1. KOJE EKONOMSKE ZNANOSTI POZNAJETE I NABROJITE TEMELJNE KARAKTERISTIKE?

Ekonomske znanosti: politika ekonomija, ekonomska politika, ekonomska povijest, povijest ekon. misli i ekonomika. POLITIKA EKON.:prouava zakonitosti nastanka, razvoja i propadanja drutvenoekonom.formacija. EKON.POLITIKA: znanost o sustavu gospodar.skih mjera i konkretnih gospod.aktivnosti koje poduzima drava putem zakona, propisa i upravnih organa. EKONOMSKA POVIJEST: prouava razvitak proizvodnih odnosa kroz povijest. POVIJEST EKONOM. MISLI: prouava povijesni razvitak ekonom. doktrina i njihovu povezanost s razvojem proizvodnih snaga i proizvod. odnosa. EKONOMIKA: prouava djelovanje ekono. zakona u posebnim uvjetima ukupnog gospodarstva, gospodar. oblasti, grana ili pojedinih poduzea. 2. TO JE PREDMET IZUAVANJA EKONOMIKE PODUZEA? Predmet ekonomike poduzea je:-prouavanje ostvarenih rezultata reprodukcije u poduzeu,ulaganje u reprod.radi ostvarenja poslovnih rezultata, odnos izmeu ulaganja, imbenici koji uvjetuju odnos izmeu rezultata reprodukcije i ulaganja za ostvarenje tih rezultata. 3. TO JE PODUZEE? Poduzee je samostalna, gospodar.,tehnika i drutvena cjelina, u vlasnitvu odreenog subjekta, proizvodi dobra i usluge za potrebe trita, koristi se potrebnim resursima, snosi poslovni rizik,tei ostvarenju dobiti ili drugih ciljeva. 4. TO JE EKONOMINOST, A TO RENTABILNOST? Ekonominost je da sa odreenom koliinom svih elemenata proizvodnje ostvari to vea koliina odnosno vrijednost uinka. Rentabilnost da se odreenom vrijednou kapitala uloenog u poslovanje ostvari to boljio poslovni rezultat. 5. TO JE POSLOVNA POLITIKA PODUZEA? Poslovna politika poduzea je ukupnost odluka kojima poduzee utvruje svoje ciljeve i naine njihova ostvarenja. Podjela poslovne politike: -Po razdoblju koje obuhvaa: dugorona(od 5 i vie god.), srednjorona(od 1-5 god.), kratkorona(manje od 1 god.) -po sadraju: opa politika poduzea, vie posebnih politika. 6. KOJI SU OSNOVNI CILJEVI PODUZEA? Osnovni ciljevi poduzea su: -ostvarenje to vee dobiti -odravanje financijske samostalnosti Odravanje pravne samostalnosti -odravanje vlastite reproduktivne sposobnosti -zadravanje barem ve ostvarenog poloaja na tritu i razine uspjenosti poslovanja 7.TO JE PLANIRANJE? Planiranje je funkcija koja se nastavlja na poslovnu politiku, uvijek je okrenuta prema budunosti, smisao je da se zadaci iz usvojene poslovne politike precizno definiraju, da se zadaci rangiraju po vanosti i redoslijedu obavljanja, da se sloeni zadaci razrade na sastavne elemente i izvrioce, da se planovima utvrde efekti koje je mogue postii.

8. TO JE KAPITAL? Kapital je potencijal koji poduzee moe koristiti za pribavljanje sredstava u potrebnim oblicima, vrstama i koliinama. Kapital moe biti u obliku novca, stvari,prava. Iznosom kapitala za potrbni obujam poslovanja moemo omoguiti: normalno financiranje, prefinanciranje i podfinanciranje. 9.OBJASNITE SREDSTVA PODUZEA I ZATO PODUZEE NE MOE POSLOVATI BEZ TIH SREDSTAVA? Sredstva poduzea je sva imovina poduzea kojom ona raspolae, a dijelimo ih na osnovna sredstva i obrtna sredstva. Poduzee ne moe poslovati bez sredstva jer se tijekom poslovanja sredstva troe, a zadatak poduzea je obnavljat ista, po mogunosti i stalno poveavat jer je to uvjet poveanja obujma poslovanja i kontinuiteta poduzea. 10. KOJI SU TEMELJNI OBLICI SREDSTVA U PODUZEU? Prema pojavnim oblicima: sredstva u obliku, stvari, prava Prema trajanju koritenja: dugotrajna imovina (osnovna sredstva), kratkotrajna imovina(obrtna) Prema namjeni:osnovna sredstva, obrtna sredstva, sredstva rezerve Prema obliku mogu biti: u naturalnom, vrijednosnom obliku Prema svojoj funkciji mogu biti:sredstva za rad, predmet rada 11. TO SU OSNOVNA SREDSTVA? Osnovna sredstva su ona sredstva koja ostaju dulje u poduzeu i traju dulje od 1 god. U tom vremenu upotrebe osnovna se sredstva troe i umanjuje im se vrijednost, a ta se vrijednost neizravno ili izravno unosi u vrijednost uinka proizvoda. -ine trajnu osnovu za rad poduzea, od pribavljanja do potpune neupotrebivosti -koristi donose samo ona sredstva koja su u upotrebi 12.U KOJE SMO 4 KATEGORIJE PODIJELILI SVA SREDSTVA U PODUZEU KOJA INE OSNOVNA SREDSTVA? 1.NEMATERIJALNA IMOVINA: -osnivaki izdaci i ulaganja u investicije u toku -izdaci za istraivanje i razvoj -patenti, licence, koncesije, zatitni znaci -avans za nematerijalna sredstva i ''goodwill'' 2.MATERIJALNA IMOVINA: -zemljita i ume graevinski objekti -ureaji, alati i inventar 3.FINANCIJSKA IMOVINA: -su u novcu izraene vrijednosti prava koje je poduzee steklo na osnovu ulaganja u drugo poduzee, dulje od 1 god. 4.DUGORONA POTRAIVANJA: -su u novcu izraeni iznosi potraivanja dulja od 1 god. 13.TO JE NABAVNA VRIJEDNOST? Nabavna vrijednost je vrijednost po kojoj je osnovno sredstvo pribavljeno. Ona slui kao osnovica za obraun amortizacije. Nabavna vrijednost=fakturna vrijednost + troak prijevoza + troak montae(+carina) 14.TO JE AMORTIZACIJA OSNOVNIH SREDSTAVA I ZATO JE OBRAUN AMORTIZACIJE VAAN ZA PODUZEE? Amortizacija je vrijednosni iznos troenja osnovnih sredstava, koji se sa osnovnih sredstava prenosi uslijed smanjenja njihove vrijednosti tokom godina na proizvode: (uvjet opstanka pod) Osnovna funkcija amortizacije: -odrava troenje sredstava i smanjivanje njihove vrijednosti

-slui za odreivanje vrijednosti sredstava koje je prenose na uinak - slui za obavljanje, osnosno zamjenu dotrajalih osnovnih sredstava 15. TO JE TO FIZIKO, A TO EKONOMSKO TROENJE SREDSTAVA? Fiziko troenje: -nastaje zbog koritenja sredstava u procesu poslovanja ili zbog oteenja, neispravna koritenja i odravanja ili zbog prirodnog propadanja -smanjuje se upotrebna vrijednost sredstava -troenje je bre i vee ukoliko se sredstvo vie koristi -ne moe se izbjei Ekonomsko troenje: -nastaje kada se razvitkom tehnika i tehnologija proizvode nova, bolja i ekonominija sredstva i poduzee ima ekonomski interes postojee zamijenit novim sredstvom, iako se postojea nisu istroila 16.SVE O SUSTAVU I METODAMA AMORTIZACIJE: Postoje 3 sustava i metoda obrauna amortizacije: 1.Sustav vremenske amortizacije: -zasniva se na pretpostavci da troenje sredstava ovisi o vijeku njihova trajanja -amortizacija se obraunava najee godinje -za ovaj obraun amortizacije potrebni je znati: osnovicu za amortizaciju, prosjeni vjek trajanja osnovnog sredstva, amortizacijsku kvotu -postoje 3 metode: 1.linearna metoda- sredstvo se ravnomjerno troi kroz vijek trajanja 2.progresivna metoda- u poetku u manjem, a kasnije u sve veem iznosu 3.degresivna metoda-u poetku u veem,a kasnije u sve manjem iznosu 2.Sustav funkcionalne amortizacije: -temelji se na pretpostavci da se sredstva troe ovisno o intezitetu njihova koritenja -ovaj oblik obrauna predvia obraun po dvije osnove: koliina ostvarenih uinaka i sati rada sredstava 3.Kombinacija dva prethodna sustava

17. TO JE TEKUE, A TO INVESTICIJSKO ODRAVANJE OSNOVNIH SREDSTAVA? Tekue odravanje: -uklanjaje manjih kvarova, odravanje, podmazivanje, ne zahtijevaju dui prekid rada, terete tekue poslovanje, provode se redovito Investicijsko odravanje: -predstavlja sve znaajnije radove na sredstvima kojima se produuje njihova funkcionalna sposobnost -zahtjevaju vee investicije, due traje, vri se povremeno, trokovi traju due razdoblje, zahtijeva prekid rada 18.TO PODRAZUMIJEVAMO POD KAPACITETOM SREDSTAVA RADA? Pod kapacitetom sredstava rada podrazumijevamo sposobnost poduzea ili nekog njegovog dijela da u jedinici vremena proizvede odreenu koliinu proizvoda ili usluga. Kapacitet se utvruje za pojedina sredstva rada (odjeli, pogon, dio poduzea). TEHNIKI kapacitet max. Mogui obujam poslovanja koji se moe ostvariti, ne uvaava oscilacije i zastoje u radu, u normalnim okolnostima nemogue ga je postii. RADNI kapacitet dobijemo kada od tehnikog kapaciteteta oduzmemo sva ogranienja, koristi se kao stvarni kapoacitet, slui za planiranje proizvodnje.

OPTIMALNI kapacitet opseg proizvodnje na razini gdje imamo najpovoljnije rezultate poslovanja, trokovi elemenata proizvodnje su najnii po jedinici proizvoda i usluga.

19. SVE O OBRTNIM SREDSTVIMA: Obrtna sredstva nazivamo jo i kratkotrajnom imovinom. Sva imovina kojom raspolae poduzee, a koja traje manje od 1 god., i u proizvodnom procesu mijenja svoj oblik te se poslije zavrenog ciklusa ponovo pojavljuje u prvotnom obliku, prelazi iz jedne poslovne faze u drugu. Prenosi svoju vrijednost na nove proizvode i ostvari vie krunih kretanja tijekom godine. PODJELA: 1.Prema pojavnim oblicima: -zalihe(sirovina, nedovrena proizvodnja, poluproizvod gotovih proizvoda) -potraivanja(od kupca, po plaenim avansima, od zaposlenih) -financijska imovina(vrijednosni papiri, zajmovi, depozit...) -novana sredstva (na iro raunu-blagajni, deviznom raunu) 2.Prema ekonomskom sadraju: -obrtna sredstva u robnom obliku -obrtna sredstva u novanom obliku 3.Prema fazama ciklusa obrtaja: -o.s. u fazi proizvodnje -o.s. u fazi prometa 4.Prema sustavu pribavljanja: -stalna obrtna sredstva -nestalna obrtna sredstva 20.O EMU OVISI POTREBA ZA VISINOM OBRTNIH SREDSTAVA U PODUZEU? Uvjeti o kojima ovisi veliina obrtnih sredstava: -obujmu,vrijednosti,asortimanu proizvoda i usluga -o tehnolokom procesu -o uvjetima opskrbe sirovinama i materijalima -o uvjetima naplate prodanih proizvoda i usluga -o uvjetima podmirivanja obveze prema drugima 21.DETALJNIJE O KOEFICIJENTU OBRTAJA OBRTNIH SREDSTAVA I ZATO JE ON VAAN? Koeficijent obrtaja obrtnih sredstava nam pokazuje brzinu kruenja obrtnih sredstava, pokazuje nam koliko se puta obrnu u jednom vremenskom razdoblju najee 1 god. Ko=ukupni promet/prosjeno koritena ob

22.TO SU TROKOVI,TO RASHODI, TO PROUAVA TEORIJA TROKA, KOJI JE CILJ PODUZEA VEZANO ZA TROAK? TROKOVI su vrijednosno izraeni utroci elemenata radnog procesa i usluga, te porezi i doprinosi neovisno o poslovnom rezultatu, a koji su nastali i koji su uzrokovani ostvarivanjem poslovnog uinka poduzea. RASHODI su svi utroci i izdaci koji nisu uzrokovani ostvarivanjem poslovnog uinka (kazne, penali, naknade tete, otpis nenaplativih potraivanja, manjkovi) TEORIJA TROKA PROUAVA:narav trokova, vrsta troka, rasporeivanje na nosioce, ovisnost trokova o stupnju iskoritenosti kapaciteta, odnos izmeu trokova i cijene, prihoda te poslovnog rezultata. CILJ PODUZEA- cilj svakog drutva je obaviti posao za ro manje trokova pojedinih elemenata radnog procesa

23.KOJE SU 4 TEMELJNE VRSTE TROKA? 4 temeljne vrste troka su: -obzirom na troenje elemenata procesa rada (trokovi rada, predmet rada i sredstava za rad) -prema obraunu i evidenciji trokova po jedinici proizvoda ili usluga (direktni ili indirektni trokovi) -prema ovisnosti trokova o stupnju zaposlenosti kapaciteta (fiksni i varijabilni trokovi) - prema mjestu nastanka i nositelju trokova (glavna mjesta, pomona, zajednika, nositelj) 24.DETALJNO O PODJELI TROKA S OBZIROM NA TROENJE ELEMENATA PROCESA RADA? Trokovi s obzirom na troenje el.pr.rada: -nazivamo ih jo i prirodnim trokovima -najvanija je struktura trokova prema elementima procesa rada:RAD, SREDSTVA,TROKOVI RADA Elementi rada: svjesna djelatnost ovjeka, troenje energije, svrsishodnost rada, drutveni karakter rada TROKOVI PREDMETA RADA(tekua imovina) -trokovi materijala ui pojam koji ine materijali za izradu i ine elemente kalkulacije cijene -materijalni trokovi- iri pojam, naine ga svi ostali izdaci Na visinu troka predmeta rada bitno utjeu: -cijena materijala (organizacija nabavne slube,nain transporta) -kvaliteta materijala -racionalno troenje materijala TROKOVI SREDSTAVA ZA RAD(stalna imovina) -sredstva za rad predstavljaju najvei dio osnovnih sredstava -na visinu ovih trokova utjeu: a)cijena i uvjeti nabave sredstava b)visina amortizacije c)tekue i investicijsko odravanje d)premije osiguranja 25. SVE O DIREKTNIM TROKOVIMA! Direktni trokovi su trokovi koji se mogu neposredno utvrditi ili izraunati za svaku jedinicu proizvoda ili usluga (temeljem standarda, normativa ili neke druge osnovice), to su trokovi: materijala za proizvodnju, plae direktnih radnika.

26. SVE O INDIREKTNIM TROKOVIMA! Indirektni trokovi: -su zajedniki trokovi za vie mjesta trokova ili za vie proizvoda ili usluga -u momentu nastanka ne mogu se vezati za proizvod ili uslugu -zbrajaju se po mjestu trokova primjenom matematikih metoda rasporeuju na nosioce %indirektni troak=ukupni troak-direktni/indirektni troak*100 Vrste indirektnih trokova: -trokovi pogonske reije: trokovi stvaranja uinka, vezani su uz vie proizvoda ili usluga, ali im se zna mjesto nastanka -opi trokovi uprave i prodaje: nastaju u vezi sa cjelokupnim poslovanjem, mogu se evidentirati samo po mjestu nastanka, a ne po nositelju, jo ih nazivamo i trokove upravnoprodajne reije, to su isti reijski trokovi 27.TO JE REAGIBILNOST TROKOVA? Reagibilnost trokova je osjetljivost trokova na promjenu zaposlenosti kapaciteta,stupanj reagibilnosti je najprihvatljiviji izmeu 0 i 1 Sr=ppt/ppz

Sr-stupanj reagibilnosti, ppt-postotni porast trokova , ppz- postotni porast zaposlenosti kapaciteta Koeficijent reagibilnosti po ovoj metodi iznosi: -0 za stalne trokove, vie od 0,a manje od 1 za neproporcionalno promjenjive trokove, 1 za proporcionalne promjenjive trokove 28.SVE O FIKSNIM TROKOVIMA Fiksni (stalni) trokovi -u masi ostaju nepromjenjivi bez obzira na stupanj zaposlenosti kapaciteta -nazivamo ih vremenskim trokovima ili trokovima kapaciteta -odnose se uglavnom na trokove osnovnih sredstava i njihov udio u ukupnim bit e vei to je vea masa osnovnih sredstava -taj udio izraavamo koeficijentom fiksnih trokova Kft=ft/ut Fiksne trokove dijelimo na: Apsolutno fiksni trokovi: -trokovi ija visina ne ovisi o stupnju zaposlenosti kapaciteta -vremenska amortizacija, zakupnine, osiguranja, kamate na kredite, plae radnika Relativno fiksni trokovi: -mijenjaju se stupnjevito (nakon znaajnijih pomaka u stupnju zaposlenosti kapaciteta)

29.SVE O VARIJABILNIM TROKOVIMA Varijabilni (promjenjivi) trokovi: -su oni trokovi koji se mijenjaju ako se promijeni stupanj zaposlenosti kapaciteta -reagiraju na svaku promjenu zaposlenosti -u njih ubrajamo: materijale za izradu, razne druge materijale, nabavu vrijednost trgovake robe, proviziju putnikih agencija -dijelimo ih na: a)proporcionalne mijenjaju se proporcionalno sa promjenom zaposlenosti kapaciteta b)progresivne- mijenjaju se bre od promjene zaposlenosti kapaciteta c)degresivne- mijenjaju se sporije od promjene zaposlenosti kapaciteta 30. TO SU GRANINI TROKOVI I ZATO SU ONI VANI ZA PODUZEE? Granine trokove definiramo kao prirast ukupnih trokova za proizvodnju posljednje jedinice proizvoda ili usluga. To su dodatni trokovi za dodatni dio proizvoda. Granini trokovi su vani za poduzee zato to predstavljaju donju granicu prodajne cijene po kojoj se jo isplati poslovati za izvjesno vrijeme. Prodajna cijena jednaka je graninim trokovima po jedinici usluge (to odgovara varijabilnim trokovima, dok se fiksni trokovi iskljuuju). 31. TO JE REMANENCIJA TROKOVA? Remanencija trokova je otpornost, rezistentnost trokova, koja se pojavljuje pri smanjivanju iskoritenja kapaciteta, a oituje se u tome da se trokovi smanjuju pri smanjenju iskoritenja, ali ne istim intezitetom kao to je to bilo prije poveanja iskoritenosti kapaciteta, ve neto sporije. -su trokovi koji zaostaju pri smanjivanju iskoritenosti kapaciteta -raunaju se kao razlika trokova istog stupnja iskoritenosti kapaciteta prije poveanja i nakon smanjenja

32. KOJE SU METODE IZNALAENJA I ODVAJANJA STALNIH I PROMJENJIVIH TROKOVA? Metode iznalaenja i odvajanja stalnih i promjenjivih trokova su: 1)KNJIGOVODSTVENA METODA -knjigovodstvo se temelji na knjigovodstvenim podatcima o prirodnim vrstama trokova -svrstavamo ih po grupama: apsolutno stalni, relativno stalni, proporcionalno neproporcionalno promjenjive trokove ili u dvije grupe: stalni i promjenjivi -zbrajamo svaku grupu troka zasebno -prednost metode je u njezinoj jednostavnosti i lakom grupiranju trokova u vrste -nedostatak metode je to trai dosta vremena, jer sve mora biti dokumentirano

2)METODA INTERPOLACIJE I EKSTERPOLACIJE -to je linearna matematika metoda koja polazi os trokova dva poznata stupnja iskoritenosti kapaciteta -metodom interpolancije dolazi se do trokova za stupnjeve iskoritenosti kapaciteta izmeu danih stupnjeva iskoritenosti kapaciteta -metodom eksterpolacije dolazi se do trokova i izvan tih stupnjeva (polazi se sa stajalita da su trokovi unutar ueg intervala stupnjeva iskoritenosti kapaciteta linearni imaju samo apsolutno stalne i proporcionalno promjenjive trokove -procijena e biti tonija to je interval ui, odnosno bit e preciznija to je koeficijent reagibilnosti neproporcionalno promjenjivih trokova blii 1 3)SCMALENBACHOVA METODA -matematika metoda, metoda graninog troka -linearna matematika metoda koja polazi od trokova dvaju poznatih stupnjeva iskoritenosti kapaciteta -polazi od istih pretpostavki, daje iste procijene kao i metoda interpolacije i eksterpolacije -razlikuje se od metode interpolacije i eksterpolacije samo u tome to se najprije iznalazi stalni troak, a potom ukupni trokovi 4)METODA KOEFICIJENTA REAGIBILNOSTI -temelji se na poznatim podacima o prirodnim vrstama trokova jednog stupnja iskoritenosti kapaciteta i njihovih koeficijenata reagibilnosti -temelji se na pretpostavci da su svi neproporcionalno promjenjivi trokovi degresivni Koeficijent reagibilnosti po ovoj metodi iznosi: -0 za stalne trokove, vie od 0, a manje od 1 za neproporcionalno promjenjive trokove, 1 za proporcionalno promjenjive trokove 5)METODA LINEARNE REGRESIJE -metoda linearne regresije je takoer matematika metoda -polazi od trokova za vie stupnjeva iskoritenosti kapaciteta -linearna regresija izraunava se uz pomo metode najmanjeg kvadranta 33.SVE OPENITO O CIJENAMA Cijena je vrijednosni iznos po kojoj je proizvoa spreman ponuditi proizvod ili uslugu, a kupac je spreman platiti isti iznos za proizvod ili uslugu. Cijena je jedan od osnovnih konstituivnih elemenata trita (instrumenti poslovne i trine politike poduzea). Bitne karakteristike cijene: -ine proizvod ili uslugu vie ili manje privlanim za potencijalnog kupca -neposredno utjeu na poveanje ili smanjenje potranje

--obavljaju funkciju regulatora na tritu Kod voenja politike cijena bitno je voditi rauna o: -formiranju prodajne cijene koja je privlana za kupca -koja je konkurentna u odnosu na cijene srodnih proizvoda -koja je dovoljno visoko da osigura rentabilno poslovanje -odluke o cijenama donositi nakon detaljne analize o informacijama sa razliitih podruja Metoda utvrivanja cijena je: a)metoda trokovi plus na ukupne trokove se dodaje iznos dobitka b)metoda ponude i potranje cijena se utvruje prema postojeim trinim cijenama c)metoda izravnavanja cijena sa najveim ponuaom 34. KOJI IMBENICI UTJEU NA VELIINU CIJENE PROIZVODA ILI USLUGA PODUZEA? Na veliinu cijena proizvoda ili usluga utjeu vanjski i unutarnji initelji Unutarnji initelji: -trokovi - odreuju donju granicu cijene ispod kojih se stvaraju gubici -uvjeti rada direktno utjeu na proizvodnost rada Vanjski initelji: -razvijenost ponude i potranje -stadij u ivotnom ciklusu proizvoda -diferencijacija proizvoda -stil kupnje potroaa -elastinost cijena -konkurencija 35. SVE O KALKULACIJI CIJENA! Kalkulacija cijena: -potjee od lat.rijei CALCULATION(kameni za brojanje, raunanje) -u ekonomici znai: izraunavanje, proraunavanje, predraun, proraun -kalkulacija je raunski postupak kojim izraunavamo cijenu (nabavnu, prodajnu, cijenu kotanja) Kalkulacija slui za donoenje poslovnih odluka, za kontrolu trokova, za kontrolu ekonominosti, za ocjenu svrsihodnosti trokova i uinka, za ocjenu pravilnosti rasporeivanja trokova. Zadaci kalkulacije su da obuhvati sve trokove i da rasporedi trokove. Pravila izrade kalkulacije: tonost, dokumentiranost, potpunost, diferenciranost, prilagodljivost, preglednost, urnost, usporedivost, ekonominost. Elementi kalkulacije: 1)neposredni trokovi materijala 2)funkcionalna amortizacija 3)neposredne bruto plae po uinku 4)ostali neposredni promjenjivi trokovi 5)promjenjivi dio opih trokova stvaranja uinka 6)promjenjivi dio opih trokova uprave i prodaje 7)stalni trokovi stvaranja uinka 8)stalni dio opih trokova stvaranja uinka 9) I stalni dio opih trokova uprave i prometa,II stalni trokovi ukupno,III cijena kotanja (I+II) 10)dobitakgubitak,IV prodajna cijena bez PDV-a, 11)PDV,V.prodajna cijena Kalkulacija s obzirom na vrijeme izrade: -prethodna ili pretkalkulacija -naknadna ili obraunska kalkulacija Metode kalkulacije: a)Kalkulacija cijene kotanja -dijelidbena kalkulacija -dodatna kalkulacija -mjeovita kalkulacija b)Kalkulacija dopunskog troka -bit ove kalkulacije je da se postojea proizvodnja optereti svim trokovima te proizvodnje

c)Kalkulacija cijene proizvodnje -direct costing -polazi od injenice da proizvodnja odreene koliine utjee samo na dio trokova,na trokovne kapacitete ne utjee 36.SVE O PROIZVODNOSTI RADA (POZNAVATI NAJMANJE JEDNU FORMULU ZA IZRAZ)! Proizvodnost rada se definira kao jedno od mjerila uspjenosti, koje predouje uinkovitost rada izraenu odnosom izmeu ostvarene koliine uinka i koliine ljudskog rada upotrebljenog za njeno ostvarenje. U praksi se iskazuje kao: -tenja da se povea broj uinka po jedinici rada (izdanost) -tenja da se smanji koliina rada po jedinici uinka (tedljivost) Pozitivni uinci poveanja proizvodnosti: -utjeu na poveanje osobnih primanje -djeluju protufinancijski jer smanjuju trokove proizvodnje -smanjuju cijenu kotanja po jedinici proizvoda FORMULE: 1.da se stavi u odnos koliine uinka i koliine rada P=koliina uinka(Q)/koliina rada(s) ili dohodak/plaa radnika 2.da se stavi u odnos koliina rada i ostvareni uinak P=koliina rada(s)/koliina uinka (Q) ili utroeni rad/koiina proizvodnosti 37.SVE O EKONOMINOSTI(POZNAVAT NAJMANJE 1 FORMULU ZA IZRAZ)! Ekonominost -stupanj tedljivosti u ostvarivanju uinka -je mjerilo uspjenosti poslovanja koja izraava odnos izmeu ostvarenih uinka i koliine rada, predmeta rada, sredstva za rad i tuih usluga potrebno za njihovo ostvarivanje -pokazuje u kojoj se mjeri postiu poslovni ciljevi i u kojoj mjeri se tede potrebni resursi za njihovo ostvarenje Poduzee ekonomino posluje ako: -je ostvareni rezultat ekonominog troenja sredstava za rad, predmeta rada, tuih usluga i racionalnog raspolaganja s radnom snagom -postoji mogunost za realizaciju ostvarene proizvodnje prema utvrenim prodajnim cijenama Poveanje ekonominosti moe se postii: a)poveanje koliine uinka uz nepromijenjene trokove b)ostvarenje veih prodajnih cijena proizvoda i usluga(na krai rok) c)smanjenjem koliine elemenata radnog procesa (smanjenjem trokova) d)niim nabavnim cijenama elemenata radnog procesa FORMULE: Mjerenje ekonominosti predstavlja odnos izmeu ostvarenog uinka i utroenih elemenata radnog procesa Ekonominost(e)=ostvareni uinci(Q)/utroeni elementi proizvodnje(T)-izdanost Reciprono ekonominosti(re)=utroeni elementi proizvodnje(T)/ostvareni uinak(Q)tedljivost

38.SVE O RENTABILNOSTI Rentabilnost -je ekonomsko mjerilo uspjenosti poslovanja, koje predouje unosnost uloenog kapitala u nekom vremenskom razdoblju, a iskazuje se kroz odnos poslovnog rezultata odnosno profita i uloenog kapitala -ako su prihodi vei od rashoda, ostvarena je dobit, odnosno poslovanje je rentabilno -ako su prihodi manji od rashoda, ostvaren je gubitak, odnosno poslovanje je nerentabilno -bankar prilikom odobravanja kredita ponaa se na isti nain, odnosno plasira kreditna sredstva na temelju oekivane rentabilnosti Naelo rentabilnosti predstavlja zahtjev: 1)da se raspoloivim kapitalom postigne maksimalno mogu poslovni rezultat 2)da se racionalnim ulaganjem kapitala ostvari to vei poslovni rezultat Mjerenje rentabilnosti: Rentabilnost(r)=poslovni rezultat(profit)/uloeni kapital*100 a)za rentabilnost vlastitog kapitala Rentabilnost(r%)=dobitak(B)/prosjeni vlastiti kapital(K)*100 b)za rentabilnost sredstva poduzea ru%=dobitak(B)+kamate dane drugom za kor.tu.kapitala(Tk)/prosjena sredstva(K)*100 39.TO JE AKUMULACIJSKA SPOSOBNOST? Akumulacijska sposobnost je sposobnost ostvarenja proirene reprodukcije, a iskazuje se kao proizvodna sposobnost poduzea(investicije). Akumulativnost=zadrana dobit/prosjeena ukupna imovina 40.TO JE REPRODUKTIVNA SPOSOBNOST? -je sposobnost stalnog obnavljanja proizvodnje, bilo cjelokupnog drutva ili pojedinog poduzea. Najprije se osigura naknada utroenih sredstava, a zatim se osiguraju uvjeti za proirenje reprodukcije. Repro.sposobnost=zadrana dobit+amortizacija/prosjena ukupna imovina 41.TO JE LIKVIDNOST? Likvidnost je protonost sredstva iz poetnog (novanog)oblika u ostale pojavne oblike redoslijedom kako se odvija poslovni proces NOVAC(N)-PROIZVODNJA(P)-PRODAJA(P)NOVAC(N) Likvidnost je sposobnost poduzea da obraa radnim kapitalom. 42.TO JE SOLVENTNOST? Solventnost je sposobnost poduzea da u roku udovolji svojim obvezama, odnosno da novanim sredstvima podmiri u roku svoje novane obveze. Solventnost je platena sposobnost koja se moe izraziti koeficijentom solventnosti: L=raspoloiva novana sredstva/dospjele novane obveze.