine
proizvoda. U to spada prenesena vrijednost proizvodnih sredstava i iznos najamnina, odnosno plaenih dohodaka ili onih koje treba
platiti zaposlenim radnicima. Sve ostalo (naknade, doprinosi i druge financijske obveze) ulazi u trokove poslovanja. T. proizvodnje.
redovito su manji od trokova poslovanja. Dijele se na trokove sredstava za rad, trokove materijala i trokove ivog rada, odnosno
plaanja svih zaposlenih djelatnika. Drugim rijeima, ti se trokovi sastoje od amortizacije, materijalnih trokova i dohotka zaposlenih.
Trokovi poslovanja su izdaci to ih poduzee snosi u svom poslovanju zbog bilo kojih razloga i po bilo kojoj osnovi. Sve to poduzee
mora namiriti iz svojega prihoda da bi se odralo, obnovilo djelatnost i ispunilo obveze, ulazi u trokove njegova poslovanja. Uspije li ih
namiriti iz prihoda i preostane li jo neki iznos, to je dobit, zarada koja mu stoji na raspolaganju. T. poslovanja redovito su vei od
trokova proizvodnje.

1. Uvod
Proizvodni procesi ili procesi bilo koje reprodukcije5, pa tako i procesi graenja ili
proizvodni procesi u graenju, troe6 odreene elemente proizvodnje. Trokovi
proizvodnjepredstavljaju vrijednost utroenih elemenata proizvodnje u proizvodnji uinaka
dakle proizvoda i usluga odnosno u ovom sluaju radova u graenju. Kako se vrijednost izraava
cijenom, trokovi proizvodnje odnosno u ovom sluaju graenja su u novcu izraena koliina
utroenih elemenata proizvodnje tj. u ovom sluaju za potrebe graenja.
Glavni elementi proizvodnje openito izmeu ostalih jesu:
radna snaga7 (ovjek i njegov rad te znanje),
sredstva za rad8 (alati, strojevi, postrojenja, oprema, ureaji, objekti, zemljite itd),
energija9,
predmeta rada10 (u ovom sluaju sirovine, gradiva, preraevine, sklopovi itd. ili temeljni,
pomoni (reijski) i ostali graevinski materijali openito itd.).
Stoga valja rei da proces bilo koje reprodukcije a time i reprodukcijsko troenje odvija se u
vidu interakcije elemenata proizvodnje pri emu se radnom snagom (primjerena broja,
kvalificiranosti i znanja) pomou sredstava za rad (primjerene vrste i broja) u nekom
primjerenom tehnolokom procesu (postupku) djeluje na materijale (odreene vrste i obujma u
5
(Izvor: Ekonomski leksikon) reprodukcija, obavljanje procesa proizvodnje u istim, umanjenim ili proirenim razmjerima.
Opi je i vjeni uvjet opstanka i razvoja svakoga drutva. Moe se promatrati s gledita jedne proizvodne jedinice, kao individualna
reprodukcija, sa stajalita jedne grane ili podruja proizvodnje i s gledita odreene drutvene zajednice kao cjelokupna drutvena
reprodukcija. Proces reprodukcije obuhvaa istodobno ponovnu proizvodnju materijalnih dobara i ponovno formiranje odgovarajuih
drutvenih odnosa. R. je umanjena kad se proces proizvodnje obnavlja u sve uim razmjerima te se od jednoga do drugoga razdoblja
dobiva sve manje i manje proizvoda. Ona je jednostavna kad se proces proizvodnje obnavlja u istim razmjerima i stalno isporuuje
jednaka koliina dobara i usluga. Proirena je kad se proces proizvodnje obnavlja u irim razmjerima i tako stvara uvijek iznova sve vie
i vie proizvoda. U robnoj se proizvodnji r. oituje kao jedinstvo proizvodnje i prometa robe. Odvija se u neprekidnom krunom kretanju
angairanih sredstava i sukcesivnom obnavljanju tokova proizvodnje i prometa. Industrijskom drutvu je svojstvena proirena
reprodukcija koja uvijek iznova donosi razvoj materijalnih proizvodnih snaga i stalni drutveni napredak u novije doba se sve vie
temelji na znanstvenom predvianju, planiranju i ekonomskoj politici modernih drava.
6
(Izvor: Ekonomski leksikon) troak, naziv za preoblikovanje jednog pojavnog oblika imovine (dugotrajne, kratkotrajne i
financijske), tj. resursa, u oblik korisnog uinka (gotovog proizvoda i/ili obavljene usluge), a nastao je uporabom spomenute imovine,
tj. resursa u procesu preoblikovanja, odnosno u transformacijskom procesu. Pritom se korisni uinak, kao rezultat procesa
preoblikovanja, tj. transformacije, moe pratiti s dva motrita: a) kao koliinski izraz rezultata poslovnog procesa; b) kao vrijednosni
izraz rezultata poslovnog procesa. Korisni uinak kao rezultat funkcioniranja tijekova preoblikovanja pri trgovakom drutvu,
odnosno poduzetniku, najee se prezentira kao vrijednosni izraz poslovnog procesa, tj. kao izlaz i na taj se nain povezuje s trokom
kao ulazom u tijekove preoblikovanja, odnosno u transformacijskom procesu. Potronja imovine poduzetnika je t., bez obzira koja ju
je poslovna funkcija uzrokovala, pod uvjetom da je troenje obavljeno radi stvaranja uinaka.
7
(Izvor: Ekonomski leksikon) radna snaga, ukupnost fizikih i duhovnih sposobnosti koje postoje u tjelesnoj, ivoj, ovjekovoj
linosti i koje stavlja u pokret kad obavlja poslove, ma koje vrste. Svaki ovjek od prirode posjeduje sposobnosti za jednostavan rad.
Radnim iskustvom i napose kolovanjem ovjek razvija svoju radnu sposobnost i stjee potrebna znanja za sloen rad. U drutvu se
razvija itava hijerarhija radnika razliitih profila i razliitih sposobnosti. Izraava se uobiajenom klasifikacijom radnika na
nekvalificirane, polukvalificirane, kvalificirane i visokokvalificirane. Drutvena podjela rada uvjetuje specijalizaciju radnika za
obavljanje pojedinih operacija i potfunkcija u ukupnom proizvodnom procesu. U industrijskim drutvima radna sposobnost radnika
oituje se samo u kooperaciji s drugim radnicima. Podjela rada razdvaja tjelesni i umni rad tako to jedni obavljaju preteito fizike, a
drugi preteito duhovne potfunkcije procesa rada. U drutvu koje proizvodi za trite i gdje je proizvoa najamni radnik, njegova radna
snaga je roba koja se prodaje i kupuje kao i sve druge.
8
(Izvor: Ekonomski leksikon) sredstva za rad, skup stvari koje ljudima omoguuju da proizvode i koje oni stavljaju izmeu
sebe i predmeta rada te pomou njih djeluju na te predmete. to se drutvo vie razvija, to veu vanost imaju preraena i proizvedena s.
z. r. Epohe i formacije drutvenog razvoja ponajprije se razlikuju po tome kojim se sredstvima za rad proizvodi. Sredstva za rad dijele se
na: objektivne uvjete proizvodnje (zemljite, radionica, skladita, kanali, mostovi, putovi i dr.), sustav proizvodnih posuda (bave, vree,
sanduci, boce, bazeni, cijevi, epruvete i dr.) i mehanika sredstva za rad, odnosno orua za rad (alati, strojevi, postrojenja, proizvodni
ureaji i dr.).
9
(Izvor: Ekonomski leksikon) energija, svaka sila koja se moe pretvoriti u rad. Suvremeno se gospodarstvo temelji na
koritenju energije u razliitim oblicima i za razliite svrhe. Najee se upotrebljava mehanika, toplinska, hidraulina, elektrina i
aerodinamina e. U novije se doba sve vie upotrebljava nuklearna e., a nade se polau u sunanu energiju i energiju dobivenu
strujanjem zraka. E. je kljuni initelj svakoga gospodarstva pa se izuzetna pozornost poklanja njezinoj optimalnoj proizvodnji i
racionalnoj potronji. Od izdane i redovite opskrbe energijom zavisi sav razvoj, kao i standard pojedinaca i drutva. Ogranienost
klasinih izvora energije potie stalna traganja za novima.
10
(Izvor: Ekonomski leksikon) predmeti rada, sva prirodna i ekonomska dobra na koja ovjek djeluje svojim radom kako bi ih
odvojio od prirode, promijenio im oblik, dodao novu ili obnovio njihovu dosadanju upotrebnu vrijednost radi stvaranja materijalnih
dobara za zadovoljenje svojih potreba. Ovisno o stupnju obrade u kojem se nalaze na poetku radnog procesa, predmeti rada se
klasificiraju na sljedei nain: 1. u prirodi zateeni predmeti rada, 2. sirovine, 3. materijal, 4. energija, 5. poluproizvodi, 6. dijelovi, 7.
nedovreni proizvodi, 8. gotovi proizvodi i 9. ostali predmeti rada. Iako su u radnom procesu podreeni kao pasivni objekt na kojem
ovjek i sredstva za rad obavljaju svoju djelatnost, p. r. jesu najvia stavka u strukturi trokova poslovanja i zato ekonomika predmeta
rada zasluuje izuzetno veliku pozornost.

smjeru promjene njihove uporabne kvalitete gubljenjem njihovih poetnih obiljeja) sa ciljem
dobijanja novog proizvoda odreenog uporabnog kvaliteta.
Proces bilo koje reprodukcije prema tome podrazumijeva - tehnoloku metamorfozu (transformaciju) predmeta rada (promjenu fizikih, kemijskih
ostalih slinih obiljeja),
- ekonomsku metamorfozu (transformaciju) predmeta rada (promjenu uporabnih
kvaliteta odnosno nie vrijednosti materijala u uporabnu kvalitetu odnosno novo stvorenu
viu vrijednost novog proizvoda, preraevine, sklopa itd).
Reprodukcijsko troenje se zbog toga razmatra kao - tehniki fenomen sa tehnikog motrita (uz naturalni prikaz troenja, fizike jedinice mjere
utroka koliine rada, sredstava za rad i predmeta rada u odnosu sa njihovim uporabnim
kvalitetama),
- ekonomski fenomen sa ekonomskog motrita (uz novani ili finacijski prikaz troenja
posebice u uvjetima trina11 gospodarstava gdje se radna snaga, sredstava za rad, energija i
predmeti rada -materijali- pribavljaju razmjenom za novac kao univerzalnim oblikom
mjerenje i izraavanja vrijednosti openito).
Poetak i zavretak najveeg i glavnog dijela troenja (utroak materijala i energije te troak
radne snage i sredstava za rad) kako u proizvodnji openito tako i u graenju poklapa se sa poetkom
i zavretkom tehnolokog procesa12 (koji obuhvaa ta proizvodnja) odnosno glavni dio troenja se
vremenski poklapa sa vremenemom trajanja tehnolokog procesa.
Ostali (uglavnom manji dio) troenja odvija se - u pripremnom odnosno zavrnom razdoblju proizvodnje izvan vremena trajanja
tehnolokog procesa te
- djelomino izvan proizvodno-tehnolokog procesa u vremenu njegova trajanja.
Zbog toga se razlikuju u pogledu nositelja trokova13 (uinaka kao nositelja potroaka) te u
pogledu mjesta troenja14 (radnih mjesta na kojima je proizvodno-tehnoloki proces proveden)
11

(Izvor: Ekonomski leksikon) trite, ekonomski prostor na kojemu se sueljava ponuda i potranja robe, usluga,
vrijednosnica i novca, odreuju njihove koliine koje se prodaju, odnosno kupuju, kao i cijene koje se pritom postiu. Taj je prostor
nekada bio fiziki prostor trnice ili trga, od ega i potjee sm naziv trite (u engl. market, njem. Markt, franc. march, tal. mercato,
rus. rynok itd.). Razvojem modernih sredstava komuniciranja (pote, telefona, teleprintera, brzojava, telefaksa, radija, raunala i dr.)
fiziku prisutnost kupaca i prodavalaca zamjenjuju razliita sredstva i naini komuniciranja na daljinu, a prisutnost robe zamjenjuju
uzorci, standardi, specifikacije te razne uzance u robnom prometu kojima je na temelju propisa ili trgovakih obiaja usvojen specifian
nain trgovanja, odnosno zakljuivanja poslovnih transakcija. Tako je t. cjelokupnost odnosa ponude i potranje koji na odreenom
mjestu i prostoru, u odreeno vrijeme utjeu na prodaju i kupnju pojedinih proizvoda i usluga, vrijednosnica i novca te skup svih
ustanova, podruja, ureaja i instrumenata koji djeluju na te kupoprodajne i druge transakcije koje se u tom procesu ostvaruju. T. je
temeljni alokator resursa u sustavima slobodnih, privatnovlasnikih ekonomskih sustava i ono obavlja tri temeljne funkcije u tom
sustavu: alokativnu, selektivnu i distributivnu. T. je i mehanizam naruavanja i uspostave gospodarske ravnotee unutar jedne grane ili
podruja odnosno unutar cijeloga nacionalnoga kao i svjetskoga gospodarstva. Poloaj prodavalaca i kupaca na tritu odreuje trinu
strukturu, koja utjee na nain oblikovanja cijena i na voenje poslovne politike proizvodnih ekonomskih subjekata, odnosno na
ponaanje potroaa. S obzirom na obuhvat proizvoda koji se na tritu realiziraju, razlikuje se trite jednog proizvoda (npr. penice),
trite srodnih proizvoda (npr. itarica), zatim trite proizvodne grane (npr. poljoprivrednih proizvoda). Prema teritorijalnom obuhvatu
trite moe biti lokalno, ako se protee na odreeno ue podruje (grad, opina, ue gravitirajue podruje), regionalno, koje obuhvaa
podruje to u odreenom smislu ini povezaniju cjelinu (u nas npr. Slavonija, zagrebaka, rijeko-istarsko-lika, te dalmatinska regija),
te nacionalno trite koje obuhvaa jednu dravu. Svjetsko ili meunarodno trite obuhvaa sve zemlje svijeta. Unutar toga trita
formiraju se regionalna meunarodna trita, ako su trita vie zemalja vre meusobno povezana, npr. Europska unija, koja
obuhvaa trite 15 zemalja, ili Sjevernoamerika zona slobodne trgovine (SAD, Kanada i Meksiko). S obzirom na opseg transakcija na
tritu dobara, razlikuje se trgovina na malo i trgovina na veliko, a prema predmetu trinih transakcija razlikuje se trite robe, trite
usluga, trite novca, trite radne snage, trite vrijednosnica, te trita deviza i plemenitih kovina. Ako drava ne odreuje bitne
sastojke trinih transakcija (cijene, visinu kamate, koliine i druge bitne uvjete), onda je rije o slobodnom tritu; ako ona to ini
razliitim pravnim i administrativnim mjerama i propisima, onda je trite vezano ili regulirano.
12
(Izvor: Ekonomski leksikon) tehnoloki proces, dio procesa proizvodnje u kojemu se odreenim svrsishodnim postupcima
sirovina pretvara u gotov proizvod. Proces proizvodnje je iri od tehnolokoga, jer osim njega zahvaa i razne druge aktivnosti i odnose
pa i prekide izmeu faza.
13
(Izvor: Ekonomski leksikon) nositelji trokova, ostvareni uinci zbog kojih trokovi i nastaju. Svako mjesto troka u
poduzeu ima jednog ili vie nositelja troka te svoj uinak koji moe biti proizvod ili usluga. Uinci mogu biti interni (ako nisu
namijenjeni prodaji i ne naputaju poduzee) i eksterni (ako su namijenjeni prodaji). N. t. mogu se podijeliti na interne i konane
nositelje trokova. Trokovi internog nositelja troka prenose se s jednog na drugog nositelja dok ne dou do konanog nositelja
trokova. Zapravo, interni n. t. slue za pravilniji obuhvat trokova po konanim nositeljima trokova, te za kontrolu i analizu
trokova, kontrolu i analizu ekonominosti i poveanje proizvodnosti rada. Pritom se dio trokova moe neposredno obuhvatiti i po
mjestima nastanka i po nositeljima trokova, a dio trokova samo po mjestima.
14
(Izvor: Ekonomski leksikon) mjesta trokova, organizacijska ili obraunska jedinica unutar poduzea (trokovni centar
odgovornosti) na razini koje se osigurava planiranje, raunovodstveno obuhvaanje (evidentiranje), kontroliranje i izvjeivanje s
ciljem lociranja odgovornosti zbog razlika izmeu planiranih (budetiranih) ili standardnih trokova te ostvarenih trokova. Kod

- tehnoloka mjesta rada i

- netehnoloka mjesta rada.
Glavna netehnoloka radna mjesta15 bila bi - radna mjesta pripreme proizvodnje,
- radna mjesta opskrbe proizvodnje svim potrebnim resursima,
- radna mjesta zavrnih radova u proizvodnji,
- radna mjesta razmjene proizvodnje,
- radna mjesta organizacije i upravljanja proizvodnjom te organizacije radnih mjesta unutar i
izvan same proizvodnje (samog proizvodnog procesa).
Proizlazi temeljna podjela trokova proizvodnje u graenja na
- direktne ili neposredne (izravne) trokove16 graenja ili izvedbe graevinskih radova
o koji su direktno ili neposredno vezana na potroke proizvodno-tehnolokih
radnih mjesta (trokovi uinaka),
o koji se mogu racionalno planirati ili mjeriti po pojedinim planiranim ili
izvrenim proizvodnim uincima,
o koji se uglavnom utvruju za jedinici proizvodnje ili kao jedinini trokovi po jedinici proizvoda (po jedinici izvrenih
radova)
ili kao prosjeni trokovi po jedinici proizvoda (po jedinici izvrenih
radova).
- indirektne ili posredne trokove17 graenja ili izvedbe graevinskih radova
o koji su indirektno ili posredno vezana na potroke proizvodno-tehnolokih
radnih mjesta (trokovi mjesta trokova),
o koji su vezani na potronju netehnoloka radna mjesta,
o koji se mogu teko ili nikako racionalno planirati ili evidentirati po pojedinim
planiranim ili izvrenim proizvodnim uincima,
o koji se uglavnom utvruju za ukupni obujam proizvodnje u graenju (ili za neku
graevinu).
Trokovi u smislu stupnja iskoritenja proizvodnih uinaka ili kapaciteta (uinaka ili
kapaciteta proizvodnotehnolokog sustava kako openito tako u graenju kao i njegovih sastavnica)
dijele se kako openito tako i u graenju na fiksne ili nepromjenjljive trokove18,
trokovnog centra menader odgovara samo za one trokove na koje moe neposredno utjecati (kontrolirani ili kontrolabilni
trokovi), ali ne i za nekontrolirane ili nekontrolabilne trokove, za koje je najee odgovoran najvii menadment.
15
(Izvor: Ekonomski leksikon) radno mjesto, prostorno ogranieni dio poduzea na kojem se nalaze sva potrebna sredstva za
rad i predmeti rada, na kojem jedan ili vie izvritelja, obavljajui odreeni posao, realiziraju pojedinani zadatak. R. m. je najmanja
organizacijska jedinica u poduzeu i prva, najnia razina grupiranja zadataka. Na radnomu mjestu realizira se jedan ili vie
pojedinanih zadataka. Radna mjesta grupiraju se u razliite organizacijske jedinice, prema srodnosti, odnosno slinosti poslova.
Elementi radnog mjesta su: ovjek, sredstva za rad, predmeti rada i prostor. Nedostaje li bilo koji od elemenata, nije mogue projektirati
radno mjesto. S obzirom na kvalitetu organizacije, moe biti otvoreno i zatvoreno. Otvoreno r. m. je naziv za slabo organizirano radno
mjesto na kojem izvritelj gubi znatan dio radnog vremena na obavljanje sporednih i pomonih poslova. Zatvoreno r. m. je kvalitetno
organizirano i na njemu izvritelj najvei dio radnog vremena troi za obavljanje osnovnog posla, radi kojeg je i zaposlen u poduzeu, a
sporedne i pomone poslove za njega obavlja neki drugi radnik, nekoga drugoga radnog mjesta. Na kvalitetu organizacije radnog mjesta
utjee veliina poduzea i primijenjena tehnologija proizvodnje. to je poduzee vee i tehnologija na vioj razini, poduzee moe
projektirati vei broj zatvorenih radnih mjesta, i obratno, u manjim poduzeima sa slabijom tehnologijom proizvodnje ima vie otvorenih
radnih mjesta.
16
(Izvor: Ekonomski leksikon) direktni trokovi izravni trokovi, trokovi koje ostvari odreeni odjel ili funkcija poduzea
radi ostvarivanja izravnog dobitka. U okviru osnovne djelatnosti poduzea postoje odjeli i slube koji obavljaju brojne i raznovrsne
poslove bilo za potrebe upravljanja i rukovoenja, bilo za operativne funkcije te na toj osnovi i ostvaruju svoj poslovni rezultat.
Organizacijom takvih odjela kao profitnih centara, pojavljuju se i poslovi koji ne moraju biti direktno vezani uz osnovnu djelatnost
poduzea ve predstavljaju samostalnu, izravnu aktivnost tih slubi, kao i izravni troak i eventualni izravni dobitak.
17
(Izvor: Ekonomski leksikon) indirektni trokovi, podvrsta trokova koja se dobije diobom trokova sa stajalita snimanja, i
koji se ne mogu izravno utvrditi po jedinici uinka. Njihova visina po jedinici uinka utvruje se primjenom odgovarajueg kljua, tj.
pogodne osnovice koju ini direktni troak koji je u najveoj mjeri pridonio nastanku indirektnih trokova. Da bi se indirektni trokovi
to pravilnije raspodijelili na nositelje trokova, tj. uinak, uobiajeno je njihovo razvrstavanje u dvije osnovne skupine: u indirektne
trokove izrade ili proizvodnje i indirektne trokove upravno-prometne reije. Reprezentativan primjer indirektnih trokova jesu
amortizacija zgrada, trokovi rasvjete, grijanja i ienja pogona, istraivanja trita te trokovi ekonomske propagande i sl.
18
(Izvor: Ekonomski leksikon) fiksni trokovi, stalni, nepromjenljivi vremenski trokovi koji se u ukupnom iznosu ne mijenjaju s
promjenama stupnja iskoritenosti kapaciteta, tj. njihova e visina u masi za dani opseg poslovne aktivnosti ostati neizmijenjena bez
obzira poveava li se ili smanjuje stupanj iskoritenja kapaciteta. U fiksne trokove poduzea ulaze: vremenska amortizacija, trokovi
investicijskog odravanja sredstava za rad, premije osiguranja, zagarantirane plae radnika, najamnine i zakupnine, vei dio opih

 varijabilne ili promjenjive trokove19.

Fiksni (stalni) trokovi proizvodnje odnosno graenja su takovi trokovi koji ostaju u naelu
nepromijenjeni bez obzira na to kako se mijenja opseg radova u graenju.
Vrijabilni (promijenjljivi) trokovi proizvodnje odnosno graenja se mijenjaju u svom
ukupnom opsegu kako se mijenja opseg radova u graenju. Za razliku od fiksnih trokova koji imaju
vremensko obiljeje ("vremenski trokovi" time costs) vrijabilni trokovi imaju svojstvo
"kvantitativnih" trokova jer su u neposrednoj zavisnosti od opsega proizvodnje.
Meu najvanije trokove koji imaju fiksno obiljeje izmeu ostalih mogu se svrstati
- najamnina i zakupnina,
- plae20 djelatnika u pripremi, praenju i obraunu radova,
- stalni doprinosi i lanarine,
- stalni trokovi administracije itd.
Trokovi u smislu ukupnosti trokova dijele se na - ukupne trokove
- prosjene trokove
- jedinine (pojedinane) trokove.
Ukupni trokovi predstavljaju zbroj ukupnih fiksnih i ukupnih varijabilnih trokova.
Prosjeni troak se dobije da se ukupni trokovi podjele sa koliinom proizvedenih uinaka ili po
nekom parametru koji kao svojevrsan obiljeava proizvedene uinke (primjerice u stanogradnji
trokovi graenja po 1 m2 ili korisne ili izgraene povrine stana, zgrade, hotelskih soba itd.).
Jedinini ili pojedinani trokovi su oni koji se mogu neposredno obuhvatiti i po mjestima
gdje su nastali i po nositeljima trokova. Mjesta trokova su pojedini dejlovi radne organizacije u
kojima nastaju trokovi. Podjela mjesta trokova moe biti prema fazama procesa proizvodnje ili
graenja, prema vrsti proizvodnje ili graevina, prema vrsti uinaka proizvodnje ili graevinskih
radova, prema mjestu proizvodnje ili pogonu, radilitu, gradilitu ili podruju nekog projekta
izgradnje.itd. Nositelji trokova su pojedini uinci, tj. proizvodi (izvreni graevinski radovi), bez
obzira na mjesta gdje su nastali.

trokova stvaranja uinka i opih trokova uprave i prodaje te ostali f. t. To su trokovi koji ovise o veliini postojeeg kapaciteta i o
postojeoj pripravnosti poduzea za poslovanje. Udio fiksnih trokova u trokovima poduzea neprekidno raste zbog sve vee
mehanizacije i automatizacije proizvodnje. Poveanjem pripravnosti i kapaciteta poduzea mijenjaju se i f. t., pa se razlikuju apsolutni
fiksni trokovi, tj. trokovi postojeeg kapaciteta, od relativnih fiksnih trokova, koji se pojavljuju gradnjom novih i proirenjem
postojeih kapaciteta.
19
(Izvor: Ekonomski leksikon) varijabilni trokovi, trokovi koji se mijenjaju stupnjem iskoritenosti kapaciteta, kao to su to
trokovi radne snage, sirovina, energije i sl. Ukupni ukupni varijabilnih trokova UVT koji imaju oblik funkcije treeg stupnja (kubne
funkcije). Prosjeni v. t. PVT su ukupni trokovi podijeljeni s koliinom proizvodnje q i predstavljeni su funkcijom drugog stupnja koja
ima svoj minimum. V. t. su vani, napose za odluivanje u kratkom vremenskom razdoblju. U dugom vremenskom razdoblju svi trokovi
poduzea su varijabilni.
20
(Izvor: Ekonomski leksikon) plaa, naknada za rad koju poslodavac isplauje posloprimcu (zaposlenom radniku i
slubeniku). Osnovica za obraun plae je vrijeme provedeno na radu ili koliina obavljenog posla izraena dogovorenom jedinicom
mjere. Novani iznos obrauna plaa utvruje se ugovorima o radu koji proizlaze iz kolektivnih ugovora. Pojam plae obino razumijeva
bruto plau, plau iz koje se plaaju doprinosi iz plaa te porezi i prirezi na dohodak. Bruto plae, novani iznos obveze poslodavca
prema posloprimcu (zaposlenim radnicima i slubenicima) za sat, tjedan ili mjesec dana rada. B. p. su troak, rashod poslodavca. S
obraunsko trokovnog aspekta b. p. u poduzeima su direktni troak, opi troak proizvodnje, opi troak uprave i prodaje. B. p. kao
financijska obveza poslodavca prema posloprimcu ralanjuju se namjenski na: a) dio za propisane doprinose iz bruto plae; b) dio za
porez na dohodak; c) dio za prirez na porez na dohodak; d) dio za neto plau. neto plaa, bruto plaa posloprimca (zaposlenog radnika
ili slubenika) nakon umanjenja za zakonom propisane doprinose iz plae, za porez na dohodak i za prirez na porez za dohodak. U
namjenskom smislu n. p. slui za zadovoljavanje osobnih potreba radnika. Iz neto plae radnika obustavljaju se zabrane za otplatu
kredita, alimentacije i sl.)

2. Dodatna kalkulacija trokova graenja

Naelo dodatne kalkulacije trokova graenja
Kalkulacija trokova21 priozvodnje openito je oblik proraun trokova proizvodnje odnosno
utvrivanja cijene kotanja22 proizvoda i na temelju toga prodajne cijene23 proizvoda. Oblik odnosno
vrstu kalkulacije odreuje nain (metodologija) prorauna i raspodjele indirektnih (posrednih)
trokova proizvodnje na direktne (neposredne) trokove proizvodnje.
Pri proraunu trokova u graenju uglavnom se rabi tzv. dodatna kalkulacija24 jedininih
cijena graevinskih proizvoda, radova i usluga. Temeljno naelo ove kalkulacije je da se indirektni
trokovi graenja na neki nain raspodjeljuju ili dodaju direktnim trokovima graenja kako bi se
dobila jedinina cijena graevinskog proizvoda ili usluge.
Dodatna kalkulacija trokova graenja podrazumijeva proraun dviju vrsta cijena i
trokova graenja I. kalkulacija ukupne prodajne (ili ponudbene ili ugovorne) cijene25 (PC) graevinskih radova
za neki objekat ili dio objekta koja se dobije temeljem zbroja cijena po pojedinim
trokovnikim stavakma26 pri emu se ove cijene po pojedinim stavkama dobiju kao umnoak
koliine odreene vrste graevinskih radova po pojedinoj trokovnikoj stavci sa jedininom
prodajnom cijenom po toj trokovnikoj stavci:

PC = (Qt * pct) (n.j.)

21
(1) od lat. "calculus" a to je bio "kameni od vapnenca" koji je sluio kao sredstvo za raunanje u vremenima starog
Rima; (2) (Izvor: Ekonomski leksikon) kalkulacija, raunski postupak za utvrivanje nabavne cijene odnosno troka nabave opreme,
sirovina, materijala i trgovake robe; raunski postupak za utvrivanje trokova proizvoda i usluga; raunski postupak za utvrivanje
prodajne cijene proizvoda, robe i usluga. K. prodajne cijene proizvoda, robe i usluga se nastavlja na kalkulaciju trokova. Kada se
formalno i ne spajaju, k. trokova se moe smatrati elementom kalkulacije prodajne cijene. S vremenskog aspekta k. se moe izraivati
kao prethodna ili planska i naknadna ili obraunska. Kalkulacije trokova proizvoda i usluga se razlikuju u razliitim vrstama
proizvodnje i vrstama uslunih djelatnosti. Metode kalkulacije trokova proizvoda odnosno usluga su: divizijska kalkulacija, kalkulacija
pomou ekvivalentnih brojeva, kalkulacija vezanih proizvoda, dodatna kalkulacija kao sumarna ili kao diferencirana dodatna
kalkulacija. Kalkulacija nabavne cijene, utvrivanje nabavne cijene elemenata poslovnog i izvanposlovnog procesa.Osnovni elementi
kalkulacije jesu: faktura dobavljaa s vrijednou nabavljenog proizvoda te tome pribrojani ovisni trokovi nabave, kao trokovi
prijevoza, utovara, istovara, manipulacije, osiguranja u prijevozu i na skladitu, zatim trokovi plaanja otpremnika, posrednika
provizija i sl. Konani zbroj svih tih elemenata je nabavna cijena.
22
(Izvor: Ekonomski leksikon) cijena kotanja, jedna od metoda koja se rabila za utvrivanje ukupnih trokova po jedinici
uinka. Sastoji se od: 1. trokova proizvodnje te 2. trokova uprave i prodaje. Trokove proizvodnje ine: trokovi izravnog materijala,
trokovi izravnog rada, ostali izravni trokovi, opi trokovi proizvodnje (proizvodna reija). Trokove uprave i prodaje ine: opi
administrativni trokovi, trokovi prodaje, opi trokovi uprave (upravna reija). Za cijenu kotanja bolji je naziv puni trokovi
proizvodnje. C. k. po ustrojstvu trokova nije identina cijeni proizvodnje
23
(Izvor: Ekonomski leksikon) prodajna cijena, prodajna vrijednost, cijena po kojoj se neki proizvod ili usluga moe prodati
na tritu. Sastoji se od proizvoake cijene uz dodatak zavisnih trokova i dobiti i predstavlja cijenu po kojoj veletrgovina
nabavlja/kupuje robu. P. c. veletrgovine sadri jo i porez, trokove veletrgovine i veletrgovaku maru (po kojoj veletrgovina prodaje
trgovini na malo), a maloprodajna cijena ovisi o veleprodajnoj cijeni proizvoaa ili veletrgovine na koju se pribroje novi zavisni
trokovi, maloprodajna mara i porez na promet i troarina.
24
(Izvor: Ekonomski leksikon) dodatna kalkulacija, raunski postupak za utvrivanje trokova proizvoda proizvedene koliine
i jedinice proizvoda pojedine vrste proizvoda ili usluga. Ta se metoda kalkulacije primjenjuje u poduzeima koja proizvode vie vrsta
razliitih proizvoda ili usluga. Prema nainu (mogunosti) obuhvaanja po proizvodima ili uslugama (nositeljima trokova) trokovi se
dijele na direktne (izravne trokove) i ope odnosno indirektne (neizravne) trokove. Direktne trokove ine trokovi direktnog
materijala, direktnih plaa i ostali trokovi koji se u trenutku njihovog nastanka mogu izravno vezati uz odreeni proizvod ili uslugu.
Ope trokove ine one vrste trokova za koje u trenutku njihova nastanka nije mogue utvrditi na koji se proizvod ili uslugu odnose.
Opi trokovi rasporeuju se na nositelje primjenom kljueva (osnova). Kao klju za rasporeivanje opih trokova najee se
primjenjuju izravni trokovi.
E25(Izvor: Ekonomski leksikon) kalkulacija prodajne cijene, utvrivanje prodajne cijene gotovih proizvoda, izvrenih usluga i
trgovake robe. U kalkulaciji prodajne cijene gotovih proizvoda i izvrenih usluga, cijeni kotanja dodaje se planirani poslovni rezultat
(dobit). U kalkulaciji prodajne cijene trgovake robe, nabavnoj vrijednosti dodaje se planirana razlika u cijeni (trgovaka mara). Osim
toga, na prodajnu cijenu dodaje se porez na promet, ime se dobiva prodajna cijena gotovih proizvoda, usluga, trgovake robe. Po toj
kalkulaciji moe se utvrditi mogua prodajna cijena tih proizvoda na tritu, ali ona ne mora biti tona, moe biti vea i/ili manja
26
(Izvor: Leksikon graevinarstva) trokovnik, dokumentru kojemu je, prema projektu odreene graevine, dan iscrpan opis
svih radova (stavak, pozicija) sloenih po vrstama (primjerice zemljani radovi, betonski radovi itd.), jedininim mjerama, koliinama i
mjestom za upisivanje cijena. Trokovnik bez upisanih cijena temeljni je dokument u postupku ustupanja radova, a s upisanim cijenama
odbranog izvoditelja jedan je od glavnih priloga ugovoru (trokovnik sa upisanim ponudbenim cijenama je ponudbeni trokovnik koji je
takoer temeljni dokument u postupku ustupanja radova nap. Z.L.). Obrazac trokovnika ima pet stupaca. U prvom je redni broj, u

II. kalkulacija jedinine prodajne (ponudbene, ugovorne) cijene (pct) po jedinice mjere
(n.j./j.m.) pojedine trokovnike stavke odreene vrste ili oblika graevinskih radova gdje je

pct = ckt + dt (n.j./j.m.)

ckt = dtt +itt (n.j./j.m.)
dtt = tmt + trt +tst (n.j./j.m.)
ckt = tmt + trt + tst + itt (n.j./j.m.)
gdje je
- PC
- Qt
- t
- pct
- n.j.
- ckt
- dt
- dtt
- itt
- tmt
- trt
- tst
- j.m.

ukupna prodajna cijena graevinskih radova i usluga (ili graevine)

koliina odreene vrste radova po pojedinoj trokovnikoj stavci
trokovnika stavka
jedinina prodajna cijena po jedinici mjere trokovnike stavke
novana jedinica
jedinina cijena kotanja po jedinici mjere trokovnike stavke
planirana dobit27 (planirani profit28) po jedinici mjere trokovnike stavke
direktni trokovi po jedinici mjere trokovnike stavke
dio indirektnih trokova koji se raspodjeljuje na direktne trokove
(jedinini) direktni trokovi materijala trokovnike stavke
(jedinini direktni) trokovi radne snage trokovnike stavke
(direktni) trokovi strojnog rada29 trokovnike stavke
jedinica mjere

U cijeni kotanja sadrani su svi trokovi i izdaci koji su nastali u vezi s proizvodnjom
uinaka (proizvoda ili usluga) odnosno u ovom sluaju graenjem (izvedbom graevinskih radova).
Sama struktura cijene kotanja oblikovana je temeljem podjele trokova na direktne trokove (trokove
materijala za izradu, trokove plae izrade, trokove strojnog rada u vidu trokova obveza, materjalnih
pogonskih trokova strojnog rada i plae strojara) i indirektne trokove (ope trokove uprave i tzv.
prodaje te ostale trokove izvan same proizvodnje odnosno graenja i izvedbe graevinskih radova).

drugom je opis radova, u treem jedinina mjera (primjerice m2, m3, kg i sl.), u etvrtom jedinine cijene a u petom ukupna cijena stvke.
Zbrajanjem ukupnih cijena svih stavaka dobiva se ukupna ponuena (i ugovorena nap. Z:L.) cijena.
27
(Izvor: Ekonomski leksikon) dobit, svota kojom se iskazuje uveanje vlasnike glavnice poduzea u obraunskom razdoblju,
izuzimajui prilagodbe vrijednosti prolog razdoblja te dodatna ulaganja ili povlaenja kapitala vlasnika. U financijskim izvjetajima
iskazuje se kao razlika prihoda i rashoda obraunskog razdoblja. Za pojedinca, d. je razlika izmeu prihoda i svih rashoda nastalih za
ostvarenje tog prihoda. Ako je ta razlika pozitivna, ostvarena je dobit, a ako je negativna, ostvaren je gubitak. Kako je, uglavnom,
nemogue utvrditi egzaktnu svotu rashoda koji su nastali za ostvarenje odreenog prihoda, zadovoljavajui nain obrauna dobiti jest
utvrivanje prihoda i rashoda odreenoga razdoblja. D. poduzea najvie se ostvaruje kroz dobit ostvarenu prodajom proizvoda ili
usluga. Sekundarni izvor dobiti jesu prihodi ostvareni financijskim ulaganjima, kao to su kamate i dividende ostvarene na temelju
ulaganja u vrijednosnice i rashodi financiranja, te razlika izvanrednih prihoda i rashoda i razlika prihoda i rashoda prolih razdoblja.
28
(Izvor: Ekonomski leksikon) profit, viak, rezidualna veliina koja se dobije kada se od ukupnog prihoda poduzea odbiju
trokovi svih inputa ili proizvodnih faktora nekog dobra ili usluge. Pritom se trokovi tretiraju kao povijesni ili eksplicitni, tj. oni koji su
stvarno plaeni. P. je, dakle, iznos koji ostaje vlasniku, odnosno vlasnicima nakon svih isplata vezanih uz upotrebu resursa, odnosno
inputa vezanih uz proizvodnju nekog dobra ili usluge u odreenom razdoblju. Takav p. naziva se raunovodstvenim ili poslovnim
profitom (accounting or business profit). Njega treba razlikovati od ekonomskog ili istog profita (economic or pure profit) pri emu se,
kako u ekonomskoj teoriji tako i kod poslovnog odluivanja, trokovi tretiraju kao trokovi oportuniteta ili implicitni trokovi, tj. mora se
uvijek imati u vidu to bi se s resursima ili inputima postiglo da su uloeni u druge pothvate. Tako vlasnik, odnosno vlasnici poduzea,
moraju u trokove raunati (dakle odbiti od poslovnog profita) plau koju bi dobio da radi kod nekoga drugoga, rentu koju bi dobio da
je zemlju iznajmio drugom, te profit koji bi dobio da je kapital uloio u drugi pothvat slinog stupnja rizika ili kamate koje bi dobio
ulaui taj kapital u banku. Prema tome, cilj poslovanja poduzea jest maksimiranje ekonomskog ili istog profita.
29
(Izvor: Ekonomski leksikon) strojni rad, rad pomou strojeva. Stroj je pomoni ureaj kojim se ovjek slui za pojedine
radne operacije. Strojevi mogu biti i meusobno povezani u sustav s veim ili manjim stupnjem integracije za obavljanje sloenih radnih
procesa. Mehanizacija je uvoenje strojeva u radne procese za zamjenu ljudske i ivotinjske radne snage ili kao pomo u obavljanju
radnih operacija, a automatizacija je vii stupanj integracije strojeva koji ljudsku prisutnost i rad ine nepotrebnima.

Direktni (neposredni) trokovi

Direktni trokovi radne snage bili bi trokovi rada radnika u neposrednoj proizvodnji ili
graenju odnosno traokovi rada neposrednih radnika vezanih takoer neposredno uz proizvodnotehnoloki proces tj. neposredna plaa izrade. Jedinini direktni troakovi radne snage (trt) (trokovi
rada samih radnika u neposrednoj proizvodnji odnosno radnika vezanih neposredno uz
proizvodnotehnoloki proces; neposredna plaa izrade) obuhvaaju ustvari trokove radne snage
pojedinih zahvata ili opreacija ili procesa koji su obuhvaeni radom ili dijelom graevinske
konstrukcije na koji se trokovnika stavka odnosi (to su ustvari trokovi rada iskazani u podanalize ili
pomonim analizama ili u dijelovima analize cijene kojase odnosi na njoj pripadnu trokovniku)

trt = trnn (n.j./j.m.)

Direktni trokovi materijala bili bi materjalni trokovi predmeta rada i oko predmeta rada.
Jedinini direktni trokovi materijala (tmt) (jedinini materjalni trokovi predmeta rada i oko
predmeta rada) obuhvaaju ustvari materjalne trokove ili gradiva pojedinih zahvata ili opreacija ili
procesa koji su obuhvaeni radom ili dijelom konstrukcije na koji se trokovnika stavka odnosi (to su
ustvari materjalni trokovi iskazani u podanalize ili pomonim analizama ili u dijelovima analize
cijene kojase odnosi na njoj pripadnu trokovniku stavku)

tmt = tmnn (n.j./j.m.)

Direktni trokovi strojnog rada bili bi trokovi rada strojeva i ostale opreme u neposrednoj
proizvodnji tj. strojeva i opreme vezanih neposredno uz proizvodnotehnoloki proces. Jedinini
direktni trokovi strojnog rada (tst) (trokovi rada strojeva i ostale opreme u nepsrednoj proizvodnji
odnosno strojeva i opreme vezanih neposredno uz proizvodnotehnoloki proces) obuhvaaju ustvari
trokove strojnog rada u okviru pojedinih zahvata ili opreacija ili procesa koji su obuhvaeni radom ili
dijelom konstrukcije na koji se trokovnika stavka odnosi (to su ustvari materjalni trokovi iskazani u
podanalize ili pomonim analizama ili u dijelovima analize cijene kojase odnosi na njoj pripadnu
trokovniku)

tst = tsnn (n.j./j.m.)

Openito vrijedi za proraun vrijednosti pojedinog direktnog troka da je:

tr = csr * Nvr (n.j./j.m.) = (n.j./sat)* (sati/j.m.)

tm = cm * Nm (n.j./j.m.) = (n.j./j.m.)* (j.m./j.m.)
ts = css * Nvs (n.j./j.m.) = (n.j./sat)* (sati/j.m.)
Nvs = (1 / U) (sati/j.m. = 1/(j.m./sat))
ts = css * (1 / U) (n.j./j.m.) = (n.j./sat)* (sati/j.m.)
gdje je:
csr
Nvr
cm
Nm
css
Nvs
U

cijena radnog sata radnika

norma utroka vremena rada radnika
cijena materijala po jedinici mjere
norma utroka materijala
cijena radnog sata stroja
norma utroka vremena rada stroja ili norma uinka stroja
uinak stroja (uglavnom planski uinak stroja Up).

10

Indirektni (posredni) trokovi

Indirektni trokovi trokovi su zajedniki trokovi koji ne predstavljaju neposredno troenje u
graevinskoj proizvodnji odnosno u neposrednom izvoenju graevinskih radova ili graenju nego
predstavljaju posredne trokove. Dio se odnosi na trokove organizacije graenja i gradilita odnosno
trokove pripreme graenja i gradilita te takoer raspreme gradilita kada nisi posebno plaeni
izvoditelju radova. Naime, ovi trokovi pripreme i raspreme graenja odnosno gradilita mog biti u
cijelosti nili djelomice zasebno plaeni (kroz zasebne trokovnike stavke) od strane investitora u
okviru ukupne ugovorene vrijednosti radova. Tako su indirektni trokovi graenja slijedeiA. indirektni trokovi pripreme i raspreme graenja i gradilita:
trokovi tzv. pripremnih radova (koji nisu plaeni posebno od strane investitora kao
jednokratni trokovi organizacije i pripreme graenja odnosno gradilita) trokovi ureenja (priprema i ienje) zemljita na podruju gradilita i pripreme
graenja,
trokovi izvedbe gradilinih prometnica i slinih prometnih povrina na podruju i
do podruja graenja i gradilita te do podruja stambenih naselja, uprave kao i do
kamenoloma, proizvodnih pogona, postrojenja i sl.,
trokovi dobave i izvedbe objekata i razvoda (vodova, ostalih insatalacija) za
opskrbu gradilita i ostalih objekata elektrinom energijom,
trokovi dobave i izvedbe objekata i razvoda (cjevovoda, ostalih instalacija) za
opskrbu gradilita i ostalih prostora pitkom odnosno tehnikom vodom i njihova
odvodnja (sa moebitnim proiavanjem otpadnih voda),
trokovi dobave i izvedbe objekta uprave gradilita,
trokovi dobave i izvedbe objekta smjetaja i prehrane (tzv. privremeno stambeno
naselje radnika i djelatnika gradilita, kuhinja i restoran, zalogajnica, gradilina
kantina itd.),
trokovi dobave i izvedbe sanitarnih vorova i sl. prostora,
trokovi dobave i izvedbe objekata i razvoda (cjevovoda, ostalih instalacija) za
grijanje prostora smjetajnih, radnih i ostalih objakata gradilita,
trokovi dobave i izvedbe (graevinskih, zanatskih i ostalih instalaterski radova),
objekta gradilinih pogona i postrojenja (za drobilane i separacije, za tvornice
betona, za armirake i tesarske pogoni, za asfaltne baze, za kompresorska i
ventilatorska postrojenja, za crpne stanice, za radionice, skladita, laboratorije,
itd.),
trokovi prevoza strojeva, postrojenja i ostale opreme,
trokovi montae postrojenja i ostale tehnoloke opreme,
trokovi opskrbe (potronje) pitke vode, elektrine energijom i grijanja objekata,
odnosno radnih prostora i prostora prehrane i smjetaja radnika i djelatnika
gradilita,
ostali trokovi pripreme graenja i gradilita itd
trokovi raspreme gradilita
B. indirektni trokovi reije30 gradilita (reijski trokovi31gradilita)
plae reije gradilita (plae neproizvodnih, pomonih, posrednih, reijskih,
rukovodnih (managementa) i sl. djelatnika i radnika izvan neposrednog graenja),
dodatni doprinosi32 na plae radnika i reije gradilita (dodatni doprinosi za
zdrvstveno i invalidsko osiguranje i sl.),
30

(Izvor: Ekonomski leksikon) reija, opi trokovi proizvodnje i poslovanja poduzea, a ukalkulirani su u cijenu proizvoda.
ini je pogonska r., koja obuhvaa trokove ienja i podmazivanja sprava, strojeva i ureaja, rasvjete, vode i sl., te upravno-prodajna
r., u koju ulaze plae osoblja na tim poslovima, trokovi kancelarijskog materijala, izdaci nabavljanja i uvanja tih materijala itd.
Trokovi se reija jo nazivaju skupnim, indirektnim ili zajednikim trokovima.
31
(Izvor: Ekonomski leksikon) reijski trokovi drugi opi trokovi, trokovi bilannog (obraunskog) razdoblja, trokovi
koji se nadoknauju na teret prihoda razdoblja u kojem su nastali, a ine ih: trokovi prodaje, opi administrativni trokovi, trokovi
istraivanja i razvoja te trokovi kamata.
32
(Izvor: Ekonomski leksikon) doprinosi, financijski instrument prikupljanja javnih prihoda. Imaju odreene slinosti s
porezima i pristojbama, ali se od njih ipak razlikuju. Od poreza se razlikuju jer obveznici doprinosa imaju od njih neposrednu korist
(kod poreza je ta korist posredna) od rada dravnih i drugih javnopravnih tijela, a visina obveze plaanja doprinosa proporcionalna je

11

terenski dodaci i sline naknade33 u svezi boravka odnosno odvojenog ivota radnika i
reije gradilita,
dodaci i naknade na plau radnika i reije gradilite:
dodaci za produeni rad, posebne uvjete rada i noni rad i sl.,
naknade za dravne praznike, godinji odmor, bolovanje i prekide rada i sl.,
ostali materijalni trokovi boravka radnika i reije gradilite:
trokovi prijevoza radnika i reije gradilita,
ostali izvanproizvodni transportni trokovi za potrebe radnika i reije gradilita,
trokovi (pre)hrane radnika i reija gradilita,
trokovi odravanja istoe, ureivanja, dezinfekcije i deratizacije smjetajnih i
radnih prostora radnika i reije gradilita,
trokovi zdrastvenih pregleda i zdrastvene preventive radnika i reije gradilita,
trokovi zatite na radu,
trokovi sredstava za rad u reiji gradilita:
trokovi vozila i vonje za potrebe reije gradilita,
ukupni trokovi instaliranja, odravanja i koritenja telefonije i ostale
komunikacijske tehnike za potrebe reije gradilita,
ostali materijalni trokovi reije gradilita:
trokovi slubenih putovanja za potrebe gradilita,
trokovi potronog materijala reije gradilita (alat, sitni invetar, kancelarijski
materijal, foto slube, knjige, asopisi, reklama, reprezentacija, itd)
trokovi najamnina i zakupnina i sl.
ostali trokovi itd..
C. dio indirektnih trokova reije uprave poduzea (reijski trokovi uprave poduzea)
(specifikacija trokova slina kao kod reije gradilita)
plae reije uprave poduzea,
trokovi sredstava za rad reije uprave poduzea,
materijalni trokovi reije uprave poduzea,
ostali trokovi reije uprave poduzea
D. ostali indirektni trokovi:
moebitni trokovi (do- ili pre-)projektiranja i revizije projektiranja,
trokovi ispitivanja materijala i slini ekspertiza u svezi dokazivanja kvalitete izvednih
radova (ukljuivo trokovi dobave i izvedba objekata tj. prostora i opreme gradilinog
laboratorija)
ukalkulirana sredstva za trokove odravanje graevine u garantnom roku,
trokovi osiguranja radova i graevina tijekom graenja te trokovi odteta
vezano uz izvoenje radova,
ukalkulirani rizici34:
toj koristi. Obveza plaanja doprinosa nema ope znaenje ve tereti osobe koje imaju neposrednu korist od rada tih tijela. D. se
razlikuju od pristojbi zato to obvezu plaanja doprinosa ne iniciraju obveznici plaanja tog javnog prihoda i to se za obveznike
doprinosa ostvaruje odreena materijalna korist (kod pristojbi je korist nematerijalne prirode) od odreene djelatnosti drave, odnosno
javnopravnih tijela koja su ovlatena za obavljanje poslova i za koje vrijedi ta obveza. Korist od obavljanja tih poslova brojano se
izraava pa zato i opravdanje da korisnici tih usluga sudjeluju u podmirenju trokova njihovoga obavljanja. U naoj bliskoj prolosti
doprinosima su se nazivali i financijski instrumenti koji su imali sve karakteristike poreza i vice versa. Meu brojnim doprinosima
uvrtenima u sustave javnih prihoda suvremenih drava najznaajniju financijsku ulogu imaju d. za socijalno osiguranje. Prihodi od tog
doprinosa u ukupnim prihodima zemalja lanica Europske unije bili su 1991. godine 28,9%.
33
(Izvor: Ekonomski leksikon) naknada, novani iznos koji jedna pravna osoba isplauje drugoj za izvreni rad, koritenu
uslugu, primljena dobra ili nastalu tetu. Moe biti potpuna ili djelomina. Tako se nastala teta moe u potpunosti ili samo dijelom
podmiriti. Naknadu daje onaj tko koristi rad, uslugu ili dobra. Nastalu tetu nadoknauje onaj tko je tetu izazvao ili pak osiguravatelj,
ako je mogua teta unaprijed osigurana.
34
(Izvor: Ekonomski leksikon) rizik (engl. risk), 1. openito, opasnost nastupa neeljenog dogaaja i mogunost gubitka ili
smanjenja imovine; 2. u poslovanju poduzea, mogunost donoenja pogrene odluke zbog nastupa nepredvidivog dogaaja i
zakazivanja ljudskog faktora, zbog ega nastaje teta. Prenosivi r. nastaje zbog istog dogaaja, a koji se moe viekratno ponoviti i
kojime je ugroen vei broj subjekata, pa se na temelju vjerojatnosti nastupanja profesionalno osigurava. Neprenosivi r. nastaje zbog
jedinstvenog nepredvidivog dogaaja i zakazivanja ljudskog faktora i pogaa samo jedan subjekt, koji ga mora snositi sm. Naziva se
poslovni rizik. Mjere koje poduzima poduzee kod neprenosivih rizika nazivaju se politika rizika; 3. u poslovnim financijama, opasnost,
nesigurnost u ostvarivanju oekivanih rezultata. Tehniki se definira kao poznavanje stanja u kojem se kao posljedica neke odluke moe
pojaviti niz rezultata ija je vjerojatnost nastupanja poznata donosiocu odluke. R. je mogunost kvantifikacije nesigurnosti pri donoenju
poslovnih odluka. Kvantificira se uporabom teorijskih distribucija, poglavito normalne, senzitivnom analizom ili metodom simulacije.

12

ukalkulirani rizici zakanjenja (planirana sredstava za tzv. penale)

rizici vezani uz (ne)klizanje cijena
trokovi kamata i bankovnih garancija35 te provizija36
kamate na (kratkorone) kredite
trokovi bankovnih garancija
razne bankovne provizije
trokovi kreditiranja naruitelja radova
U ovom sluaju moglo bi se (pojednostavljenim pristupom) utvrditi kako su direktni
trokovi ustvari trokovi tehnike i tehnologije graenja a indirektni trokovi trokovi
organizacije tehnolokih tokova graenja i trokovi organizacijske strukture koja upravlja
graenjem.
Indirektni trokovi kako openito tako i graenja bili bi kao ukupni za neko "fiksno" vrijeme su uglavnom fiksni te
kao dio jedininih trokova za neko fiksno vrijeme varijabilni (to je proizvodnja vea to su
indirektni trokovi po jedinici uinka manji).
Primjerice ako se u nekom planiranom odnosno njemu jednakom ostvarenom roku graenja
neke graevine pveaju odreeni radovi odnosno ukupna cijena radova onda se ustvari umanjuju
jedinini indirektni tokovi u cijeni kotanja. Naime, ako se ostvaruje nepromjenjivi ukupni indirektni
trokovi za poveanu ukupnu cijenu izvedbe radova onda se smanjuje jedinina cijena kotanja.
Ujedno se ustvari poveava dobit unutar jedinine ili ukupne cijene radova. Ova injenica je esta
problematika obrauna i naplate vieradova ili izvantrokovnikih radova u okviru neke gradnje.

Zbog mogunosti kvantifikacije r. se moe ukalkulirati u trokove poslovanja. Kreditni r., specifina vrsta rizika koji nastaje pri ulaganju
novca u financijske plasmane i vrijednosne papire. Sastoji se od opasnosti da se uloeni novac nee vratiti, da se nee vratiti u cijelosti
ili da se nee vratiti planiranom dinamikom. Taj rizik ne postoji kad je rije o ulaganju u dravne vrijednosne papire ili u bankovne
depozite iju isplatu jami drava. R. likvidnosti, specifina vrsta rizika koji nastaju pri ulaganju novca u financijske plasmane i
vrijednosne papire. Upozorava na opasnost da se vrijednosni papiri nee moi transformirati u novani oblik u eljenom vremenu i po
eljenoj cijeni. U irem smislu, r. likvidnosti oznauje opasnost da se bilo koji nenovani oblici imovine nee moi bez gubitaka pretvoriti
u novac kroz odreeno vrijeme. Trini r., specifina vrsta rizika koji nastaje pri ulaganju novca u financijske plasmane i vrijednosne
papire; r. promjene cijena financijskih plasmana na financijskim tritima; r. promjene trinih cijena vrijednosnih papira u koje su
poduzee ili pojedinac investirali; 4. u opem osiguravateljnom znaenju, mogunost, vjerojatnost materijalnog i/ili nematerijalnoga
gubitka. U irem znaenju oznauje i pojam opasnosti. U osiguranju, osigurani r. od odreenih moguih opasnosti, npr. poara, nezgoda
i sl. Osiguravatelj uvjetima ili ugovorom utvruje: a) koje rizike pokriva odreenim standardnim osiguranjem, b) koji rizici se
preuzimaju uz odreene poveane premijske stope (npr. anormalni rizici), c) koje rizike ograniava (npr. pri osiguranoj svoti do
odreenog iznosa, vremenski, kod kojih rizika pojedinom odredbom ograniava irinu pokria - vremenski, u iznosu i dr.), d) koji su
rizici iskljueni (npr. ratni rizici). O preuzetim rizicima osiguravatelji vode statistiku - statistika rizika. Na statistikim podacima i
primjenom teorije rizika osiguravatelji temelje poslovnu politiku. Osiguravatelji imaju mogunost da rizike prihvate u osiguranje ili da
ih odbiju (izuzetak su obvezna osiguranja od odgovornosti). Kad se govori o prihvatu ili odbijanju rizika, cilj je odravanje tehnike
(odnos premije i teta) i financijske (solventnost) stabilnosti osiguravatelja odnosno optimiranje preuzetih rizika.
35
(Izvor: Ekonomski leksikon) garancija, pravni institut osiguranja plaanja ili izvrenja ugovorenih obveza kojima se banka
garant obvezuje prema korisniku garancije da e, ako glavni dunik ne ispuni svoje obveze, platiti svotu na koju garancija glasi. Bitni
elementi garancije su: ime nalogodavca (poduzea koje daje nalog banci za izdavanje garancije u korist drugog), ime korisnika
(poduzea u iju se korist izdaje garancija), obveze banke i iznos garantiranog plaanja te rok u kojemu vrijedi garancija. G. se redovito
utanauje pismenom ispravom, tj. garancijskim ugovorom ili garantnim pismom, kojim se utvruje odnos izmeu banke i korisnika
garancije, a kojemu redovito prethodi ugovor o davanju garancije izmeu nalogodavca i banke. Na temelju njega banci garantu, koja
podmiri ugovorenu obvezu prema korisniku garancije, pripada regresno pravo prema glavnom duniku. Garancije se dijele na: kreditne
(plative) i inidbene. Kreditnom garancijom banka garantira da e glavni dunik platiti svoju obvezu u ugovorenom roku. Primjenjuje se
kod razliitih oblika kreditiranja (najee za nabavu sirovina, poluproizvoda, opreme i dr.), pri emu se garancijom, redovito, pokriva
kreditirana vrijednost posla. inidbenom garancijom banka jami da e glavni dunik izvriti svoju obvezu u ugovorenome roku,
odnosno obaviti odreeni posao, inidbu ili rad na ugovoreni nain....
36
(Izvor: Ekonomski leksikon) provizija, naknada koja se plaa posredniku za uslugu pri obavljanju nekog posla. Plaa je
kupac ili prodavalac koji se koristio trgovakim posrednikom za nabavu ili prodaju robe i/ili usluga. Bankarska p. plaa se banci za
njezine usluge (obavljanje plaanja raznim instrumentima, garancije, konverzije i sl.).

13

"Manager faktor"
Dodavanje ili raspodjela indirektnih trokova vri se u dodatnoj kalkulaciji putem tzv. kljua
raspodjele indirektnih trokova na direktne trokove koji se popularno meu graevinarima naziva
"faktor".
U graevinskoj proizvodnji ili graenju gdje se planira izvedba veina radova sa takoer veim ueem ivog
rada (visokogradnja, zgradarstvo i slino) primjenjuje se uglavnom klju raspodjele indirektnih trokova preko jedininih
direktnih trokova radne snage (trokova ivog rada) u jedininu cijenu kotanja ili tzv. faktor na radnu snagu " fs":
ckt = (tr * fs) + tmt + tst

U graevinskoj proizvodnji ili graenju gdje se planira vee ue strojnog rada (niskogradnja,
hidrogradnja, cestogradnja i slino) primjenjuje se klju raspodjele indirektnih trokova u jedininu
cijenu kotanja preko ukupnih direktnih trokova materijala (predmeta rada), radne snage (trokova
ivog rada) i strojnog rada ili tzv. "manager faktor" - "fm" :

ckt = dtt * fm
ckt = (tmt + trt + tst) * fm
fm = 1 + (itt / dtt) = 1 + fm
fm = itt / dtt
Jedinine indirektne ili posredne trokove teko je ili nikako racionalno planirati ili iskazati po
pojedinanim planiranim ili izvrenim proizvodnim uincima te se oni u cjelini kao masa ukupnih
trokova uglavnom utvruju za ukupni obujam proizvodnje. Stoga se klju raspodjele proraunava na
neki drugi nain. Tu se polazi onda od injenice koja se da dokazati koja pretpostavlja meusobnu
analogiju ukupnih trokova i jedininih trokova. Proizlazi temeljem ove analogije da se klju
raspodjele moe izraunati na nain da je -

fm = 1 + (IT / DT)
fm = (IT / DT)
fm = 1 + f m
DT = (TM + TR + TS)
gdje je
IT
DT
TM
TR
TS

ukupni indirektni trokov izraunati u masi za potrebe graenja

ukupni direktni trokovi graenja
ukupni direktni trokovi materijala
direktni trokovi radne snage
direktni trokovi strojnog rada

Indirektni trokovi u masi mogu se suvislo proraunati a direktni trokovi dobiju se zbrajanjem
jedininih trokova materijala, radne snage i strojnog rada po pojedinim stavkama trokovnika.
Prethodno navedena analogija je dokaziva na slijedei nain:
PC = (Qt*pct)
pct = ckt + dt
PC = [Qt * (ck t + dt)] = [(Qt*ckt) + ( Qt*dt)] = (Qt*ckt) + (Qt*dt)
CK = (Qt*ckt)
D = (Qt*dt)
PC = CK + D
CK = (Qt*ckt)
ckt = dtt +itt
CK = [Qt * (dtt + itt)] = (Qt*dtt) + (Qt*itt)
DT= (Qt*dtt)
14

IT = (Qt*itt) )
CK = (DT + IT)
CK = (Qt * ckt)
ckt = dtt * fm
CK = [Qt* (dtt * fm)] = fm * (Qt * dtt)
DT= (Qt*dtt)
CK = fm * DT
CK = (DT + IT) = fm * DT
fm = (DT + IT) / DT = 1 + (IT / DT)

fm = (IT / DT)
fm = 1 + fm

DT = (Qt*dt)
dtt = tmt + trt +tst
DT = [Qt * (tm + tr + ts)] = (Qt* tmt + Qt * trt + Qt * tst) = (Qt * tmt) + (Qn * trt) + (Qt* tst)
TM = (Qt*tmt)
TR = (Qt*trt)
TS = (Qt*tst)
DT = (TM + TR + TS)

Kalkulacija TM (ukupni direktni trokovi materijala), TR (direktni trokovi radne snage), TS

(direktni trokovi strojnog rada) i DT (ukupni direktni trokovi graenja) zatim proraun
fm = 1 + (IT / DT)
fm = (IT / DT)
fm = 1 + f m
kao i proraun pct (jedinina prodajna cijena po jedinici mjere trokovnike stavke) i PC (ukupna
prodajna cijena graevinskih radova i usluga ili graevine) vri se pomou 8nie prikazane) tzv.
T(R/M/S) tabele za proraun cijena graevinskih radova po dodatnoj kalkulaciji
stavka

tm

Q*tm

tr

Q*tr

ts

Q*ts

dt

(t)
1

j.m.
2

Kn//j.m.
3

Kn/j.m.
5

Q1

tm1

tmt

tr1

trt

Kn
6
2*5
Q1*tr1

Qt*trt

Kn/j.m.
7

Kn
4
2*3
Q1*tm1

Qt*tmt

ts1

tst

Kn
8
2*7
Q1*ts1

Qt*tst

Kn/j.m.
9
3+5+7
dt1

dtt

2
3
4
5
6
7
8

Qt* trt
TR

Qt* tst
TS

Qt* tmt
TM

ukupno

ukupno
1
2
3
4
5
6
7
8
9

10

Q*dt

fm

ck

Kn
Kn/j.m.
10
11
12
2*9
9*11
Q1*dt1
ck1
f
=

m
1+

ckt
Qt*dtt + IT/DT
Qt* dtt

DT

* fm

Q*ck

Kn
Kn/j.m.
13
14
2*12
%*12
Q1*ck1
d1

Q1t*ckt
dt
Qt* ckt

CK

pc

Q*pc

kn/j.m.
15
12+14
pcn

pct

Kn
16
2*15
Q1*pc1

Qt*pct
Qt* pct

10

PC

TM + TR + TS = DT
IT posebna kalkulacija odnosno proraun ukupnih indirektnih trokova
fm = 1 + (IT/DT) ck= dt * fm

15

3. Cijena kotanja radnog sata stroja (css)

Cijena kotanja radnog sata stroja
Direktni troak strojnog rada (ts) utvruju:
cijena kotanja radnog sata stroja (css)
uinak (U) stroja

ts = css * Nvs = css * (1 / U) = css / U

(n.j./j.m.) = (n.j./sat) * (sati/j.m.) = (n.j./sat) / (j.m./sat)
Cijena kotanja radnog sata stroja css (n.j./sat) u naelu obuhvaa slijedee trokove:
trokova stroja kao osnovnog sredstva za rad:
trokovi amortizacije
trokovi investicijskog odravanja
trokovi kamata
trokovi osiguranja i registracije
jednokratni trokovi prvotne (ili svake daljnje ponovne) dobave, dopreme, montae i
probnog rada stroja
materijalne (pogonske) trokove stroja u radu ili postrojenja u radu
trokovi tekueg odravanja
trokovi habajuih dijelova
trokovi pogonske energije
trokovi maziva
trokove radne snage (plaa strojara)
indirektne trokove reije i uprave
trokovi organizacije rada strojeva i postrojenja
trokovi organizacije odravanje strojeva i postrojenja.
Ukoliko se jednokratni trokovi svake ponovne dopreme, montae i probnog rada stroja odnosno
postrojenja (kao jedna mogua inaica)
(indirektni) trokovi reije i uprave
ukljue u indirektne trokove graenja odnosno preko "menager faktora" - "fm" u cijenu kotanja
graenja (ckt = dtt * fm) a takoer
trokovi kamata (ako je oprema kupljena na kredit) i
jednokratni trokovi prvotne dobave, dopreme, instaliranja, probnog pogona (i ostalih
jednokratnih trokova vezanih uz dobavu strojeva) zajedno sa
nabavnom cijenom (tvornika cijena s trokovima carine, poreza, doprinosa, takvi, i sl.
prilikom nabave strojeva)
ukljue preko kalkulativne vrijednosti stroja (KVS - ova vrijednost dakle obuhvaa nabavnu
vrijednost stroja, kamate na kredit i jednokratne trokove prvotne dobave strija ) u njegovu
amortizaciju, onda cijenu kotanja radnog sata stroja css ine slijedee trokove:

trokovi stroja kao sredstva za rad:

amortizacija
trokovi investicijskog odravanja
trokovi osiguranja
trokovi registracije
materjalni trokovi pogona stroja:
trokovi tekueg odravanja
trokovi habajuih dijelova
trokovi energije
trokovi radne snage (plaa strojara)
16

Kalkulativnu vrijednost stroja (KVS) kao osnovicu za definiranje amortizacije stroja ini tvornika cijena ili postrojenja (cijena fcco utovareno u tvornici)
kamati (ukoliko je stroj ili postrojenje kupljeno na kredit)
jednokratni trokovi nabave (dobave), dopreme (transporta, osiguranja transporta), montae i probnog
rada opreme
trokove davanja kod nabavne opreme (carina, takse, porezi, doprinosi, itd.)

Jo jednostavije formiranje cijene kotanja dobije se kad se objedine trokovi tekueg

odravanje sa trokovima poEazivanja a trokovi investicijskog odravanja objedine sa trokovima
amortizacije. Ovo je pojednostavljenje mogue to je danas posve drugaija koncepcija odravanja i
to se zapravo nakon generalnog remonta stroja (kao vida investicijskog odravanja) zapravo rauna
nova kalkulativna vrijednost stroja (koja osim samih trokova generalnog remonta sa jedne strane,
uzima u obzir amortiziranost stroja do remonta sa druge strane).
Tako se dobije:
(cssS) trokovi amortizacije i jednokratnih obveza stroja (O):
trokovi amortizacije revalorizirane vrijednosti stroja dobivenom vrijednou
ulaganja (investiranja) u pojaano odravanje (obnovu, generalni remont)
stroja
trokovi osiguranja
trokovi registracije
(cssM) materijalni trokovi pogona stroja u radu (trokovi rada stroja) (M):
trokovi tekueg odravanja
trokovi energije
trokovi habajuih dijelova
(cssR) plaa strojara kao radne snage (R).
Pri tomu je

css = cssS + cssM + cssR

U ovom sluaju bili bi jedinini trokovi strojnog rada slijedei:

ts = css * Nvs = css * (1 / U) = css / U

ts = (cssS + cssM + cssR) * Nvs
ts = cssS * Nvs + cssM* Nvs + cssR * Nvs
tsS = cssS * Nvs
tmS = cssM * Nvs
trS = cssR* Nvs
ts = tsS + tmS + trS

ili u skladu sa dosadanjim redoslijedom pisanja jedininih direktnih trokova

ts = trS + tmS + tsS

gdje je

trS jedinini direktni troak radne snage (plae strojara)

tmS jedinini direktni troak materijala (pogona) strojnog rada (tekue odravanje habajui
dijelovi, energija - pogonsko gorivo)
tsS jedinini direktni troak amortizacije isl. srdestava za rad strojnog rada.

17

Amortizacija
Temeljna sastavnica trokova strojnog rada je amortizacija sredstava za rad. Naime, sredstva
za rad se tijekom procesa reprodukcije troe odnosno njihova uporabna vrijednost se s vremenom
smanjuje. Za razliku od materijala, odnosno predmeta rada koji u naelu u cjelosti ulazi u novi
proizvod sredstva za rad (u ovom sluaju graevinski strojevi, postrojenja i ostala tehnoloka oprema)
ne ulaze materijalno u sadraj proizvoda i usluga ve prenaaju (i tako gube) samo dio po dio svoje
vrijednosti. Nakon odreenog vremena ili nakon proizvodnje (izvedbe) odreene koliine proizvodnih
uinaka, sredstva za rad se istroe odnosno potanu potpuno dotrajala.
Stoga se amortizacija37 se openito utvruje kao naknadu za utroenu i umanjenu
vrijednost stvari i prava koja slue kao osnovna proizvodna sredstva. U stvari (i prava) spadaju
stvari opreme kao: strojevi, ureaji, postrojenja, transportna sredstva, sredstva veze, instrumenti,
pribor, ureaji, alati iji je vijek trajanja dui od jedne godine itd. te patenti38 (patentno pravo39) i
ostala slina prava.
Stvari (oprema) (i prava) podlijeu obavezi amortizacije ako slue kao osnovna sredstva tj. sredstva za rad,
ako su osposobljena i stavljena u uporabu,
ako se njihova vrijednost pri uporabi (tijekom vremena) smanjuje uslijed fizikog troenja,
tehniko-tehnolokog zastarijevanja,
ako imaju prometnu vrijednost40,
ako su produkt ljudskog rada.

Amortizacija je stvaranje ili osiguranje novaanih sredstava kojima se omoguava

pravovremena zamjena sredstava za rad koja su zbog fizike (tehnike)
dotrajalosti ili ekonomske (moralne) zastarjelosti postale neuporabljiva za rad.

37
(Izvor: Ekonomski leksikon): amortizacija, troak procijenjen temeljem oekivanja da e kratkotrajna imovina tijekom
vremena smanjivati svoju uporabnu vrijednost koritenjem, unitavanjem ili zastarijevanjem. Trokovi pribavljanja kratkotrajne imovine
koja se amortizira rasporeuju se kroz cijeli predvieni korisni vijek trajanja imovine. Raunovodstveno prikazivanje amortizacije
razumijeva vremensku alokaciju dijelova ukupnih trokova amortizacije imovine koja e u pretpostavljenom vremenu biti potpuno
iskoritena. A., kao dio ukupnih trokova poslovanja za obraunsko razdoblje, izravno ili neizravno tereti prihod poduzea. Podlijee joj
imovina za koju se oekuje da e se upotrebljavati dulje od jednog obraunskog razdoblja, koja ima ogranien koristan vijek trajanja i
imovina koja se upotrebljava u proizvodnji ili prodaji robe i pruanju usluga, koja slui za iznajmljivanje drugima ili za administrativne
svrhe. Koristan vijek trajanja kratkotrajne imovine je razdoblje u kojem se oekuje da e poduzee upotrebljavati imovinu koja se
amortizira, broj proizvoda ili slinih jedinica za koje se oekuje da e ih poduzee ostvariti tom imovinom. Meutim, tona vrijednost
amortizacije moe se izmjeriti po isteku vijeka trajanja imovine. Stoga je mjerenje amortizacije svedeno na procjenu koja se obino
temelji na iskustvu sa slinim vrstama imovine. Primjenjuju se razliite metode obrauna amortizacije: 1. vremenske: pravocrtne
(linearne), degresivne i progresivne; 2. funkcionalne: po jedinici uinka ili po intenzitetu uporabe imovine; 3. metode zamjene. A. ima i
znaajnu funkciju samofinanciranja poduzea jer predstavlja troak poslovanja koji sam po sebi ne zahtijeva odljev gotovine, ve se taj
dio naplaenog prihoda moe rabiti za bilo koji oblik financiranja poslovnog pothvata.
38
(Izvor: Ekonomski leksikon) patent, isprava kojom se zatiuje iskljuivo pravo iskoriivanja nekog izuma. Prvi je takav
dokument izdala Venecija 1474. Engleski je parlament 1623. izdao zakon o monopolima (Statute of monopolies), koji odreuje uvjete
pod kojima se mogu izdavati patenti za nove izume. Bio je to prvi patentni zakon u povijesti i otada termin p. sve vie dobiva dananji
sadraj. Zakonodavstva pojedinih zemalja redovito odreuju vrijeme iskljuivog koritenja patenta. Da bi se koristili patentiranim
izumom, drugi proizvoai moraju dobiti dozvolu nosioca patenta i prema sporazumu dati mu odgovarajuu naknadu. irenjem i
intenziviranjem znanstveno-tehnoloke revolucije raste broj patenata. U tome prednjae najrazvijeniji, osobito Japan, SAD i zemlje
Europske unije.
39
(Izvor: Ekonomski leksikon) patentno pravo, skup pravnih propisa i obiaja kojima se regulira stjecanje i iskoriivanje
patenta. Dio je zatite industrijskog vlasnitva, koja je ureena meunarodnim sporazumima. Najvaniji je sporazum Opa konvencija o
zatiti industrijskog vlasnitva (tzv. Parika konvencija). Pravo na iskoriivanje prijavljenog i zatienog izuma pripada nosiocu
patenta, a ostale ga osobe mogu iskoriivati samo na osnovi ugovora s nosiocem prava. Patent traje 15 godina i po isteku tog roka ne
moe se obnoviti ili produiti.
40
(Izvor: Ekonomski leksikon) prometna vrijednost, vrijednost dobara u razmjeni. Oituje se kao kvantitativni odnos, kao
razmjer u kojem se dobra jedne vrste razmjenjuju za uporabne vrijednosti druge vrste. U razvijenom trinom gospodarstvu to je svojstvo
robe da se u odreenim koliinama prodaje za novac. U tom odnosu robe prema robi ili robe prema novcu predmetno se izraava
specifian drutveni oblik rada. Neka se roba ostvaruje kao p. v. samo time to se u otuivanju potvruje i kao uporabna vrijednost.
Preduvjet prometne vrijednosti robe je njezina uporabna vrijednost, a drugi je preduvjet da njezino dobivanje zahtijeva rad i trokove.

18

Fizika (tehnika) dotrajalost je fiziko (tehniko, tehnoloko) troenje uslijed uporabe

sredstava u procesu rada kao posljedica funkcionalnog (operativnog) troenja (habanja) uslijed
fizikog starenja (prirodno troenje) kao posljedica djelovanja fizikih sila i kemijskih procesa te
uslijed oteenja (lomovi, kvarovi, itd).
Ekonomska zastarjelost je ekonomsko (moralno) troenje ili smanjenje vrijednosti sredstava
uslijed njihovog zastarijevanja41 kao posljedice tehnikog progresa. Pojavljuju se uinkovitija sredstva
za rad ili nove tehnike i tehnologije koje proizvode u ovom sluaju graevinske resurse ili izvode
graevinske radove) jeftinije ili kvalitetnije.
Obraun amortizacije otpisivanje (smanjivanje) vrijednost sredstava za rad moe biti
vremenski pa je onda vremenska amortizacija i funkcionalni pa je to onda funkcionalna
amortizacija.
Vremenska amortizacija je naknada u nekom vremenu trajanja sredstava za rad. U ovom
sluaju se to vrijeme trajanja utvruje kao ekonomini vijek trajanja graevinskog stroja (vidi donju
tablicu gdje je primjerice naveden ekonomini vijek trajanja osnovnih strojeva za zemljane radove).
Vremenska amortizacija se temelji na pretpostavci troenja sredstava za rad tijekom vremena bez
obzira na intenzitet njihova koritenja u proizvodno-tehnolokom procesu u tom vremenu koritenja.
Vremenska amortizacija moe biti sa proporcionalnim (ravnomjernim) otpisom, progresivnim
otpisom te degresivnim otpisom.
Vrsta stroja za zemljane radove
- builice (bunje za mine)
- kompresori
- dozeri
- bageri hidraulini
- utovarivai na kotaima
- utovarivai gusjeniari
- damperi
- damperi zglobni
- pokretne drobilane
- grejderi
- rotofrezeri-pulvimikseri
- samohodi valjaci/jeevi

Ekonomini radni vijek (trajanja) (sati)

9.000
9.000
11.000 (mali) 14.000 (veliki)
9.000 (mali) 14.000 (veliki)
13.000
11.500
12.000
10.000 11.000
14.000
14.000
12.000
11.000

Funkcionalna amortizacija42 je naknada prema intenzitetu upotrebe odnosno uinku ili

stupnju angairanosti stroja, postrojenja ili tehnoloke opreme. Kod funkcionalne otpisa stupanj
iskoristivosti uinka stroja izraava se na dva naina: ili koliinom proizvodnje ili efektivnim
trajanjem proizvodnje (radnim satima sredstava). Ovaj drugi nain funkcionalne amortizacije
pokazuje da je vremenska amortizacija takoer oblik funkcionalne amortizacije.

41
(Izvor: Ekonomski leksikon) zastarijevanje, proces gubljenja vrijednosti zbog uvoenja boljih dobara i tehnologija, tako da
dobro moe biti u dobrom fizikom stanju, ali u ekonomskom smislu postaje sve manje uporabljivo. Ako jedan stroj zastari, to znai da se
moe zamijeniti boljim i jeftinijim strojem, pa nema ekonomskog smisla da ga se i dalje rabi. U suvremeno se doba sredstva za
proizvodnju brzo usavravaju, starija proizvodna tehnika ubrzano zastarijeva te je potrebno postojeu opremu otpisivati i bre nego to
je njezino fiziko troenje. Takav postupak ubrzane amortizacije naziva se i moralnim rabaenjem.
42
(Izvor: Ekonomski leksikon) funkcionalna amortizacija, fizika amortizacija, nastaje zbog troenja nekog trajnog sredstva u
proizvodnji uinaka. Na visinu funkcionalne amortizacije utjeu brojni initelji, a najee su ovi: 1. karakteristike materijala od kojih je
sredstvo za rad nainjeno, 2. karakteristike materijala koji se odnosnim sredstvom za rad obrauje, 3. kvalificiranost radne snage, 4.
ienje i odravanje sredstva za rad, 5. reim rada. Njome poduzea nastoje utvrditi onaj dio vrijednosti sredstava za rad koji je utroen
u odreenom vremenu zbog upotrebe u proizvodnji uinaka i osigurati njihovu fiziku zamjenu kada se njihova vrijednost potpuno utroi.

19

4. Kalkulacija u sluaju strojnog graenja i pomonog runog rada

Ako se posebno razmatraju jedinini materjalni trokovi strojnog rada (tmS), zatim jedinini
trokovi radne snage strojnog rada ili plaa strojara (trS) te jedinini trokovi obveza ili amortizacija
strojeva kao isti jedinini trokovi strojnog rada (tsS) uz injenicu da je -

tsn =ntmS + trS + tsS n

onda se cijena kotanja moe iskazati na slijedei nain:

ckt = dtt * fm
dtt = tmt + trt +tst
ckt = (tmt + trt + tst) * fm
tmt = tmnn
trt = trnn
tst = tsnn
ckt = ( tmn + trn + tsn ) * fm =
ckt = [ tmn + trn + (tmS + trS + tsS )]* fm
ckt = [ ( tmn + tmS) + (trn + trS) + tsS ] * fm
iz ega proizlazi da je cijena kotanja -

ckt = ( tmn/S + trn/S + tsS) * fm n

a to je ustvari analogno izrazu -

ckt = (tmt + trt + tst) * fm = dtt * fm

gdje je -

tmt = (tmn + tmS) = tmn/S

trt = ( trn + trS) = trn/S
tst = tssn
Komentar uz sliku lijevo:
Pri izvedbi graevinskih
radova, konstrukcija i dijelova
graevina esto je runi rad pripomo
radu graevinskih strojeva posebice
onih tehnoloki sloenijih. Graevinski
radnik sa lopatom uobiajeno je
sastavni dio radne grupe mnogih
sloenih strojno-tehnolokih postupaka
i zahvata kao primjerice u prikazanom
sluaju izvedbe asfaltbetonskih zastora.
Stoga je uglavnom kalkulacija trokova
graenja sloena od kalkulacije
strojnog i runog rada u jedinstvenu
kalkulaciju odreene vrste graevinskih
radova.

20

5. Prilog primjeri prorauna trokova

5.1. Primjer kalkulacije jedinine prodajne cijene
Daje se u smislu prethodno navedenog prorauna cijene kotanja graevinskih radova primjer
kalkulacije jedinine prodajne cijene (pc7) za slijedeu trokovniku stavku:
Stavka
"t"

1
--7

8
t

Opis rada

jedinica
mjere

koliina
Qt

jedinina
prodajna
cijena pct
Kn/jed.mj
5

ukupna prodajna
cijena trokovnike
stavke Q* pct
Kuna
6

----Izvedba drenanog sloja od prirodnog

ljunka. Stavka obuhvaa nabavu,
dopremu, razastiranje, ravnanje i
zbijanje istog prirodnog ljunka u
slojevima debljine 10 cm. Obraun po
m3 zbijenog ugraenog drenanog
sloja ljunka

-----

m3

7.777

87,38

679.554,26

------

-----

Pomona analiza direktnih trokova (dt7) dopreme ljunka (vidi slijedeu stranica):
Pretpostavke (oznake prilagoene izrazima za proraun uinka):
ljunak se doprema kamionima kiperima iz pozajmita udaljenog L = 14 km
nabavna cijena ljunka fcco utovareno u vozila pc = 21,49 Kn/m3 rastresitog materijala
uinak utovara Up = 90 m3/sat rastresitog ljunka
prosjena brzina vonje u odlasku i povratku punih i praznih kamiona kipera vpo = vpp = 30
km/sat koji voze po ciklusu (Qc) oko 9 m3 rastresitog ljunka
vrijeme istovra i manevara (tm + ti) = 5 minuta
Analiza prodajne cijene (pc7) ugradnje ljunka (vidi slijedeu stranicu, na stranici iza slijedee
prikazana je analiza cijena pomou openitih izraza usklaenih sa sadrajme prethodnog
predavanja):
Pretpostavke:
na radovima ugradnje ljunka predvia se pripomo tri radnika tzv. "druge" grupe u smislu
vrijednosti njihove kalkulativne sijene radnog sata (csr) te (norme) uinka Uvr = 8 m3/sat/RII
ugraenog ljunka ili norme (vremena) Nvr = 0,125 sat/m3 / RII
za 1 m3 ugraenog ljunka potrebno je 10 % vie dopremljenog rastresitog ljunka
planrani prosjeni uinak razastiranja ljunka dozerom Up = 55,5 m3/sat ugraeno
planirani prosjeni uinak ravnanja ljunka grejderom u slojevima slojeva debljine 11 cm
rastresito ili 10 cm ugraeno Up= 2000 m2/sat = 200 m3/sat
potrebni planski prosjeni zbijanja ljunka vibrovaljkom u slojevima slojeva debljine 11 cm
rastresito ili 10 cm ugraeno Up= 555 m2/sat = 55,5 m3/sat
klju raspodjele indirektnih na direktne trokove (manager faktor) fm = 1,5
dobit 5% od cijene kotanja (ck) ili d = 0,05 * ck .

21

POMONA ANALIZA CIJENA za trokovniku stavku 7

OPIS RADA: doprema (prijevoz) ljunka
OBJEKT (GRAEVINA): Tramvajska pruga
Pomona analiza PA 1 (t.s.7)
obraun u Kunama po 1 m3 rastresitog ljunka
Poz.
Opis rada
jedinica
koliin
jedinina
troak po jedinici mjere
mjere
a
cijena
rad
materijal
strojevi
I
II
III
IV
V
VI
VII
VIII
Rad kamiona kipera:
prijevoz po ciklusu Qc = 9 m3
1.
vrijeme utovara:
sat
0,011
uinak Up = 90 m3/sat
9m3/(90 m3/sat)/9m3
vrijeme vonje:
sat
0,104
2.
(2*14 km) /(30km/sat)/9m3
3.
vrijeme istovara i manevara:
sat
0,010
5 min/60min/9m3

direktni trokovi

N(VS)

0,125

m3

1,00

33,44
59,40
74,85

4,01
6,69
8,43
4,01

6,69

8,43

ANALIZA CIJENA za trokovniku stavku 7

OPIS RADA: dobava, razastiranje i zbijanje odnosno ugradba ljunka
Analiza t.s.7
OBJEKT (GRAEVINA): Tramvajska pruga
obraun u Kunama po 1 m3 ugraenog ljunka
Poz.
troak po jedinici mjere
Opis rada
jedinica koliin
jedinina
"n"
mjere
a
cijena
rad
materijal
strojevi
I
II
III
IV
V
VI
VII
VIII
Pripomo radnika:
1
3 RII * 0,125 sati/m3/RII
m3
0,375
16,42
6,16
Materijal:
2
cijena ljunka utovareno
m3
1,1
21,49
23,64
4,41
3
doprema ljunka 4,01
7,36
autoprijevoz
m3
1,1
6,69
9,27
8,43
PA-1 (t.s.7)
Rad strojeva:
4
razastiranje ljunka 33,88
0,61
0,73
N(VS)
dozer
0,018
40,56
1,07
Up = 55,5 m3/sat
59,44
0,16
5
ravnanje ljunka 33,44
0,29
N(VS)
grejder
0,005
59,20
0,34
Up = 200 m3/sat
69,26
0,55
6
zbijanje ljunka 30,60
0,20
N(VS)
vibrovaljak
0,018
11,10
0,66
Up = 55,5 m3/sat
36,42
tr7
tm7
ts7
dt7

pojedini jedinini direktni

trokovi

fm
ck7
d7

ukupni jedinini
direktni trokovi
manager faktor fm
jedinina cijena kotanja
dobit 5% od cijene kotanja

pc7

jedinina prodajna cijena

m3

11,90
32,23
(100 %)
55,48

m3

21,5%

58,1%

11,35
20,5%

1,5
m3
5%*ck

83,22
4,16

m3

87,38

22

POMONA ANALIZA CIJENA za trokovniku stavku 7

OPIS RADA: doprema (prijevoz) ljunka
OBJEKT (GRAEVINA): Tramvajska pruga
Poz.
"n"
1

Opis rada
2
Rad kamiona kipera:
obujam po ciklusu Qc
vrijeme utovara po 1m3:
uinak utovara Up
tu = (Qc/Up) / Qc
vrijeme vonjepo 1m3:
tvop = [(2*L) /v] / Qc
vrijeme istovara i manevara
po 1 m3:
ti + tm = (tm + ti)/Qc
napomena:
u indexu "p"
znai prijevoz

"p"

direktni trokovi

jed.
mj.
3

Pomona analiza PA- 1 (t.s.7)

obraun u Kunama po m3 rastresitog ljunka
koliina
jedinina
troak po jedinici mjere
cijena
rad
materijal
strojevi
4
5
6
7
8

sat

sati/m3

sat

sati/m3

sat

sati/m3
sati/m3

cssRp
cssMp
cssSp

Nvsp
m3

1,00

trsp =
= cssRp*
* Nvsp

tmsp =
= cssMp*
* Nvsp

tssp =
= cssSp*
* Nvsp

trsp

tmsp

tssp

ANALIZA CIJENA za trokovniku stavku 7

OPIS RADA: dobava, razastiranje i zbijanje ljunka
OBJEKT (GRAEVINA): Tramvajska pruga
Poz
"n"
1
1

2
3

4
5
6

Opis rada
2
Pripomo radnika:
nR* Nvr (sati/m3/R)

jed.
mj.
3

Materijal:
cijena ljunka utovareno
doprema ljunka prijevoz kamionima
PA-1 (t.s.7)
Rad strojeva:
razastiranje ljunka dozer
uinak dozera Up
ravnanje ljunka greder
uinak gredera Up
zbijanje ljunka vibrovaljak
uinak vibrovaljka Up
pojedini direktni trokovi

Analiza Z-7
obraun u Kunama po m3 ugraenog ljunka
koliina
jedinina
troak po jedinici mjere
cijena
rad
materijal
strojevi
4
5
6
7
8

Nvr1 =
= nR* Nvr

tr1 =
= csr1 *
* Nvr1

csr1

1 + 10 %

"pc"

tmsp

trs3 =
= 1,1 trsp

tm2=
= 1,1 pc
tms3 =
= 1,1 tmsp

tss3 =
= 1,1 tssp

trs4 =
= cssR4 *
* Nvs4
trs5 =
= cssR5 *
* Nvs5
trs6 =
= cssR6 *
* Nvs6

tms4 =
= cssM4 *
* Nvs4
tms5 =
= cssM5 *
* Nvs5
tms6 =
= cssM6 *
* Nvs6

tss4 =
= cssS4 *
* Nvs4
tss5 =
= cssS5 *
* NvS5
tss6 =
= cssS6 *
* Nvs6

(tr+trs)1-6

(tm+tms)

tss1-6

1 + 10 %

Nvs4 =
= 1 / Up
Nvs5 =
= 1 / Up
Nvs6 =
= 1 / Up

trsp

tssp

cssR4
cssM4
cssS4
cssR5
cssM5
cssS5
cssR6
cssM6
cssS6

m3

1-6

ukupni direktni trokovi

manager faktor
jedinina cijena kotanja
dobit
jedinina prodajna cijena

m3

dt7 =
= tr7+tm7+ts7

tr7

tm7

ts7

fm
m3

ck7=dt7*fm
d7

m3

pc7=ck7+d7

23

5.2. Primjer prorauna cijene kotanja radnog sata stroja

Daje se u smislu prethodno navedenog prorauna cijene kotanja graevinskih radova primjer
prorauna cijena kotanja radnog sata stroja css za pokretnu drobilanu tip R-CJ 108*80W primarni
dio i za pripadni utovariva, kao i cijena drobljenja materijala ovisno o iskoritenju uinka drobilane.

Pokretna drobilana
Polupokretno vueno postrojenje (primarni dio) za drobljene ukupne mase 45 t slijedeih
obiljeja
- masa 45 t
- transportna duljina 12 m
- transportna visina 4 m
- radna duljina (duljine u radu) oko 16 m
- radna visina (visine u radu) 4,40 m
obuhvaa
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.

prihvatni silos konstruktivne obujma 7,5 m3

vibracijski dodava sa reetaljkom
eljusna drobilica (sa njihalom) veliine ulaznog otvora (prihvata) 1,08 m x 0,80 m
transportna traka ispod drobilice duljine 10,20 m irine trake 1,00 m
transportna traka ispod reetaljke duljine 5,00 m irine trake 0,80 m
razdjeljiva reetanog materijala
tro-osovinsko postolje na gusjenicama
generator 75 kVA
magnetski odvaja
teleskopske podupore
turbo-diesek motor 197 kW

Satni utroak goriva postrojenja (Gs) :

N0
nazivna, instalirana, nominalna snaga motora postrojenja
gs
specifina potronja goriva
ke
intenzitet potronje goriva (efektivnost rada motora) (0,45 do 0,75)
sm
specifina masa goriva
Gs
Gs = (N0 * gs * ke) / sm = (197 kW* 0,2 * 0,75 kg/kW/sat) / 0,84 =
Kalkulativna vrijednost postrojenja (KVS):
tvornika cijena postrojenja
cijena postrojenja fcco gradilite (+ 50 % tvronike cijene)
kupnja na kredit na 5 godina otplate sa kamatama 7% godinje
petogodinj anuitet 5a = 5 * 645.000 * [(1.075 * 0,07) / (1,075- 1)]
kamate (786.550 E 645.000 E)
kalkulativa vrijednosti postrojenja 967.500 E + 141.550 E

197 kW
0,2 kg/kW/sat
0,75
0,84 kg/l
35 l/sat

645.000 E
967.500 E
7% na 5 godina
786.550 E
141.550 E
1.109.050 E

Srednja kalkulativna vrijednost stroja (KVSS) za ekonomian vijek trajanja postrojenja:

ekonomini vijek trajanja postrojenja n= 8 godina
24.000 sati
8 god * 2.184 sati /god * 1,5 (smjena) * 0,9 (efektivni rad)
623.840 E
KVSS = KVS * [(n + 1) / 2n] = 1.109.050 E * [(8+1)/2*8]

24

Cijena kotanja radnog sata postrojenja css:

(O) Obaveze
Trokovi amortizacije (ukupne kalkulativne vrijednosti postrojenja):
1.109.050 E / 24.000 sati
Trokovi investicijskog odravanja (ovdje se pretpostavlja 5% godinje na tvorniku
cijenu):
[645.000 E / (2184 sati * 1.5 *0,9)] *0,05
Trokovi osiguranje (ovdje se pretpostavlja 2,34 % godinje na srednju
kalk.vrijednost postrojenja): [623.840 E / (2184 sati * 1.5 *0,9)] *0,0234
obaveze
(P) Pogonski trokovi
Trokovi odravanja (ovdje se pretpostavlja 1/3 tvornike cijene kroz vijek trajanja
postrojenja):
(645.000 E * 1/3) / 24.000 sati
Trokovi habajuih dijelova (ovdje se pretpostavlja oko 1 E/m3 drobljenog
materijala):
za kapacitet 60 m3/sat = 60 m3/sat *1 E/m3=
Trokovi goriva:
35 l/sat * 1,0 E/l
Trokovi maziva (17,5 % trokova goriva):
35 E/sat 0.175
ukupno pogonski trokovi
(R) plaa strojara (1 strojar + 1 elektriar) * 9 E/sat
sveukupno obaveze, pogonski trokovi i plaa strojara

E/sat
46,2

%
24

10,9

4,9

62,0

33

8,9

60,0

32

35,0
6,0
110,0
18,0
190,0

17
3
58
9
100

Pretpostavkom drugih vrijednosti uinka postrojenja mijenjaju se trokovi habajuih dijelova a

sukladno tome i ukupna cijena kotanja radnog sata postrojenja kao i jedinina cijena kotanja
drobljenog materijala:
Uinak (U) postrojenja za
drobljenje kamenog i slinog
materijala (m3/sat):
60 (index 1,00)
90 (+ 50% ili 0,5x)
120 (+100% ili 2x)
150 (+ 150% ili 2,5x)

Cijena kotanja radnog sata

postrojenja (css):(E/sat)

Cijena kotanja drobljenog

materijala (ck = css /U): (E/m3)

190 (index 1,00)

220 (1,16)
250 (1,32)
280 (1,47)

3,17 (index 1,00 ili 1,79)

2,44 (0,75 ili 1,34)
2,08 (0,62 ili 1,11)
1,87 (0,55 ili 1,00)

Utovariva (Cat 966 F)

Zglobni utovariva CATERPILLAR 966 F Series II snage 164 kW ,
masa 2 t i konstruktivnog obujam (qc) utovarne lopate 3,3 4,1 m3
Satni utroak goriva stroja (Gs) :
N0
nazivna snaga motora stroja
gs
specifina potronja goriva
ke
intenzitet potronje goriva (efektivnost rada motora) (0,45 do 0,75)
sm
specifina masa goriva
Gs
Gs = (N0 * gs * ke) / sm = (197 kW* 0,2 kg/kW/sat * 0,6) / 0,84 =
Kalkulativna vrijednost stroja (KVS):
tvornika cijena stroja
cijena stroja fcco gradilite (+ 25 % tvornike cijene)
kupnja na kredit na 5 godina otplate sa kamatama 7% godinje
petogodinj anuitet 5a = 5 * 335.000 * [(1.075 * 0,07) / (1,075- 1)]
kamate (415.550 E 335.000 E)
kalkulativa vrijednosti postrojenja 418.750 E + 80.550 E

164 kW
0,2 kg/kW/sat
0,6
0,84 kg/l
24 l/sat

335.000 E
418,750 E
7% na 5 godina
415.550 E
80.550 E
499.300 E
25

Srednja kalkulativna vrijednost stroja (KVSS) za ekonomian vijek trajanja stroja:

ekonomini vijek trajanja stroja (n=5 godina * 2184 sati /god * 1,5 smjena)
KVSS = KVS * [(n + 1) / 2n] = 415.550 E * [(5+1)/2*5]
Cijena kotanja radnog sata stroja css:
(O) Obaveze
Trokovi amortizacije (ukupne kalkulativne vrijednosti stroja):
415.550 E / 16.000 sati
Trokovi nvesticijskog odravanja (ovdje se pretpostavlja 3 % godinje na tvorniku cijenu):
[335.000 E / (2184 sati *1,5 )] *0,03
Trokovi osiguranje (ovdje se pretpostavlja 3,9 % godinje na srednju kalkulativnu
vrijednost postrojenja):
[249.350 E / (2184 sati *1,5)] * 0,039
obaveze
(P) Pogonski trokovi
Trokovi odravanja (ovdje se pretpostavlja 25% tvornike cijene kroz vijek trajanja
postrojenja):
(335.000 E * 0,25) / 16.000 sati
Trokovi habajuih dijelova (pretpostavlja se utroak dijelova utovarne lopate i lanaca
za gume 15% trokova tekueg odravanja) 0,15 * 5,2
Trokovi goriva:
20 l/sat * 1 E/l
Trokovi maziva (15% trokova goriva):
20 E/sat 0,15
ukupno pogonski trokovi
(R) plaa strojara (1 strojar) * 9 E/sat
sveukupno obaveze, pogonski trokovi i plaa strojara

16.000 sati
249.350 E

E/sat
26,0

%
37,2

3,1

4,6

2,9

4,2

32,0

46

5,2

7,7

0,8

1,1

20,0
3,0
29,0
9,0
70

28,7
4,7
41
13
100

Cijena kotanja radnog sta utovarivaa CAT 966 F je stalna ali jedinina cijena kotanja
utovara manja to je radni uinak postrojenja za drobljenje R-CJ 108*80 W vei, odnosno kada
postrojenje radi samnjenim uinkom utovariva takoer radi manjim uinkom tj. dio radnog vremena
stoji neiskoriten ali najvjerojatnije sa upaljenim motorom.
Uinak (U) postrojenja za
drobljenje kamenog i slinog
materijala: m3/sat)
60 (index 1,00)
90 (+ 50% ili 0,5x)
120 (+100% ili 2x)
150 (+ 150% ili 2,5x)

Cijena kotanja radnog sata

utovarivaa (css):
(E/sat)
70,0
70,0
70,0
70,0

Cijena kotanja drobljenog

materijala (ck = css /U):
(E/m3)
1,17 (index 1,00 ili 2,49)
0,78 (0,75 ili 1,34)
0,58 (0,62 ili 1,11)
0,48 (0,55 ili 1,00)

Pretpostavkom drugih vrijednosti uinka postrojenja i utovarivaa mijenja se sukladno tomu i

ukupna cijena kotanja radnog sata postrojenja odnosno utovarivaa kao i jedinina cijena kotanja
drobljenog materijala:
Uinak (U)
utovarivaa i
postrojenja za
drobljenje kamenog i
slinog materijala:
(m3/sat)
60 (index 1,00)
90 (+ 50% ili 0,5x)
120 (+100% ili 2x)
150 (+ 150% ili 2,5x)

Cijena kotanja radnog

sata utovarivaa i
postrojenja (css):
(E/sat)

Jedinina cijena kotanja

utovara i drobljenja
materijala
ck = css /U
(E/m3)

Jedinina prodajna cijena

drobljenog materijala
pc = ck * fm
fm = 1,5
(E/m3)

260 (index 1,00)

290 (1,12)
320 (1,23)
350 (1,35)

4,33 (index 1,00 ili 1,85)

3,22 (0,74 ili 1,38)
2,67 (0,61 ili 1,15)
2,33 (0,53 ili 1,00)

6,50 (index 1,00 ili 1,85)

4,83 (0,74 ili 1,38)
4,01 (0,61 ili 1,15)
3,50 (0,53 ili 1,00)

26