NAELA POSLOVANJA PODUZEA

Da bi poduzee racionalno ostvarilo svoje gospodarske ciljeve,

mora poslovati po odreenim gospodarskim naelima. Ta su
gospodarska naela brojna, a osnovna podjela naela poslovanja
poduzea obuhvaa:
- naelo poslovnosti
- naelo ekonomske efikasnosti
- naelo odranja kontinuiteta poduzea
Naelo poslovnosti trai da poduzee svojom poslovnom
politikom i svakim svojim postupkom pridonosi osiguranju poloaja i
jaanju poloaja na tritu.
Naelo ekonomske efikasnosti zahtijeva djelotvornost u
izvravanju ugovorenih poslova i preuzetih obveza na vrijeme, u
ugovorenoj koliini i kvaliteti, no treba ga shvatiti ire, tj. kao izraz
racionalnosti poslovanja.
- naelo proizvodnosti rada zahtijeva da se odreenom koliinom rada
ostvari to vea koliina uinaka
- naelo ekonominosti zahtijeva da se odreenim trokovima ostvari
to vea koliina, odnosno vrijednost uinaka
- naelo rentabilnosti zahtijeva da se odreenom vrijednou kapitala
uloenog u poslovanje ostvari to vei poslovni rezultat
Naelo odranja kontinuiteta poduzea zahtijeva da poduzee
zadri svoj kontinuitet, tj. opstanak na tritu, no u uvjetima opeg
razvoja, poduzea povremeno mijenjaju svoje ciljeve.
POSLOVNA POLITIKA PODUZEA
Poslovna politika je ukupnost odluka kojima poduzee utvruje
svoje ciljeve, te odluka kojima utvruje osnovna rjeenja koja su
potrebna da se zacrtani ciljevi ostvare.

Poslovna se politika poduzea dijeli po razdobljima koja

obuhvaa i rjeava, te po sadrajima koje obuhvaa.
Poslovna politika po razdobljima:
- dugorona poslovna politika
- srednjorona poslovna politika
- kratkorona poslovna politika
Poslovna politika po sadrajima:
- opa politika poduzea
- vie posebnih politika
nabavna politika
prodajna politika
proizvodna politika
razvojna politika
financijska politika
kadrovska politika
IMOVINA PODUZEA
Imovina je ekonomsko sredstvo koje je u vlasnitvu poduzea i
od koje se oekuje budua ekonomska korist.
Pojavni je oblik imovine jedan od opeprihvaenih kriterija
podjele imovine poduzea. Prema tom se kriteriju imovina javlja kao:
- imovina u obliku novca
- imovina u obliku stvari
- imovina u obliku prava
Prema trajanju koritenja imovina se javlja kao:
- dugotrajna imovina imovina koju poduzee koristi dulje od

jedne godine u nepromijenjenom obliku

- kratkotrajna imovina imovina kojom poduzee raspolae
do godine dana i koja mijenja svoj pojavni oblik, prelazei iz
jedne poslovne faze u drugu te iz jednog pojavnog oblika u
drugi
DUGOTRAJNA IMOVINA
Dugotrajnom imovinom poduzea smatra se sva imovina koju
poduzee koristi dulje od jedne godine u nepromijenjenom obliku ili je
ima u pripremi za budui razvoj i poslovanje.
Dugotrajnu imovinu ine:
- nematerijalna imovina
- materijalna imovina
- financijska imovina
- dugorona potraivanja
Nematerijalna imovina u irem smislu predstavlja cjelokupnu
imovinu koja nema fizikog obiljeja, a u uem smislu ukljuuje samo
dugotrajnu nematerijalnu imovinu, kao to su osnivaka ulaganja,
izdaci za razvoj, patenti, licence, koncesije, goodwill i ostala prava.
Za nematerijalnu se imovinu najee navode sljedea obiljeja:
1. nedostatak fizikog obiljeja
2. tekoe pri mjerljivosti budue ekonomske koristi
3. tekoe u utvrivanju vijeka uporabe
4. stjecanje za koritenje u poslovanju
Prvo je obiljeje karakteristino samo za nematerijalnu imovinu,
dok se ostala obiljeja odnose i na materijalnu imovinu. Bitno je

naglasiti da su ostala obiljeja tee su mjerljiva kod nematerijalne

imovine u odnosu na materijalnu.
Dugotrajnu nematerijalnu imovinu ine:
- goodwill (vea vrijednost poduzea zbog ugleda, reputacije,
konkurentskog poloaja, kvalitete djelatnika i sl. initelja)
- osnivaki izdaci (upis u sudski registar, izdaci za projektnu i
drugu dokumentaciju povezanu s osnivanjem, odvjetnike
usluge, trokovi registracije, likovna rjeenja znaka tvrtke i
drugi izdaci povezani s osnivanjem)
- izdaci za razvoj (trokovi istraivanja i razvoja nastali za
potrebe razvoja novih ili poboljanih proizvoda, procesa ili
usluga)
- patenti, licence, koncesije, zatitni znaci i ostala slina prava
- predujmovi za nematerijalnu imovinu
Materijalna imovina imovina koja postoji u konkretnom
materijalnom obliku, a to su:
- zemljita i ume
- graevinski objekti
- postrojenja i oprema (strojevi i instalacije)
- alati, pogonski inventar, namjetaj
- transportna sredstva i ureaji
- ostala materijalna imovina
Materijalna imovina obuhvaa svu imovinu koja slui u
gospodarske svrhe, ali i imovinu kojom poduzee raspolae kako bi na
izravan ili neizravan nain ostvarivalo ciljeve svoga poslovanja.
Financijska imovina podrazumijeva u novcu izraene vrijednosti
prava koje je poduzee steklo na temelju ulaganja u druga poduzea, a
na rokove dulje od godine dana.
Dugorona potraivanja obuhvaaju u novcu izraene iznose
potraivanja s rokom duljim od godine dana, a to su:
- potraivanja od povezanih poduzea
- potraivanje na temelju prodaje na kredit
- ostala dugorona potraivanja

AMORTIZACIJA
Amortizacija predstavlja vrijednosni izraz troenja dugotrajne
imovine poduzea.
Tri su osnovne funkcije amortizacije:
a) odraava troenje imovine i smanjivanje njezine vrijednosti
b) slui za odreivanje dijela vrijednosti imovine koja se prenosi
na realizirane uinke ostvarene koritenjem te imovine
c) slui za obnavljanje, odnosno zamjenu dotrajale imovine
Obraun se amortizacije svodi na dva sustava obrauna:
a) sustav vremenske amortizacije
b) sustav funkcionalne amortizacije
c) sustav kombinirane amortizacije (kombinacija vremenske i
funkcionalne amortizacije)
Vremenski sustav obrauna amortizacije
Vremenski se sustav obrauna amortizacije temelji na
pretpostavci da troenje dugotrajne imovine ovisi o vijeku trajanja te
imovine, pa vrijednost pojedine dugotrajne imovine treba biti
amortizirana kroz pretpostavljeni vijek trajanja.
Za utvrivanje se amortizacije koriste:
- linearna (ravnomjerna) metoda

- progresivna metoda
- degresivna metoda obrauna amortizacije
Linearna metoda obrauna amortizacije temelji se na
pretpostavci da se dugotrajna imovina ravnomjerno troi kroz itav
vijek trajanja. Za primjenu navedene metode utvruje se:
Godinja stopa amortizacije (a%):

100
a
t
t vijek trajanja
Godinji iznos amortizacije:

NV
A
t

ili

A NV * a

NV nabavna vrijednost dugotrajne imovine

Otpisana vrijednost:
OV = A
Sadanja vrijednost:
SV = NV OV
Progresivna metoda obrauna amortizacije polazi takoer od
pretpostavke da je vijek trajanja dugotrajne imovine unaprijed
predvien, ali se amortizacija obraunava na poetku vijeka trajanja u
manjem iznosu, a zatim svake godine sve vie.
Progresivna se metoda amortizacije primjenjuje za onu
dugotrajnu imovinu koja u poetku koritenja ne daje oekivane
rezultate jer nije dovoljno razraena, a vremenom daje sve bolje i
bolje rezultate.

Degresivna metoda obrauna amortizacije sastoji se u tome da

se amortizacija na poetku razdoblja obraunava u veem iznosu, a
zatim sve manje i manje.
FUNKCIONALNI SUSTAV OBRAUNA AMORTIZACIJE
Funkcionalni sustav obrauna amortizacije temelji se na
pretpostavci da se dugotrajna imovina troi ovisno o intenzitetu
koritenja imovine. Koritenje dugotrajne imovine uzrokuje njezino
fiziko troenje pa svaka proizvedena koliina uinaka treba preuzeti
odgovarajui troak amortizacije, tj. dio vrijednosti dugotrajne
imovine.
Obzirom na nain evidentiranja ostvarenih uinaka, za
utvrivanje se funkcionalne amortizacije moe primijeniti:
- metoda funkcionalne amortizacije obraunata prema koliini
ostvarenih uinaka
- metoda funkcionalne amortizacije obraunata prema satima rada
dugotrajne imovine, tj. prema satima efektivnog koritenja
dugotrajne imovine
Za primjenu funkcionalne amortizacije utvruje se:
Jedinini iznos amortizacije (aq ; as):
aq = NV / Qmin

ili as = NV / Smin

Qmin - minimalna predviena koliina uinaka u

vijeku trajanja
Smin - minimalni predvieni sati rada u vijeku
trajanja
Godinji iznos amortizacije:
A = Q x aq ili A = S x as

Q ostvarena koliina uinaka

S ostvareni sati rada
Primjenom funkcionalnog sustava obrauna amortizacije po
isteku vijeka trajanja mogu se dogoditi tri situacije:
1. Otpisana je vrijednost dugotrajne imovine jednaka nabavnoj
vrijednosti, to znai da je imovina potpuno otpisana.
2. Otpisana je vrijednost dugotrajne imovine vea od nabavne
vrijednosti, to znai da je imovina otpisana prije isteka vijeka
trajanja.
3. Otpisana je vrijednost dugotrajne imovine manja od nabavne
vrijednosti, to znai da imovina nije u potpunosti otpisana, a vijek je
trajanja istekao.
KOMBINIRANI SUSTAV OBRAUNA AMORTIZACIJE
Kod kombiniranog sustava obrauna godinji iznos amortizacije
ne moe biti manji nego to je utvren pri vremenskom sustavu
obrauna.
Godinji iznos amortizacije moe biti najmanje onoliko koliko
je utvren pri vremenskom sustavu obrauna.
KRATKOTRAJNA IMOVINA
Kratkotrajna imovina je ona s kojom poduzee raspolae krae
vrijeme i koja prelazi iz jednog pojavnog oblika u drugi. Kratkotrajnu
imovinu ine:

- zalihe koje obuhvaaju kratkotrajnu imovinu u obliku stvari, i

to: sirovine, materijale i dijelove za proizvodnju, nedovrenu
proizvodnju, poluproizvode, gotove proizvode, sitni inventar,
ambalau, te zalihe trgovinske robe
- potraivanja koja dospijevaju do godine dana, a obuhvaaju:
- potraivanja od kupaca
- potraivanja po plaenim avansima ili akontacijama
- potraivanja od zaposlenih
- potraivanja od dravnih i drugih institucija
- potraivanje po financijskim ulaganjima
- financijska imovina koja moe biti unovena do godine dana,
a obuhvaa:
- udjele u povezanim poduzeima
- kredite, depozite i kaucije date drugima
- vrijednosne papire (ekovi, mjenice i dr)
- ostala kratkorona financijska ulaganja
- novac u banci i blagajni koji obuhvaa novane iznose na
iro--raunu i drugim raunima u bankama.
Utvrivanje potrebne kratkotrajne imovine
N R P R - N
Koeficijent obrtaja pokazuje koliko se puta kratkotrajna imovina
obrne (tj. pretvori iz N u N) u tijeku jednog vremenskog razdoblja.
Koeficijent se obrtaja utvruje tako da se ukupni prihod
odreenog vremenskog razdoblja podijeli s prosjeno angairanom
kratkotrajnom imovinom:
Kob = UP/ ki

Dani vezivanja su veliina obrnuto proporcionalna koeficijentu

obrtaja, a pokazuju trajanje vezivanja kratkotrajne imovine:
d = 365 ili 360 / Kob
Ekonomske koristi breg obrtanja kratkotrajne imovine:
a) isti je obujam poslovanja mogue realizirati manjim iznosom
kratkotrajne imovine
b)

istim je obujmom kratkotrajne imovine mogue ostvariti vei obujam

poslovanja, tj. vei prihod i poslovni rezultat

Likvidnost i solventnost
Likvidnost je protonost imovine iz poetnog novanog oblika u
ostale pojavne oblike, i to redoslijedom kako se odvija poslovni
proces.
Solventnost je sposobnost poduzea da u svakom trenutku
novanim sredstvima podmiri svoje dospjele novane obveze.
Solventnost je platena sposobnost poduzea, a utvruje se
koeficijentom solventnosti (l).
l = raspoloiva novana sredstva / dospjele novane obveze
KAPACITETI SREDSTAVA ZA RAD
Kapacitet sredstava za rad je njihova sposobnost da ostvare
odreeni uinak, tj:
a) da u jedinici vremena proizvedu ili obrade odreenu koliinu
proizvoda
b) da prevezu odreenu koliinu predmeta rada, gotovih proizvoda
ili odreeni broj ljudi (transportna sredstva)
c) da prime u sebe odreenu koliinu predmeta rada (skladita,
silosi, cisterne) ili odreeni broj ljudi (dvorane, predavaonice)

d) da ostvare i druge vrste uinaka (odreeni broj raunskih

operacija, fotokopiranje odreenog broja stranica)

Vrste kapaciteta:
a) prema vrsti sredstava za rad kapaciteti zgrada, ureaja,
pogonskih strojeva, radnih strojeva, transportnih sredstava i sl.
b) prema opsegu kapacitet pojedinog sredstva za rad, kapacitet
skupine sredstava za rad, kapacitet radionica ili pogona, kapacitet
poduzea kao cjeline
c) prema initeljima iskoritenja kapaciteta kapacitet u
tehnikom smislu i kapacitet u ekonomskom smislu
Kapacitet sredstava za rad u tehnikom smislu je ona
njihova sposobnost ostvarivanja uinaka koja je uvjetovana samo
tehnikim karakteristikama tih sredstava.
Kapacitet sredstava za rad u ekonomskom smislu je ona
njihova sposobnost ostvarivanja uinaka koja je ovisna i o drugim
initeljima (ljudi, organizacija, radni uvjeti i sl).
Tehniki kapacitet
- Idealni ili zamiljeni kapacitet
(kapacitet koji se moe ostvariti pod
savrenim radnim uvjetima)
- Instalirani ili ugraeni kapacitet
(najvea sposobnost ostvarivanja uinaka
u uvjetima postojanja uskih grla)
- Realni tehniki kapacitet
(proizvodna i radna sposobnost koju je

Uinak

5.000,00
4.500,00

mogue ostvariti u uvjetima postojanja

uskog grla i dotrajalosti sredstva za rad)

4.200,00

Ekonomski kapacitet
- Planirani ili radni kapacitet
(kapacitet koji se u postojeim uvjetima
moe ostvariti po odbitku odmora, zastoja
zbog naravi radnog procesa i drugih
opravdanih gubitaka)
3.700,00
- Ostvareni kapacitet
3.000,00
- Optimalni kapacitet najpovoljnija sposobnost
sredstava za rad s obzirom na potrebe trita,
trokove po jedinici i veliinu poslovnog rezultata
ISKORITAVANJE KAPACITETA
I

II

III

A
B
C
D
E
F
G
x.............x.............x.............x.............x.............x.............x
0
20
40
60
80
90
100
A- mirovanje, kapacitet se ne iskoritava gubitak u visini fiksnih
trokova
B- minimalno iskoritenje kapaciteta smanjeni gubitak
C- toka pokria trokova ekonomski uinak 0
D- ostvareno koritenje kapaciteta pozitivan rezultat
E- planirani stupanj iskoritenja kapaciteta vei rezultat

F- optimalna iskoritenost kapaciteta najpovoljnija

iskoritenost kapaciteta s obzirom na potrebe trita, prosjene
trokove i poslovni rezultat
G- maksimalna iskoritenost kapaciteta uz poveanje trokova
i smanjeni poslovni rezultat
I prva rezerva kapaciteta nepovoljne unutranje ili
vanjske okolnosti
II druga rezerva kapaciteta postojanje uskog grla
III trea rezerva kapaciteta nepovoljna potranja, jaka
konkurencija, nepovoljne prodajne cijene i sl.
EKONOMIKA PREDMETA RADA
Predmeti rada su stvari ili skup stvari koje odvajamo od
prirode, preraujemo ih ili im mijenjamo oblik, dodajemo novu ili
obnavljamo dosadanju uporabnu vrijednost, obraujemo ih,
uskladitavamo i sl.
Ovisno o stupnju obrade u kojem se nalaze u poetku radnog
procesa, predmeti se rada mogu klasificirati ovako:
a) predmeti rada zateeni u prirodi: naslage rude, kamen, sol,
nafta, stabla, biljke i druga prirodna dobra
b) sirovine predmeti rada odvojeni od prirode djelatnou
rudarstva, umarstva i poljoprivrede: rude, ugljen, nafta, trupci,
itarice, pamuk i sl.
c) materijal dobiven preradom sirovina: sirovo eljezo i elik,
rezana graa, brano, predivo, tkanine i sl.
d) energija zateena u prirodi ili proizvedena ovjekovim radom

e) poluproizvodi od kojih se izrauju gotovi proizvodi

f) dijelovi koji se ugrauju u sloene gotove proizvode
g) nedovreni proizvodi na kojima se nastavlja i dovrava
zapoeti radni proces
h) gotovi proizvodi prikladni za proizvodnu ili osobnu potronju
i) ostali predmeti rada

Gubtici predmeta rada

Prirodni gubitci nastaju djelovanjem prirodnih procesa u
sirovinama, materijalima, trgovakoj robi i drugim predmetima rada
koji sadre manju ili veu koliinu vlage. To su kalo i kvar.
Kalo gubitak na teini nastaje suenjem voa, povra,
itarica, mesa i sl, te ishlapljivanjem tekuine.
Kvar prirodni gubitak kojim se djelomino ili potpuno
upropatava kvaliteta predmeta rada.
Manipulativni su gubitci rezultat fizikog postupanja s
predmetima rada (transport, utovar, istovar, podizanje, sputanje,
obrada i prerada sirovina i poluproizvoda):
a) otpaci manji ili vei ostaci sirovina i poluproizvoda utroenih
u proizvodnom procesu (komadii tkanine, stakla, drva, lima,
papira i sl)
b) sporedni proizvodi nastaju izdvajanjem glavnih sastojaka iz
pojedinih sirovina (nafta benzin i razni derivati)

c) kart proizvod s grekom nastalom loom konstrukcijom,

pogrenom tehnologijom, recepturom, nepravilnom obradom,
oteenjem ili drugim postupkom
d) lom gubitak nastao padom ili udarom osjetljivih predmeta
rada
e) rasip gubitak nastao pri manipuliranju rasutih sirovina
(brano, sol, eer) ili pretakanju tekuina
f) gubici energije neispravna elektrina mrea, prazni hodovi
strojeva, neopravdani prekidi radnog procesa i sl.

Optimalizacija zaliha predmeta rada

Optimalizacija zaliha predmeta rada je proces iznalaenja i
osiguravanja najpovoljnijih zaliha predmeta rada sa stajalita
neprekinutog slijeda radnog procesa i minimalnih trokova
nabavljanja i uskladitenja predmeta rada.
Zalihe predmeta rada ine raspoloive koliine sirovina,
materijala, trgovake robe i sl. za potrebe odvijanja radnog procesa.
Utvrivanje se zaliha predmeta rada temelji na dinamici potronje ili
prodaje i nabavnom ciklusu.
Minimalna zaliha je zaliha koja pokriva jedan ciklus nabave.
Minimalna zaliha = prosjena dnevna potronja vrijeme nabave
Optimalna zaliha je ona koliina predmeta rada koja osigurava
neprekidan tijek radnog procesa i pritom ne dovodi do neopravdanog
porasta trokova skladitenja i drugih negativnih uinaka.
Maksimalna zaliha uzima u obzir i tzv. sigurnosnu rezervu.

Tehnika zaliha je sveukupno potrebna koliina sirovina,

materijala ili trgovake robe za realizaciju odreene planirane
proizvodnje ili prometa. Treba je osigurati kada prijeti ozbiljna
nestaica odreenih predmeta rada.
Konjukturna zaliha je vea od maksimalne zalihe, a stvara se
kad se s visokom sigurnou oekuje veliki porast cijena odreenih
proizvoda.

Ekonomika rada
Rad je svjesna i unaprijed smiljena djelatnost ovjeka,
usmjerena k ostvarivanju odreenog svrhovitog i korisnog cilja na bilo
kojem podruju ivota. U ekonomskom smislu, rad je ljudska
djelatnost kojom se privreuju dobra i usluge za podmirivanje
odreenih potreba.
Podjela rada je proces opredjeljivanja ljudi za sve ue i
odreenije djelatnosti i poslove s temeljnom svrhom poveanja ope
efikasnosti ljudskog rada.
Prirodna podjela po spolu i dobi
Drutvena podjela poljoprivreda, industrija, obrt, trgovina
Podjela rada u poduzeu predstavlja ralanjivanje njegove
sveukupne djelatnosti na vee ili manje organizacijske jedinice, a
unutar njih na radne grupe i pojedince kao izvritelje odreenih
poslova. Taj se proces ralanjivanja ogleda u horizontalnoj i
vertikalnoj podjeli rada.
Horizontalna podjela rada je podjela rada na istoj razini, tj. na
djelatnosti i poslove koji se mogu obavljati istovremeno i neovisno o
drugim poslovima i djelatnostima (prijevoz sirovina, sredstava za rad i
putnika, nabava razliitih artikala).

Vertikalna podjela rada je podjela rada na razliitim razinama,

a odnosi se na djelatnosti i poslove koji se meusobno nadovezuju,
tako da je obavljanje jednih preduvjet za izvrenje drugih.
Kao poseban oblik vertikalne podjele rada javlja se tehnika
podjela rada u okviru koje se obrada predmeta rada i izrada
proizvoda ralanjuju na operacije, zahvate, pokrete i mikropokrete.
TEORIJA TROKOVA
Trokovi predstavljaju novani izraz utroaka elemenata radnog
procesa.
Utroci su naturalni izraz utroenih elemenata radnog procesa.
Izdatak je smanjenje novanih sredstava iz blagajne ili s iro-rauna.
Rashodi su trokovi sadrani u prodanim proizvodima i
uslugama, nabavna vrijednost prodane robe, izdaci vezani za
financiranje i drugi izdaci koji nisu uzrokovani ostvarivanjem uinaka.
Gubitak predmeta rada ili gubitak kao negativni financijski
rezultat.
VRSTE TROKOVA
1. Trokovi po prirodi:
- trokovi materijala trokovi sirovine, materijala, energije, rezervnih
dijelova, sitnog inventara, ambalae
- trokovi amortizacije amortizacija dugotrajne imovine
- trokovi djelatnika ukalkulirane bruto plae i naknade plaa
- trokovi usluga trokovi transportnih usluga, sajmova, zakupnine,
premije osiguranja i drugi trokovi usluga
- porezi i doprinosi neovisni o poslovnom rezultatu
2. Trokovi po poslovnim funkcijama:

trokovi upravljanja
trokovi nabave
trokovi proizvodnje ili obavljanja usluga
trokovi prodaje
trokovi financijske funkcije
trokovi raunovodstva
trokovi ope i kadrovske funkcije

3. Trokovi po nainu obuhvaanja po uincima:

- neposredni trokovi trokovi koje je mogue i opravdano pratiti
neposredno po uincima koji ih uzrokuju
- opi trokovi trokovi koje nije mogue neposredno obuhvatiti po
uincima
4. Trokovi ovisni o promjenama iskoritenosti kapaciteta
- fiksni ili stalni trokovi trokovi na koje ne utjee promjena
iskoritenosti kapaciteta
- varijabilni ili promjenjivi trokovi trokovi koji se mijenjaju
promjenom iskoritenosti kapaciteta
5. Trokovi po koliini uinaka:
- ukupni trokovi trokovi odreenog vremenskog razdoblja koji se
odnose na sve uinke tog razdoblja
- prosjeni trokovi trokovi po jedinici uinka
- dopunski trokovi trokovi dopunske koliine uinaka
- prosjeni dopunski trokovi dopunski troak po jedinici dopunske
koliine uinaka
- granini trokovi troak posljednje proizvedene jedinice uinka

KALKULACIJE
Kalkulacija je raunski postupak kojim se izraunavaju cijene, i
to: cijena kotanja, nabavna, prodajna i druge cijene. Kalkulacija slui
i kao temelj za donoenje poslovnih odluka i za kontrolu trokova.
Kalkulacija ima zadatak:
- obuhvatiti trokove
- rasporediti trokove

S obzirom na vrijeme, kalkulacija moe biti:

- prethodna kalkulacija ili pretkalkulacija izrauje se prije
poetka izrade uinka, a temelji se na normativima utroka
predmeta rada i sredstava za rad, radnim normama i propisima
koji reguliraju doprinose i poreze
- naknadna ili obraunska kalkulacija izrauje se nakon
zavretka proizvodnje uinka i utvruje stvarnu cijenu kotanja
uinka
Po nainu prenoenja trokova na uinke i nainu utvrivanja cijena
razlikuju se sljedee metode kalkulacije:
- kalkulacija cijene kotanja
- kalkulacija dopunskog troka
- kalkulacija cijene proizvodnje
Kalkulacija cijene kotanja
Kalkulacija cijene kotanja je osnovna kalkulacija svakog
poduzea kojom se utvruje cijena kotanja, odnosno prosjean troak
po ostvarenom uinku. Sve se metode ove kalkulacije mogu svrstati u
dvije skupine:
- djelidbene kalkulacije
- dodatne kalkulacije
Djelidbene kalkulacije primjenjuju se u onim poduzeima koja
proizvode samo jednu vrstu ili nekoliko vrsta srodnih proizvoda.
Djelidbena se kalkulacija javlja u etiri oblika, i to:
-

jednostavna djelidbena kalkulacija

sloena djelidbena kalkulacija
kalkulacija ekvivalentnih proizvoda
kalkulacija vezanih (paralelnih) proizvoda

Jednostavna djelidbena kalkulacija se primjenjuje u poduzeima

koja proizvode samo jednu vrstu uinaka. Postupak utvrivanja cijene
kotanja je taj da se trokovi odreenog razdoblja podijele s koliinom
ostvarenih uinaka u tom razdoblju.
Sloena djelidbena kalkulacija se takoer primjenjuje u
poduzeima koja proizvode samo jednu vrstu uinaka, ali se trokovi
ne utvruju u jednom iznosu nego:
- po fazama procesa proizvodnje, ili
- po mjestima nastanka uinka, ili
- po elementima strukture cijene.
Kalkulacija ekvivalentnih proizvoda se primjenjuje u poduzeima
koja proizvode nekoliko srodnih proizvoda koji se proizvode od istog
materijala i po istom tehnolokom postupku, a razlikuju se po
dimenziji, obliku i namjeni.
Sutina je kalkulacije ekvivalentnih brojeva u tome da se na temelju
prorauna utroka materijala ili koliine rada potrebne za izradu
pojedinih uinaka utvruju odgovarajui ekvivalentni brojevi kojima
se utvruju odnosi trokova pojedinih uinaka, a oni su temelj za
kalkuliranje cijene.

Kalkulacija vezanih proizvoda primjenjuje se u sluajevima kada

uz proizvodnju glavnih proizvoda nastaju i sporedni proizvodi. Sutina
je kalkulacije vezanih proizvoda u tome da se od ukupnih trokova
potrebnih za izradu glavnih proizvoda oduzme vrijednost po kojoj se
moe prodati sporedni proizvod.
Dodatne kalkulacije primjenjuju se pri proizvodnji razliitih uinaka
izraenih od istih ili razliitih materijala. Kod ovih se kalkulacija
trokovi svrstavaju na neposredne, izravne ili pojedinane i ope,
posredne ili indirektne koji se na pojedine proizvode rasporeuju
pomou odreene osnovice.

POSLOVNI REZULTAT
Poslovni rezultat poduzea iskazuje se razlikom izmeu
ukupnih prihoda i ukupnih rashoda za odreeno vremensko razdoblje.
P r i h o d e poduzea ine:
- poslovni prihodi
- prihodi od financiranja
- izvanredni prihodi
Poslovni prihodi se ostvaruju temeljnim poslovanjem poduzea,
a to je proizvodnja i prodaja proizvoda, pruanje usluga poduzea ili
prodaja trgovake robe. Pored ovog, postoje i drugi naini stjecanja
prihoda pa poslovni prihod obuhvaaju:
- prihodi od prodaje proizvoda i usluga
- prihodi od prodaje materijala, otpadaka i sitnog inventara
- prihodi od prodaje trgovake robe
- prihodi od zakupnine
- prihodi od subvencija, dotacija, regresa i kompenzacija
- ostali poslovni prihodi
Prihodi od financiranja nastaju kao rezultat oploivanja
kapitala kojim poduzee raspolae. Prihode od financiranja ine:
- prihodi od kamata (redovnih i zateznih)
- prihodi od dividendi
- prihodi od revalorizacije uloga u bankama
- prihodi od ostalih interesa i slini prihodi s povezanim i
nepovezanim poduzeima
- prihodi od burzovnih transakcija
- ostali prihodi od financiranja
Izvanredni prihodi su neplanirani i neoekivani prihodi koji
nastaju tijekom poslovne godine, ali ne obavljanjem temeljne
djelatnosti poduzea. Izvanredni prihodi su:

- prihodi od dotacija, pomoi i primljenih nagrada

- prihodi od primljenih odobrenja, rabata i popusta
- prihodi od prodaje dugotrajne imovine
- vikovi dugotrajne imovine
- vikovi novca i vrijednosnih papira
- naplaena otpisana potraivanja
- naplaene kapare, odstupnine, naknade teta
- otpis obveza prema dobavljaima
- ostali izvanredni prihodi
R a s h o d i koji se podmiruju iz ostvarenog ukupnog
prihoda, analogno prihodima, ine tri skupine:
- poslovni rashodi
- rashodi financiranja
- izvanredni rashodi
Poslovni rashodi su rashodi koji nastaju kao rezultat
proizvodnje odreene koliine uinaka, pruanja usluga ili prodaje
trgovake robe. Poslovne rashode ine:
- trokovi materijala
- trokovi usluga
- trokovi amortizacije
- ukalkulirane bruto plae
- ostali poslovni rashodi
- nabavna vrijednost prodane robe
Rashodi financiranja takoer imaju znaaj rashoda jer ih je
potrebno nadoknaditi iz ukupnog prihoda. Te rashode ine izdaci za
koritenje tueg kapitala, tj. to su:
- kamate na kredite i pozajmice
- revalorizacija obveza
- rashodi burzovnih transakcija
- negativne teajne razlike
- ostali rashodi financiranja

Izvanredni rashodi su oni izdaci koji nisu prouzroeni tekuim

poslovanjem, odnosno to su izgubljene vrijednosti koje se ne odnose
na stvaranje proizvoda i usluga kao poslovnih uinaka, a ine ih:
- otpis nenaplativih potraivanja
- neotpisana vrijednost otuene i rashodovane imovine
- otpis zastarjelih zaliha
- manjkovi novca i zaliha
- kazne, penali i naknade tete
- ostali izvanredni rashodi
P o s l o v n i r e z u l t a t (dobit, zarada, profit) je razlika izmeu
ukupnog prihoda i ukupnih rashoda odreenog vremenskog razdoblja.
Tako utvrena razlika predstavlja dobit prije oporezivanja na koju se
primjenjuje odgovarajua stopa poreza na dobit, tj:
Dobit prije oporezivanja
- porez na dobit
Dobit nakon oporezivanja je veliina koja ostaje poduzeu na
raspolaganje, a dijeli se na sljedee kategorije:
- dio dobiti za poveanje kapitala
- dio dobiti za isplatu vlasnicima kapitala
- dio dobiti za poveanje plaa zaposlenicima
- dio dobiti za rezerve
U rasporeivanju se dobiti javljaju sljedee dvojbe:
- koliko izdvojiti za poveanje trajnog kapitala poduzea
- koliki dio izdvojiti vlasnicima kapitala uloenog u poduzee
- treba li i koliko izdvojiti za zaposlene djelatnike u poduzeu
Na koji e nain poduzee raspodijeliti ostvarenu dobit ovisi o
poslovnoj politici poduzea.