1

foiskripte.com

neslube skripte

POSLOVNA EKONOMIJA skripta 1. kolokvij

EKONOMIJA cilj i podjela
Temeljni cilj ekonomske znanosti - prouavanje mogunosti racionalnog koritenja ogranienih resursa koji nam stoje
na raspolaganju, kako bi se na najbolji nain zadovoljile potrebe.
Trina ekonomija-pojedinci i poduzea donose odluke o proizvodnji i potronji.
Naredbodavna ekonomija drava donosi sve odluke.
Mjeovite ekonomije-elementi trine i naredbodavne.
Makroekonomika - bavi se funkcioniranjem gospodarstva kao cjeline, eli se spoznati to odreuje opu stopu
ulaganja u gospodarstvo i kako ta ulaganja utjeu na ukupnu proizvodnju, zaposlenost.
Mikroekonomika (usmjerena je na pojedine dijelove ekonomskog sustava: ponaanje potroaa na odreenom tritu i
kretanja ponude i cijena u razliitim uvjetima, te utjecaj na pojedinane subjekte
POSLOVNA EKONOMIJA
Poslovna ekonomija dio mikroekonomskih znanosti koji prouava gospodarenje na razini poduzea kao temeljne
jedinice nacionalnog gospodarstva
prouava glavna pitanja uinkovitosti proizvodnje na razini gospodarskih subjekata
istrauje imbenike koji utjeu na uspjenost poslovanja
utvruje zakonitosti koje vrijede u ekonomskom sustavu poduzea
definira pravila ijom se primjenom poslovanje poduzea moe poboljati
Opa ekonomika: bavi se pitanjima gospodarenja u poduzeu karakteristinim za gotovo sva poduzea neovisno o
njihovoj vrsti.
Posebne ekonomike: razliiti kriteriji:
- po vrstama djelatnosti poduzea (industrijska, poljoprivredna, trgovinska pod.)
- po obliku vlasnitva na imovini poduzea (ekonomika dionikih dr., dravnih pod.)
- po poslovnim funkcijama u poduzeu (ekonomika nabave, proizvodnje, prodaje)
Poslovna ekonomija bavi se pitanjima odluivanja u poduzeu koja su bitna za njegov poslovni uspjeh.
Pitanja koja su bitna za razumijevanje i ocjenu odnosa izmeu ostvarenih rezultata (uinaka) i vrijednosti izvrenih
ulaganja (trokova):
- to proizvoditi (predmet poslovanja-potrona ili investicijska dobra)
- Koliko proizvoditi (opseg proizvodnje)
- Kako proizvoditi (kojim metodama proizvodnje)
- Kako rasporediti ostvarene rezultate
- Gdje i kada nabaviti
- Gdje i kada prodati
Proizvodnja
U sreditu prouavanja poslovne ekonomije je proces proizvodnje (skup aktivnosti kojima se dobra i usluge manje
vrijednosti pretvaraju u dobra i usluge vee vrijednosti)
Proizvodnju ine sve aktivnosti kojima se poveava vrijednost dobivenih uinaka. Aktivnosti:
Promjene oblika resursa
Promjene mjesta uporabe uinka (transport)
Promjene vremena uporabe uinka (skladitenje)
PODUZEE
Poduzea su poslovne organizacije koje su glavni subjekti ekonomskog ivota u uvjetima slobodnog trinog
gospodarstva a koje obavljaju jednu ili vie gospodarskih djelatnosti u proizvodnji i razmjeni materijalnih dobara i
pruanju usluga na tritu.
Poduzee se moe promatrati kao sustav:
ekonomski (gospodarska cjelina u kojoj se obavlja odreena djelatnost proizvodnje ili pruanja usluga)
tehnoloki (sustav u kojem se obavljaju razliiti procesi transformacije inputa u outpute, primjenom odreenih
tehnologija i tehnike)
PITUP

foiskripte.com

neslube skripte

pravni (poduzee stjee odreena prava i obveze)

socioloki sustav (poduzee je zajednica ljudi koji u njemu rade)
Osnivanje poduzea
Poduzee moe osnovati jedna ili vie osoba radi ostvarivanja neke djelatnosti. Uvjeti:
raspolaganje odreenim kapitalom
raspolaganje kvalificiranom radnom snagom
Uloenim kapitalom osigurava se vlasniki nadzor nad poslovanjem konkretnog poduzea.
Temeljna ekonomska struktura poduzea
Skuptina
vlasnici - dioniari
Nadzorni odbor
Uprava menadment
Dobavljai

Kupci
Poslovni procesi u poduzeu

ukupni trokovi
=
koliina inputa
x
njihove cijene

Proizvodnost
Ekonominost
Rentabilnost

ukupni prihodi
=
koliina outputa
x
njihove cijene

Vrste poduzea
S obzirom na vrstu proizvodnih procesa, mogu se razlikovati:
proizvodna: ekstraktivna i preraivaka
usluna poduzea: poduzea proizvodnih i osobnih usluga
Veliina se moe promatrati kroz: broj zaposlenih, vrijednost uloenog kapitala, veliinu ostvarenog godinjeg
prihoda, vrijednost ukupne aktive, vrijednost stalnih sredstava, veliinu ugraene pogonske snage... Na temelju
takvih kriterija poduzea se dijele na
velika, srednja i mala
Kriterij

Mali poduzetnik

Srednji poduzetnik

Zbroj bilance

do 1.000.000

do 4.000.000

Ostvareni prihod

do 2.000.000

do 8.000.000

God. prosjek zap

do 50 zaposl.

do 250 zaposl.

Status

Kriterij kljunog resursa: temelj za razvrstavanje poduzea predstavlja resurs koji je najvie zastupljen i koji ima
najvei utjecaj na uspjenost poslovanja poduzea. U kljune resurse se najee ubrajaju:
stalna sredstva (kod kapitalno intenzivnih poduzea)
obrtna sredstva (npr. vrijednost potroenog materijala, energije)
radna snaga (radno intenzivna poduzea)
kriterij vlasnitva - podjela poduzea po ovom kriteriju je bitna zbog utvrivanja naina upravljanja poduzeem.
Prema vlasnitvu razlikuju se:
privatna - osniva ih jedna osoba, a vlasnik u poduzee unosi svoj kapital, a esto i sam organizira poslove i
upravlja poduzeem. Zapoljavaju manji broj radnika. Najee se bave trgovinom na malo, ugostiteljstvom,
uslunim djelatnostima, sitnom industrijom
PITUP

foiskripte.com

neslube skripte

javna - mogu biti: drutvena (u vlasnitvu sindikata, crkve, mirovinskih fondova,...) i dravna (u vlasnitvu
drave). Dravna poduzea obino djeluju u djelatnostima od posebnog dravnog interesa. U prosjeku su
manje uinkovita od privatnih poduzea (nemaju jasno odreenog vlasnika zbog prirode djelatnosti)
zadruna - osnivaju ih zadruge radi obavljanja gospodarske djelatnosti u interesu zadrugara. Sama zadruga
nije poduzee, jer joj cilj nije ostvarivanje profita. Zadrugari u pravilu zadravaju vlasnitvo nad sredstvima za
rad koje unose u zadrugu. Uglavnom se osnivaju u poljoprivrednoj, kreditnoj i trgovakoj djelatnosti
mjeovita poduzea

kriterij pravnog oblika vlasnitva: Razliiti pravni oblici djelovanja poduzea imaju za posljedicu razlike u nainu
osnivanja, upravljanja, strukturi i odgovornosti lanova te ekonomskoj djelotvornosti i uinkovitosti. Pravni oblici
poduzea su:
javno trgovako drutvo - Svi lanovi jame za obveze drutva neogranieno cjelokupnom svojom imovinom
(solidarna odgovornost). Poslovima drutva upravljaju svi lanovi, a razmjerno veliini uloga lanovi
sudjeluju u podjeli dobiti i pokrivanju gubitaka drutva (osnivaka sredstva drutva se sastoje od uloga
lanova drutva)
komanditno drutvo - udruuju se dvije vrste lanova: komplementari (za obveze drutva odgovaraju
neogranieno, upravljaju drutvom) i komanditori (za obveze drutva odgovaraju samo do visine kapitala koji
su unijeli u drutvo, ne upravljaju drutvom)
drutvo s ogranienom odgovornou - lanovi drutva za obveze drutva odgovaraju do visine uloenog
kapitala i imaju pravo sudjelovanja u upravljanju drutvom i podjeli dobiti razmjerno udjelu u ukupnom
kapitalu. Osnovna svrha ovakvog udruivanja je prikupljanje kapitala potrebnog za pokretanje posla. U RH
najraireniji oblik poduzea
dioniko drutvo - sredstva za osnivanje, poslovanje i razvoj pribavlja izdavanjem dionica. Osobna
odgovornost vlasnika je ograniena na iznos njihova pojedinanog ulaganja u tvrtku. Moe se utemeljiti na
dva naina:
simultanim osnivanjem (otkupom svih dionica pri osnivanju)
sukcesivnim osnivanjem (upuivanjem javnog poziva za otkup (prodaju) dionica)
Glavnica (iznos sredstava potreban za osnivanje i rad drutva) se dijeli na odreeni broj dionica jednakih
vrijednosti. Dionice su priznanice o uloenom kapitalu i vrijednosni papiri koji predstavljaju dio osnovne
glavnice dionikog drutva.

PODUZETNITVO
Poduzetnik je osoba koja ima sposobnosti osnivanja poduzea i pokretanja njegovih poslovnih aktivnosti ulaganjem
kapitala u potrebne resurse radi proizvodnje novih dobara i usluga. Poduzetnitvo se razlikuje od menadmenta po
tome to je ono stalno usmjereno na inoviranje: poduzetnitvo znai pokretanje promjena u proizvodnji i poslovanju, a
menadment se odnosi na tekue koordiniranje proizvodnog procesa; poduzetnik tei iskoristiti priliku za stvaranje
profita, a menader nastoji iskoristiti raspoloive resurse
UDRUIVANJE PODUZEA
Motivi za udruivanje poduzea
smanjivanje konkurencije i poveanje udjela na tritu, okrupnjavanje kapaciteta i sniavanje trokova, podjela
poslovnih i financijskih rizika, opi rezultat udruivanja poduzea je tzv. efekt sinergije (2+2=5), udruena
poduzea mogu racionalnije i uinkovitije upotrijebiti svoje potencijale, te stvoriti bolje uvjete za daljnji razvoj.
Oblici udruivanja poduzea: prema:
o
o
o
o
o
o

intenzitetu udruivanja (kooperacije i koncentracije)

srodnosti udruivanja (homogena i heterogena)
trajanju udruivanja (privremena i trajna)
podruju udruivanja (nacionalna i meunarodna)
broju udruenih poduzea (ua i ira)
nainu udruivanja (spajanja i pripajanja)
PITUP

foiskripte.com

neslube skripte

Kooperacija je blai oblik udruivanja gdje poduzea zadravaju svoju punu samostalnost i udruuju se radi poslovne
suradnje. Najpoznatiji trajni oblik poslovne suradnje je kartel, a povremeni konzorcij. Kartel nastaje udruivanjem
poduzea radi dogovaranja o podjeli trita i odreivanju cijena po kojima e kupcima nuditi svoje proizvode.
Najee nastaju radi zajednikog rada na programima racionalizacije, istraivanja i razvoja, nabave i prodaje
Konzorcij je oblik povremenog povezivanja poduzea i banaka radi zajednikog ulaganja u veliki poslovni pothvat
(npr. izgradnje cjevovoda, autocesta,...), kako bi podijelili rizik mogueg neuspjeha i gubitka uloenog kapitala.
Koncentracija je vri oblik udruivanja poduzea. Poduzea mogu ostvariti homogene koncentracije (povezana
poduzea iste djelatnosti) i heterogene koncentracije (povezana poduzea razliitih djelatnosti).
Razvitak mikroekonomske misli
Razvitak mikroekonomske misli se moe promatrati kroz tri razdoblja:

razdoblje starih spoznaja Ksenofont (O gospodarenju, Kirov odgoj, Sredstva ili o dohodcima), Benedikt
Kotruljevi (O trgovini i savrenom trgovcu), Juraj Kriani (Politika), Adam Smith, David Ricardo
pojava i razvitak ekonomske znanosti Frederic Taylor, Henry Ford, Henry Fayol, A. Marshall...
suvremeno razdoblje: Schmalenbach, Nikliesch, Mellerowitz, Samuelson, Nordhaus, Schumpeter, Keynes,
Galbraith
nai autori: osim Kotruljevia i Kriania, tu su Bla Lorkovi (Poela politike ekonomije) Mijo Mirkovi,
imun Babi (Uvod u ekonomiku poduzea)...

MJERILA USPJENOSTI POSLOVANJA

Kako bi se dobili pokazatelji uspjenosti poslovanja poduzea, uvaavajui i utjecaj okruenja u kojem poduzee
djeluju, i time bili meusobno usporedivi, koriste se mjerila:

proizvodnosti rada
ekonominosti
rentabilnosti
PROIZVODNOST RADA

Proizvodnost rada - odnos izmeu koliine uinaka i koliine rada utroenog za stvaranje tih uinaka.
Glavna tenja: ostvariti odreenu razinu uinaka uz to manju upotrebu ljudskog rada, odnosno vee koliine uinaka
uz isti udio rada.
Porastom proizvodnosti rada postie se vie uinaka po jedinici utroenog rada, odnosno u jedinici uinaka
(proizvoda) se nalazi manje rada (ako ima manje trokova rada - poduzee je uinkovitije i proizvod je jeftiniji za
konanog potroaa).
Proizvodnost rada poveava se ako se poveava koliina uinaka (komadi, tone, metri, promet) ili ako se smanjuje
utroena koliina rada.
Najjednostavniji izraz za odreivanje proizvodnosti rada je:
Pr

Q
T

PITUP

foiskripte.com

neslube skripte

Proizvodnost = koliina uinaka / koliina utroenog rada

Ili reciprono ime se izraava izraava koliina rada koja se troi na jedinicu uinaka:
Pt=

T
Q

U ekonomici su razvijene metode kojima raznovrsnu proizvodnju izraavamo tako da se moe mjeriti proizvodnost
rada:
o
o
o
o

naturalna metoda
naturalno-uvjetna metoda
radna metoda
novana metoda
Naturalna metoda

Primjenjiva je onda kada se proizvodnja ili promet u nekom poduzeu moe izraziti fizikim naturalnim veliinama
(brojem komada, kilograma, metara),a primjenjuje se u situacijama kada se radi o samo jednom proizvodu.

Naturalno-uvjetna metoda
- modifikacija naturalne metode. Primjena kada raznovrsnost proizvodnje nije heterogena:
o izmeu vrsta proizvoda postoji odreena slinost ili srodnost (npr. razlike u dimenzijama)
o za jedinicu uinaka troe se razliite koliine rada, pa se ne mogu jednostavno zbrajati
Rjeenje je u uvoenju uvjetnih jedinica - raunskim postupkom se svi proizvodi svode na jedan uvjetni proizvod
U primjeni naturalno-uvjetne metode uzimamo radno vrijeme za izradu jedne jedinice proizvoda i na temelju toga
izraunamo koeficijente (K) po postupku:

K=

Radno vrijeme svakog proizvoda

Radno vrijeme uvjetnog proizvoda

primjenom tih koeficijenata na ostvarene koliine proizvoda dobivamo koliinu uvjetnih proizvoda (koje moemo
zbrajati).

Radna metoda
- odnosom izmeu normiranog vremena i stvarno utroenog vremena dobiva se stvarno kretanje proizvodnosti rada.
Ova metoda nam moe posluiti i za mjerenje proizvodnosti rada kod raznovrsnih proizvoda
Postupak se izvodi po formuli:

Pr

Norma sati
Efektivni sati

PITUP

foiskripte.com

neslube skripte

Novana metoda
Ostale metode primjenjive su u proizvodnim djelatnostima (barem u veini). U uslunim djelatnostima najee
umjesto koliina moramo primijeniti novano izraavanje uinaka i utroaka.
Kod proizvodnje gdje asortiman ini velik broj razliitih vrsta proizvoda moramo se posluiti novanim izrazom kao
univerzalnim mjerilom pomou kojega moemo zajedniki izraziti razliite uinke i utroke.
Mnoenjem razliitih koliina uinaka i koliine rada s cijenama dobit emo veliine koje e dati elemente za
mjerenje proizvodnosti rada.
Za mjerenje proizvodnosti rada ispravno je koristiti stalne cijene
Za ovaj postupak se koristi formula:

Pr

Q Stalne cijene
T Stalne place

Uvjeti za poveanje proizvodnosti rada:

opi uvjeti (prirodni uvjeti koji pridonose kretanju proizvodnosti rada)
organizacijsko-tehniki uvjeti (organizacijska rjeenja i metode, organizacija rada, primjena odgovarajuih sredstava
za rad, vrsta koritene energije)
ovjek i njegovo znanje (ljudski rad i stvaralatvo, ovjekova kvaliteta)
ostali uvjeti

Dinamika proizvodnosti rada

Proizvodnost rada se promatra kao stalno mijenjanje i kretanje s ciljem poveanja uspjenosti poslovanja zahvaljujui
rastu proizvodnosti rada.
Proizvodnost rada se usporeuje sa: vrijednostima koje je poduzee postizalo prije i sa proizvodnosti rada kod drugih
poduzea
Dinamiku proizvodnosti kroz odreeno razdoblje moemo izraziti indeksima koje raunamo po formuli:

I Pr

Pr1
100
Pr0

Proizvodnost rada izraena apsolutnim brojem za tekue razdoblje stavlja se u brojnik, a proizvodnost rada za bazno
razdoblje u nazivnik. Da bi dobili postotak, mnoimo sa 100.

PITUP

foiskripte.com

neslube skripte
LIKVIDNOST PODUZEA

- je njegova sposobnost da podmiri svoje tekue kratkorone obveze .

- je sposobnost uravnoteenja izmeu kratkoronih platenih mogunosti s jedne strane i kratkoronih obveza s druge
strane.
Formula za odreivanje likvidnosti glasi:

L=

Novac+Krat. potrazivanja
Krat. dugovanja

L >1 poduzee je likvidno

L<1 poduzee je nelikvidno
L=1 likvidnost je jo uvijek zadovoljavajua
Dinamiki likvidnost treba promatrati kroz pritjecanje sredstava od naplate potraivanja te se moe se govoriti o:

likvidnim sredstvima prvog stupnja, koja u svakom trenutku predstavljaju raspoloiva sredstva
likvidnim sredstvima drugog stupnja, koja predstavljaju potraivanja naplativa u kratkom roku (do 30 dana)
likvidnim sredstvima treeg stupnja, a to su sredstva u gotovim proizvodima i potraivanja na dulji rok.
SOLVENTNOST PODUZEA

- je sposobnost poduzea da svojim poslovanjem postie i odrava ravnoteu izmeu svoje cjelokupne imovine i svih
svojih kratkoronih i dugoronih obveza
insolventno je ono poduzee kojem cijela imovina ne bi bila dovoljna za podmirivanje svojih obveza

OBRTANJE KAPITALA
Obrtaj- je proces brzog i dinamikog mijenjanja obrtnog kapitala iz jednog oblika u drugi
Ciklus obrtanja- je vrijeme potrebno za potpunu transformaciju iz jednog oblika u drugi sve do ponovnog vraanja u
novani oblik
to je obrtanje bre, proces oploivanja vrijednosti je bri bre se stvara dobitak(kod breg obrtanja , za odreeni
opseg poslovanja potrebno je manje obrtnog kapitala)
Brzina obrtaja
Kob= koeficijent obrtaja; Ph= godinji prihod (promet); Kobr= obrtni kapital koriten za ostvarenje prihoda
Koeficijent obrtaja pokazuje broj koliko puta se u godini obrtni kapital transformira, odnosno koliko je obrtnih ciklusa
zavreno u jednoj godini
Ph
K ob
K obr
PITUP

foiskripte.com

neslube skripte

Trajanje obrtaja
Tob=vrijeme vezivanja (trajanje obrtaja)
D= broj dana u godini

Tob

D
K ob

REZULTAT POSLOVANJA
Temeljni financijski izvjetaji

Bilanca daje snimak financijske situacije nekog poduzea na odreeni dan. prikazuje stanje imovine, obveza i
kapitala na odreeni dan (statino izvjee-temeljni nedostatak)
Raun dobiti i gubitka - razlika prihoda i rashoda poduzea u nekom razdoblju
Izvjetaj o novanom tijeku prikazuje utjecaj aktivnosti poduzea na generiranje novanog toka poduzea
Izv. sredstava: vlasniki, zadrana dobit, rezerve, rez. za trokove, dugor. i kratkor. obveze
korisnici fin. izvjetaja: vlasnici poduzea, kreditori, dobavljai, zaposlenici, menadment, porezna vlast,
izvjetajne agencije
Imovina se financira bilo iz vlastitih izvora(glavnice) ili iz obveza pa je tako knjigovodstvena vrijednost vlastitog
kapitala:
bilanca
imovina
ukupna tekua imovina (novac i utrive vrijednosnice, potraivanja, zalihe)
neto vrij. dugotr. imovine
obveze i glavnica
obveze:
tekue obveze (doavljai, mjenice, ostale tek. obveze)
dugorone obveznice
obina glavnica:
preferencijalne dionice
obine dionice
zadrane zarade

PITUP

foiskripte.com

neslube skripte
IZVJETAJ O DOBITI

- dinamiki financijski izvjetaj

Prikazuje: prihode, rashode, razliku prihoda i rashoda (rezultat poslovanja)
Pokazuje kako poduzee posluje u smislu odnosa prihoda i rashoda
Nedostatak: (pozitivna dobit ne znai i uspjeh poslovanja)
Prihodi

prihodi iz osnovne aktivnosti:

prihod od prodaje
prihod na temelju upotrebe vlastitih proizvoda
ostali poslovni prihodi
financijski prihodi
prihodi od sudjelujuih interesa s povezanim i nepovezanim poduzeima
prihodi od ostalih ulaganja i zajmova
izvanredni prihodi
Rashodi

rashodi iz osnovne aktivnosti

materijalni trokovi
troak osoblja
amortizacija i vrijednosno usklaivanje dugorone imovine
arijednosno usklaivanje kratkotrajne imovine
rashodi financiranja:
kamate, teajne razlike i slini trokovi iz odnosa s povezanim i nepovezanim poduzeima
izvanredni rashodi

Neto-prodaja (ukupan prihod) ukupni trokovi prodanih proizvoda = bruto-kontribucija

bruto-kontribucija administrativni trokovi = bruto-dobit prije kamata i poreza (EBIT)
bruto-dobit prije kamata i poreza (EBIT) kamate = dobit prije poreza (EBT)
dobit prije poreza (EBT) porez =neto dobit

Neto-prodaja (ukupan prihod) varijabilni trokovi = marginalna kontribucija

marginalna kontribucija fiksni trokovi = dobit prije kamata i poreza (EBIT)
dobit prije kamata i poreza (EBIT) kamate = dobit (zarada) prije poreza (EBT)
dobit (zarada) prije poreza (EBT) porezi (na dobit) = dobit nakon kamata i poreza (neto-dobit)

Raun dobiti i gubitka

neto prodaja operativni trokovi = zarade prije poreza, kamata i amortizacije
zarade prije poreza, kamata i amortizacije amortizacija = zarade prije kamata i poreza
zarade prije kamata i poreza kamate = zarade prije poreza

PITUP

foiskripte.com

10

neslube skripte

zarade prije poreza porez = neto dobit prije preferencijalnih dividendi

neto dobit prije preferencijalnih dividendi preferencijalne dividende = neto dobit za redovite dioniare
neto dobit za redovite dioniare = obine dividende + dodatak zadranim zaradama

IZVJETAJ O NOVANOM TIJEKU

Prikazuje ukupne primitke i ukupne izdatke
Dijeli primitke i izdatke na 3 skupine aktivnosti:
poslovne aktivnosti
investicijske aktivnosti
financijske aktivnosti
Slui za prognoziranje budueg novanog toka. Rezultat je isti novani tok (pozitivan ili negativan).

Odnos dobiti i novanog toka

Novani tok je temeljna veliina u upravljanju financijama. Vrijednost neke imovine (poduzea) definirana je
veliinom novanih tokova koje poduzee moe generirati
Odreeni raunovodstveni trokovi nemaju karakter otjecanja novca iz poduzea(amortizacija, rezerviranja za poreze),
pa je zato odnos dobiti i novanog toka slijedei:

neto novani tok neto dobit amortizacija+ostali nenovani rashodi

Prilagodbe neto dobiti za utvrivanje novanog toka iz poslovnih aktivnosti

Poveanje stavki kratkotrajne imovine (oduzima se od neto dobiti)

Smanjenje stavki kratkotrajne imovine(dodaje se neto dobiti)
Poveanje obveza (dodaje se neto dobiti)
Smanjenje obveza (oduzima se od neto dobiti)

Modificiranje raunovodstvenih podataka za potrebe odluivanja

Potrebno je usporediti operativnu dobit sa operativnim sredstvima kojima poduzee raspolae
Operativna sredstva - gotovina, vrijednosni papiri, dugotrajna imovina potrebna za izvoenje poslovnih aktivnosti:
dugotrajna imovina i radni kapital
Neoperativna sredstva: gotovina, ulaganje u VP iznad normalne razine potrebne za poslovanje poduzea, zemljita za
buduu uporabu, itd.
PITUP

11

foiskripte.com

neslube skripte

Neto radni kapital

Primarni izvori sredstava poduzea(koji imaju cijenu u obliku zahtijevanog prinosa): dioniki kapital, bankarski
krediti, emitirane obveznice ili sl.

NRK = kratkotrajna imovina kratkotrajne beskamatne obveze

(kratkotrajne obveze mjenice)

NOPAT
(neto operativna dobit nakon poreza)
- veliina dobiti nakon poreza koju bi poduzee ostvarilo da nije imalo dugova u financijskoj strukturi poslovanja
NOPAT = zarade prije kamata i poreza x (1-T)
NOPAT = neto dobit (poslije kamata i poreza) + kamate (1-T)

Slobodni novani tok onaj iznos novanih tokova koji poduzeu stoji na raspolaganju za isplatu
investitorima(vlasnicima i kreditorima), nakon investiranja u operativnu imovinu (dugotrajnu imovinu i radni kapital)
potrebnih za odravanje poslovnih operacija poduzea

Operativni novani tok = NOPAT + amortizacija

Free Cash Flow = operativni novani tok bruto investicije u operativnu imovinu
Bruto investicije u operativnu imovinu = neto investicije + amortizacija
FCF = NOPAT neto investicije u operativnu imovinu
Pokazatelji snage zaraivanja
Nedostaci pokazatelja:

dobit prije kamata vs dobit poslije kamata

Inflacija poetnih vrijednosti imovine
usporedivost pokazatelja uslijed razliite strukture i starosti imovine

PITUP

12

foiskripte.com

neslube skripte

Pokazatelji aktivnosti(koeficijenti obrtaja)

Nedostaci:

visoki koeficijent obrtaja moe imati dvostruko znaenje

Kob ima drugaije veliine tijekom godine u pojedinim djelatnostima( primjerice u poljoprivredi)
Povezivanje pokazatelja - Duponotov Sustav

Rentabilnost glavnice poduzea mora biti vea od rentabilnosti vlastitog kapitala koliko je puta ukupna imovina vea
od uk. glavnice poduzea.

Pokazatelji zaduenosti
Odnos duga i glavnice pokazatelj je stupnja koritenja financijske poluge u poslovanju

Pokazatelji likvidnosti
Nedostaci:

uljepavanje podataka prije sastavljanja izvjetaja

Visoki odnosi likvidnosti mogu znaiti i pretjeranu koliinu novca ili zaliha ili potraivanja

EKONOMINOST
- kompleksniji izraz uspjenosti poslovanja poduzea od ostalih mjerila zbog toga to u obzir uzima utroke i uinke
svih elemenata koji djeluju na poslovanje poduzea
- odnos izmeu svih prihoda i svih trokova nastalih u cilju stvaranja toga prihoda
Ekonominost pokazuje koliko je kuna prihoda ostvareno na svaku kunu trokova. Ako je kvocijent:
- vei od 1, poslovanje je ekonomino
- manji od 1, poslovanje je neekonomino
- jednak 1, poslovanje je na granici ekonominosti (Ph = Tr), nema financijskog rezultata
Reciproan izraz temeljnog obrasca ekonominosti pokazuje koliko je kuna trokova uinjeno za svaku kunu prihoda

PITUP

foiskripte.com

13

neslube skripte

Poveanje ekonominosti
Postoje dvije mogunosti poveanja ekonominosti:
poveanje prihoda (kao rezultat vee koliine uinaka, veih prodajnih cijena uinaka)
smanjenje trokova (kao rezultat manjeg utroka koliina svih inputa, racionalnim troenjem rada, energije,
poveanjem proizvodnosti rada, manjim trokovima reije)
- globalno mjerenje uinkovitosti - mjerenje ekonominosti odnosom uinaka prema svim utrocima.
-

- parcijalno mjerenje uinkovitosti - mjerenje ekonominosti odnosom prema svakom pojedinom utroku. Za
reprezentante trokova uzimaju se : materijal, rad i reije.

Parcijalna ekonominost
Nespojivo je zbrajanje kilograma ili tona materijala sa satima rada, a reiju je nemogue kvantitativno izraziti.
Parcijalnim mjerenjem ekonominosti moi e se utvrditi koliko je prihoda ostvareno na jednu kunu trokova svakog
pojedinog elementa. Time e se izmjeriti i koliko je svaki od njih utjecao na kretanje ekonominosti.

UP
M R Re

Rjeenje je u tome da se uinci, kao i svi utroci, zajedniki se izraavaju novano.

Kako odreeni stupanj ekonominosti moe biti rezultat ekonomiziranja u samom poduzeu, a moe biti i rezultat
vanjskih kretanja, ekonominost emo mjeriti po dvije metode:

koliinska ekonominost

E=

Q stalne prodajne cijene

K stalne nabavne cijene

vrijednosna ekonominost u mjerenje ekonominosti uvrstimo stvarne (tekue) cijene

E=

Q tekuce prodajne cijene

K tekuce nabavne cijene

Dinamika ekonominosti:

vremenska (izraavamo indeksima: IE= E1/E0 *100),

prostorna (usporedba ekonominosti dvaju ili vie poduzea)
programsko-planska (usporedba planiranog sa stvarno ostvarenim)

PITUP

foiskripte.com

14

neslube skripte

Mjere za poveanje ekonominosti

- cilj je da se za jedinicu uinka troi manje sirovina, materijala...

Kod sredstava za rad:

bolje iskoritavanje sredstava
potpunije iskoritavanje kapaciteta
nii trokovi odravanja
usklaivanje kapaciteta uklanjanjem uskih grla
Nastojanjem da se postignu povoljne prodajne cijene proizvoda na tritu i da se ulazni elementi nabave po
povoljnim cijenama

RENTABILNOST
Vrste rentabilnosti
rentabilnost ulaganja - kada je u nazivniku navedenog obrasca ukupno angairani kapital (D/K)
rentabilnost poslovanja - ako su u nazivniku ukupni rashodi poduzea, odnosno trokovi (D/R), tada govorimo o
Prag rentabilnosti
- situacija u kojoj poduzee postie ravnoteu izmeu prihoda i rashoda, tj. nastale trokove pokriva svojim
prihodima. Prag rentabilnosti mogue je utvrditi kroz: koliinu proizvoda koju treba proizvesti i realizirati na tritu da
bi se prihodima od realizacije pokrilo trokove ili visinu prihoda koja je potrebna za pokrie nastalih trokova

x=
(D = P-UT)

FT
pc-vt

Povezanost mjerila uspjenosti poslovanja poduzea

proizvodnost rada i njezino kretanje utjecat e izravno na kretanje koliinske ekonominosti

rast proizvodnosti rada dovodi do rasta koliinske ekonominosti (pod uvjetom da se udio ostalih elemenata nije
mijenjao)
na vrijednosnu ekonominost imat e utjecaj rast proizvodnosti rada ako kretanje cijena ne umanji djelovanje
proizvodnosti rada
Porast koliinske ekonominosti djelovat e na porast rentabilnosti ako nisu nepovoljno djelovale cijene. Ako se
smanjuju prodajne cijene proizvoda ili rastu nabavne cijene elemenata, koliinsko kretanje ekonominosti nee se
pozitivno odraziti na rentabilnost
Vrijednosno kretanje ekonominosti izravno e se odraziti na kretanje rentabilnosti: ako raste vrijednosna
ekonominost raste i rentabilnost, i obratno.
Rentabilnost e se mijenjati pod utjecajem:
proizvodnosti rada
koliinske ekonominosti
vrijednosne ekonominosti
ona se kree pod utjecajem svih moguih odnosa:
koliinskih
vrijednosnih
PITUP