~ SIMON ASIC

UEKOVJ[TO BIUE
1
PRIRUCNIK ZA SAUPUANJE
UEKOVITOGA BIUA

11
RECEPTI

Dusevic & rsovnik d.o.o .

Rijeka 1999.

fdekovito

Kazalo

Kazalo
Predgovor hrvatskom izdanju ......................................................................... ..... 5

1. Prirucnik za sakupljanje ljekovitoga bilja

Predgovor prvom izdanju ................................................................................... 17
Upute za citanje ................................................................................................ 19
Angelika .. .... ...................... ..... .................. ......... ................................................. 21
Anis ................................................................................................................... 21
Arnika ............................................................................................... ....... .......... 22
Articoka ............................................................................................................. 23
Bazga, crna ............................................................ ............... .......... .. ........ ... .. .... 24
Bedrenika, velika ................................................................... .. ..... .............. ....... 25
Bla.Zenak ............................................................................................................ 25
.................................................................................................................... 26
Bor, bijeli ........................................................................................................... 27
Borovica ........ .............................................................. ...... .. .... ..... ...................... 28
Borovnica, obicna .............................................................................................. 29
Bosiljak ............................. :-: ............................................................................... 30
Breza ............................................................................................................... .. 30
Brocika, prava ............ ..................................................... .. ...... .. .............. .. ........ 31
Brsljan ..... ........ .. ...... ........................................ .. .............. .................................. 32
Brusnica ... ............... ........... .............................. ......... ............................ .. .......... 33
Bujad .............................. ................ ............ ....................... .. ....... ..... .... ...... ........ 33
Celer ............................................................................. : ........................ .... ........ 34
Cikla .................................................................................................................. 35
Crnjusa .............................................................................................................. 36
Crvotocina ....... ..................... ................ .......... ........................... ...... ... .......... ..... 36
Cakalj ... ...... ......... ............... ..... .............. ......... ..................... ........................... ... 37
Cestoslavica, ljekovita ........................................................................................ 38
Cicak ................................................................................................................. 39
Cistac ................................................................................................................. 40
Cubar ............. ....... .. .................... ... ............... ... ... ............. .. .............. .... ........... .. 40
Cuvarkuca ................... ..... ................................................................. ................ 41
Divizma ............................................................. .. .............. ................................ . 42
Dobricica ........................................................................................................... 42
Dubacac ............................................................................................................. 43
Dunja ................................................................................................................. 44
Dvornik .............................................................................................................. 44
Estagon ............................................................................................................ 45
Gavez ... ............ .................. .......... .. ........ .... .. .... ..... .... ..... ................ .... ................ 46
Glog, crveni .... .. ... ................. .......... ......... ... ................. ............. .................... ..... 47
Gorusica. crna .. ............... ............. ........................ ............. .. ... ...... .................. ... 48
Grah, obicni .................... ................................................. ..... ....... ...................... 49
Hmelj ................................................................................................................. 50
Hrast, luznjak ...................................................................... .... .. ............ .... ........ 50
Hren, ljuti .......................................................................................................... 51
Idirot .................................................................................................................. 52
Imela .................................................................................................................. 53
Jagoda, sumska .................................................. .... ........................... ........ ........ 54
agorcevina ........................................................................................................ 55
Jasen, gorski ................................................. : ................................................... 55
Jecam, dvoredni ................................................................................................ 56
Kadulja ............................ ... .................. ..................................... ....... ...... ........ ... 57
Kamilica ............................................................................................................. 58

I.Jekovito

Kazalo

Kelj ....... ..... .... .... ....... ............................. ........ .... ...... .. ... ..... ...... .. ...... ............ ...... 59
Kesten , divlj i .............. .. ..... ........... .. .... ............ ... .. ....... ...... ....... .................... .. ..... 59
icica ... .. .. ... ..... ..... .. ... ...... .... .... .... ............ ... ....... ............................ ................ .... 60
im .......... ................................. ...... ........ ... ........................................ .... .......... .. 6 1
Kokotac ......... ..... ...... ....... ............................ .. ... ..... ...... ....................................... 62
Konoplju sa ................ ....... .......... .. ........ ...................................................... ........ 62
Kopriva ........ ...................... ..... ... .... .... ........................ .. ........ .. ... .... ......... ... .... ..... 63
Kopriva. mrtva ....................... ..... ............... ... ....... ... .................. .. .... ................. .. 64
Koromac ......................... .... ..... ... ......... ........ .... ...... ........ .. ......... .. ...... ...... ........... 6 4
rk avi n a ....... ......... ..... ................ ... ...... .......................... .... .... .... ... .. .............. ..... 65
rumpir ... ...................... ....... ..... ............ .. ... ............... .. .. ....... ..... .. ............... ....... 66
Kukuru z .............. ........... .... .... ..... ..... ... .................. .......... .......... .. ................... .... 67
Ku pina ................... .... ..... .................... .. ........................... .... ... ...... .. .. ................. 67
Ku pu s ..... .. .... ... ....... ...... .. ... .. ............... ... ... ........................... .. .... .... .... ..... ........... 68
Lan ..... ... ....... .. .... .... .............. ... ................. .... ... .. ... .... .. .......... .......... ... ... ..... .. ... .. . 69
Lavand a ................. .... ......... ........ ................. .. .................. ........ .. .. ... ................... 7 0
Lazark inj a, mirisna ...... .. .... ... .. ............. .. ................ ... ........ .. ....... ........ ................ 71
Lijesk a ........... ........ ... ..... .. ... ........... ........ ............ ...... ........ .. ... .. ..... .......... ............ 7 2
Lipa .... ............. .... ....... ................ ...................... ................... ...... ... ... ...... ...... ... .... 7 2
Lisaj, islandski .. ............................ ................................................. ... .. ... .. .......... 73
Lopuh ........ ... .................... ................... ......................... ......... ............................ 74
Lovor ....................... .... ....... ........................................................ ... .. ................... 7 5
Luk, bijeli ............................. ............................................................. ... ............. 75
Luk, crveni ............. ............................................ ....................... ....... ................. 76
Lu k, d ivlji ............................ ............................. ...................... ........................ ... 7 7
Luk, morski ........................ .................... .. ....................... ...... ........ .. .................. 78
Lju blca, mirisn a .............. .................... ....................... .... ....................... ...... .. ..... 79
Lj upcac, ljekoviti .......... ........................ ............ .. ....... .... ....... ............. ...... ........... 80
Macuh ica, divlja ....... ... .. ..... .. .. .... ..... .............. ..... .... .... ... ...... ....... .. ..................... 8 0
Majcina d usica ................. ........ ................ .... ........ ..... ................................. ....... 81
Malina ....... ...................................... .. ..... ... ....... .. ... .... .. .... ..................... .......... .. .. 82
Marulja ........................ .... ........ ..... ...... ................. ...... ... ... .. ... ..... .. .............. ........ 8 2
Mas!acak ................ ............................... ..... .. .. ... ..... ... .... ... ... ... .... .. .. .. ..... ... ...... .... 83
Maslina ..................... ............................ ..... .... .... .. ..... .. ......... ...... ... ... ...... .. .. .... .... 84
Ma ticnj ak .... ........ ...... ... ... .... ..... ..... .. ... ...... .. ........ .. .............. ............. .. ... ........... ... 85
Mazuran ...... ...... ... ....... ..... ... .......... ...... .................................. .. ...... ... .............. ... 8 5
Med'1etk a .................. ............ ........ ..... .. .............. ................. ......... ... ..... ............. 8 6
Metvica, p a p ren a .............. .... ............... ......... ..... ..... ... ..... ...... ... ..... ... ... ... .... ..... .. . 87
Misjakinja ......... ..... .. ... ......... .......... .. ..... .......... .......... ..... .... .... .. .. ................... .. ... 8 7
Mravin ac ............ ..... ................. .... ....... ... ...... ............... ..... .. ........ ........................ 88
Mrkva ............................... .... .. .. ... .... ... .. .................................... .. .................... ... 89
Neven , pravi ........... ...... .. .... ..... ....... .. ... ... .. ......... .. ....... .. .... ... ..... .......... .. ........ ...... 89
Ocanica ............. .... .. ..... .... ... ... ........ .... ...... ..... ..... .... ... .... ....... ...... ........ .. .............. 90
Odo!jen .. ........................ ... ... .. .. ..... ........................ ........ .. .. ............. .......... .. ........ 91
Oman, veliki ......................... ... .. ...... ............................ .. ....... ....... ... ......... .......... 92
Orah ...... ... .. ....... ................................ .. ..... ... .. ........ ....... ........ .. ....... ... ................. 93
Oslad ....... ........ ....... ... ................... .. ... ... ....... ... ..... ..... ...... ... ... ...... ............ ........... 94
Os ljebad .......... ... .... ..... .. .. ..................... ......... ..... ... .. ...... ..... ... .. ......... ............. ..... 94
Papra t , muska ........... .. ............... .. ........ .. ..... ...... .... ... ............................ ...... ....... 9 5
Pas tirska iglica ..... .............. .... ..... ........... ......... .. ......... .... .. ... ...... ......... .......... ... .. 9 6
Pelin . divlji ...... .. .................. .... ......... .. ... .... .. ... ..... ..... .... .......... .... .......... ... ........ ... 9 6
Pelin . pravi ........ .......... ... ....... ............... ..................... ..... ... ........................... .... . 97
Pers in .... .... ..... ... .......... ....... ... ...................................... ............ .... .... ............ .. ... . 9 8
Pe toprsta , uspravna ........ .. ....... ...................... ........... ..... .... ................ .. .. .. .......... 9 9
Pirika ..... .... .... ......... .. ....... .... .. .. ....... .. ...... ............ ............ ... ...... ........................ 100

ekovito

bi!je

Kazalo

Piskavica .. ... .... ..... ..... ... ...... ...... .. .... .............. ...... .............. ... ......... .. .............. ....
Plucnjak .. ..... .... ................ ............... ....... ....... ..... ......... ........ .... .. ... ........ ... .... .....
Pljuskavica ....... ....... ... ......... .. ..... .......... ... .. ... ..... ........... .... .. .... .. .... ...... .... ..........
Podbijel .... ...... ... ....... .. ............. .... .. .. .... ...... ..... .. ......... .... ... ... .. .. ..... ...... ... .... .......
Povrtnica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Preslica. poljska ............. .. ... ..... ...... .. .... ... .. ........ .. ............ ... .... ........ .... ... .. ... ......
Rabarbara . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Ranjenik, pravi ..... ..... .... ....... ... .. ....... ..... .. .. ...... ......... .... ........ ... ... ...... ...............
Ribiz, crni .... ... .... ........ ......... .. ....... ... ........ ..... .. .............. ... ..... .. ... ... ... ...... .. ........
Rosopas . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Rusomaca ...... ... ...... ..... ... ... ... .. ... .. .. .... .. ........ ......................... .... .... ........ .. ... ... .. .
Rutvica .. .......... .... .... ... ..... .. .. .. ........ ... ... ..... ..... .............. ....... ...... .. ....... : ... ....... ...
Ruza , pasja ....... .. ..... ...... .. .. ........ ....... ..... .... .. ..... ... .. ........ .. .... ..... .. ......... ...... .. ....
Ruza, vrtna ..... ... ....... ....... .. ................ .. ... ...................... ........ ... ..... ... .... ....... ... ..
Ruzmarin .... ... ..... .. .. ... .... .... ....... ... ..... .. ... .. ....... .. ..................... .. ........... ......... ....
Sapunika .... ..... ........ .... ... .... .... .... .. ..... ................ ............... ... ............. .. .... ...... ...
Siristara ....... .. .... ......... ...... .. ... .. .. .............. .. .... ... .. ....... .... ...... ... .... ........... .. ..... ...
Sljez, bijeli ..... ... ... .... ........ ... .......... .................. ...... .... ...... ... ... .. ..... .. ................. .
Sljez, crni .. ...... .. ... ... .. ...... ..... .. .... ...... ...... .......... ... ....... .. ............ .... ... ..... .. ... .. .. ...
Smreka .... ..... .... .... ........_.... ..... ........... ... ........... ... .. .......... ....... ... ... .... .. ....... ...... ..
Sporis , obicni .. .. ...... ... ..... .... .... .. ... .. ..... .... ... ..... ... .... .... .. ..... ....... ....... .. .. .. .. ... .. ....
Steza ................ .. ....... ... ............. ... .. .. ....... .... ... ... .... ... ..... .... ....... .. .. ........ .... .. .... ..
Stolisnik. ....... ... .. ....... ... .... ..... .. .... .. ...... .... .... .. ...... .......... ....... .. .. ..... ..... .. ... .. .... ...
Suncokret ............................. .. ..................... ... ... .. .... ........ .... .... ... ..... .. .... ..... .....

101
101
102
103
104

105
106
106

107
108
109
110
111
112
113
114
114
1 15
1 16

117
118
1 19

120
121

~~~~;::::::::::::::: :::: ::::::: ::::: ::::: : ::: : : :: :: :::::::: : : : : : : : :: :::: ::::::::::::: :::::::: :: : ::: :::::: : :: ::::: : : ~ ;;

Timijan .... ....... .. .. .. ... .... .. .... ........ ... ...... ... ....... .... ..... ..... ... .... ........ ........ ... ... ... .... .
Tratincica .... ............. ...... .. ......, ........ ... ....... .................... .. ......................... .... .. ..
Trnina .. ...................... ................ .... ........ ..... .... ............ ................. ....... ...... .......
Trputac , uskolisni ... ... .. .. .. .... ...... ..... ........... .... ......... ................ ... .. ...... .... ..........
Trputac. veliki .... .... ... ...... .... .... .... ... ... ... .. .... ..... .... ... .... ...... .... .. ...... ........ ............
Turica ..... ....... ........ ... .... ..... ......... ..... ... .... .... ... ...... ..... ... ..... .. ...... ..... ... ...... .. .... ...
Vodopija ... .. ........... .... ......... .. ....... ... ... ..................... ............ ....... ...... .... ... ....... ...
Vrb a. bljela ... .... ...... ............. ............. .... ..... .. ........ ... .......... ... ....... .. ... ........... .... .
Vrbolika. sitnocvjetna ... .... ........ .......... ... .. ... .. .. ... ............................... ..... .. .. .... ..
Vrkuta .. ... ... .. .. ... ... ....... ... .... .. .. ....... ....... ......... ... .. ............ ..... .. .......... .. .... .. ..... ...
Zdravcica ...... ........ ...... ..... ... ....... ..... .. ...... .. ......... ....... .... ... ...... ... .. ...... ........... ....
Zecji trn ...... .. .... ..... .. ... ............. ..... .... ....... .. ......... ...... .. .......... ... .... .. .. ... .... ... ......
Zimzelen ..... .... ... ........ ...... ...... ... ..... ... ........ .... .... ... ...... .. ...... ......... ...... ... ... .........
Zlatnica ....... ...... .... ........ ................. ..... ........ ... .... ....... ....... .. .. ..... .. ... .... ... ..... ......
Zob .. ..... ... ..... .... .... ... .... ... .. .. .... ............... .... .. ... ... .... ... .... ... ... .... ..... ......... .. ... .. ....
Zeravac . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Zutika , trpka ..... .. ... ... .... ..... .. .......... .... ............ ... ...... ... .. ....... ....... .. ...... ... ..... .....

123

124

124
12 5
126

127
127
128

129
130
131
132

133
134
134

135
136

Recepti

njizi kao popudblna .. ........... ..... .. ..... ........ .. ...... ... ..... .... ..... .. ......... ......... .........
Upute za citanje ....... ... ...... .... ..... ... .... ..... ... ....... ... ....... .... .. ................. ...... .... ....
upute .... ........ ....... .. ........... .......... .. ............. .. ... .... ... ... .. .. ..... ...... ..... ..........
Afte ... ...... .... ... .... ... ... .. ................ .. .. .... ........................ .. .. .. ....... .. ........ ............. ..

139
139
141

152

Akne ....... ........... ... ...... ..... ............ ................ ...... ... ......... .... .. .. .. ....... .. ........ ....... 152

..-

ergij a ... ... .......... .... ... .... .. .......... ........ .... ....... ..... .. .. ..... .. .... .. ..... .. .... .. ..... .... ... .. 154
oholizam . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1;:14

10

IJekovito

Kaza[o

Amputacija ................. ....... .. ................ .... .................... .. ... ...............................

Angina .................................................................................. ....... ....................
Angina pectoris ...................................... ............ ....... .... ....... ... ... ... ..... ........ ... ...
Apetit (tek) .............. ...... ...... ............................. .. .............. .. ...... ....... .... .... .. .......
Aritrnija (porernecaji srcanoga ritrna) .......... .... .... ................ .... ...... .. ........... ......
Arterioskleroza (ovapnjenje zila) .................................... ...... ..... ................... ....
Artritis (upala zglobova) ............. ..... ....... .. ........................... ... .... .... ..................
Astrna ...... ......... ........... ... .......... ...... .................................................................
Avitarninoze ....................... ..... ........................................ .. ...... ..... ........ , ...........
Bijelo pranje ......... .... .......................................................................................
Bljedilo ............. ...................... ........ ......... ........ .............. .... ........ .. .......... ...........
Bolovi ................................ ........ ...... ................ ........................................... ......
Bradavice . . . .. . . . .. . . . .. . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . .. . . .. . .. . . . . . . . . . . . . . .. . .. .. . . .. . . .. . . . . . . . . . .. .. . . . . . . . . . . . . .. . .
Bronhitis ........................ ... ........................................................................ .......
Bubrezi ..... ........................................ ......... ...... .. .......... ...... ........... .. ........ .........
Celulit .. ......................... ........... ........ ............ ....................................................
Cirkulacija krvi ........................................................... .................... .................
Ciroza jetre .................. ..... .. ... .. ....................... ..... ............ .. .......................... ....
Crijeva .................................... .. .................... .............. ................................... ..

155
155
157
159
160
161
163
164
168
168
169
170
1 71
172
175
183
183
184
185

g~ee~i.:. ~-~~~ (~~-~-~~~~)

~ ~~

..
.. :::::::::::: ::::: :::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::
Dekubltus (zalezaj) ........................................................... ... ............................ 192
Depresija ........... ... .... ... .......................... ......... ............... ........ ..... ............. ... ...... 193
Desni ....................................................... ...................................... ....... ........ ... 194
Difterija ....... .. ............................................................ ............. .......................... 195
Divlje rneso .............................................................. .'....... ................................ 196
Dizenterija (srdoboja) ....................................................................................... 196
Djecje gliste, bljele gliste ................................................................................. 197
D1akavost ............... .. .............................. .. ............. ... ................. ..... .. ................ 197
Dojenje .......................................................... ..... ............ .... ....... .... ................... 197
Dojke ............... : .... ............. ... ......................................... ..... ...................... ..... .. 198
Ekcerni .... ; .. ........................ ...... ......... ......... .... .................................................. 198
Epilepsija (padavica) ........................................... .. ............................. .. .... ........ 201
Flegrnona ......................................................................................... ................ 203
Gangrena (vucac) ...... .... ............... .... .. ......... ...... ....... .......... ...... .. .. ... ................. 203
Giht (ulozi, podagra) ....................................... ..... .... ........ ....... ....... .. ................ 204
Glas, glasnice ................ .. ..... ........................... ... .. .. ..... ... ................................. 205
Glava - glavobolja ....................................... ............................ ......... .. ..... .. ..... 207
Gliste ...... .. ............................................................................................... ... ..... 209
Gljivicna upala ................................................................... .................. ............ 21
Gnojenje ............... .................................................................. ... ...................... 211
Gojaznost (pretjerana, bolesna deljina) .......................................................... 212 .
Grevi opcenito ............ ............ ..... ................................................... , ........... 213
Gripa ................................ ............................................................ ................ ... 214
Grlo - upala ................................... ..... ....... .... ................................................ 215
Groznica ...................... .. .................. ...... ........ ...................................... ..... ... .... 217
Gusa (gusavost, strurna) ............. .. .................................................. .... ... ..... ... .. 217
Gusteraa (pankreas) ....................................................................... .. .............. 218
Halucinacije (osjetilne prijevare, privid osoba, predrneta i pojava) .................. 218
Hernofilija .................................................. ... ..................................... .. ............. 218
Hemoroidi ("zlatna zila", suljevi) ...................................................................... 219
Herpes .. ........................................................................................................... 222
ipo hondrija ..... ..... ... ............................................................... .. ........... .... ....... 223
Histerija ......... ................................. ............ .............................. ............ .. ......... 224
Hripavac ......... ... ................. .. ......................... ....... ........................................... 225

-.

---Cila-- _______...__ '--

".;

- --------~ --- -----

11

ldekovito

Kazalo

H njavic a .... .. .... ............. ........... .. .... .. ....... ...... .. ... ....... ........... ........ ............ .......

225
Ihtioza (rilj a koza. rilja ljskavost) .......... .... ................................................. 226
lscrplj enost ........ .. .... ... ..... ............ ............... .... ...... .................. ..... .................... 227
I s a se nj e, gn .. ... .. .. ................. .. ........... ......... ........ ......... ........ .. ..... .......... 228
Is ij a s .. ....... ... ....... .............. .. ..... ..... ... ... .. .... ..... .. ......... ................... ...... .. .... ........ 229
Iznemoglost (malaksalost, os labj elost) ........... .... .......................... ........ ...... ..... . 230
J ajnici ............. ... ..... .. ...... ............ ..... ............ .... ....... .. ............................... ........ 231
J etra ................ .......... .... ............ .................. .. ...... ... ...... ........... ........................ 231
Jezik .... ..... ... .. .... ...... ...... ................. ...... ......... ...... .. .. ...................... ... ....... ... ..... 235
.. ... .. ........... ... ..... ... .. .. .... ............ .. ............. .. ... .... ........ ........... .......... ..... ... .... 236
Kasalj ... .. .......... .... ... ........ .. ....................................... ...................... .................. 237
Kila ........... .... .... ... .... .. ... .. ..... .................................... ......... .............................. . 240
Kole s t erol (za smanjivanje koli ine krvi) .................. .. ...... .. .......................... 2 40
Koprivnjaa .... ..... ... .. .......... .............................. ........ ........... ............ ..... .. .......... 24 1
Kosa. vlasiste .. .. ................. ... ........... .......... ...... .. ........ ....... ....... .. ........... ..... ... ... 2 41
Kosti ..... .. ........ ......... .. ... ....... .... .. ................. ............... .. ............ ............ ....... ..... 245
Koza ..... ... ..... ... ... ... ... ... .. ... .... .. .. .... ... ...... ...... .... .... ..... .... ..... .. .. ..... ... ..... ... ....... .... 246
raljesnica bolovi - istros enost kraljesa ka .............. .. ........ ... ..................... 252
rast avos t .......... .. .... ....... .......... ... .............. .... ... .... ..... ... ... .... ... ..... ..... ......... ...... 253
rv proiscavanje i n] ................... .. ................................ .......... ........... 254
rvare nje .. ..... ... ....... ... .... .... ..... ... .. ....... ... .... .. .. ..... ... ... .. ... ........
255
rvavi izmet i/ili ispljvak .. .... ....... .. .. ...

258
rvni tlak ... ....... ....... .. .. .. ........ .

258
r oko ........ ........ ... .... .... ...... .. ...............

262
Lekemij a ... .... .... ... ....... .... .........
. ..... . .. . . . . . ...... . . .. ........ . ....... . ...... . . 263
Limfne zlijezde - ote e n e (skrofl e , gke) ...... .. .. .. ....... ................................... 264
Lisaji ..... ... ... .. ...... ............ .... .. ...... ..

265
Listovi (misici) nogama - grevi ....... ....... .. ........... .. .... .......... .. ... .. .... .... ...... 266
Lmbago (heksenss , sjed) ili krizobolja ........................ .. ........... .. ... ....... .... .. 267
Malarija

2 68
Maternica .

. .
269
Melankolija
. .
.

269
.

270
Meningitis , ! mozdanih ovojnica ... .
M e n stracija (mjesenica , zenski cvijet) ..... .. ... ...... .

2 70
Metabolizam .... ........ ........... .........
27 1
Migr ena .. .. ... .... .... ... . oo oo . .. ... .. ...... . .... .. .. o... ... ...... .... .. ... . o. oo .. ... ... 271
Mij en a (menopaza , klimakterij ) ...... ............... ................. .... ....... ....... ..... ....... .. 273
Mioka rditis ( sr anoga m isica) ..
. 275
Misici ... .... .... .. ... ..... .. .....

275
Mj ehr ......
. .. . .

27 8
Mokraca .... ... .. ....... .. .. ........ ... .. ....

284
Mokrenje postelj ..

286
Mozak ........ .. .... ... ... ....... ...............

287
Mrsavljenj e ..... .... ... ... ...
.

288
n .... ... ................... .. ....

289
Nadima nj e ............ ..... ....... .....

290
Naglhost .. ......... .... .....
29 1
Nagnjeenja ........ .

291
Neplodnost ... ... ...... ... ........ .

292
Nesanica

293
Nesvij est ...

. .

295
Nesvj estica ... .. .. .

.

295
Noge .

..
297
Nokti ......... .. ...... ...... ....

304
Nos

304

.... . ... . .....

.. ............ .

........ .... ...... .. .. .. .

........................

................

. ... . ................. .. .... . . .

...... . ...... . . .. ........ . .. . ...... . .......... .. .

...

.. ..

.......

..

.. .... ..

...

. ......

.....

...

... ......

......

..... .

..

...... .. . . . . ...

... ........ .... ....

. .. . ........................

. . .. ...... ..... . .. . ... . . . .......... .. .......

......... ..... ... .. ... ... . . . .. ...... .. .... . ............ . .................

.. . ... .

..... . . ..... .

.... .. . . ...... . ........ . .

..........

....... .

.. .. . . ........ . ... . ..

.........................

.. ..... .... ...... . ...... .. ..

.. ..... . ...

... .. ........... . .. . .... . .. ...... . ... ............. . ...... .. .... . ....

... .. . . . . ......... ... . .. ................. .. ..... . .... .

.... ..

. . ...

....

..

..... . .. . ........ . . . .............................................

...

...... . . .......

........

..

..

.. . ........ . .............. .. ..............

... . ..... . .... . . .. .. . ........

.. ...... ..........

..

............... . ............... . .... . ...... ... .......

... .... ...... ...... . . ......

.. . ....... ... .. . .

...... . .....

...... . ..... . ......... . .

......... . ........ . ..........

... ... .

......

.. . ... .. .. ........ . .. . ... ... .. . ...

...................................

. ....... . ............... . ....

.......... . . . .. .. ..... . . .. . . ......................... . .................... .. . . .....

......... . ....... ... .

........ ... ............. . ..................... . ...... . . . ...........

...... ... ... . ....................

.. . . . .

..

. ..... .

.....

..... . ... ... ...........

.... .... ... ... ..... .

...

....

. .... .

.... . . .

... ...

. .. ... ......

..

.....

...... . ....

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. ...

........... . ........ . ..

.. ...... ..... .

.. .

....... .. ..... . .....

.. .. ... . .. .

.. .. .. . ..... .

... .... ... . ...

....... .

......

..

......... . ........

....

.....

... . ......

. . ...

........ . ...

. ... ... ....... .. .... .. ............ . ...........

..... ... .................... .

........ . ............. .. ...

. . . . . . . . . ... .. .. . . ......

ekovito

12

bi!Je

Kazalo

Oci ................................................................................................................... 6
Onemocalost .............................. ..... ..... ................................. .. ...... .. ................. 12
Oparine- opekline ......................................................................................... 1
Osipi (ekcemi) .................................................................................................. 15
Ospice ........... ...... ......................................... ................... .... ........... ... .... ... ....... . 16
Otekline ........................................................................................................... 16
Ozeline ........................................................................................................... 17
Pamcenje- jacanje .................................. .. ..................................................... 18
Parkinsonova bolest ......................................................................................... 18
Peludna groznica (sijenska, polinoza) .............................................................. 19
g ........................................ .......... .................... .......... ......... .... ..... ..... ......... 19
Pluca ........ .... ... .. ... ...................................... .... .. .................................... .. .......... 320
spontani .................................... ................ .... .................... .... ...... .. . 24
Podrigivanje ..................................................................................................... 325
Pomanjkanje apetita (nedostatak teka) ............................................................ 325
Porod ............................................................................................................... 325
Posjekotine (porezotine) .............................................. ... ........ .. ... .... ..... ........... . 326
Potistenost ....................................................................................................... 326
Potkoznjak. poganac. potkozni cir (furunkul) ...... ........ ......... .... .... .......... ......... 26
Povracanje ...... ... ..... ..... .... ...... ............................. ................... ........... ... ...... .... .. 28
Prehlada .......................................................................................................... 29
Preosjetljivost - psihicka ................................................................................ 330
Prist - gnojni .................................................................................................. 331
Prijelomi, frakture, lornovi .......................................... ............ ... ......... ... ...... .... 331
Probava ............................................................................................................ 2
Probavni organi ............................................... .'............. ........... .... ........... ........ 4
Proljev .......... ..................... ...... ............... ...... ......................... ... ..... .... ... ... ......... 336
Pronklost ... ............ ................................. ...................................................... 38
Prostata ......................................................... ........ ....... .... ..... ....... ... ................ 339
Psorijaza (ljuskavica) ..... ..... ........... .................................................................. 340
Pusenje ........................................................................................ ... ................. 341
Rahitis ........ .... ........ .......... ...... ......... .......... ..... ........................... ...................... 341
Rak ...... .... .. ... ....................... ...... ... ........................................................ ... ........ 42
Rane ................................................................................................................ 47
Reumatizam ............. .. ............ .. ... .... ....................................................... ..... ..... 349
Rubeola (crljenica) ........................................................................................... 353
Ruke ................................................................................................................ 354
San ............................................................. ................. ....... .................. ... ..... ... 355
Shizofrenija ...................................................................................................... 355
Sinusi (u ceonome dijelu i u gornjoj celjusti) ..................... ................... .... .. .. .. 356
Skleroza. multipla ............................................................................................ 356
Skorbut ................... ...... .. ........................... .......... .............. .... ................. ......... 57
Slabokrvnost ..... ... ...................... .................... .... ........... .... ....... ... .. ................... 358
Slezena .. ... ........................... ........................ .............. ........... ........................... 360
Slijepo crijevo (apendiks, crvuljak) - upala ..................... ....... ................... ..... 361
Spolna moc, smanjena ....... ................................................................. .. .......... 361
Spolna prenadra2enost ...... .. ............................................................................ 362
Srce ................................................................................................................. 362
Staracke tegobe ............................................................................................... 370
Strah, tjeskoba .... .. ........... ... ............. .... .. ..... ............................... ... ............. ..... 371
Strana tijela ..................................................................................................... 372
Suncanica ........................................ ....... ..... ............ ...... ................... ............... 372
Svrab (suga), scabies ............................................................................................. 72
Svrbez, svrljenje ............... ...... .... ........ .. .... ... ........................ ..... ...................... 374
Sarlah ...... ......... .... ... ...................................... ...... ................. ................. .... .. .... 374

--

-~

&

- - ~ ~- ---- -- -

ekovito

13

bifje

Kazalo

Secerna bolest (dijabetes) ............................. ................ .... .. ..... ...... ... ..... ...... .... 375
Stetni kukci i nametnici ............................................ .................................. ... . 376
stitnjaca, zlijezda ................................................................ .. ........... ... ............. 376
Stucanje ... ... ..................... .. ..... ... ... .. ...... .. ........................ ................................. 377
Tetive ..... ............... ......... ............................................................................ .. .... 378
Tifus ..... .. ................................................................ .... ...... .............. ... .. ............ 378
Tjeskoba .. ..... .... .............. ................................ ................................................. 379
Trakavica ............... ......... ....... .. .......... ...... ...................... ... .. ...... ... .......... .. ........ 379
Trbuh ............................................................................ ...... .. .. ... .. ....... .. ........... 380
Tromboza ................................ ............................................. ... ......................... 381
Trovanja ........................................... ................ .................... .. ... .............. ........ . 381
rudnoca .. ...... .. ....................................................... ........ .. ... ........ ....... ..... ..... .. 383
Tuberkuloza kostiju ..................................................... ..... .. ...... ... .... .... ............ 384
Ubodi ........................................................... .. .. ... ......... ................ ...... .............. 384
Ugrizi, ujedi ......... .. ....................................... ... ..................... ... ...... ..... ............. 385
Uho ............................ ...... ................................................................................ 386
Umor ..................................................................................... .. .... ........ ... .. ....... . 392
Upala pluca, pneumonija ....................................................... ... ................ ....... 393
Usnica ....................................... .. .......................................................... ........... 394
Usta ................................. -:-: ........................................................................ ...... 395
Usljivost ...... .. ............................................... ... .................................... .. ..... ..... . 397
Uzetost ....................................... ....................................................... ... ...... .... .. 398
Vene .......................... .................... ................. .......... .. .................... .. ... ... ... ...... . 399
Vene - prosirene ...................... .... .................................. ....... ..... .......... ..... ..... 400
Virusi .. ..... .... ...................................... ...... ......................................... ....... ... ..... 403
Vodena bolest ..................................... ........... ....... ........... ................................ 403
Vrat - heksensus. ukocen vrat ........................................................ ....... .... ... 405
Vrtoglavica ............................... .'.................................................... ............ ....... 405
Vrucica, povisena tjelesna temperatura ................................................... ....... . 406
Zacece ............................................................................................. ... .............. 408
Zatvor, tvrda stolica (opstipacija) ..................................................................... 408
Zausnjaci, zausci, mumps .......................... .. ................................................... 410
Zglobovi .... .... ............................. .... ..................................................... ... .... ... ... 41
Znojenje ....................................................................................... ... .. ............... 410
Zubi ................................................. ........... ............................................... ...... 411
Zdrijelo- upala .............................................................................................. 414
Zelucana kiselina .............................................. ............... ......... ...... .... ........... .. 414
Zeludac .... ..... ....... ... ......................... .. ......................................................... .. ... 415
Zgaravica ... ... ....................................................................................... .... ........ 424
Zile - krvne .................................... ................................................................ 425
Zivci .................................................................................. ....... ....... ................. 425
Zuc .................................................................................................................. 434
zucni mjehur. zucnjak .......................... ..... .................................... ........... .... .. 437
Zulj ....... ... .. .................................. .... .................. ........... ............. .. ..... ............ .. . 439
Zutica ....... .. ..................................... ....................... ........................... ... ........ ... 439
Kazalo ljekovitih
Kazalo ljekovitih

iljaka
iljaka

................ ... ..................... .......................... ................. 441

(latinska imena) ......................... ....... ... ..................... 451

Umjesto pogovora .................................................................................. .......... 453

PRIRUCNIK ZA SAUJPUANJE
UEKOV1TOGA BilJA

17

ekovito

Predgovor

Predgovor pvom izdanju

Prirucnika za sakuplja,Ye Yekovitoga

Hvala Bogu, zazvao sam yetos 20. svibnja Svevi.Sryega posto sam napokon
priredio rukopis za trec knjig. Doista, hvala g koji mije osamdeset
trecoj godini iivota i nakon dva irifarkta te t zamomoj astmi ipak podario
toliko zdravya da sam mogao raditi, ali hvala i nekim dobrim !jdima koji s
mi pomogli da obradim opseino gradivo. Nelca im Bog to stostrulco vrati.
Odlio sam da prirediti lcryig !jelcovitom sa slilcama boji,
dodati lcratlco pojasnjerye glavnim znaajlcama i nabrojiti pojedina ryihova
!jelcovita svojstva. Dobre slilce boji trebale i sluiiti nyesto iscrpna opisa
yelcovitog . Osim toga talco to nece iti teslco pronaci prirodi. Treca
knjiga, Pomoc iz domace ljekarne, pridon!jetijos boyem sluienj prvom i
drugom lcnjigom.
Prirodje nasoj l!jepoj zem!ji Bog bogato podario. Dok beremo cvjetove i
listove , dok vadimo lcor!jenje i glimo lcor s drveca, time ne siromasimo
bogatstvo prirode / darovano, vec prirod samo malo projedujemo.
Stoga salcpimo samo onolilco lcolilco moiemo potrositi zajedn godin.
Kod potrebe palc toga bi!ja moramo iti precizni i strpyivi: ozdravyerye dolazi
polagano, lcada se dogodi, ondaje teme!jito.
Na l ih dodao i lcratah: recept. Da ne ismo prebrzo oti.Sli, // veli
jedna slovenslca poslovica, "lcrtiinu zemy" (podzemye} , tj . onaj sv!jet,
p!jmo RRT (slov. - kopriva, regrat, rman, trpotec}, nyesavin od
lcoprive, maslalca, stolisnilca i trpca. Koprivajaa i diie razin hemogloina,
maslaalc pravya m etabolizmom, stolisnilc odlino djelje i e ldac i
susjedne organe, trptac pobo!jsava prokrv!jenost organizma. etiri k
zapravo mog predstav!jati sve !jelcovito bi!je, osim toga moiemo ih naci
posvuda.
Nelca Boiji agoslov prati i trec lcryig, lcao sto pratio prve dv!je.
zdrav!je, dragi zem!jaci!
Stina,

1989.

Simon

Asi ,

cistercit

19

Upute za citanje

ekovito

Upute za citanje
srediSje dijel kryige abecedi s posloiee, i opisae yekovite iyke,
sve od agelike do itilovke. Opis iyke priloieaje i slika boji. Opis se
sastoji od dvaj dijelova:
kratka opisa iyke, jeziih yekovitih dijelova i pojediih yekovitih
pripravaka;
pregleda elagoda, bolesti orgaa ili dijelova tijela kojia ti pripravci ogu
i.

Rijec OPREZ
jer

pozorava s slcajeve

i epravilo st

oglo iti

ijako

ili

kad

r iti osoito oprezi

ekotrolirao iivaje razih

pripravaka

steto.

Nako srediSjeg

dijela kjige slijede predeto kazalo (tegobe, bolesti,

dijelovi tijela) i kazalo latiskih aziva iyaka.
Tko pojedii ik ieli dozati vise podataka, i ih i
dodati izvoria i literatri koji s avedei kjizi Domaca ljekarna .
Simona AsiCa (1. dio - Recepti}, Mohojeva druiba, 1995.
Za svaku bolest raste cvijetak! stara sloveska poslovica svjedoci
da su jos asi preci pozavali prirode i da s vjerovali. Podosta
vec staovila i potvrdila i zaost. Zastvea s istraiivaja dalajasije
i precizije spozaje t kako vaya upotrebyavati yekovito i da biso
jegova yekovita svojstva iskoristili. Stoga pri sk, sS.
pohrajivary i preradi r potako slijediti ove t:
orgai,

Sto beremo i sakupljamo?

Briiyivo odredio (idetificirajo) ik da is gresko brali
pogres ili cak otrov.
Ljekovite iyke ikad berio i sk uz cest. ali i ako s
zaprasee ili pak zz.
Berio s dio iyke koji doista potrijeiti za lijeceje (r.
cvjetove, listove}, trgajo i cijel bifjk.
Pojedie s yekovite iyke rijetke, groiee, stoga i zasticee. Stoga
ih berio prirodi, vec ih, ako ikako g, uzgajajo vrt.

Kad beremo i sakupljamo?

r
r

Nikad

dok
prije

s iyke cvat

sto

r vlaie

dok

r t (r.

lisce

borovica

sazru).
bifjke.

Kailicu, tiija, ir
shih podeva

ili

i druge bifjkejaka

irisa sk

za vrucih,

izl ajviSe etericih .

Kako sakupljamo?
Sk kosar ili papimat vrecic; iyke ikad
Ostecee dijelove iyke odstraio vec kod r.

Kako

pritisceo.

sSimo?

Ljekovite iyke vijek ssio hlad i prozraco prostoru.

20

IJekovito

Upie

za citanje

Svjeie r k valja sto prije i odvec gsto rasprostrti

prikLadoj podLozi za ss (drvo, papir, tkaia) .
.
Korijerye operemo, obriSemo i objesimo nyesta gdje ima propha.

Kako pohranjujemo?

sS

1jekovito i1 (droge) pohraryjemo prozracim cistim papimatim

vrecicama, kartoskim ktijama stakLekama pokriveim pLateim
brusima. Nikad ga pohrajjemo pLasticim vrecicama!
Korijeje i sjemeje spremamo vrecice od tkaie.
Na vrece i vrecice apiSemo ime i1jke i datum r.
Sve ilje cvamo shom, prozracom i tamom prostoru.
Bi1je cvamo s prema vrstama i cijelo, zdrobljeo . Zdroimo
ga i razreiemo tek prije potrebe. Aromatico i1 droimo (metvica,
kamilica). Korijee, gomo1je, plodove i sjemeje koji sei imaj 1jekovite
sastojke moramo zdroiti, tek eposredo prije potrebe.
Vi droga moramo k godi d bacitijer s vremeom g
1jekovita svojstva. No postoje i izimke: primjerice kora grma krkavie
prikLadaje za r tek k godie d.

Kontrola
Bi1jke koje smo pohraili s vremea vrijeme va1ja pregledatijer ih moie
apasti plijesa, mo1jci ili pak k drga gamad. Ako se to dogodi, i1
moramo bacitijer djeLomice t gi 1jekovita svojstva i moie postati
cak i steto (otrove pLijesi!).
Od sLaba ljekovitog i1 moiemo spraviti dobre Lijekove. poajprije
stoga sto ieLimo da 1jekoviti pripravci d prvoklasi i djeLotvomi, da pomai
savladati boLest. Zato vijek brii1jivo radimo, driimo se t i km
1jekovito ilje iLo od koga!
Bdimo svjesi ii daje Lijeceje cvjetovima zt marye asilo
prema asem tijeL, stoga i dgotrajije od Lijeceja nyetim lijekovima;
ko acno ozdrav1jeje stoga ieme1jito. Stoga bdimo strp1jivi i straji.
Kad ilje sami iramo i beremo, zm se s djeLovanjem svake i1jke
k cemo potrijeiti. OPREZ! Svaka povrsnost u prepoznavanju iljki i
nj ihova djelovanja moze imati za nas opasne posljedice. Sami sakp1jajmo i
po treb1javajmo samo bi1je koje doista dobro poznajemo.
Ako imamo maL d, tada osoito vaio da za svak sitic bas
odmah poseiemo za atiioticima. Atiiotike radije sacvajmo za stvam
(kt) boLest, marye prehlade lijecimo cajevima, ihalacijama i odmorom
topLoj postelji. Stoga i svakoj kCi osim aspiria, alkohola, razih zavoja,
masti i lijekova, koji moraj iti pri rci svakom ki, vijek trebalo iti
i 1jek ovitoga ilja. Popis toga i1 napravimo sami uz pomoc priruc ika za
1jekovito i1, s obzirom zdravstvene poteskoce s kojima smo s
s i. s i dom(J.coj Ye.kami trebaLi iti: kamilica, kad1ja, stolisnik,
lipa, m ajcina dsica, smrekini vrsci, sipak, s1jez, trptac, mairan. pravi
(ruski, idijski}, hrastova kora, 1 od p1jskavice (gospie trave) i amikina
rinktra.

dr. Nada Jeromen

--

..... -

-,:

....

'

--~ -- --- ~---

21

Angelika

Anis

ANGEliA
ljekovita ange/ika, vrtna angelika, andelika,
andelov korijen, korijen sv. Duha, kravojac, siris,
trubaljka, zubata, slov. angelika
Angelica arhangelica
jeluje slicno idirotu. Srodna kimu i
slatkome anisu. Listove sakupljamo prije
cvata. Dvogodisnji podanak vadimo ujesen;
operemo ga, izrezemo duzini na cetiri dijela;
ne susimo ga na umjetnoj toplini da ne izgui ,
aromu. Upravo zbog toga od korijena
pripravljamo kapi i tinkture, radije nego .
Cajeve kuhamo uglavnom od lisca i sjemenja.

~ ulaiava tegobe izazvane migrenom, smiruje zivce, sprecava znojenje.

otklanja vrtoglavicu, povecava gipkost zila. Disni organi: grgljanje cajem
prociscava grlo, usnu supljinu, sluznicu disnih organa. Probava:
sprecava nadutost. pospjesuje izlucivanje zuci i zelucanih sokova, smiruje
nervozu crijeva i smanjuje bolove u njima. prociscava krv, lijeci katar. U
mozemo dodati i siristaru, kod zatvora krkavinu. U manjim kolicinama
djeluje poticajno, u vecima ~pravo protivno tome. Vino od korijena: 60 g
isjeckana korijena namacemo dva dana u litri ijeloga vina, potom dodamo
2 g .praska od korijena, namacemo jos dva dana, potom ocijedimo. Uzimamo
dvije zlice na dan protiv grceva, zivcanih smetnji i lose probave. Korisne
su kupelji cijeloga tijela. pogotovo kod reume pak kad zelimo smiriti zivce.
No to treba trajati samo nekoliko minuta! OPREZ! Sokovi su angelikina
korijena naime jako aktivni, tako da mogu izazvati cak i upalu koze. Oci valja
zastititi od svakog doticaja s tekucinom u kojoj smo ga kuhali namakali!

ANIS
anis, anii, anason, slatki koromat, vrtni jediC,
onajz, onliz, s/atki janii, slov. janei
Pimpinella anisum
ednogodisnja biljka glatke, l, prugaste
Veliki su stitasti cvjetovi zlatnozuti,
listovi su koncasti, plodovi rebrasti i pomalo
spljosteni. Njegov miris aroatican i ugodan.
Korijenje ljekovito. vadimo ga u ozujku i
travnju . Plodove sakupljamo ujesen, zeleni dio
cijelo ljeto. Susimo ga u hladu. Budimo oprezni
da anis ne ismo zamijenili s otrovnim

staljike.

Ami~a

22

Anis

stitarkama, stoga ga dobro pogledajmo! Otrovne su stitarke kukuta (Conium

maculatum), mala kukuta ili divlji persin (Aethusa cynapium) i trubeljika
(Cicuta virosa).

~ Anisov izvrsno sredstvo protiv astme i hripavca. Odlicno pomaze

f kod katara disnih organa, potpoma:le iskasljavanje. Male kolicine jacaju

zeludac i crijeva, pospjesuju izlucivanje sokova, kod bronhitisa poticu
sluznicu na izlucivanje sluzi. Kod reume ga valja dodati drugim pripravcima
za utrljavanje. Plodove stavljq_mo u cajeve za ciscenje, dobro zagriju cijelu
utrobu . Zato dobro dodati i kim i slatki anis (nekoc su ga u sali zvali
"prdljivac") . Anis se ubraja u cetiri sredstva za ciscenje, to su: anis ,
sparoga , persin i celer. Djeluje protiv nadimanja, grceva, procesa truljenja,
vj etrova. Valja mu dodati i kim! Anisovo ulje : poma:le protiv nadimanja. lijeci
katar, smanjuje bolove u grlu kod promuklosti ako ga kapnemo u vodu za
grgljanje. Vino uzavrelo s anisom lijeci razne bolesti bubrega i mjehura,
olaksava bolno mokrenje, pospjesuje menstruaciju. Povoljno djeluje na jetru
i slezenu. im i koromac djelotvorniji su od anisa, ali ih on uveliko
nadmasuje okusu . Najbolje pomijesati njihove smrvljene plodove i to
u jednakome omjeru (1 : 1 : 1). Anis upotijeljen kao zacin povoljno utjece
na probavu, sprecava vjetrove . Upotrebljavamo ga u spravljanju peciva.
Dodajemo ga u krusno tijesto, kiselo zelje i salate . Od smrvljenoga sjemenja.
natopljenoga u rakiji, doblvamo ukusnu anisovu rakiju za raznoliku uporabu.

ARNIA
brdanka, , moravka, moravka gorska,
veprina, veprovac, s!ov. arnika
A. rnica montdna
rnika trajnica. Djelice cvata sakupljamo
od svinja do lipnja, naglo ih susimo i
c uvamo na tamnome mjestu. Vec od davnina
a rnika slovi kao djelotvoran pucki lijek. Djeluje
s licno kamilici i nevenu, ali mnogo .
Najbolje ju pripremiti kao tinkturu. Nikad
ne kuhamo, vec samo parimo. Ponajprije sluzi
za vanjsku uporabu. Ne i smjela nedostajati
n i u jednom kucanstvu. OPREZ! Za unutrasnju
u porabu moramo uzimati vrlo oprezno ,
u mjereno i pod lijecnickim nadzorom. Mogla i stetiti srcu . Buduci da
jaka, namaceno u omjeru 1 : 10, ili jos vecemu , uzimamo 2 do kapi
na ca s u vode.
U Hrva tskoj zakonom zastiCena- zabranjeno svako branje!

vr sta,

tinktura izvrsno sredstvo za raskuzivanje i prvi lijek za rane svih

tako i one gnojne , te za sve vrste ozljeda, poput onih od udarca

....,__

~-

..... -

--

---~-------

Amika

23

Artioka

ili nagnjecenja. Pospjesuje zacjeljivanje rana kao olog na gazi ili platnenoj
krpi: uzmemo cajnu zlicicu tinkture ria pola litre prokuhane vode jer i veca
doza nadra2ila kozu i izazvala upalu. Tinkturu utrljavamo kod reume: g
cvijeta namocimo u 70 g alkohola. Za unutarnju uporabu: samo 2 do kapi
na casu vode za lijecenje bubrega, srca i zeluca. Upotreljava se i kod
otrovanja gljivama. OPREZ! Kod svakog trovanja gljivama valja odmah
lijecniku! Lijecenje iljem moze iti samo pomoc lijecnikovoj terapiji . Kod
gripe poma2u kapi arnike, dalko samo 2 do kapi. Promatrajmo reakciju!
Sjetujmo se s lijecnikom! kapi (2-) uzimamo kad u pitanju staracko
srce radi prosirenja koronarnih zila. One takoder prociscavaju krv i
pospjesuju izlucivanje mokrace. Vanjska upotreba tinkture sluzi i za
uklanjanje bubuljica.

ARTICOA
slov. articoka
Cynara cardunculus

metra.

iljka nalik na stricak naraste i do dva

Cvat ljublcast. Listove sakupljamo u vrijeme cvata, korijene iskopavamo
ujesen. Susimo ih u hladu na 40 Celzijevih.
Upotreljavamo poput pelina za razlicite
likere. Vec su stari Egipcani, Grci i Rimljani
articoku izuzetno cijenili kao povrce i kao
ljekovitu iljku. Articoku mozemo uzivati kao
povrce, mozemo samljeti i piti kao sok,
mozemo piti i sok od kuhane articoke.

~ Regulira djelovanje jetre, cisti i . Pospjesuje tek i probavu. U

crijevima ulazava nadimanje. Odstranjuje masnoce i kolesterol iz krvi,
smanjuje ovapnjenje zila, sprecava anginu pektoris, astmu , urtikariju
(koprivnjacu), mozdanu kap. reumu. Snizava secer u krvi i tako poma2e
dijabeticarima da se dobro osjecaju. Regulira izlucivanje zuci. Pospjesuje
ozdravljenje kod zutice. Otvara zucne kanale. Ulazava napade zucnih
kamenaca. Kod bubreznih bolesnika articoka poma2e izlucivanju uree iz krvi,
bjelancevina iz mokrace. Uspjesno poma2e kod upale bubreznih casica i
bubrezne skleroze. Kod zastoja mokrace tjera na mokrenje i poma2e kad
bolesnik tesko urinira.

Bqzga,

Bazga,

24

BAZGAP CRNA
bazgovina, crna zova, oblcna bazga, zova, zovika,
zovina, slov. bezeg

Sambucus nigra
najomiljenije ljekovite iljke.
njezin cvijet, lisce, boblce i
kor te korijen. Boblce sadrze n vitamina
i drgih vitamina. Od kore se potreljava
njezin srednji, zeleni sloj. OPREZ! Sirova
bazga pomalo otrovna, stoga ne potrelja
vamo kao takv. Sve valja skhati. Cvijet
ossimo naglo i spremamo ga dobro zatvorene
posde. Boblce ossimo ili pak od njih
priredimo dzem ili marmelad. od cvijeta:
n zlicic prelijemo s cetvrt litre kipce vode, nakon nekoliko minta
procijedimo i pijemo tijekom dana, gtljaj gtljaj. Marmelada od boblca:
2 kg boblca zgnjecimo ili propasiramo te khamo malo vode z dodatak
2 kg secera. Kad veci dio tekcine ispari, smjes spremimo staklenke.
Marmelada vrlo ksna i zdrava. Od boblca kojima dodamo limn bez
kore i nekoliko boblca ztike nacinimo sirp sokovnik. Osvjezjce i
ljekovito i piCe spravljeno od cvjetova namocenih vodi.

pada

Upotreljavamo

~ lazava katar disnim organima i kasalj, olaksava iskasljavanje.

f lijeci paljeno grlo, pomaze kod gripe, astme, bronhitisa, pocetne faze
l l, hripavca, ospica, sarlaha, isijasa, reme, teske prehlade.
od lica cisti krv i najbolje sredstvo protiv neciste koze. Pomaie kod gihta.
Dobar protiv negodna tjelesnog zadaha. Za preznojavanje kod vrcice
dovoljan i mlacan od bazgina cvijeta jer sadrzi tvari koje ss
znojenje: dvije cajne zlicice cvijeta prelijemo s cetvrt litre vrele vode, nakon
deset minta procijedimo i pijemo tijekom dana gt]jaj gtljaj. od
bazgina i orahova lisca otklanja nesanic. od lisca i kore pomaze kod
zacepljenosti, ali i kod nemogcnosti zadrzavanja mokrace. Kod vodene
bolesti skhamo vino s boblcama i pijemo pomalo i sto cesce. Stcene listove
stavljamo na bolna mjesta kao olog. primjenjjemo kod trigeminsa,
tj. neralgije lica. Lisce djelotvorno kao olog i kod hemoroida. Przimo li
pak na ] cvat mocen tijesto, doblvamo zdravo jelo.

'

'

~ -

-----...--~--

.
1

_ _ , _ _ __

Bedrenika, velika

25

B1aienak

BEDRENIAP
VELJIA
veliki bedrinac, blberusa, velika siljevina, slov.
bedrenec, ibernelica

Pimpinella mdior
a lijecenje upotreljavamo osoito korijen.
Stoga vec ljeti oiljezimo stanista bedrenike
kako ismo kasnije, u proljece, pronasli i
iskopali njezino odebljalo korijenje. cinimo
zk i travnj, te rn i listopad. Korijenje operemo, razrezemo dzini, ssimo ga
nanizano na zici na rh, ssionici ili
pecnici na temperatri od 4. Korijenje cvamo na vrlo sh mjest i
dobro zatvorenoj posdi jer se inace jako navlazi. Bedrenika poprilicno
jak lijek, stoga potrebljavamo samo mjereno; n zlicic korijenja
prelijemo s cetvrt litre vrele vode i svakoga dana popijemo 2 do salice toga
. OPREZ! Prevelika i kolicina mogla biti stetna za bbrege.

~ disnim organima laiava astm i katar, promklost, te rastapa

f slz. Nezasladenim cajem grgljamo i njime ispiremo grlo. Pomaze i kod
angine i bronhitisa te l grla i prehlada. zasladjemo medom.
Djelotvoran kod bbreznih kamenaca, kamena mjehr te kod vodene
bolesti. Ublazje tegobe menstraciji. neipp ovim cajem lijecio rm
i l bbrega. Bedrenika smanjje tegobe izazvane nadimanjem trbha .
zastavlja proljev, smiruje probavne smetnje. Ako ga pijemo, smirje se i
zgaravica.

BLAZENAK
laienak pravi, carevo oko, gobnik, klinCit,
koncac, mitrovica, turica, zetja kiselica, zecja
stopa, iuta djetelina, iuti kaanfilit, slov. setena

Geum urbdnum
rajnica koja raste pokraj sma, grmlja i
zivica. Cvjetovi s zte , plodovi
s loptice s kkicama. Podanak vadimo u
svinj, nadzemni dio zanjemo dok cvate.
Podanak ssimo na zrak, zeleni dio povezje
mo sveznjeve te objesimo na zracnome mjestu.

26

laienak

~ Pucka medicina upotreljava od korijena i nadzemnoga dijela iljke

f ponajprije za jacanje organizma. Istucani korijen kao olog lijeci razlicite
upale, primjerice ociju i mozdane ovojnice. Na oci stavljamo istucanu iljku,
kod upale mozdane ovojnice cijelu glavu i vrat omotamo stucanim
korijenom. olog mijenjamo svakih 12 sati. Za tri dana bolest se oblcno
smiri. od zelenoga dijela iljke, pomijesan s kaduljom, srce i
zaustavlja proljev. Kod bolesnih pluca uzimamo tri dijela la:lenka te
jedan kadulje, paprene metvice i rutvice, namacemo 24 sata u crnom vin,
potom procijedimo. Bolesnik treba piti svaki dan do 7 t jedan gtljaj
toga napitka. Cajem od korijena i zelenoga dijela lijecimo paljenu slznic
ustima i grlu, hemoroide, te ispiremo "otvorene noge". od korijena
zivce i tijelo kod slabosti, poslije dizenterije i proljeva, kod bijeloga
pranja, krvarenja iz maternice. Poma:le i kod bronhitisa, bolesti jetre, reme,
melankolije. Vino kojemu se namakao korijen (70 grama na litru) popravlja
losu probavu, zaustavlja proljev, la:lava giht i remu. inktura Uedan dio
korijena i pet dijelova rakije), kao i spomenuto vino, lijeci i ekceme, lisaje,
kronicnu reumu, olaksava smetnje kod mjesecnice i zelcane tegobe. Treba
zimati puta na dan 15 do 20 kapi. Melankolici i ljdi koji imaju
slabo srce i zeludac trebali i uzimati 2 t na dan prasak od korijena na
vrsku noza.

slov.

Vfciafaba

lece. Ljudi su ga uzgajali vec u broncanom

mahunarka poput graha, graska i

jer ima veliku hranjivu vrijednost.

Odgovara svaka ~emlja i svagdje spijeva.
Najuksnije s\jeze zrnje ako ga kuhamo u
mahunama. Izvadimo li pak zrnje i skuhamo li
ga kiseloj juhi, zacinimo ga cbrom. Juha
tako postati i kusnija i zdravija. Osusena
bobova zrna imaju jako debel kozic koja jelo
cini neuksnim. No mozemo si pomoci ako
bobovo zrnje namocimo prethodnu vecer kao sto
cinimo i s grahom. Iduceg ga dana skuhamo, ocijedimo vodu, zrnje
poprzimo u tavi. Tako ona debela kozica postati mekom, mi cemo imati
osjecaj kao da jedemo najkusnije ljesnjakove jezgre. Bobovo zrnje vrlo d
napada zizak i ono postaje crvljivo. mozemo sprijeciti ako snopove
ssimo na "kozolc", posebnoj susnici za sijeno, medu snopovima paprati.
Ona naime odblja ziske.

Cvijet i

staljika tjeraj na mokrenje, tako djeluju i drge

mahnarke.

navodno vrlo ucinkovito sprecava rak. Za svoga posjeta

Poljskoj 1979. godine vidio sam nepregledna polja zasijana bobom. PriCali

- -

~_ . . . _ _

_______ ...........____ _ _ _

-------

Bor, byeli

27

su mi da se naveliko uzgaja u Poljskoj, ali i dalje k ivseg Sovjetskog

Saveza sve do daleke ine. Zasto? 1\dili su mi da uzivanje bobauspjesno
cuva od k. U kajevima gdje upotebljavaju velike kolicine , ta
bolest manje pisutna. navodno uspjesno astjeuje poljske miseve.
Jedan mi vocar pipovijedao: "Kad sadim drvca, na dno i uz u jame
stavljam nekoliko snopova bobove slame. Na taj nacin uspjesno cuvam
koijenje od tih stetocina." Na dugom sam pak mjestu cuo: "Otkad u svakoj
gedici posadimo i nekoliko zna , poljskih miseva vise nema."

BORP BIJElJI
i/,

crveni

oblcni

sumski

slov.

Pinus sylvestris
d

nama. U

uspijeva i u nizinama i u planisakupljamo pupoljke koji

su jos pokiveni smedim ljuskama. Susimo ih
u hladu na popuhu i cuvamo u d
zatvoenim posudama. OPREZ! opcenito
nije za unutasnju upotebu jako nadazuje
bubege. U iglicama ima mrtogo vitamina .
Osusene, one zadzavaju vijednost najdulje
godinu dana. Smolu dodajemo masti sto
pripemamo od loja, ulja i voska. imajace
ljekovito djelovanje od smeke.
l

~ Udis3.?je od iglica koisno kod astme, bonhitisa, kaslja i upale

f gla. od s pociscava krv, ali iti blag, u omjeu 1 : 10.
Stoga iglice adije upotebljavamo s dugim iljkama. Kupelji se od svjezih
iglica upotebljavaju kod osipa, lisajeva, gihta i eume. Iscpak iz s
odstanjuje lisajeve. Za vanjsku upotebu va]ja zakuhati svjeze pupo]jke u
vodi. koja se pritom azvija djelotvornaje kod zacepljenja nosne supljine
i za ispianje gla; osim toga sluzi za askuzivanje zaka u postoijama.

Boovica

28

Boovica

BOROVJICA
oblcna borovica, brinje, kleka, plava kleka,
smreka, smrika, smrca, smric, smrkva, smrika,
venja, slov. brin
Junfperus communis

ni. Sakupljamo ih kad postanu modrikaste,

i

dozrijevaju u drugoj ili cak trecoj godi-

tj. oicno u listopadu i studenome. Aromaticne

su, iglice imaju okus smoli, malo gorak.
Najlakse ih sakupljamo tako da ispod grma
rasprostremo plahtu stapom otresamo i
. potom odstranimo iglice i grancice. OPREZ!
Ljudi koji boluju na bubrezima ne i smjeli
konzumirati borovice , i trudnice i trebale
izbjegavati ilo kakve pripravke od borovica.
Borovica sva ljekovita: i, iglice, grancice. Boblce nadrazuju
bubrege , stoga ih mogu upotreljavati samo ljudi zdravih bubrega, ali
ne dulje od sest tjedana. pospjesuje izlucivanje mokrace i mokracne
kiseline. Povo]jno djeluje kod reumatskih te'g oba, astme, ozelina. Lijecenje
neippu: prvoga dana polako va]ja zvakati 5 i, drugoga dana treba
saivakati jednu vise, i tako sve dok se ne dostigne 15 i , zatim opet
svakoga dana jednu boicu manje, do 5 i. Potom va]ja naciniti
prekid od nekoliko mjeseci; nakon toga lijecnik nas uputiti trebamo li
ovo lijecenje ponoviti. i poticu tek, ulazava kasalj , zaustavlja
proljev, pomaie kod nadimanja, zgaravice, bolesti jetre i zuci te reumatizma,
prociscava disne organe. otpornost org-anizma na bolesti, lijeci
pokvareni zeludac i vraca zelju za hranom. Ulaiava vodenu bolest, obnavlja
zglobove . Rakija od borovice: 100 g zgnjecenih i namacemo 14 dana
u alkoholu i vise puta protresemo bocu. Potom procijedimo i upotreljavamo
za masazu kod isijasa. gihta i rene . pripravak uzimamo i na kocki
s ecera ( 20 kapi) radi bolje probave . Borovica omiljena i kao zacin:
boblce stavljamo u kacu s kiselim kupusom, dodajemo ih tamnim umacima
i mnogim mesnim jelima. Radi prociscavanja zraka u prostorijama boblce
stavljamo na zar i dimimo . Kod zaraznih bolesti boblce zvacemo .

- ~.

__....._

~-

"'

'

~ ~ -

--

- -----

--

11

- - -

Borovnica,

29

Borovnica,

oicna

BOROVNICAP
OBICNA
borovnjaca, crna jagoda, divlja mrca, mrca,
mrtvovnica, prava borovnica, s/ov. borovnica

Vaccinium myrtfllus
a lijecenje upotreljavamo listove i boblce.
Listovi predstavljaju glavni domaci lijek
protiv secerne bolesti. Djelotvorni su jedino ako
ih naberemo prije no sto sazru boblce. Nakon
toga nemaju ljekovite vrijednosti. Listove susimo
u tankim slojevima u hladu ili u pecnici na
40. Boblce jedemo svjeze ili osusene i ulozene
u rakiju. Susimo ih na 45. Od njih pravimo i ekstrakt (iscrpinu) s rakijom,
cijedimo sok ili pak spravljamo marmeladu.

~ Sok najbolji za grgljanje, marmelada rashladuje bolnu vrelinu

! upaljenih usta i zdrijela. Najdjelotvorniji sirov sok. Suhe boblce
zaustavljaju proljev, osoblto kod male djece, dok svjeze djeluju kao lagi
purgativ. Na taj nacin pomaiu kod zacepljenosti. Oparak od listova ulaiava
upalu mokracnog mjehura i rnokracovoda. Tom pripravku dobro dodati
jos i koprive, maslacak, stolisnik i kupinu. Borovnice utjecu na vid i cuvaju
ocnu mreznicu. Stoga ih preporucuju pilotima, automobilistima koji cesto
voze nocu i sportasima. Osusene boblce zaustavljaju krvarenje hemoroida.
Sok lijeci zelucani i crijevni katar, pomaie kod probavnih smetnji, nedostatka
teka. Za lijecenje secerne bolesti moramo listove ubrati prije no sto sazru
plodovi. Oni sadrze mirtilin. On toliko djelotvoran da ga neki nazivaju i
iljni inzulin. OPREZ! Lijecnik treba ustanoviti koliko imamo secera u krvi.
od listova ne smijemo piti bez nadzora. pripremamo ovako: jusnu
zlicu isjeckanih listova prelijemo salicom kipuce vode. Nakon 10 ga minuta
ocijedimo i pijemo nezasladena tijekom dana, gutljaj svakoga sata. Na
taj nacin popijemo 2 do salice na dan. Rakija od borovnica: 4 pregrsti
boblca namacemo 4 tjedna u litri domace rakije. Uzimamo u kapima protiv
proljeva i zatvora. Vino od borovnica: boblce namacemo u crnom vinu 10
dana. Njime lijecimo sve bolesti zeluca, crijeva, katare i nedostatak teka.
Uzimamo ga cesto, no samo cajnu zlicicu.

Bosijjak

Breza

30

BOSJilJAK
bosilj, bosilje, bosiok, feslidan, mislotin, murtela,
murtola, , slov. bazilika

Ocimum basflicum
zgajamo ga na suncanome mjestu, ali u
zavjetrini; osjetljiv na hladnocu. Zanjemo
gornji dio iljke vise puta godisnje dok cvate,
od lipnja do rujna, te ga susimo u hladu ili
susionici na temperaturi od 40. Osusen
slankasta okusa. Zatim ga sitno nasjeckamo,
cuvamo na tamnome mjestu u dobro zatvorenoj
posudi, jer ako ishlapi izgubl vrijednost i kao
lijek i kao zacin.

Za uzimamo staljike s listovima osusene iljke: l zlicicu iljke

prelijemo s cetvrt litre vrele vode, nakon 10 minuta procijedimo, te pijemo
pomalo nekoliko salica na dan. I to samo 8 dana, nakon stanke od 14
dana valja nastaviti s lijecenjem. pijemo radi ulazavanja plucnoga
katara, grgljamo njime; on zaustavlja cak hripavac. Rane koje teze zacjeljuju
lijeci olog od toga . pomaze bolesnirfl mokracnim putovima: ako
su bolesni bubrezi, prehladen mokracni mjehur, ako mokrenje bolno i
peckavo. Zaustavlja ijelo pranje. Dodajemo mu i brezino lisce. Lijeci i bolesnu
jetru, vodenu bolest i giht. Bosiljak ulazava zelucani katar, pomaze kod
nadutosti, vjetrova i zatvora, vraca tek. Uspjesno smiruje zivce, otklanja
nesanicu, ulazava nervozu. Bosiljak mozemo, kao ukusan i Jjekovit zacin,
dodavati osoblto masnim jelima radi lakse probave. Pecenim riama uz
bosiljak dodajmo i ruzmarin i kadulju. Svjezi listovi bosiljka daju jelima osoblto
dobar okus, korisni su za probavu i zdravlje uopce. Bosi]jak pospjesuje
izlucivanje mlijeka kod majki koje doje. Lijeci i afte, ako tim cajem ispiremo
usta. Pcelari i ispred kosnica trebali staviti
plitke posude s cajeni od bosiljka zasladenim
medom. Pcele ostati zdrave i otporne na
pcelinju grizu.

BREZA
s/ov. z
Betula pendula
reza poznato ukrasno drvo ijele kore i
dugih, visecih grana. Raste sumama i
pasnj a cima, sade u parkovima i vrtovima.
Listovi imaju fin, lag miris, gorka su okusa.

-.. -

__....._

---

~ - -- -- - --- -

31

Breza

Broci/ca, prava

Sakupljamo ih u svinju i lipnju, susimo ih naglo, u hladu ili na 40. Ne

kuhamo ih, samo ih prelijemo vrelom vodom! Brezu dobro mijesati s
lipinim cvijetom.

T
.
pospjesuje izlucivanje mokrace i zuci, cak 5 do 8 puta iznad prosjeka.
ne nadraiuje bubrege, samo ih dobro prociscava. Uklanja kamence i

~reza jako ljekovita, osoblto za mokracne organe. tj. bubrege i mjehur.

pijesak iz bubrega i mjehura, prociscava krv. Ulazava boli kod gihta i

reume. Kod vrucice brezu mijesamo s lipinim cvijetom. Znatno ulaiava
secernu bolest, pogotovo u pocetnim fazama. Lijeci arteriosklerozu i
odstranjuje bjelancevine iz mokrace. Ima antiblotsku vrijednost. Kupelji od
lisca ili kore lijece kozne bolesti, necistu kozu, svrab, uklanjaju celulit.
lstodobno treba piti brezin za ciscenje iznutra i stavljati ologe od listova.
Kod otecene gusterace pijemo od brezine kore: 20 g kore i 10 g korijandra
kuhamo u 2,5 dl ijeloga vina. Cajne mjesavine: za pijesak i kamence breza, razgon, pirika, vodopija; za giht i reumu- breza, kopriva, pasji drijen;
za vodenu bolest - breza, kopriva, ruzmarin, si.Pak, preslica.

BROCIAP

PRAVA
,

brotac, ivan-cvet, ivanjsko cvijete, ivanova

trava, siriste, siristica, slipava, iuta brotika, iuta
Jivadna brotika, iuti brotac, slov. Jakota, prava in
plezajoca
Gdlium verum
rocika raste suhim travnjacima, pasnjacima, putovima, zivicama i nasipima. Uspravna, dlakava staljika naraste do 60 cm uvis.
Cvate od lipnja do rujna. Zuti, sitni cvjetovi
intenzivno mirisu medu. Biljku beremo dok
cvate.

Ljekovitost: smiruje grceve, potice mokrenje i po~pjesuje znojenje. Dobro

djeluje kod zivcanih bolesti, padavice, nervoze. od brocike skuhamo
i pijemo i kod probavnih smetnji, upale mjehura i bubrega, vodene bolesti,
zenskih bolesti, oboljenja slezene i gusterace. Ako otezano mokrenje,
takoder valja pokusati s brocikom. Kod oteklih limfnih zlijezda stavimo na
nekoliko sati ologe sto smo ih nacinili od prilicno topla . Pokusajmo
slicno i kod raka koze: svjeze iscijeden sok nakapamo na bolesnu kozu i
ostavimo da se osusi. Mozemo napraviti i mast. Sok od svjeze iljke
pomijesamo sa svjezim' maslacem i namazemo kozni osip, lisaje , gnojne
izrasline, otvrdnuca, i izrasline raka koze. Mast mijenjamo svaka tri sata.

Brocika, prava

Brsyan

32

Upotrijeljene krpice potom spalimo jer svaki t moramo zimati nove.

Slicne cinke ima i priljepaca (brocac, brocanka, divlji broc, brocenica, prilip,
prilipaca, prikrp, krpigz, krpelj, hvatavac, prihvat, , lepsa, slov.
plezajoca lakota, Galium aparine), izrazita penjacica jer naraste do visine
od 1,5 metra. Ima sitne, ijele c\jetove sto tvore pahljaste cvatove. Staljika
na koljencima zadeljala i dlakava. Listici s dgljasti, kopljasti i
zavrsavaj malim, oStrim bodljama. Najdjelotvorniji svjezi sok. Biljk
mozemo i ssiti.

BRSlJAN
slov. brsljan
Hedera helix
s

i,

rsljanovi
plodovi,
otrovni.
B
nekim misljenjima osoblto
dobri i
ljekoviti listovi brsljana crvenkaste
koji
s

raste stijenj. Listove sakpljamo kolovoz

i rn, ssimo ih oprezno i polako na zrak,
moze i na sn.
iz brsljana
T vari
nekih gljivica.

zastavljaj razvijanje

Upotreljavamo

1 brsljanov
list na litr bljeloga vina. pijemo protiv
bronhitisa, kaslja, katara, ali i hripavca i astme,
te kod dekontaminacije od pesticida i radioaktivnoga zracenja.
pripremamo ovako: 1 n zlicic osusenih listova prelijemo s cetvrt litre
vrele vode, nakon 10 minta procijedimo, mozemo zasladiti medom, te
pijemo. Katkad se taj preporucje kod rematskih bolesti, tegoba sa
zcnim mjehrom , te za ciscenje koze. Brsljan djelje na srce i Zile, lijeci
bijelo r. crijevni i zelcani katar, reglira neredovit mjesecnic. U tom
ga sl mijesamo s rtom. OPREZ! Uzimamo samo 1 do 2 lista srednje
velicine na litr vode, inace se mozemo otrovati. Ako doijemo proljev, to
znak da doza prevelika. Kad voda zavre, dodamo list i odmah sklonimo
sd s vatre. Brsljan, dobro zdroljen, stavimo na krje oko.
ponavJjamo sve dok k oko ne otpadne s koze. Ako brsljanovom vodom
peremo glav, klonit cemo Si i gnjide. m li se toj vodi, nestat
svraba.

_.....__

- .-

~4

- -

-- --

--

33

Brusnica

BL!Jad

BRUSN][CA
borovka, brasnjaca, brusnik, crvena borovnica,
slov. brusnica
Vaccfnium vitis-idaea

aste u brdovitim predjelima, najcesce u

borovim sumama. Cvjetovi su gotovo bez
mirisa, dok boblce cudesno ugodno mirisu i
imaju rezak, kiselkast okus. Listovi su bez
mirisa, njihov okus ponesto gorak i trpak.
Boblce sakupljamo u kolovozu i rujnu. Plod
brusnice sadrzi obllje vitamina , i . Mozemo
napraviti izvrsnu marmeladu ako pomijesamo
jabuke, mrkvu i brusnice.
Brusnica antiseptik ~ lijeci ponajprije mokracne organe, tj. bubrege,
mokracovode i mjehur. vrlo dobro lijeci katar mjehura, upalu bubrega
te ulazava grceve mjehura i pomaze kod mokrenja u postelju. dobro
djeluje i kod gihta i reume. Boblce, preradene u marmeladu , otklanjaju
nedostatak teka i djelotvorno zaustavljaju proljev. Sok od brusnica
pospjesuje izlucivanje mokrace. Cetvrt kilograma boblca, namakanih 4
1jedna u litri rakije, daje brusnicni cvijet, dobar domaci lijek za najtezu grizu
ili proljev. Listovi brusnice ucinkovitiji su od onih medvjetke koji se
upotreljavaju kod upale mokracnih organa.

BUJAD
bujaca, velika t, goska
stelja, slov. t

t,

orlova

t,

Pteridfum aquilfnum

ma na tisuce vrsta papratnjaca medu koje se

ub raja u bujad (kao i paprat). Ugljen
-elikim dijelom nastao u davnini upravo od
.:uma velikih papratnjaca. U nas najrasirenija
ujad. Radioaktivna , i tu osoblnu zadrzava
~ije godine . Bujad zanjemo ujesen. Kad se
= O\i osuse na stabljici, skinemo ih s nje i
ima napunimo jastucnicu ili slamaricu. Takvu
aricu mozemo staviti i na jogi-madrac.
amarica i jastuk nabljeni liscem bujadi najzdraviji su lezaj sto ga
ozemo zamisliti. Na njemu se covjek dobro odmori, umor jednostavno
-- . Buhe. stjenice i usi ne podnose bujad i bjeze od nje. Takav lezaj

Celer

34

lijeci grceve, trganje u udovima, giht i reumu, reumatsku glavobolju i

reumatsku zubobolju. Korijen bujadi otklanja neugodne boli u listovima, te
ga stoga moramo drzati pokraj listova u postelji. Kupke u uvarku od lisca
i korijena lijece giht, reumu, cak i gangrenu. Svjeza bujad u jastuku lijeci
nagluhost nastalu od prehlada i propuha. Dakako, i glavu treba dobro
pokrivati. S\jezi listovi bujadi, privezani uz celo i oci, istre pogled i uklanjaju
titranje pred ocima. Suha bujad u cipelama uklanja umor i grij e noge.
Lumbago (kriZobolja, heksensus) iti brzo izlijecen snopiCem svjeze bujadi
koji privezemo na pogodeno mjesto. Neko vrijeme bolovi biti cak jaci, ali
uskoro jenjavaju i nestaju. Kod lurnbaga ma:limo kriza vise puta i uljem od
pljuskavice . Na taj nacin tkivo postati gipkije i podatnije. i veca
mogucnost da cemo ga prikladnim razgiavanjem normalizirati. Rakija u
kojoj se namakao korijen bujadi izvrsno sredstvo za utrljavanje i masa:lu
kod gihta i reume. Za masiranje bolesnih udova te opeklina i oparina
(opeklina izazvanih vrucom parom) izvrstan iscjedak bujadi u domacem
jabucnom octu: oveci svezanj listova i korijena bujadi nasitno narezemo,
prelijemo s 4 do 5 litara domacega jabucnog octa, namacemo tri dana,
ocijedimo u staklenke i dobro zacepimo. OPREZ! Bujad i otrovna, stoga
konzumirajmo vrlo oprezno. Bujad tjera gliste, unistava cak i trakavicu.
Bolesnik treba nataste popiti salicu od bujadi i tako ostati (nataste)
jos dva sata. lijecenje mozda morati nastaviti jos oko osam dana dok
svi nametnici ne uginu ili ne izidu. OPREZ! Bujad djeluje na maternicu,
stoga trudnice ne smiju uzimati ni lezati. na njoj .

CElER
cereviz, pravi celer, selen, vrtni celer, slov. zelena

A.pium graveolens
vogodisnja iljka mesnata. gomoljasta,
odeljala korijena. Uzgaja se u vrtovima
kao vrlo cijenjeno povrce , i vrlo ljekovit.
Miris celera nekima neugodan. Okus sirove
iljke aromatican i ostar, no kuhani celer vrlo
ukusan . Cvate od lipnja do rujna. Svjeze
staljike i listove beremo od lipnja, do konca
kolovoza, gomolje iskopavamo od sredine
rujna sve do zime.

~ Ljekovitih tvari ima najvise u prijesnu, s\jeze

f iscijedenu soku iz gomolja, staljika i listo'Va. Listova uzmirrio sto manje

da sok ne i i gorak. Sok uzimamo tri puta na dan prije jela, sam ili pak
pomijesan s drugim sokovima. Umjesto soka jos bolje celer konzumirati
kao jelo, varivo i salatu . Sok popravlja krvnu sliku i povoljno utjece na
prokrvljenost organizma i opcenito na cirkulaciju u tijelu. Kod koznih bolesti
naribamo zajedno celer i jabuku, dodamo volji oraha i secera i to uzimamo
za jacanje krvi. Uveliko pomaze kod plucnog katara, grceva u prsima s

~.

--

~ -- --

~-

35

Celer

Cikla

napadajima straha, kod nadimanja, slaboga zelca te nedostatka teka. Lijeci

bolesti sto ih zrokje pomanjkanje vitamina jer sadrzi obllje vitamina ,
, i . Sok izvrstan lijek za giht, rm i voden bolest te gojaznost;.
za t svrh pijemo cesce 2 do jsne zlice soka. Sok znatno pospjesje
izlcivanje mokrace. No za bbrezne bolesnike ipak prejak. OPREZ!
Bbrezni ga bolesnici smij zimati samo vrlo mjereno. Osim toga tko
zima sok od celera, ne smije imati poteskoca sa srcem. Imamo li l
bbrega, celer ne smijemo zimati. Dijabeticari i celer trebali sto vise jesti
jhama i macima jer povrh svega znatno pospjesje probav . Sok dobro
reglira mjesecnic, ali ga ne preporucamo trudnicama jer i kod njih mogao
izazvati poteskoce. Nasjeckani svjezi korijen stavljamo na grdi kao olog
kod kvrzica
dojkama. Kod otezana mokrenja listove i nasjeckan korijen
skhamo vin ili vodi kas, k potom vrecici topl polaiemo na
mjehr. Celer svim olicima vrlo djelotvorna dijeta za dijabeticare. Celer
kao zacin potice tek, pripremljen kao h, varivo, salata ili na drugi nacin
djelje okrepljjce na cijeli organizam. od celera otklanja prht i
vl~siste ako njime peremo glav.

CIKlA
cvekla, slov. rdeta pesa
Beta vulgaris
vrtovima, na njivama i vecim
Uzgojena od divlje repe. Ima
zadeljao, mesnat korijen crvene . I listovi
s prozeti crvenilom. Bogata mnogim
vitaminima i mineralima, stoga vazna
prehrani. Slovi i kao izvrstan lijek koji ne ismo
smjeli zanemariti. Jos prije 2000 godina ila
cijenjena kao izvrstan lijek za krv.

zgajamo

nasadi~a.

U crvenoj boji mnogo zeljeza koje obnavlja

crvena krvna zrnca, jedno prociscava krv,
otklanja smetnje krvotoka, osoblto ako krvni tlak nizak. Prema najnovijim
tvrdnjama sirov sok od cikle zastavlja rast tmora jer sadrzi antikancerogen tvar antocijan; lijeci i leukemij. Dragocjeno sredstvo protiv stetnih
zracenja, radioaktivnosti i X-zraka. Sok od cikle potreljavamo kod povisene
tjelesne temperatre, gripe, l l i kod bolesti disnih organa.
lijek djelotvoran i kod bolesti mokracnih organa te bolesti jetre i zci .
dopnski lijek potreljava se kod bolesti nadbbreznih zlijezda.
Aminokiseline cikli dl povoljno na rad zivaca i mozga. Sok tjera na
m okrenje, otapa mokracn kiselin, zacjeljje rane. Ljdi s osjetljivim
plcima i slabasna djeca trebali i piti sok od cikle zasladen medom. Kod
ezih bolesti treba piti pola litre soka na dan, kad se stanje poboljsa,
etvrt litre. Sok valja piti jos 2 mjeseca nakon ozdravljenja. Khana se cikla
. moze smatrati ozblljnim lijekom.

Crvotoina

36

Cmju.Sa

CRNJUSA
crnica, crnina, crnusa, crnjusina, erika (proljetna);
jesenski vrijes, vrijesak, vrisac, vrist Oesenska),
slov. resa (spomladanska i jesenska)

Erica carnea (pro!jetna); Calluna vulgaris

Uesenska)

P roljetna

i jesenska crnjusa jednako su

svjeze ili osuene. Sakpljamo
iljk cvat; iljk mozemo ogoliti ili
odrezati vrske cvjetnih staljika. neipp
cijenio i na neki nacin iznova otkrio. Tradicionalna medicina ne zima obzir, k
vrlo cijeni.
upotreljive ,

W Svicarski zpnik Knzle smatra jakim sredstvom,

stoga ne ismo
smjeli potreljavati sam, vec samo kao dodatak borovici ili kadlji,
khan crnom vin ili samo namocen. lijeci rm, bolesti bbrega
i mjehra, bbrezne kamence i pijesak. Prociscava krv i na taj nacin pomaie
kod ekcema i koznih osipa, gihta i reme. dobar i za ispiranje
paljenih i i smanjivanje bolova njima. potreljavaj i za
mivanje i ologe kod koznih bolesti, isijasa, gihta i reme. od cvjetova,
zasladen medom, lagano spavljje. Uputa: 1 n zlicic preliti salicom
vode. Dodajmo med. vrlo dobar lijek kod bolesti spolnih organa,
pogotovo prostate. od crnjse dodajte i kor od lipe te timijan.
neko vrijeme pijemo svak vecer.

CRVOTOC][NA
lisicak, lisicjak, lisicji
precica, slov. lisicjak

plavun, prasumljica,

Lycop6dium clavatum

ima

rvotocina niska zimzelena trajnica koja

nekoliko metara dg, polegl
staljik iz koje izbljaj spravni ogranci. Na
donjoj se strani razvijaj brojni sitni korijeni
koji crpe hran iz zemlje. Cijela iljka gsto
pokrivena iglicastim listovima. Uspravni ogranci
nose na vrh dva ili tri kijacasta klasa sa
sporama oblik smpornoztoga praska.
se praak potreljava ljekarnistv. Crvotocina raste cetinarskim i mijesanim smaina, na

.. .
"":"

__......_.

-- ~

zemljist obrasl

.._.... ~~- -

--

- -

Crvotocina

37

CakaY

vrijesom, OSOJm pasnJacima. Kad sakupljamo tu iljku, odsijecamo

samo vrhove. Sakupljamo od lipnja do rujna. Za suncana vremena oprezno
stresamo prasak na papir, u staklenu posudu koju dobro zatvorimo.
se prasak ne lijepi i ne tone u vodi.

kamence. Pijemo ga kod gihta i reume, nadimanja. proljeva, zelucanih i

pripravljen od te i]jke smanjuje boli u mjehuru i bubrezima te otapa

crijevnih grceva, spolnih bolesti. Lijeci oboljelu jetru i zuticu. Istocni ga

narodi upotreljavaju kod rahitisa: kupaju se u tome caju, i piju ga. Ako
pijemo, bolje da ga ne kuhamo, vec samo prelijemo vrelom vodom.
Uputa: jedna cajna zlicica na jednu salicu vode. Tako neka odstoji bar cetvrt
sata. Prasak crvotocine posipamo ranama, lisajima, svrbezu kod starijih
ljudi, raspuklinama na kozi, kod herpesa . Nekoc se taj prasak
upotreljavao za njegu dojencadi. Stocari upotreljavaju iljku kao za
bolesnu stoku, kod metiljavosti, grceva, kas]ja, grize, oteklina, kostane i
plucne tuberkuloze. OPREZ! Lijek uzimajmo samo u malim kolicinama,
u odredenoj mjeri otrovan. (Spore nisu opasne, zeleni dijelovi sadrze
otrovne tvari.)

L
bablno zelje, benedikta, iskupova brada, laieni
ckalj, pitoma sikavica, sikalina, slov. kordaenedikta
Cn{cus bened{ctus
ednogodisnja iljka, visine do 60 cm, pomalo slicna stricku. Raste kamenjarima
obalnoga podrucja. Listovi su dlakavi i
ljepljivi. Cvate od lipnja do kolovoza, cvjetne
su glavice zute. Sazrijeva u kolovozu i rujnu,
plodovi su duguljasti. Uzgaja se i u
vrtovima. Katkad dosadan korov. Beremo
iljku u cvatu bez korijena.

~ Cakalj gorka ljekovita iljka za vanjsku i unutrasnju upotrebu. Dobra

! ponajprije kod bolesti jetre i zuci, probavnih smetnji, nadimanja,
zatvora, bolesti s visokom temperaturom, lijenih crijeva. Procicava i
poboljsava krv, stoga se preporucuje piti taj kod smetnji zbog losega
sastava krvi, slabokrvnosti. Povoljno djeluje na pluca i srce, stoga se te iljke
valja sjetiti kod upale pluca, kaslja. katara, plucne i srcane astme. kod
slaboga srca, kod smetnji u vezi sa zelucem i crijevima. Korisna protiv
nesanice i smetnji u vezi sa zivcima. Odlican lijek protiv temperature,
zaustavlja krvarenja, istjeruje gliste. lijek za hemoroide preporucuju se
sjedece kupke. Biljku osusimo i zdroblmo u prasak kojim posipamo rane
da brze zacijele. Cak se i kod kanceroznih rana stanje poprilicno poboljsa.
Organizam i ako iljku pijemo kao : cajna zlicica nasjeckane iljke

CestosLavica, !jekovita

38

CakaY

na salicu vode (vruc preljev) 2 do puta na dan. OPREZ! Pretjeramo li ,

moze izazvati povracanje . svojstvo koristimo kod otrovanja hranom da
ispraznimo zeludac.

CESTOSlAV][CAP
LJEKOVITA
cestoslavica zmijina, dupcac, pozemljusa, razgon,
razlog, s/ov. jeticnik

Ver6nica officinalis
f"'rajnica

to s korijenom koji puze. Cvjetni

grozdovi imaju lijedomodre cvjetove. Cvate
od svibnja do kolovoza. Bolje uspijeva na suhim
mjestima, osoblto na spaljenim krcevinama i u
lizini hrpa drvenoga ugljena. Biljku sakupljamo za cvata, ali bez korijena. Susimo u
hladu. Tek dobro osusenu biljku isjeckamo na 'sitno i spremimo. Cestoslavica
sadrzi mnogo ljekovitih tvari.

.1.

kasalj,

lijeci ponajprije disne organe. prsa i oslabjela pluca, smanjuje

upotreljavamo

ga za znojenje. Lijeci tuberkulozu i mokracne

organe, cisti bubrege i mjehur te jetru, slezenu i krv; na taj nacin
organizam i smanjuje razlicite tegobe. Pomaze kod smetnji u zelucu ,
crijevima i drugim probavnim organima. neipp ga preporuca protiv gihta
i reume. Djelotvoran kod lijecenja ekcema i drugih koznih bolesti, osoblto
onih s dosadnim svrbezom, jer prociscava krv sto osnovni uvjet za
otklanjanje svrbeza. Cestoslavicu uspjesno mijesamo s raznim drugim
iljkama , kao primjerice za prsa: dva dijela cestoslavice, dio divizme , dio
plucnjaka, dio trpuca. za jetru: dva dijela cestoslavice, dio lazarkinje.
dio plucnjaka, dio maslackova korijena. protiv ekcema i bolesti koze te
staracke svrbezi: dva dijela cestoslavice, dio bazge, dio divlje macuhice, dio
orahova lisca. Kod bolesnoga grla cajem ispiremo zdrijelo. Kod svih
spomenutih bolesti mozemo si pomoci tako sto cemo staviti svjezu
cestoslavicu na bolesna mjesta.

"'

--

~~

--

'

-- ~--

- - --- -

Ciak

39

Ciak

][
takalj, komodljika, lopuh, lopusina, polusina,
repje, repuh, repun, repusina, veliki titak, slov.
repinec
. Arctium lappa
vogodisnja iljka, visoka 1,5 m; drze ga
korovom, ali zbog svojih sastojaka,
osoito inlina, dragocjena ljekovita iljka.
Raste pokraj ptova, z zidove, hrpe kamenja,
rsevine. Cvate od lipnja do rjna. Voli gnojen
zemlj i sncani polozaj. Korijene iskapamo od
travnja do listopada, rezemo ih dzini i
ss1mo .
Listove
beremo
i
SVJeze
ih
potreljavamo, plodove nakon sto dozrij .

~ Zbog inlina sok cicka izvrstan kod bolesne jetre. Pospj es je

f izlcivanje zci, pomaze dijabeticarima. Korijen , pripremljen k ao

varivo, vrlo dobar za dijabeticare. lijeci i prociscava krv. dodatak
kpelji pomaze kod koznih bolesti, pijemo li ga istodobno dok se kpamo .
Pomoci nam i svjezi sok; njega istisnemo iz korijena tako da ga zdroimo ,
prelijemo s 2 salice vode, namacemo nekoliko sati i potom popijemo. Sok
lijeci i vlazne lisaje, potkozne cireve, necist koz, mladenacke akne. Sok
svjezega korijena kapamo na ekceme, otvorene rane , opekline i cekamo da
se na njima ossi . Cajem ispiremo ispcane sne, mjehrice stima i
zdrijel. od sjemena dobar protiv bbreznih kamenaca, tjera na
mokrenje, zastavlja dizenterij i reglira mjesecnic. Ulje , maslinovo ili
sezamovo, kojem s se namakali zdroljeni korijeni, sprecava ispadanje
kose i lijeci prht. Za ist svrh mozemo korijen namakati i rum . Cickove
listove khane vin stavljamo na otekline, bolna kriza, kozne l .
od listova lijeci mjehr, rm, giht, razne l. Protiv masne kose svaki
dan travamo vlasiste sok od svjezih listova. Hodamo li vrcem sn ,
stavimo na glavu cickov list. goditi glavi jer cvati od vrcine .
Takva zastita mnogo bolja od sesira ili r . Kad se list ossi , stavimo
novi. Mozemo za zastit od snca potrijeiti i druge ljekovite listove.

Cuar

40

Cistac

CISTAC
betonika, bukvica, slov. cistec
Bet6nica officindlis
tabljika mu cetverobridna, cvijet grimizno
crven. Raste na suhim, prisojnim travnjacima. Staljiku rezemo pedalj iznad tla jer
njezin donji dio drvenast; ima slab miris i gorak
okus. Vec u starome vijeku i jedna od
najpoznatijih ljekovitih iljki. U novije su ga
doba potisnuli kemijski proizvodi. Jedinstvena
iljka, stoga nazivaju ljekovita bukvica.
Najkorisnija pripremljena kao oparak, prelivl1na vrelom vodom ili ijelim vinom.

Kod napadaja astme ili plucnog katara popijemo dnevno, gutljaj

gutljaj, 2 do salice oparka pripremljena s jednom cajnom zlicicom
iljke na salicu vode. Lijeci proljeve i ulazava crijevne tegobe. rastvara
sluz u plucima, poma:le i kod katara zeluca, zutice, bolesti mjehura i
bubrega te dakako kod vodene bolesti. 1 do 2 salice cajnog oparka na
dan daje se omrsavjeloj djeci za oporavak. Pom~e i jaki uvarak dodan vodi
za kupelj. Uvarak (u vinu) lijeci rane. Za rane koje tesko zacjeljuju uspjesne
su kupelji i olozi. Zene i koje pate od rana zbog prosirenih vena morale
vise upotreljavati cistac. Njime i se izlijecile mnogo brze nego kemijskim
preparatima. Zene i ga takoder trebale upotreljavati kod smetnji za
mjesecnice, kod krvarenja iz maternice i uopce svih zenskih tegoba. Nekoc
su tom iljkom uspjesno lijecili (pocetnu) histeriju. dusevne bolesti i
padavicu. Vrelim vinom prelivena poma:le kod krvave stolice; pijemo gutljaj
gutljaj. Oparkom lijecimo upaljeno grlo, bolesne desni te ispiremo usta
i ula:lavamo kronicni reumatizam.

CUBAR
bresina, cubrika, oiepek, setraj, vrisak, vrtni
vrijesak, s/ov. setraj
Satunija hortensis
ednogodisnja iljka, visoka do 40 cm.
Uzgaja se pretezno u vrtovima kao aromaticna iljka koja ujedno i ljekovita. Cvate od
lipnja do kolovoza. Vrlo osjetljiva na bladnocu.
Upotreljavamo njezin zeleni dio . Zanjemo
dva puta godisnje: prvi put prije no sto izblju
cvjetni pupoljci jer tada ima najvecu aromaticnu
vrijednost; drugi pak put kad u punom cvatu,

..

....__

-~

-~-

'
~ ~___._____ --

--

41

Cuvakuca

dakle u srpnju. Odrezemo tik iznad tla, povezemo u manje snopove i

susimo, najbolje u prozracnome potkrovlju. Odrvenjelu staljiku odrezemo ,
ostalo zdroblmo i cuvamo u tamnim staklenim posudama.

crijevnih i zelucanih grceva, nadimanja i nadraiaja na povracanje; 2 do

lijeci proljeve sto nastaju zbog vrenja prilikom truljenja, pomaie kod

cajne zlicice iljke poparimo s Vz litre vrele vode i taj . nezasladen.

pijemo gutljaj gutljaj. Kod secerne se bolesti nakon sto se pije taj
znatno smanjuje osjecaj zedi, tako karakteristican za dijabeticare. Dakako,
oparak moramo piti nezasladen. Kad se osjecaj zedi smanji. kolicinu
treba takoder smanjiti. U puckoj se medicini cubar upotreljava protiv glista,
kod jetrenih i zucnih bolesti. otklanja vjetrove i ulaiava grceve u
trbuhu, pospjesuje probavu, znojenje te lijeci katare . Na zivce djeluje
okrepljujuce. Jos vainiji kao zacin: pristaje uz masnu hranu. pecenke,
kobasice. uz juhe od povrca, mesa i graha, uz jela sa slaninom te uz peceni
krumpir. Cubar i bosiljak mogu u mnogim jelima gotovo potpuno zamijeniti
sol i papar. Mnogima to vrlo pogodno i vazno . OPREZ! Njegovo
djelovanje prilicno jako, 5 ga ne smijemo uzivati u prevelikim kolicinama.

CUVARKUCA
cuvarka, netres, pazikuca, ~, usna cuvarkuca,
vazdaiiva, zeqi kupus, slov. netresk
Sempervfvum tect6rum

rajnica , visoka do 30 , ima mesnate,

jajolike listove koji su na kraju zasiljeni i
tvore rozetu. Iz sredine rozete raste cvjetna
stapka s ruzicastim, zvjezdastim cvjetovima.
Cvate od lipnja do rujna. Raste stijenama,
zidovima, i krovovima; u nekim krajevima
tamo namjerno zasade ne i li cuvala kucu od
groma. Upotreljavamo svjeze listove .

potice izlucivanje mokrace, kod proljeva zatvara. Pomaie kod jake

mjesecnice
i krvave dizenterije. Uvarak se moze upotrijeblti kod upale
uha i iscjetka iz uha. Uzmemo list, zgnjecimo ga, istisnemo kapljice u uho
i potom uho pokrijemo komadiCem vate. Kurje oci, bradavice, suncane pjege
nakapamo sokom u vise navrata. Takoder i otvrdnuca; ona tako omeksati
i nestati. Od listova nacinimo ologe za bubuljicavu kozu sklonu svrbezu.
Sok lijeci i opekline i ubode insekata. Listove cuvarkuce przimo polako na
masti; tako doblvamo mast koju mozemo upotreljavati kod opeklina, rana,
nagnjecenja i modrica.

42

Divizma

DobriCica

DIVIZMA
/epuh, oslji rep, svijecnjak, velecvjetna divizma,
vuqi rep, iutocvijet, slov. lucnik

Verbdscum thdpsiforme
vogodisnja blljka; prve godine izraste
samo prizemni vijenac listova, druge
ravna, nerazgranata dlakava staljika visoka do
2 m . Pokrivena malim, zutim cvjetovima i
listiCima sto mirisu medu. U sredini cvijeta
crvenkast , vunasti prasnik. Cvate od lipnja
do kolovoza na krcevinama, na rusevinama, uz
putove. Ima vise vrsta divizme. Sakupljamo
ponajprije c\jetove, ali i listove i korijenje. Vaino
da sakupljamo za suha vremena, kad nema
rose , te da naglo susimo, na propuhu, naposljetku u malo zagrijanoj
pecnici . Spremamo u staklenke koje se dobro zatvaraju jer inace pocrni i
gubl vrijednost.

smanjuje nakupljanje sluzi u plucima, pospjesuje iskasljavanje .

djeluje
protuupalno. Sluzi protiv astme, hunjavice, hripavca, bolesti

slezene i jetre. U zena regulira mjesecni ciklus . Djelovanje izvana: cvjetovi

namoceni u rakiji dobro su sredstvo za masazu protiv reume i hemoroida.
Nakapamo li nekoliko kapi u uho, poboljsava se sluh. Djeci koja mokre u
postelju nakapamo 10 do 20 kapi na secer i to im dajemo prije odlaska na
pocinak.

D OBRICICA
brstan, koturac, mjesecnjak, niski brsljan,
samobojka, brstan-trava, slov. grenkuljica

Glech6ma hederdcea
aste uz plotove, zivice, zidovima, mocvarnim pasnjacima, travnjacima, neobradenim
poljima. Sakupljamo od ozujka do lipnja dok
cvate, i to cijelu blljku, ali i posebno listove i
cvjetove . Susimo na propuhu u prozracnoj
prostoriji blljke poslozene u vrlo tankim
slojevima i uz cesce prevrtanje. Sadrzi obllje
tvari koje cine jako ljekovitom.

~ djeluje osoblto jako na disne organe i lijeci razlicite njihove bolest(

katare, sluz u plucima, katar zdrijela i bronhijalnu astmu. Dostaju samo

-~

--------

....

---~~ --~

--

43

Dobricica

Dubacac

dvije salice toga na dan. i i upaljene mokracne organe te pospjesuje

probavu. Dobro utjee na zivani sustav, ulazava tegobe izazvane
histerijom. Ulazava crijevne i zeluane tegobe u sluaju kad se slabo
izluuje solna kiselina. Takoder pomaie kod smetnji u crijevima i jetri. Vino
kuhano s dobriicom odstranjuje gliste, pospjesuje menstruaciju, lijei isijas
i zuticu. uvarak lijei i rane koje tesko zacjeljuju. Tako djeluje i mast
od dobriice. Prasak slaba prsa i isti gnojna pluca i pluca puna sluzi.
Cijenjen i kao lijek protiv bubreznih i zunih kamenaca. Vino kuhano s
dobriicom dobro za ispiranje upaljenih desni i za pranje krasta. Juha
od mladih izdanaka dobriice i drugih proljetnih biljaka- tratinice, koprive,
breze, vrtne krese (Lepidium sativum) i stolisnika- isti tijelo od bolesnih
tvari koje su se u njemu nakupile tijekom zime. Dobriicu dodajemo
proljetnim salatama kao sto su vrtna krasuljica (Anthriscus cerefolium),
dragusac (Nasturtium o.fficinale), tratinica (s perennis) , kopriva (Urtica
dioica). Kod bolesti usiju nainimo parnu kupelj. Regulira kolesterol. Biljka
kuhana u mlijeku napitak koji valja piti prije spavanja i kod tegoba s
plucima. Protiv boli nam sluzi ako s\jezu dobriicu zdroblmo . pomijesamo
s lanenim brasnom i toplom vodom te polozimo na bolno mjesto. Mozemo
staviti olog i od same iljke. vrijedi i za otklanjanje celulita.

DUBACAC
dubac, mali dubcac, diigericn}ak, gavranov kuk,
mravak, podublca, trbusac, turcica, slov. vrednik
Teucrium chamaedrys
u uspijeva na suhim, vapnenastim
tlima, na kamenitim obroncima i s\jetlijim sumama. Malen , do 30 cm visok polugrmic.
Listovi su mu tamnozeleni, na blijedo~ublastim
staljikama, cvate ruziastocrveno, i to od
srpnja do rjna. Za njegovu se ljekovitost znalo
jos starome vijek. Rimski s ga lijenici
preporivali protiv zapustena kaslja. Car Karlo
Veliki tom ljekovitom iljkom lijeio giht.

~ D antiseptik, l bakterije u z1 i crijevima. Potie na

f mokrenje i stoga vrlo inkovit kod vodene bolesti. Pomaie da se slz
bolje izl iz l i zelca. Lijei zn tegobe, ijelo pranje , rane,
hemoroide. Upotreljavamo ga i kod secerne bolesti te za lijeenje gsterae.
Velik zlic zdroljene iljke khamo pet minta etvrt litre vode.
pijemo tr nataste i naveer prije spavanja. No d ne
potreljavamo samo za v. Stavljamo ga i u h te dodajemo povrc.
Osoblto pristaje uz krmpir. U jelima nije samo zain koji daje godan okus
i potice tek; d i lijeci. Za dgotrajnije lijecenje pogodniji kao .
Cajem lijeimo i slezen, te reum i giht. Kod slabokrvnosti pijemo crno

Dubacac

Dvomik

44

vino u kojem smo 8 dana namakali 200 g dubacca najednu litru vina. Kod
oboljelih disnih organa i limfnih zlijezda mozemo naciniti i ologe od
od dubacca. pomaze i kod nesanice te kod astme . rJputa: na casu vode
stavljamo jednu zlicicu iljke . Pijemo vise puta, gutljaj gutljaj. Zog arome
i gorcine upotreljava se kod spravljanja likera.

DUNJA
funja, gunja, kunja, kutina, tunja, slov. kutina
Cyd6nia o6nga

unja

pomalo nalik na jabuku. Cvate u

i lipnju i ima velike crvenkastoijele cvjetove. Plodovi su nalik na jabuke i
kruske . Dlakavi su, zlatnozuti. Sazrijevaju u
listopadu, dozrijevaju u podrumu. Imaju
ugodan miris, no trpak okus. stoga ih uzivamo
samo kuhane . Sirove kriske ulazemo medu
kupus koji pripremamo za kiseljenje .
svinju

Ljekovitost: zbog obllja sluzi kompot ' od

dunja vrlo upotreljivo sredstvo kod upale
zeluca, crijevne sluznice i disnih putova te kod proljeva. Polozimo li na ranu
sto krvari dlakavu koru dunje, krvarenje prestati . Parne kupelji od
dunjinih listova dobro cine kod spustene maternice . Dunjino sjeme
namacemo u vodi dok se ne zgusne u sluz koju upotreljavamo kod
dekubltusa, opeklina, kod raspucane koze i prsnih bradavica. Kod ireva u
usnoj supljini mozemo njome i grgljati.

DVORNIK
dusomaca, kokosica, krupnik, oputina, pasja trava,
pticji dvornik, pticja trava, rusno zelje, s/ak,
solomonov pecat uglasti, troskot, truskavac, slov.
dresen
Polygonum aviculare

Cijelu i]jku bez korijena beremo od lipnja

dosadan korov, ali i vrlo ljekovita iljka.

do kolovoza i susimo u hladu . Sadrzi mnogo

vitamina i silicijeve kiseline. Uspjesno
mijesamo sa zobenom kasom i peslicom.

-- .

....,.

--- -

~ -- - 4>--- ---

--

45

Dvomik

Estragon

~ Lijeci ponaprije l, bbrege i mjehur. Za lijecenje kaslja i slzi ! katara plcima mijesamo jednake dijelove dvornika, podbljela i trpca.
Poboljsava i prociscje krv. Stogaje vrlo prikladan za proljetn kru ciscenja
organizma. Tijekom nekoliko tjedana pijemo 2 do salice na dan.
Zastavlja krvarenja iz maternice , l , zelca i hemoroida. Dvornik
namocen rakiji otjerat crijevne nametnike , namocen kiselkastom
crvenom vin pomaze szbljanj proljeva, dizenterije. podrigivanja,
zena szbljanj tegoba za vrijeme mjesenice. Treba ga piti salice
na dan. Sok ili olaksava bolno mokrenje i odstranjje pijesak i kamence
iz bbrega i mjehra. Dobar cak i kod secerne bolesti. ajbolje ako
pijemo gorak , krajnjem ga sl sladimo medom.

ESTRAGON
trkanj, tarkanj, troskotnicC!_, zmijina trava, slov.
pehtran

Artemfsia dracunculus
rlo razgranata kltivirana trajnica, visoka
db 120 cm. Na g r raste i
samonikla, na neobraden tl i stjenovitim
padinama. Voli sncana mj~sta. Cvate od
svinja do srpnja. Aromaticna iljka, godna
oksa. Upotreljavamo listove koje ossene
spremamo tamne staklenke da ne izgbe
miris. Jos bolje cvamo li svjeze listove

hladnjak

ili

zamrzivac.

Biljka se glavnom rr za poticanje teka i kao lijek za zeldac.

i trebali piti neroticari, oslabjeli ~di koje mci tjeskoba. zene koje
imaj prolema s mjesecnicom. bolesnici sa slablm radom g i
mjehra. i diretik, dobar protiv m i gihta te vodene bolesti .
Lijeci i los probav te nadimanje. Djelje i na svremen bolest degeneracij zglobova, artroz. Kcanice ga vrlo cijene. Za lagdane
slz svojim oblteljima ksn savijac s estragonom. Za t
khinji najbolja s\jeza iljka. Poznat i estragonov ocat. Da i ga se
pripremilo, treba samo zeleni dio iljke namociti dobar vinski ili jabcni
ocat.

Gavez

46

Gavez

GAVEZ
crni gavez, crni korijen, ljekoviti gavez, kilnjak,
konjski rep, opasica, pljusc, veliki gavez, veliki
konsulj, volovski jezik, vrtni gavez, slov. gabez

Symphytum officindle
iljku u cvatu beremo od svinja do
kolovoza, podanak vadimo u l prije
cvata, dakle u ozujku i tavnju, ili pak ujesen
u listopadu i studenome. Podanak valja kopati
siljastom lopatom se dukcije gotovo i ne
moze vaditi buduci da seze duboko u zemlju i
cvrsto u nju uasten. Mast mozemo naciniti
odmah od s\jezeg podanka. Podanak mozemo i
susiti te samljeti ili stuci u pasak. m ga
naglo susiti. Najbolje da ga azezemo duzini u tanke ploske, objesimo
ih na uzicu na zacnome mjestu ili ih opezno susimo k peci na
tempeatui od 40. Ako se susi s, podanak moze popljesniviti, tada
se azlaze alantoin, najdagocjeniji sastojak gaveza.

W Od svih ljekovitih iljaka gavez sadrzi najvise alantoina,

on poteban
i one koje tesko zacjeljuju, cak
i one zagnojene. Gavez jedan od ponajboljih lijekova za zacjeljivanje
vanjskih i unutanjih n (onih na zelucu), posjekotina, ogebotina,
nagnjecenja (kontuzija) , lomova i krvarenja, ali i kod uganuca i iscasenja,
nategnuca misica i tetiva. Vlo koristan kasasti olog. S obziom na
velicinu n d smijesamo 2 do 4 zlice paska od koijena s malo vuce
vode u kasastu smjesu. namaZemo na platnenu krpu i stavimo na anu.
Nakon 2 sata stavimo novi olog. Olozi su djelotvoni i kod cieva nastalih
od skobuta, kod posirenih vena, kod zadeljanja sto ih izazivaju euma i
giht, kod bolnih gceva nakon amputacija, kod upale kostiju i kod i.
Umjesto kasastoga ologa upotreljavamo i gavezovu mast. Svjez podanak
d ocistimo, nasjeckamo i lagano ispzimo na svinjskoj masti, dakako
bez dodavanja soli. Vrucu mast pocijedimo kroz platnenu krpu u staklenku
ili emajliranu posudu kojoj poslije cuvamo. Naposljetku iscijedimo i krpu
s talogom . Mast upotreljavamo jednako kao i kasasti olog. Tu i mast
tebalo imati u svakoj kuci puza dagocjenu pomoc i ljudima i stoci.
Gavez ljekovit i za disne ogane, kod bonhijalnog kataa, upale pluca.
krvava ispljuvka, gripe, upale i. Gavez lijek i za pobavne ogane
- zelucani katar, poljev, dizenteiju, kod bubeznih bolesti, i kod jake
i bolne mjesecnice. Gavezov se podanak azlicito mijesa, s medom ili
sokovima, i to se daje bolesnicima s unutasnjim krvaenjima, osoblto
plucnim bolesnicima.

V za tvobu stanica dok zacjeljuju n,

Glog, crveni

47

Glog, crveni

GLOGJ> CRVENI
bijeli trn, glag, glog, glogit, gloginja, glogovac,
pasji trn, trnovina, slov. glog
Crataegus oxyacdntha
glavnom grm srednje velicine, mirise
poput badema, njegovi plodovi imaju
brasnast okus. Najbolje uspijeva na glinastom
tlu. Cvate u svinju i lipnju. Cvjetove i listove
beremo u svinju i lipnju, plodove u rujnu i
listopadu. Boblce susimo rasprostrte (u tankim
slojevima) oko tjedan dana na toplome, tek
potom uz samu .

Glog jedan od najdragocjenijih lijekova

srce. i regulira rad srca. Djelotvorno regulira krvni tlak, visoki
snizuje, ali i niski povisuje ako srce slabo. Kod starijih ljudi lijeci mane
i upale srcanoga misiCa. Glog nema nikakvih popratnih stetnih djelovanja,
cak i ako ga neprekidno pijemo nekoliko mjeseci. Kod smetnji u radu srca
korisniji od crvenoga naprstka (Digitalis purpurea). Pomaze kod mnogih
bolesti na zivcanoj osnovi, kod napetosti, razdrazljivosti, nesanice.
pripremamo od cvjetova i listova ili plodova. Zasladujemo ga samo medom
i pijemo gutljaj gutljaj. Plodove mozemo i istucati, potom namakati 8 sati
u hladnoj vodi, nakratko zakuhati, ocijediti i piti gutljaj gutljaj dnevno
2 do salice. Od cvjetova i plodova mozemo napraviti i tinkturu. Najbolje
da preporuci lijecnik i da nadzire njezino djelovanje. Glog izvanredno
ljekovit kod srcane slabosti i treba ga uzimati u pravilno odmjerenim
kolicinama. Koristan i u slucaju pojave vode oko srca, ovapnjenja osrcja,
kod mane srcanih zalistaka, kod prosirena i usaljena srca. Glog ulazava i
staracke tegobe, kao i one u klimakteriju. pijemo i kod bolesti s
vrucicom: kod upale pluca, gripe, bronhitisa i kaslja. smiruje i padavicare
za vrijeme napada i nakon njih. Glog osoblto vaian kod srcanoga infarkta.
Poboljsava naime prokrvljenost koronarnih zila tako da stanice srcanoga
misica doblvaju dovoljno hrane. No samo njegova ustrajna poraba moze dati
dobre rezultate. znaci da pijemo od cvijeta, 2 do salice na dan.
Zasladujemo ga samo medom. Tinktura od boblca djeluje protiv bubreznih
kamenaca, gihta, ijeloga pranja. Uzimamo tri puta na dan 10 do 15
kapi.

GorSica,

48

GorSica,

GOR US][ >

CRNA
gortica, mustarda, slatica,
vrzina, crni kupus, divlja gorusica, gorusica,
goustica, ognjica, senf, slatica, slov. gortica
Brdssica n(gra

ijec

gosici ijela

nema
Uspjesan
lijek kao olog ili melem. Upoteljavamo ili
zdoljeno sjeme, ili vec pipemljen melem iz
ljekane, ili basno od sjemena gosice, ili pak
cijelo sjeme .

osoblt ljekovit vijednost.

T i stavimo

Zdoljeno sjeme (100 g) smijesamo kas, namaiemo na platnen krp

na bolesno mjesto te tamo dzimo 10 minta, pimjeice

ili bonhitisa s vcicom. Kad klonimo olog,
koz d m cajem od kamilice. Kod djece olog m stajati samo
do 5 minta. se olog tlv za nadazivanje koze kod l
i, ematskih bolova i za l pokrvljenost. Untanja
gosice pomaze potiv cijevnih i zelcanih tegoba. Bolesnik i m
zimati cajnim zlicicama. Pospjesje tek, d djelje na izlcivanje
mokrace, svoj pilici pomaze i potiv i na zl. U t svh mozemo
zimati i jestiv gsi, oblcan senf iz tgovine. Melem od gosice lijeci
isijas , giht i m. Gosicin cvijet slzi za trljavanje potiv bolova
misiCima, gn, iscasenja, i m. Gorusicini olozi lijece bonhijalne
katae s vrcicom . lg za dijete moamo dodati 20% svinjske masti da
djelje laze. Gosica i izvstan zacin i ksna i ljekovita.
Pospjesje pobavu, pogotovo masnih jela, tako da ona z odlaze iz zelca,
te da ih cijeva v do kraja. Staijim ljdima olaksava ciklacij krvi
pobavnim oganima, koje inace v znatno t. OPREZ!
Racnajmo na to da gosica jako sedstvo i da djelje pilicno osto! Ne
smijemo odvec dgo ostaviti na kozi kao melem ili olog, inace moze
nastati l s mjehricima. Kod pevelike ntarnje t moze izazvati
l zelca , g, mh i cijeva, kod zena mog nastati smetnje
mjesecnici ili se pak moze pojaviti l jajnika.
na

psima

--

kod

l l

~-

4--- - -_

_:_

Grah,

Grah,

49

oicni

oicni

fidol, pasulj, slov. fiiol

Phaseolus vulgdris
vjetove pitkasa m lipnj, zelene
mahune cijelo ljeto, plodove kad dozij.
D spijeva na d pognojenoj zemlji
izlozenoj sn. Ne odgovaaj pevise
vapnenasta tla. Za ljekovite svhe sakpljamo
mahune nezelih plodova. Bolje s mesnatije

vste

glkokinin,

djelotvonije.

tvar

Mahne

sadze

slicn inzlin. dagocjen

lijek za dijabeticae smanjje kolicin s

krvi i mokaci. Izmed vise vsta gaha t
izabati najbolje. Ljekovitost se smanjje na
odvec vlaznoj ili shoj zemlji.

~ Zelene mahne imaj jak glukokininski cinak. Bolesnici i cijelo ljeto

f moali jesti sto vise kuhanih svjezih zelenih mahuna. Upavo zbog
dijabeticaa gah sadimo vemenskim azmacima, od prvih tjedana do
kasne jeseni. Tako oni cijelo vijeme mog zivati svjeze zelene mahne.
Bolesnici m iskoistiti "sezon gaha". i i tebali iti oilni:
bolesnik moze pojesti od 4 do 7 kg mahna na tjedan azlicitim obocima.
U krvi i mokraci imati znatno manje acetona, s se sniziti za
do 40%. Ns, glkokinin se khanjem ne nistava. D pak kucanica
neka sto vise zelenih mahuna gaha spavi staklenke za zim da ih d
dovoljno za bolesnika. I sassene mahne, iako sadze manje glkokinina,
spjesno suzijaj aceton i s krvi i mokraci. Razmije se da cemo za
lijecenje ablti i druge ljekovite iljke: lisce od boovnica, boovice, stolisnik
i maslacak. Od tih iljaka pipemimo mjesavin i pijemo desetak
dana. Ili pak napavimo ovako: pipemimo od svake pojedine iljke, tome
dodamo imel ili pelin ili kicic. Potom, nakon desetak dana nastavljamo
lijecenje gahovim mahnama ili staljikom. od gahove staljike
spjesno lijeci voden bolest, m, giht i isijas. Koistan i kod bolesti
g i mh; lijeci l g poslije salaha, difteije i tifsa,
klanja zn kamence i pijesak. Rastvaa i odvodi mokacn kiselin.
Dnevno i bolesnici tebali piti 2 do salice . Mahne gaha khamo
samo nekoliko minta, ocijedimo i taj pijemo nezasladen. Dgo i
khanje nistilo mnoge ljekovite sastojke. Osim od mahna mozemo
pipremati i h: 2 do pegsti mahuna khamo ti cetvt litre vode
toliko dugo dok ne ostane pola litre gste h. Uzimanje te h i od
mahna smanjje doz inzlina k i bolesnik m zimati.

Hrast, lu.iryak

50

HmeY

HMElJ
slov. hmelj

Humulus lupulus
melj se penje

grrnlju, ogradama i drvecu.

zenske cvatove, slicne
ceserima. Sakupljamo ih u rujnu, susimo i
cuvamo u tamnim staklenkama koje se mogu
dobro zatvoriti. Ima vrlo aromatican, u vecim
kolicinama cak i omamljujuci miris. Okus mu
vrlo gorak i trpak. Mlade pupoljke beremo u
ozujku i travnju za salatu, cvatove u srpnju i
kolovozu, ceseriCe ujesen.

Upotreljavamo

Pijemo ga hladna, otprilike sat prije glavnoga obroka. Snaino utjece na

zbog gorcine zeludac i potice tek.

izlucivanje mokrace i odvodi nakupljenu vodu. Ljekovito djeluje i na giht i

reumu. Sok od s\jezih listova veoma olaksava zatvor i pospjesuje izlucivanje
i odvodenje mokrace. djeluje smirujuce na zivce: tjelesna i zivcana
napetost popusta, regulira se ubrzano ilo, stisava se depresija. Normalizira
se pojacani rad srca. vraca i omogucuj~ normalan san. Pijemo ga pola
sata prije odlaska na pocinak. Mozemo mu dodati i odoljen. glog i imelu.
Nakon njegova uzivanja smanjuje se spolna prenadrazenost. regulira
mjesecnicu, smiruje bolove u maternici i ulaiava klimakterijske tegobe.
Zacepljenu jetru lijecimo u proljece salatom od izdanaka hmelja.

HRAST/)
lUZNJAK
dub, dubovina, hrast /uinik, /uinjak, luini hrast,
rani hrast, slov. hrast
Quercus r6bur 1 Quercus pedunculata

vije su vrste hrasta: luznjak i kitnjak

(Quercus sessjlora) . Prvi raste uglavnom
u nizinama, potonji raste na visim polozajima.
Listovi luznjaka imaju kratke, oni kitnjaka
duge peteljke. Najdjelotvornija kora mladih
grana i izdanaka. Sakupljamo u svim godisnjim doima, plodove, zir, u rujnu i listopadu.
Treslovina (tanin) u kori najvazniji ljekoviti sastojak hrasta.

-~
1

~
~

~-

-- - ~ ~ ---

--

Hrast,

lZryak

51

Hren, !juti

~ Untarnja r: cajevi. Kod l crijevne i zelcane slznice te

f crijevnog katara. Ne preporcamo ga kod zivcanih crijevnih tegoba
(crijevne nervoze). Pomalo zatvara, stoga lijeci proljev. Dosta se rr
kod cira na crijev i zl. od hrastove kore veze otrove i na taj nacin
prociscje tijelo. Pijemo ga kod otrovanja gljivama i nikotinom. OPREZ! Kod
svakog otrovanja gljivama valja odmah lijecnik! Lijecenje ljekovitim iljem
moze samo pomoci lijecnikovoj terapiji. , osim toga, veze i kemijske otrove
koje svakoga dana nosimo organizam s hranom te olovo koje disemo.
Nzno da taj pijemo vise t ovom kemijom prozetom d. U
litr vode stavimo velik zlic kore i khamo 5 do 10 minta. Pijemo ga s
mlijekom, bez secera. Pijemo ga i kad smo mamrni, ako nas grize zmija
ili d kakav kkac. Njime s se spasili- mnogi koji s imali krvav
ispljvak ili s cak povracali krv i imali ntrasnja krvarenja. Natecene noge
lijeci mjesavina od jednakih dijelova kore, pelina i poljske preslice .
mjesavin poparimo salicom kipce vode i pijemo na zlice. Vanjska r:
kpelji i varci. Sjedece se kpelji rr kod ispadanja debelog crijeva
(prolaps rektuma), njima se mog izlijeciti i fistle na tom crijev. Protiv
vrlo jakog zatvora dodajemo i koru krkavine. Kod hemoroida i fistla poma:Z
i klistiri od jednakih dijelova kore hrasta, kamilice i kadlje. Uvarak od kore
lijeci mnoge bolesti: rane, zagnojena mjesta, cireve, te potkozne cireve. Protiv
znojenja nog rr se svakodnevne kpelji nog. Dakako, valja
tvrditi zrok te tegobe. l poma:Ze i ozelinama na nogama. Kod laksih
lomova bolove smanjj olozi od mljevene kore: stavimo ih jos vla:Zne i tople
vrecici na mjesto loma. Zbog tanina kori kpelji pomaz kod ekcema i
drgih koznih bolesti. I kod psorijaze pomaze od kore te kpelji i
mivanje njegovim varkom. Kava od zira reglira rad stitnjace, jednako
kao i i olozi od kore. Kavu pripremamo ovako: zreli zir oglimo, izrezemo
ga na velicin zrnaca kave, dobro ossimo na mjerenoj temperatri te
spremimo dobro zatvoren staklenk. Uzimamo samo onoliko zrna koliko
nam treba, przimo ih dok ne postan tamnosmeda, grbo ih sameljemo i
khamo kao prav kav desetak minta. Potom ocijedimo, dodamo secer,
dolijemo mlijeko i pijemo l do 2 salice na dan, ili svaki drgi dan, ako
bolest znapredovala.

HRENP LJUTJI
Hrelj, hrin, hrinj, kren, s!ov. kren
Cochledria armordcia 1 Armoracia rusticana
ma ljekovit korijen koji vadimo od rjna do
veljace ( mjesecima kojima imena prema
latinskome zavrsavaj na -ar), za ostale ga
mjesece pohranjjemo i cvamo tamnome
podrm trap ili vlaznome pijesk. Sadrzi
mnogo vitamina . U zadnje vrijeme postaje
zanimljiv zbog tvari s antiiotickim djelovanjem.

'

52

Hren, !juti

Idirot

~ Hren povoljno djeluje na pluca. U tu ga svrhu mijesamo s medom: ta

f mjesavina razrjeduje sluz te pomaze da nestane katar, lijeci astmaticne

bolesti, cak smiruje i tuberkulozni kasalj jer pospjesuje izlucivanje sluzi.
OPREZ! Upotreljavajmo ga umjereno da ne dobljemo jak proljev ili da nas
nocu ne i olijevao jaki znoj. Pojacava izlucivanje mokrace. OPREZ!
Konzumirajmo ga umjereno jer inace moze izazvati krvarenje bubrega.
Dostaju i posve male kolicine. Narianome hrenu dodajmo malo vinskoga
octa, zasladimo ga grozdanim secerom. Uzimamo do 4 zlice na dan.
Uskoro mokraca postati istra i bez tragova bolesti. Narian hren
stavljamo na zatiljak protiv glavobolje, na lice protiv zubobolje. OPREZ!
Olog treba biti kratkotrajan (20 sekundi) inace na kozi mogu nastati
opekline. Zbog vitamina hren izvrstan lijek protiv skorbuta, tj. trulezi
u ustima izazvane ponajprije upaljenim desnima. Hren i trebali uzimati
dijabeticari, takoder i reumaticari, ali i ljudi koji su skloni gihtu. Kod
neredovite mjesecnice valja popiti cetvrt litre crvenog vina u kojemu smo
skuhali 2 cajne zlicice nariana odnosno nastrugana hrena. Hren: 10 rezanja
hrena namacemo u vinskome octu i razrijedimo ga; tom tekucinom
odstranjujemo suncane pjege, jetrene mrlje i bubuljicavost. Hrenovo vino:
50 g hrena nariamo u litru ijeloga vina i namacemo 10 dana; uzimamo
ujutro nataste i navecer osminu litre protiv cira na zelucu.

baban, babat, indirot, kalamus, komus, mirisni

korijen, mirisljava trska, mirisavi sas, sabljar,
vodeniboiu~ vodeniljiljan,~o~ kolmei
Acorus cdlamus
drevna ljekovita iljka. Stari su ga
nazivali produziteljem zivota. Slovi kao
najbolji lijek za zeludac. Idirot mocvarna
trajnica, naraste izmedu 60 i 120 cm, uspijeva
uz rijeke, mlake,- stajace vode. Sakupljamo
podanak koji raste vodoravno ijako mirise, i to
u rano proljece, prije nego sto se pojave listovi,
te u kasnu jesen. Pazljivo ga ocistimo, razreiemo te susimo u hladu, na propuhu.

dirot

inezi

~ Idirot upotreljavamo ponajprije kod zelucanih smetnji: katara,

f oslabjelosti zeluca, pomanjkanja teka, slabe probave, vjetrova. Regulira

istjecanje zuci i njezino pravilno izlucivanje. Djeluje protiv povisene
temperature, kod bronhitisa, gripe, upale pluca. Poboljsava cirkulaciju krvi.
Otklanja reumu i giht, vodenu bolest te pospjesuje izlucivanje mokrace. Kod
nedostatka zelucane kiseline, ljedila i slabokrvnosti kuhamo . Pusaci
se mogu odviknuti od pusenja ako ivacu osuseni korijen jer ih on tjera na
povracanje. Idirotov sluzi poboljsanju pamcenja. Mozemo ga upotrelja-

- .-

~- ~-

~~
_.....__

- -~

.....__

-~

1
--

53

Idirot

Imela

vati i za pranje glave jer vlasiste. Kod stalno hladnih ruku i nogu
pripremimo tople idirotove kupelji. One su korisne i kod ozelina, nesanice,
zivcanih teskoca i zenskih bolesti. PiCe od idirota pomaZ;e muskarcima kod
oslabjele spolne moci. U litru jabukovace narezemo 20 g idirotova korijena
i ostavimo ga da stoji nekoliko dana. Pijemo gutljaj gutljaj 10 dana
zaredom cetvrt litre pica na dan. Idirotovo lisce otjerat gamad. OPREZ!
Kod proljeva ne smijemo upotrebljavati idirot.

IMElA
/,

bijela iela, /, visk, visce, slov. bela

Vfscum dlum

rlo zanimljiva iljkajer ne raste iz zemlje

nego se kao nametnik nastanjuje na
listopadnom drvecu i cetinjacama. Ljekovitija
ona sto raste na bjelogorici, osoblto hrastova
imela. lmela malen, rasljasto razrastao zelen
grm koji hranu sise iz stala i grana drveta na
kojemu se nastanio. Dvodomna iljka. Cvate
u ozujku i travnju. Cvjetovi su zutozeleni,
plodovi su ijele, ljepljive boblce - ima ih od
rujna do studenoga. Upotreljavaju se i grancice
s listovima nabrane u proljece i u kasnu jesen. Ima mnogo ljekovitih
svojstava. OPREZ! U prevelikim kolicinama otrovna.

T arterioskleroze , srcanih tegoba, osoblto starackih bolesti srca, suma u

Upotreljavamo uglavnom za reguliranje krvotoka, za lijecenje

usima, navale krvi u glavu, iscrpljenosti, klimaktericnih smetnji. Imela

pojacava rad zlijezda u probavnom sustavu; time otklanja zatvor, nadimanje,
zakrcenost, pocetnu zuticu, pojacava slablji rad gusterace, nedostatan rad
zuci i regulira ~rekomjerno izlucivanje stitnjace. od imele preporucuje
se kod neredovite mjesecnice i kod krvarenja svih vrsta. Djeluje i diureticki.
zato ga pijemo kod reume, gihta i zastoja mokrace. Utjece na zivcani sustav,
pomaze kod astme, padavice, histerije, grceva. lmela skuhana na mlijeku
djeluje protiv glista. Imelinim cajem otklanjamo alergijsku groznicu. Redovito
i ga trebali piti ljudi koji su zbog lose krvi skloni raku, zene s tumorom
na spolnim organima i s ijelim pranjem. Vanjska uporaba: noge hladne
zbog losega krvotoka kupamo u vrucoj kupelji od imelinih listova i boblca.
Za prosirene vene, otvorene rane na potkoljenici, ozebline korisne su tople
kupelji. OPREZ! Djecu treba upozoriti da ne jedu boblce. Uputa: zlicicu
samljevene imele namocimo preko noci u pola litre vode. U tijeku dana to
popijemo u nekoliko navrata. od listova namijenjen za unutrasnju
upotrebu ne smije iti prejak.

Jagoda, sumska

54

Jagoda, sumska

JAGODAP
SUMSA
crvena jagoda, jagoda divlja, jagodnjaca, mamica,
pozemljusa, slov. gozdna jagoda, jagodnjak
Fragdria vesca
svibnju i lipnju beremo listove bez cvijeta
ili cijelu iljku, u lipnju i srpnju jagode,
dok korijenje kopamo u rano proljece ili kasnu
jesen. Susimo u hladu. Osim mnogih drugih
ljekovitih sastojaka jagode imaju i osoblto
mnogo vitamina . Toga to vise sto
suncanije mjesto na kojemu jagode dozrijevaju .
Zupnik neipp preporucivao da se caju od listova doda i malo lazarkinj e
radi arome , sto tome caju daje osoblto ugodan miris. neipp od listova
preporucivao osoblto onima koji su preboljeli neku tesku bolest i to radi
brzeg oporavka, osoblto slabasnoj djeci.

odstranjuje pijesak i kamence u mokraci i uopce pomaze u

izlucivanju mokrace.

od listova prociscava krv. Mozemo ga pojacati

ako dodamo i listove maline, plucnjaka, tratincice i kupine. od listova
lijeci crijevni i zelucani katar, proljev i hemoroide. Jagode: veliki Linne lijecio
se jagodama i izlijecio od teska gihta. Njima lijecimo i bubrezne bolesti .
Pospjesuje probavu i organizam, osoblto ako im dodamo secer i slatko
vrhnje. Polovica -vlastitoga secera vocni secer, st-oga ih dijabeticari ne smiju
ukljuciti u svoju dijetnu prehranu. OPREZ! Kod pojedinih ljudi mogu
prouzrociti neugodnu koprivnjacu, urtikariju . Oni se, na:Zalost, moraju odreci
tog slasnoga voca, jednako kao i cokolade, i ostriga, te prijeci na hranu
koja sadrzi samo malo bjelancevina. No smiju piti od listova. I, dakako ,
moraju se javiti lijecniku! Sok od jagoda osoblto pomaze astmaticnim
ljudima. Uvarak od korijena zaustavlja i lijeci proljev. Iscjedak iz listova i
korijena lijeci bubrezne bolesti . Listovi nabrani Ivanjdanu , ljetnom
solsticiju , imaju navodno najvecu snagu , ako se moce u r a kiji. Tim
ekstraktom, dakako razrijedenim, uspjesno ispiremo usta i sprecavamo tako
upalu desni i krvarenje iz njih, otklanjamo i neugodan zadah iz usta.
Upamti~mo: vrtne jagode nemaju ljekovitih svojstava.

~..

- -

- - -

- _

-~

Jagorcevina

55

Jasen, gorski

JAGORCEV][NA
pravi jaglac, jaglac rani, ljekoviti jaglac, proljetni
jaglac, jaglika, jagljika, jagortika, pramalite,
sunasce, slov. trobentica
Prfmula veris
rajnica s kratkim smedim korijenom.
Svjezi cvjetovi ugodno mirisu medu.
Cvate od ozujka do svinja, kada ublremo
cvjetove. Korijen vadimo u ozujku i travnju.
Ociscene korijene nanizemo na konac i susimo
na zracnom , sjenovitom mjestu . Cvjetove
susimo brzo, cuvamo ih u posudi koja nije
sasvim zatvorena. OPREZ! Neki su ljudi alergicni
na jagorcevinu, trebaju izbjegavati. od
jagorcevine zasladujemo medom.

od svjezih poparenih cvjetova lijeci sve vrste katara i odstranjuje iz

tijela
sve stetne tvari koje su se u njemu nakupile zimi zbog neprimje-

rene, jednolicne prehrane: olaksava kasalj, nadomjesta vitamin . cisti

osoblto disne organe, smiruje kasalj i bronhitis, pogotovo kod starijih ljudi,
dodamo li mu mlade listove br~ze te mladu koprivu. Sprecava ili bar ulaiava
upalu pluca. prociscava krv, bubrege, mokracovode i potice izlucivanje
mokrace. Jagorcevina lijeci giht i reumu; ako pijemo dulje. posve ih
izlijeci. ujedno zivce i srce, ulazava migrenu, glavobolju na
zivcanoj osnovi, smanjuje drhtanje udova te pomaie kod nesanice. Vino u
kojem smo namakali cvjetove jagorcevine cudesno okrepljuje srce. protiv
nesanice: 10 dijelova jagorcevine, 5 dijelova lavande, dijela hmeljovih
ceserica, 2 dijela pljuskavice i dio odoljenova korijena (valerijane). pijemo
prije spavanja. Cajna mjesavina protiv kaslja: dijela jagorcevine i l dio
anisa. koromaca i podbljela.

ASEN

GORSK][

bijeli jasen, veliki jasen, slov. jesen

Frdxinus excelsior

metara.
asen

lijepo drvo, visoko i do cetrdeset

Plodovi su mu leptirasti, okreni.
Ljekoviti dijelovi: listove beremo od svibnja do
srpnja. Tada sakup~amo i glimo i koru s mladih
grancica i grana. Plodove beremo u rujnu i
listopadu. Susimo ih u hladu ili najvise na 40.

56

Jasen gorski

dvoredni

~ od listova lago isti, lijei reumu i vodenu bolest, pom_aie kod gihta,
f pospjesuje izluivanje mokrace. Valja ga piti bar 14 dana. od plodova
preporuuju kod smetnji u radu jetre, vodene bolesti, bubreznih bolesti,

pijeska i kamenaca u mjehuru te kod zutice. Jasenovo lisce dodajemo

mjesavinama za proiscavanje krvi. Jasenova kora nadomjestak za
kinin, lijei vrucicu, otklanja gliste i slovi kao piCe za okrepu - tonik.
pripremamo ovako: 1 do 2 n zliice nasjeckanih listova prelijemo sa
salicom kipuce vode, nakon minute ocijedimo i gutljaj gutljaj popijemo
na dan 2 do salice nezasladena . Jednu ajnu zliicu kore nakratko
zavremo u etvrt litre vode, nakon minute procijedimo, te pijemo gutljaj
gutljaj nezasladen do salice na dan. Jasenove v u pravilu ne
zasladujemo. Za bolji im okus dodajemo malo maiurane ili paprene metvice.

>

DVOREDNI
bijelo iito, jacmen, jacmik, jecam ozimac, jecmik,
slov. jecmen

H6rdeum dfstichum
nas se sije ozimi i jari m. I jedan su i
drugi kvalitetni. Kod m su plodovi srasli
s pljevama koje imaju dugo osje. Uzgaja se
mnogo vrsta m u cijeloj Europi sve do
dalekog sjevera. Zrnje mu ljekovito kad
zrelo. Uglavnom sluzi za prehranu ljudi i
zivotinja, no ima i mnoge ljekovite uinke .

'W' Unutarnja prirnjena: jemeno brasno, poprzeno i na mlijeku skuhano u

f juhu zaustavlja pro]jev. Jemeno brasno skuhano na mlijeku pomaze
majkama koje doje da imaju dovoljno mlijeka. Oljusten m postaje poslije
duieg kuhanja sluzav, te zbog te sluzi vaina hrana za zeluane bolesnike.
U pivovarama se od neoljustena m priprema slad koji ima veliku hranjivu
vrijednost za zeluane bolesnike i rekonvalescente. Vanjska primjena: neipp
preporuuje vruce ologe od jemenoga brasna i mlijeka na upaljenim
irevima. Topli olog od oljustena m znatno ubrzava ozdravljenje
upaljenih oteklina. Jemene mekinje i brasno , zakuhane s octom i
maslacem, tople stavljamo kao ologe na isasene i bolne udove . Jemeno
se brasno, zakuhano s octom, stavlja kao olog na oboljele zglobove kod
reume zglobova, kostobolje i gihta. Jemena voda: zrnje m kuhamo sve
dok ne raspuca. Vodu ocijedimo i njome ispiremo grlo kad nam upaljeno
kad smo promukli. Tom vodom peremo i hrapave i raspucale ruke.
Mozemo i zasladiti, dodati limun ili jabuni ocat, te piti kod katara
mjehura, dizenterije i promuklosti.

-..

~4.

- --

4>-~

- -

Kaduya

57

KaduYa

ADUlJA
divlji kus, kadilja, kaloper, krastavica, kus,
krstasica, ljekovita slavulja, ialfija, slov. iajbelj

Salvia officinalis
zuzetnu ljekovitost kadulje izrazava sta ra
rimska izreka: Zaprijeti li smrt, kadulju u
vrt. Uzgaja se, dakle, u vrtovima, samonikle
nalazimo u brdovitim dijelovima Hrvatskoga
primorja, Dalmacije, te osoblto na jadranskim
otocima. Voli suncana mjesta; raste bez obzira
na vrstu tla, osjetljiva na vjetar i hladnocu.
Svake ju trece godine dobro presaditi, jer
inace uvene . Beremo mlade izdanke i listove
prije cvata. Susimo ih n~glo i u hladu.

~ Kaduljin prociscava disne organe, upaljeno grlo i .zdrijelo, upaljene

f krajnike, upaljenu sluznicu u ustima; lijeci pluca, hunjavicu i katar e.

Cajem grgljamo. No listove mozemo narezati i namociti u alkoholu, n a kon
8 dana procijediti te potrebl dodati zlicicu tog iscjetka u casu vode za
grgljanje. Kaduljin zaustavlja jako znojenje u plucnih bolesnika, mladih
koji su u pubertetu, zena u menopauzi i nakon poroda. Zanimljivo d a
lag pospjesuje znojenje, jak ga zaustavlja i sp~ cava. Kod koznih
bolesti pomaiu kupelji u kaduljinome uvarku (ekstraktu) vise puta na dan
jer lijece ekceme i svrab. Pranje kaduljom kosu i daje sjaj. Parne
kupelji lijece mjehur i mokracovode te olaksavaju tesko mokrenje. Oriaj koga
udarila kap trebao i piti 2 salice toga na dan. Dijabeticari i
trebali piti mjesavinu od kadulje i stolisnika u jednakim dijelovima i
to 2 do puta na dan. Kaduljin pomaze kod gihta i reume, smiruje zivce
i drhtanje udova. rljanje cajem korisno kod drhtavice. Pijemo li kaduljin
kod zelucanih tegoba, to nam vratiti tek, on isto tako i smiruje upale
crijeva i zeluca, tegobe u jetri i zucnome mjehuru. Kadulja ljekovita i za
zenske bolesti: lijeci ijelo pranje, smanjuje sklonost pobacaju, pomaze u
menopauzi. Majke koje doje trebale i piti taj kad odblju dijete od sise.
1 trudnicama koristiti popiju li dvije salice toga na dan. zacin
listove kadulje stavljamo u pitu i druge kolace s jabukama. Za ostala jela
kadulji dodajemo jos persin i celer. Ti zacini djeluju povoljno na probavu .
Da ismo se zastitili od zaraznih bolesti, treba marljivo piti taj ; kadulja
naime baktericidna. Grgljanje i ispiranje usta kaduljom odrzat zube
zdravima i lijepima i uklonit neugodan zadah iz usta. Otekline i cireve
odlicno lijece olozi od listova kadulje i koprive koje smo dobro istucali i
pomijesali. Rekonvalescenti i zivcano rastrojeni ljudi mogu sebl pomoci ovim
lijekom: u litru slatkoga vina namacemo deset dana 80 g izrezanih kaduljinih
listova. Uzimamo jednu veliku zlicu toga lijeka, poslije jela.

58

Kamilica

Kamica

AMiliCA
ljekovita kamilica, kamomila, kokotnjak, maternjak, milica, bljela rada, telenak, titrica, iabnjak,
slov. kamilica
Matricdria chamomflla
ednogodisnja iljka, visoka od 20 do 50
, sa sitnim, blijedozutim cvatovima. Raste
na njivama, medu zitaricama, uzgajamo i
u vrtu. Ne smijemo gnojiti umjetnim gnojivima!
Cvate od lipnja do kolovoza; cvjetiste cunjasta
olika i iznutra suplje. Za beremo samo
cvjetne glavice, za kupelji c*lu biljku. Smijemo
brati samo za suha, suncana vremena.
Susimo naglo u hladu i cuvamo na vrlo suhu
mjestu da se ne navlazi. Dodirujmo sto manje da ne izgubl miris i s njim
i ljekovitu vrijednost. Za samo prelijemo kipucom vodom. ne
smijemo piti dok vruc, kao ni lipin. Kamilica sluzi protiv svih bolesti i
tegoba, za unutrasnju i vanjsku uporabu, od nje se prireduju cajevi, kupelji,
olozi, upotreljava se za parenja i ispiranja. Jednom rijeci, kamilica
neprocjenjiv Stvoriteljev dar. Sadrzi azulen; etericno ulje koje smiruje .

Djeluje protiv bolova, upala, nesanice, nervoze. slabe probave, koznih

bolesti. U prvom redu lijek za zene, osoblto protiv grceva svih vrsta.
Najcesce upotreljavamo tople ologe protiv bolova. Kamilica otklanja
kamence, sprecava probadanje u udovima, ula:Zuje zuticu, tegobe u prsima,
teskoce s menstruacijom, gliste. Saku cvatova namacemo u litri ijeloga vina
12 sati na suncu i pijemo gutljaj gutljaj. Sluz se brzo rastopiti i izluciti
iz pluca ili zeluca ako kamilicu zdroblmo, pomijesamo s medom i dulje
vrijeme ujutro i navecer uzimamo jednu cajnu zlicicu te mjesavine. Za
utrljavanje kod oteklina, kvrga, prignjecenja, gihta i reume izvrsno pomoci
kamilicino ulje. Nekoliko . pregrsti kamilice namacemo deset dana u litri
maslinovoga ulja, drzimo na suncu, te procijedimo u . Oboljela mjesta
istrljamo svaki dan do 5 puta tim uljem. Poslije vadenja zuba ili kod upale
grla grgljamo uvarkom od kamilice. Bol ubrzo nestati, rana se ocistiti
i zacijeliti . Parne kupelji od kamilice pomazu kod bolova u usima , kod
glavobolje, upaljenih sinusa, granuloma, bronhitisa. Kupelji i trebale trajati
oko 20 do 30 minuta. smiruje zelucane tegobe vec nakon kratkotrajna
redovita uzimanja, ako rijec upaljenoj sluznici ili cak ciru na zelucu.
Tom caju mozemo dodati i paprenu metvicu i maticnjak. OPREZ! Kod
povracanja ne smijemo piti kamilicin . Kamilica djeluje i kao dobar
antiseptik. Upotreljavamo u olozima ili za kupelji kod gnojnih rana i
rana koje tesko zacjeljuju. Na rane stavljamo i zdroljenu svjezu iljku.

~-~

~--

--

11<

59

Kesten, divYi

KElJ
s/ov. ohrovt

Brassica oleracea
elj lizak srodnik kupusa i uglavnom se
priprema kao glavicasto povrce. Tamnije
zelen, dok kupus bjelkast. Listovi mu nisu
glatki kao kupusovi, vec su naborani.
Razlikujemo ljetni i zimski kelj. Ljetni moze iti
rani i kasni. Rani kelj sadimo u travnju, kasni
u lipnju. Zimski kelj ne riamo , vec glavice
spremamo u hladan podrum . Kelj jedemo u
juhama, pripremamo kao varivo i kao salatu .
Jelima daje ugodan okus. Osoblto slastan
pirjan s krumpirom. No kelj nije samo ukusno
jelo nego koristi i zdravlju. ljekovitosti kelj znatno n admasuje kupu s.
Sadrzi mnogo mineralnih tvari, vitamina i razlicite elemente u tragovima.

Kelj lijeci cir na zelucu, i to prijesan sok od kelja; p r ip remamo ga u

sokovniku. Svjezi list stavljen kao olog lijeci cireve n a koljenici, tzv.
otvorene rane na nogama; list isplahnemo mlacnom vodom i izvaljamo ga
valjkom ili bocom dok se ne smeksa. Takav mekan list stavimo na ranu i
povijemo gazom. Prije no sto stavimo novi olog, ranu temeljito ocistimo
mlacnim kamilicinim cajem koji pospjesuje lijecenje. No treb a piti jos i
za ciscenje ili pak od hrastove kore kako i se otrovne tvari izlucile kroz
bubrege. Svjezi listovi pospjesuju izvlacenje gnoja i drugih neugodnih
iscjedaka sto zaudaraju. Takav olog ula2ava i bolove kod h erpesa zostera
(pojasni herpes), isto tako kod koprivnjace i drugih koznih osipa. Listove kelja
stavUamo i na opekline. olog, list koristan i kod zubobolje, za lijecenje
neuralgije lica te kod gihta i reume. Jamacno i takav olog, polozen na prsa.
znatno olaksavao astmu, bronhitis i opcenito plucne tegobe. Djelotvomo poma2e
i kod glavobolje i bolova u ocima. Listove kelja kao
olog stavUamo na mjesta koja su operirana
(ubrezi, mjehur, zuc), i dalje se javlja bol.

KESTENP DIVlJI
goki

kesten, madal, slov. divji kostanj

Aesculus hippocastanum

koje

krosnjasto drvo, visoko do 30 metara,

raste parkovima, sumama i uz
ceste. Cvate u svinju, ijeli su i ruzicasti
cvjetovi grozdasta oblika. Tobolac bodljikav;
kad se otvori, ispadne veliki smedi plod s
ijelom mrljom. Sakupljamo listove, cvjetove ,

ii

60

Kesten, div!ji

koru i plodove. Plodove, jos svjeze, ogulio, s] ,

usitnio u prasak. Cuvao ga na tn jestu.

osusio

na peci i

Jedan od najboljih lijekova za krvne Zile. Plodovi (kesteni) sadrze tvar

escin koja utjece na poboljsanje krvotoka. Escin siri stijenke krvnih zila
i na taj nacin z da krv zivlje protjece. Prasak od plodova divljega
kestena uziao kod prosirenih vena, otvorenih rana nastalih zbog
prosirenih vena, kod prignjecenja, angina, katara svih vrsta, kod krvnih
ugrusaka, troboflebltisa, probavnih setnji, ozeblina, lubaga, l, gihta
i kapi. Dolazi u obzir i kod tuberkuloze koze. Na pocetku bolesti uziao
prasak tri puta dnevno navrh noza za vrijee jela. Kad se stanje poboljsa,
uziao ga s dva puta ili jedno na dan. Kod angine, preorenih i
upaljenih glasnica prsto uneseo prasak sto dulje u grlo. No pazite da
ne dospije u dusnik! cinio vise puta dnevno, dok sve ne bude u redu.
Pola sata ne si uzivati nikakvu drugu hranu! od plodova i kore
stala upotreljavao kod unutrasnjih krvarenja, ijeloga pranja, kronicnog
pro]jeva, povecane prostate, upaljenih i prosirenih vena. Cvjetove ni
u rakiju i ostavio da stoji tjedna na suncu ili kra:j stednjaka. Tinkturu
upotreljavao za asazu kod neuralgija i reue. Listove i nasjeckane
plodove skuhao , ulijeo tu vodu u kadu i n s e kod reue , gihta,
ozeblina, lubaga , povecane prostate.

KICICA
gorka kitica, gorka trava, groznicava trava,
kantarija, kantarion, litica, trava od groznice,
zlatna kitica, slov. tavientroia
Centdurium mfnus 1 Centdurium umbellatum
isoka od 20 do 50 . Raste na planinski livadaa, prilagodava se svakoe
tlu . Cvate od lipnja do rujna. Zbog zilave
staljike ne z otrgnuti, vec z
s iscupati . Nazalost, ljudi doista cupaju .
Rezio , za i Bozje, inace posve
iskorijeniti! Treba rezati 5 iznad zelje,
n iljke ostaviti za s. Poznjevene
iljke vezeo u snopiCe i susio ih u bladu na propuhu. Biljka vrlo gorka,
no covjek se vrlo brzo privikne na to . Njezinu gorcinu z i ula:Ziti
vino ili d, ali niposto ne si za to upotreljavati secer.

Djelotvornija ne kuhao li nego n s sati u hladnoj

vodi: 1 cajnu zlicicu iljke n u onoliko vode koliko dostaje za
tri salice vode, proijesao, t s podgrijavao i i ugodnu
toplu tekucinu uvijek prije obroka (nikad poslije obroka!) , i to tri salice na
dan. Prociscava i poboljsava krv kod slabokrvnosti i regulira krvotok, tako

T
'

~4L

1'

iCica

im

61

da nestaje i dusevni i tjelesni umor. Kod ljedunjavosti i slabokrvnosti,

skrofuloze, tromboze dodajemo caju i pljuskavicu te odoljen. Utjece na rad
jetre i zucnog mjehura, regulira smetnje u jetri i zuci, olaksava tegobe
izazvane zucnim kamencima, lijeci zuticu. kod gojaznih ljudi djeluje
dijetalno jer smrsave ako ga piju dulje vrijeme. Koristan cak za oci ako
mu u jednakoj kolicini dodamo orahove listove te pijemo 2 do salice
na dan. icica ponajprije univerzalan lijek za sve tegobe u zelucu i
crijevima; zaustavlja. truljenje, oslabjeli zeludac, vraca tek, otklanja
zatvor te pospjesuje stolicu. Za oslabjeli zeludac, katar zeluca, pritisak u
zelucu pripremamo od mjesavine zute siristare, idirota i kamilice. Pijemo
tri puta dnevno jednu salicu gutljaj gutljaj. Protiv suvisne kiseline u
zelucu pijemo od mjesavine (u jednakome omjeru) anisa, kamilice, kima,
maticnjaka, paprene metvice i kicice. od kicice vrlo preporuc]jiv i kod
prehlade jer prociscava disne organe. icica lijek i za zene jer otklanja
smetnje kod mjesecnice. Dobro cini i kod secerne bolesti. Za jacanje misica
skuhamo 15 g cvijeta u tri cetvrt litre bijeloga vina. poma:le i kod vrucice.
od kicice poma:le kod otvrdlih pluca, sto posljedica upale pluca.
od djeluje tinktura:-uzima se od 10 do 15 kapi tri puta na dan.

][
divlji kumin, kimelj, kimin, kiml, kom, krop,
kumin, kumin pitomi, kuminjak, pitomi kim,
poljski kim, slov. kumina

Cdrum cdrvi
vate od svibnja do lipnja travnjacima, uz
potoke i na brdima. ijeli cvjetovi skupljeni
su u stitu. Plodovi su zreli u lipnju i srpnju.
Biljku odrezemo prije no sto posve dozrije. Cijela
iljka aromaticna, upotreljavamo njezin
plod i to kao zacin i kao lijek.

~ Diuretik , otklanja vjetrove, smiruje grceve,

! ojacava zeludac, dezinficira crijeva, sluznicu i kozu. Lijeci bubrege, djeluje

protiv kamenaca u bubrezima i mjehuru. Otklanja smetnje u zelucu i
spolnim organima. Prijeko potreban poslije poroda i zbog dojenja jer
pospjesuje izlucivanje mlijeka. Cisti sluz iz pluca. Potice periferni krvotok,
pospjesuje mjesecnicu. Za slabasnu se djecu preporucuje kimova kupelj
nekoliko puta na tjedan. im pojacava vid i sluh. Kod ocnih i usnih katara
pripremamo parnu kupelj s kimom.

Konop!ju.Sa

62

Kokotac

guniva, konjska djetelina, ljekoviti kokotac, orlov
nokat, svinduh, velika djetelina, psenitica,
idraljika, iuti kokotac, slov. medena detelja
Melil6tus officindlis
okotac vec u starome vijeku i cijenjen
kao dobra ljekovita iljka. Raste kao korov
na pustome, vapnenastom tlu, uz putove,
zeljeznicke nasipe. Biljka razgranata, visoka
oko metar i intenzivno mirise medu. Listovi
su nalik na listove djeteline, ali su manji.
Cvjetovi su zuti, kasnije izlijede. Cvate u
srpnju i kolovozu .

~ od cijele iljke pijemo gutljaj gutljaj kod bronhijalnog katara.

V bolesti

zeluca, crijeva, bubrega, mjehura i kod otezana mokrenja.

bolove, smeksava otekline i lijeci natekle Zlijezde. Prisiljava tijelo
da izlucuje vise znoja i mokrace. mast ili iscrpina u rakiji upotrebljava
se za masazu kod reume i gihta. Kokotac namocen u ulju, koji odstoji 14
dana na suncu ili uz stednjak, sluzi kao lijek protiv glavobolje. Protiv bolova
u usima nacinimo parnu kupelj: rucnikom pokrivenu glavu drzimo nad
loncem s vrucom vodom, u koju smo stavili saku kokoca. Para treba na
uho djelovati dvadesetak minuta. radimo uz stednjak tako da se poslije
mozemo i osusiti i otici u postelju. pomaze kod bolesnih krvnih zila
(hemoroidi, prosirene vene). Pijemo ga 1 do 2 puta na dan , za njegovu
pripremu potrebno pola zlicice iljke na salicu vode. Biljku upotreljavamo
u malim kolicinama. Upotreljava se i protiv moljaca.
Ulazava

KONOPlJUSA
slov. moracnik ili konjska griva
Eupat6rium

rajnica

visoka do 170 cm, crvenkaste

poprilicno rasirena iljka raste
pokraj planinskih potoka, na stijenama, na
pasnjacima, osoblto na vlaznome tlu. Cvate u
srpnju i kolovozu. Cvjetovi su u gustim
cvatovima, crvenkastih tonova. Upotreljavamo
zeleni dio iljke i korijen. Gorka .
staljike.

~ pijemo kod unutrasnjih ozljeda. Vrlo

koristan kod automobilskih nesreca. Dovoljna

,_,

--- -

~4.-

--

Konopyu.Sa

63

Kopriva

salica dnevno, dva navrata, jer djelje vrlo prgativno. Preporca

se kod smetnji jetri, slezeni, zcnom mjehr. Tjera na mokrenje i potice
znojenje. Lijeci kasalj i kronican katar. Konopljsa se moze potreljavati i
kod bolesnih disnih organa, kod pocetnog stadija gripe i prehlade. Uspjesna
i kod vodene bolesti. Korijen djelje od ostalih dijelova iljke. Sok
od svjezeg korijena tjera gliste. Biljk (zeleni dio) mozemo potreljavati i
izvana kao mast- kod psorijaze. Mozemo dodati jos pastirsk iglic,
stolisnik, hrastovo lisce, rosopas, smsk jagod te vrk , ako
nademo. Mast znatno lazava t bolest koja danasnj e vrijeme vrlo
cesta. od listova i cvjetova mozemo potreljavati za djelomicne kpelji
ili ologe na oboljelim dijelovima tijela - i kod psorijaze , ekce m a, cireva,
lisajeva.

KOPR][VA
dvodomna kopriva1 koprva1 oblcna kopriva1 pasja
kupina1 pitoma kopriva1 velika kopriva1 velika
zgoca1 iara1 iarnica 1 iegavica1 slov. velika kopriva
Urtfca di6ica
aste svagdje gdje zemlja bogata dsikom,
osoblto z k, staje, . na rsevinama.
Beremo cijel iljk od ranog proljeca do kasne
jeseni. Vrlo bogata mineralima, osoblto
zeljezom, sadrzi vitamine , i . Iz svjeze
iljke cijedimo sok, pripremamo kao varivo,
h i .

~di da sadrzi zeljezo, pridonosi obnavlja! n crvenih krvnih zrnaca. Na taj nacin opsrkljje tijelo kisikom i v
i stoga preporcjemo rematicarima.
mokracne kiseline. Kopriva okrepljje - stoga
rr rodiljama, slabasnoj i rahiticnoj djeci te rekonvalescentima.
Smirje zivce. Odlicna za disne organe . Zato dobra kod gripe i tber
kloze, jer pomaze da se l brzo ociste. otpornost protiv prehlada.
Pomaze i kod probavnih smetnji. Kod oboljele gsterace, kod bolesti jetre,
zci, slezene, zelca ne zaboravimo na od koprive . Kod perforacije crijeva
kopriva na prvome mjest. Protiv infekcija stima, afta, l desni ,
angine grgljamo cajem. di da potice obnov stanica, od koprive
koristan i kod istrosene hrskavice. Svaki dan pijemo koji moze iti
pomijesan i s nekom drgom iljkom , ili pak jedemo kopriv pripremljen
kao spinat. Korijen: protiv vodene bolesti i ispadanja kose. Iznemogle
dove kpamo koprivinoj vodi. Vodom kojoj se namakala kopriva
skropimo n si: 1 kg koprive na 10 1 vode; to potom jos razrijedimo.
Dobra i kao gnojivo.
od slabokrvnosti.
Smanjje

Djelje direticno

kolicin

Kopriva,

mtva

64

Koroma

KOPRIVAJ>
MRTVA
bijela kopriva, mrtvaca, maronica, slov.
kopriva

mrtva

Ldmium dlhum

rajnicaje, visoka do 60 cm, listova nalik na

one u oblcne koprive te ijelozutih cvjetova
uza staljiku. Raste uz putove, krcevine, grmlje,
pokraj suma i u brdima. Cvate od travnja do
srpnja. Upotreljava se iljka u cvatu, i to za
pomoc kod mnogih bolesti.

prociscava krv, regulira mjesecnicu i djelovanje znojnih zlijezda .

Izvrsno
djeluje kod upale bubrega i drugih bolesti mokracnih organa,

kod upale disnih organa, kod bolesti slezene i zapustena kaslja. Imamo li
losu probavu, takoder se sjetimo te iljke , jednako kao i kod smetnji u
probavnim organima. Kod slabokrvnosti, raznih osipa, hemoroida dobrodosla
kao . Pijemo ga jedanput ili dvaput ~ dan jednu casu.
djelotvoran i protiv dizenterije, vanjskih i unutrasnjih krvarenja. otapa
mokracne k a mence . Kod probadanja u usima primijenimo parnu kupelj.
Oblozi od kuhanih listova i cvjetova poma:Zu kod oteklina, opeklina, gnojnih
cireva. Cvjetove susimo , sameljemo u prasak i uzimamo svakoga dana 2 do
vrska noza za vrijeme rucka. Tako prociscavamo krv. No cvjetove mozemo
namociti i u alkohol. 10 do 15 kapi na seceru ili u vodi pomaze kod
mnogih od spomenutih tegoba. Ako kapi uzmemo prije spavanja, omogucuju
nam miran san.

KOROMAC
anason, divlja mirodija, janei, kopar, komorac,
morac, rezen, slatki janei, slatki janus, slatki
kopar, slatki morac, s/ov. komarcek ili koprc

F oeniculum vulgdre

z jaka korijena raste do dva metra visoka

granata stabljika tankih nitastih listova.
Koromac raste pustim, kamenitim obroncima
primorskih krajeva (Hrvatskoga primorja i
Dalmacije) , uzgaja se i u vrtovima, uglavnom
zbog korijena koji izvrstan u prehrani .
Upotrebljavamo ga i kao zacin jer potice tek.

~4.

..

_ .

Koroma

65

Cvate zuto u srpnju i kolovozu, plodove b eremo u rujnu i listopa du,

tijekom cijele godine .

Krkavina

listove

Koromacevi plodovi sadrze etericno ulje koje jelima daj e ugodan okus .
Onaj koga muce nadimanja, trebao i samljeti sj em e i dodati ga jelima.
Pospjesuje izlucivanje crijevnih plinova i mokrace, r egulira probavu i
ulaiuje grceve. Sprecava nezdrave crijevne upale j er zau s tavlja r azmnozavanje bakterija, djeluje antiseptiCki. uspjes n o otkla nja prehlad e.
bubrezne i crijevne bolesti. Moramo mu dodati i malo mlijeka. Koromac
jedno od najboljih sredstava za oslabjele, slabokrvne zen e, p ogotovo doj ilje.
jer pojacava stvaranje mlijeka. Na oslabjele oci stavljamo t ople ologe !
koromaceva , preko njih i suhu krpu da se n e ohlade. Jos boljc
drzati zatvorene oci iznad koromaceve pare . Trebamo se pokriti rucnikom
ili plahtom. cinimo 20 minuta navecer, prije odlaska u postelj u . Koromac
uspjesan protuotrov kod trovanjajodom. Zaustavlja povracanje i stucanje.
Kod promuklosti i upale grla grgljamo cajem. Upaljenim dojkama dobro cini
kuhani i zdroljeni korijen. koji se na njima nekoliko sati drzi ka o topao
olog.

KRAVINA
kkovina,
kusica,
kusina, . pasdenovina,
pasjakovina, pasje goide, pasja lijeska, smdljika,
tusljika, ~ khka

Rhdmnus frdngula
rm visok do cetiri metra, tamne i glatke
kore posute ijelim tockicama, neugodna
mirisa. Listovi su- jajolii , goli, odozdo dlakavi,
na kratkim peteljkama. Cvjetovi su lijedozeleni
ili zuckasti, u lisnim pazuscima. Plodovi su kao
grasak velike kostunjave koje su najprije ;
zelene , potom crvene, naposljetku modrocme.
Cvate u svinju i lipnju . Raste vlaznim ,
sjenovitim sumama, uz potoke, pasnjake, rinjake , zivice. Sakupljamo koru;
ona djeluje na zivcevlje debeloga crijeva.

T se izlucuje brze pijemo li taj

rkavina potice stolicu , pritom ne _nadrazuje crijevnu sluznicu. I zuc

, istodobno nestaju gliste. No OPREZ!

Kora prije toga mora godinu dana odlezati osusena da i iz nje nesta le
otrovne tvari; inace i nam moglo pozliti i mogli ismo povracati. Za trudnice
i dojilje krkavina nije preporucljiva . Nakon tri godine gubl ljekovitos t .
Upotreba: skuhamo jednu veliku zlicu kore litru vode ili cajnu zli cicu
na vecu salicu , te prije spavanja popijemo nekoliko zlica, ostalo tijckom
dana poslije jela. Mozemo i samo namakati 12 sati. Slicno djeluj e i srodna
pasjakovina (Rhamnus cathartica). Lijek ima tu prednost sto s e organiza m

Krumpir

66

Krkavina

ne navikava na njega i sto uvijek djelotvoran . Suvremena farmacija vec

izraduje pripravke od krkavine i drugih sastojaka.

KRUMP][R
krtola, kumpir, slov. krompir

Solanum tuber6sum
rumpir donesen iz Amerike i prehrana se
bez njega vise ne moze ni zamisliti. Jestivi
su gomolji. iskopavamo ih od lipnja do kasne
jeseni. Ne smijemo ih ostaviti na svjetlu jer
pozelene nastaje otrovni solanin, stetan za
probavne organe i vid. rumpir sadrzi vitamine
. , , F . Najbolje ga kuhati u ljusci jer se
tako najbolje sacuvaju vitamini. Kuhamo li ga
oguljena, vodu mozemo upotrijeblti za juhu.

~ Otklanja zatvor nacinimo li cjelodnevnu

f krumpirovu dijetu. Kuhanom i zdroljenom krumpiru dodamo jabucnoga
octa. Pomaze kod angina ako ga kao vru'c i olog oko pet sati drzimo oko
vrata. Omotamo se i vunenim salom da olog ostane topao. isto ponovimo
i drugi i treci dan ..Usta i grlo dezinficiramo slanom vodom ili praskom divljeg
kestena koji takoder djeluje ljekovito. Zdroljenim krumpirom lijecimo
ozeline . Kod glavobolje celo olaZemo kriskama sirovoga krumpira. Nariban,
sirov, upotreljava se i za rane, otekline, cireve, nagnjecenja, upale misiCa
i kosti, kod reume i upale zglobova. 1 na opekline stavljamo olog od hladna
nariana krumpira. Nece iti ni mjehura, ni rane . Kod upale pluca ili
akutnog bronhitisa sirovu krumpirovu kasu olazemo oko prsa. isto
cinimo i kod bolova u donjem dijelu trbuha. Prijesni krumpirov sok odlicno
sredstvo protiv upale zelucane sluznice i cira zeluca. Nariamo jedan do
dva krumpira, istisnemo sok, razrijedimo ga toplom vodom i nataste
popijemo. Veze i mokracnu kiselinu. OPREZ! Jedimo samo doista zrele
plodove . Kad krumpir pocne klijati, treba osim klica izrezati i okolno tkivo
jer se u njemu nalazi otrovni solanin. rumpir kuhan u komadima zajedno
s mrkvom, zgnjecen u pire i lagano posoljen, dijetna hrana kod probavnih
smetnji (pokvaren zeludac, proljevi) u odraslih i djece, cak i one najmanje .

-.

_.....__

..

._.

Kukuruz

67

Kupina

KUKURUZ
kuruz, kuruza, kukuruza, kukuruzna svila, turkinja,
turska psenica, s!ov. koruza
Zea mdys
ukuruz kultivirana iljka, visoka dva i
vise metara. Raste uglavnom u toplim
predjelima svijeta i neizostavna u prehrani.
Cvate od lipnja do kolovoza. Osim sto dobra
za prehranu, znatna i njezina ljekovitost.
Ljekoviti su nitasti zenski c\jetovi, tzv. kukuruzna svila. koja mora biti doista pravilno osusena
jer u protivnom gui svoja ljekovita svojstva.
Odrezemo prije oprasivanja. Moramo susiti
brzo u hladu ili veoma oprezno na umjetnoj
toplini.

od kukuruzne svile uspjesno i bolesti mjehura i bubrega te

vodenu
bolest, otapa bubrezne kame nce. Smanji li nam se izlucivanje

mokrace, pijemo od tih svilastih niti. olesti srca izazivaju nakuplj a nj e

tekucine u tkivu, edeme. I u tom slucaju pomaze . On otklanja i reumu
i giht. Kad tijelo zatrovano zaraznim bolestima (ospice, sarlah, angina,
tifus, itd .). trebali ismo kuhati i piti taj . Preporucuje se i kod rahitisa.
Treba ga kusati i kod mokrenja u postelju u starijih ljudi i djece . Kod bolesti
srcanog misica mijesamo kukuruznu svilu s maslackom i metvicom. ineski
recept za dobro odvodenje mokrace jest da kukuruznu svilu pomij esamo s
mahunama od graha. od kukuruzne svile : cajnu zlicicu niti prelij emo
salicom vruce (ne kipuce) vode. Tako tr eba odstajati nekoliko minuta. Preko
dana svaka 2 do sata popijemo jednu veliku zlicu . Nerafinira no
ulje od kukuruznih klica ima dragocjenu teapijsku vrijednost. Kukuruzno
brasno snizuje krvni tlak: zlicu brasna namacemo
preko noci u casi vode, ujutro popijem o.

KUPINA
brestova ostruga, crna jagoda, crna kupina, crna
malina, divlja kupina, kupinjaca, kupinjas, prava
kupina, slov. roblda
Rubus frutic6sus

upina imajako mnogo vrsta i sve su gotovo

jednako ljekovite. Prije svega upotrebljavamo
listove za cajeve. u travnju i svibnju beremo
listove bez peteljki i vrske izdanaka. Susimo ih

68

Kupina

Kupus

brzo i u hladu. Cuvamo na suhome mjestu. bolji od svih drugih

cajeva, cak i od ruskoga. Plodove beremo posve zrele i zdrave buduci da ih
rado napadaju kukci. Boblce ukuhavamo, dodajemo im jos bazgine boblce
te paprenu metvicu.

od listova ili sok od boblca odlicno djeluje protiv proljeva (i krvavoga!)

te protiv proljeva kod dojencadi. OPREZ! Stoga ovaj

ne smiju koristiti
ljudi koji pate od zatvora. Pomaze protiv krvarenja iz zeluca, protiv upale
crijeva, i slijepoga, te protiv ijeloga pranja. Caju dodajmo jos i kadulju.
On prociscava krv i na taj nacin povoljno djeluje na kozne bolesti, osipe i
lisaje. Grgljamo li njime u ustima i pijemo gutljaj gutljaj, lijeci promuklost,
kasalj, vrucicu, hemoroide i bolesne krajnike. i trebale piti trudnice
prije poroda jer omeksava porodajne putove. Toplim uvarkom od listova
uspjesno ispiremo usta kod bolesnih desni i afti u ustima. Stucane listove
stavljamo kao ologe na rane, osip i potkozne cireve. Korijen, kuhan u
crnome vinu, zaustavlja krvarenja u klimakteriju. Plodovi, svjezi, preradeni
ili ulozeni u rakiju. pomazu nervoznim ljudima da brze zaspe. Izvrsna su
hrana za poboljsanje krvne slike.

KUPUS
glavati kupus, glavato zelje, s!ov. zelje

Brassica oleracea, cult. capitata

upusa ima mnogo vrtnih olika, medu
kojima su i kelj, cvjetaca, koraba, broskva
i repa . Upotreljavamo ponajprije kupus u
glavicama. i to svjez kao povrce ili kiseo iz kaca
sto stoje u dubokome podrumu. Podrum ne i
smio iti previse topao. Za spremanje su
zimnice najbolji duboki podrumi s glinenim
podom. U njima se voce i mahunasto povrce
odrzi svjeze sve do proljeca. Kupus ljekovitosti
nadmasuje mnoge druge ljekovite iljke. Treba
ga brizljivo pripremiti za konzerviranje . u
kacama; kad u kaci, treba ga briZljivo cistiti od maslacne kiseline i plijesni.

Spomenimo samo glavna ljekovita svojstva. Zbog mlijecne kiseline kiseli

kupus ljekovit kod bronhitisa, ekcema, lijenih crijeva, isijasa, upale
vena te cak i kod reume. Cuva crijevnu floru i uravnotezuje . Uklanja gliste,
sprecava truljenje i vrenje, pospjesuje stolicu. Na taj se nacin stetne tvari
ne zadrzavaju u crijevima i otrovi ne dospijevaju u krv. Regulira krvni tlak,
sprecava ovapnjenje zila i na taj nacin usporava starenj.e, povecava otpornost
protiv mnogih bolesti. Najvise starih, Cilih ljudi ondje gdje se jede puno
kiseloga kupusa. Zbog razlicitih soli kiseli kupus prikladan za one koji
boluju od gihta . Ima malo bjelancevina i stoga i ga trebali uzivati
dijabeticari. Zog obllja vitamina sprecava skorbut kod djece i odraslih.

-.

_ --....__

~4

Kupus

69

Lan

Treba jesti sirov kupus. Za slabasnu, nerazvijenu djecu te za rekonvalescente

kupus pravi spas. Sok iz kupusovih listova lijei crijevne i zeluane ireve
jer sadrzi vitamin U (protuulkusni faktor), povoljno djeluje na sluznicu
crijeva i zeluca. tvari upravo najvise u kupusu. Sok lijei razne upale
tankoga i debeloga crijeva, no treba ga piti uvijek nanovo spravljena, svjeza.
Lijeenje sokom traje 4 do 5 tjedana. Zaeci tuberkuloze lijee se sokom od
kiseloga kupusa koji pomijesamo s lanenim uljem. iseli kupus ne smijemo
dugo kuhati. U kuhani kiseli kupus mozemo staviti etvrtinu ili k trecinu
sirovoga kupusa. pak: prije svakoga obroka trebali ismo pojesti 2 do
zlice sirovoga kiselog kupusa, jedanput na tjedan nataste popiti salicu
rasola. Nema ljekovitijeg i jeftinijeg piCa. Olozima s listovima kupusa
lijeimo rane koje sporo zacjeljuju. rane na potkoljenicama od prosirenih
vena ("otvorene noge"). Listove isplahnemo i da i postali meksi pritisnemo
ih toplim glaalom ili kuhinjskim valjkom ili bocom. Ranu najprije isperemo
m od kamilice, polozimo list na nju, preko gazu ili vuneni rubac.
Mijenjamo dva puta na dan. olog koristan i kod herpesa (herpes
zostera), crljenice (rubeole), koznoga osipajer znatno ulaiava boloYe. Dobar
i za opekline. Svjez kupus pripremljen kao salata nadasve zdrava hrana
zbog mnogih vitamina, minerala i drugih tijelu potrebnih tvari .

lAN
glavicica, kucina, len, pitomi lan, pravi lan, slov.

Lfnum usitatfssimum

ednogodisnja iljka sa staljikom visokom

do 70 i nebesko modrih cvjetova. Plod
okrugla glavica sa sjemenom. Cvate u lipnju
te katkad i u kolovozu. Zrije u ranu jesen. Lan
kultivirana, vrlo upotreljiva iljka. Nasi su
preci sijali najvise radi izrade platna. Staljike
su susili rasprostrte na osunanim padinama,
zatim ih trli na posebnim napravama. Tako
su doblvali predivo koje su na preslicama preli
u niti. Nasi su preci spavali na lanenim plahtama;
one su ile mnogo zdravije no danasnja
sintetika. Postoji i divlji lan.

~ Sjeme skuhano kao ulaiava iskasljavanje jer smeksava sluz. Pomaie

f i kod plucnih, crijevnih i zeluanih bolesti, promuklosti, losega teka.
Djeluje kao bezbolan purgativ. Zuni i bubrezni kamenci ne i se stvarali
kad ismo svakoga dana pojeli zlicu samljevena sjemena. Kod napadaja
reume i gihta na bolna se mjesta stavlja vruce laneno sjeme kao olog. Cajem
od sjemena mozemo lijeiti i mjehur i bubrege. Samljeveno sjeme s medom
isti pluca, lijei kasalj i promuklost. Od sjemena doblvamo laneno ulje i
komine. I jedno i drugo uvamo u tamnim posudama koje se hermetiki
zatvaraju. Metalne kutije nisu za to pogodne. Laneno ulje utrljavamo u

Lan

70

Lavanda

raspucalu kozu, njime lijeimo hemoroide i opekline. Sluzi i kao sredstvo

za otvaranje. Tuberkulozni i bolesnici morali svaki dan uzimati zlicu
lanenoga ulja. Lanena sluz djeluje zatitno jer u tankome sloju prekriva
sluznicu grla, crijeva i zeluca te na taj nain ulazava upale i stiti od
infekcija. Laneno brasno pomijesamo s prokuhanom vodom, taj melem
stavimo na platnenu krpu i pritisnemo na zagnojenu ranu, ir, zarastao
nokat, na prsni kos kod upale pluca ili upale porebrice te kod upale
spolovila.

lAVANDA
despik, lavandula, /avandl, levanda, mirisni despik,
slov. sivka
Lavdndula officinalis, Lavdndula sp(ca
avanda omanji, do 40 cm visok grm, srodan
ruzmarinu; slino k i mirise. Sakupljamo
ili samo cvjetove ili cijelu iljku u cvatu. Cvate
u srpnju i kolovozu. Beremo neposredno prije
no sto se cvijet otvori. U mjesavinama djeluje
bolje nego sama.

~ Lavanda u prvom redu utjee na sredisnji

f zivani

sustav i na disne organe. Lavanda,

kao , proiscava osoito glavu, pogotovo kod bolesti oiju i usiju, lijei
hunjavicu i migrenu. spreava kap i umanjuje sklonost kapi. One koje
udari kap treba, bar na poetku, masirati cvijetom lavande kojemu smo
dodali i kadulje i i od borovice. Sve to skuhamo u ijelome vinu i time
vise puta trljamo oduzete udove. Ocat kuhan s lavandom drzimo nekoliko
minuta u ustima protiv zubobolje. Stavimo li na glavu ologe s lavandom u
vrecici, to nam olaksati glavobolju nastalu na zivanoj osnovi, ako su
nam inae zeludac i probava u redu. zaustavlja teske proljeve izazvane
procesima truljenja u probavnim organima. Lavanda pogodna i kod zutice
jer proiscavajetru. se preporuuje i kod vodene bolesti. Treba mu dodati
jos i malo anisa te prstohvat cimeta. Lavanda prelivena vrucim ijelim vinom
djeluje protiv bolesne pospanosti, padavice, kapi i drhtanja udova. Protiv
nesanice treba piti ajnu mjesavinu od lavande, odoljena, jaglaca i
pljuskavice . Kod nervoznog lupanja srca, migrene, neurastenije , vrtoglavice
te protiv nesvjestice pijemo na dan salice od lavandinih cvjetova.
Pripremimo i okrepljujucu kupelj. Prilino dugo kuhamo 1 do 1,5 kg lavande
u 12 1 voqe i ulijemo u kadu. Kupamo li se u toj vodi, osjecamo se
osvjezeni. Kupelj lijei reumu , giht, neredovitu mjesenicu, bolove u donjem
dijelu tijela. Saku lavandinih cvjetova namoimo u 2,5 dl maslinova ulja i

Lavada

71

Lazarkirya, mirisna

pustimo da odstoji na suncu dva mjeseca. Tim uljem masiramo one dijelove
tijela u kojima se pojavljuju bolovi, pogotovo nakon kapi. No c\jetove mozemo
namociti i u alkohol ili rakiju. Tim pripravkom masiramo kozu vlasista kad
nam ispada kosa i imamo puno prhuti.

lAZARKINJ
MIRISNA
divlji , jari , jaslenjak, lazina trava,
marinka, mirisni brot, prvijenac, valjuga, slov.
diseca / ili prvenec
Asperula odordta
azarkinja trajnica koja ima dug, puzav
podanak iz kojega raste staljika visoka do
30 cm. Oko staljike su u prsljenima nanizani
listovi sulicasta oblika. Cvate u svinju i lipnju.
Snjeznobljeli zvonasti cvjetovi u pastitastim su
cvatovima. Plodovi su sitni orasciCi. Biljka sadrzi kumarin vezan u glikozid
zbog kojega ima jako djelovanje. Lazarkinja raste u sjenovitim bukovim
sumama u dobroj zemlji . Beremo iljku u cvatu, bez korijena, i brzo
susimo u hladu i na propuhu. Pravilno osusena zelene i ugodno
mirise . Zato se dodaje aperitivima i iljnim likerima. Stavlja se u ormare s
ruljem radi mirisa. Pojedini narodi upotreljavaju kao zacin. Kod nas
slablje poznata. zacin potiCe tek i pospjesuje probavu .

~ izvrstan kod zastoja zuci u jetri, za lijecenje mokracnih organa,

f vodene bolesti i zutice. Pijemo ga i kod nepravilna rada srca, zivcanih

bolesti, migrene, neredovite mjesecnice. Djelotvorna protiv grceva i glista.
Upravo pijuci taj mozemo sebl osigurati miran san. OPREZ! Ne valja
pretjerivati u dozama jer to moze nastetiti sredisnjem zivcanom sustavu .
Posljedica: povracanje, glavobolja. Svjeze zdroljene iljke stavljamo n a
otekline, nagnjecenja i druga bolesna mjesta. Poznato os\jezavajuce pice
bola, kad lazarkinju namacemo u vinu.

jeska

Lip

72

liJESA
jezgarica, /esjak, lescina, ljesnjak, slov. leska

Corylus avelldna
ijeska nas jako rasiren grm. Cijenimo
ga zbog ljesnjaka. Malo poznato da s
ljekoviti i listovi i kora. Raste rijetkim smama
pokraj sma, pasnjaka, kosanica. Cvate od
veljace do travnja prije no sto se razvij listovi.
Biljka dvospolna i jednodomna, mski s
cvjetovi visece rese n ztoga cvjetnog praha,
zenski tvore pupove olozene ljskavim
listovima. Listovi s naizmjenicni, kratkih
stapki, ovalno srcoliki i na vrh zasiljeni.

Rese su izvrstan lijek protiv gripe i l l, potic i znojenje.

od listova i kore lijeci rane od prosirenih vena na nogama i hemoroide.
zastavlja proljev. Iznenadi li nas proljev negdje prirodi, najbolja pomoc
ako pojedemo sirove listove lijeske s malo krha. Osoblt vrijednost imaj
ljesnjaci jer s bogati bjelancevinama i vitaminima , 1 , 2 i te
mineralima. Brzo podiz krvni tlak. Pov9ljno dl kod iscrpljenosti,
slabokrvnosti i ljedunjavosti. OPREZ! lmamo li naval krvi glav , radije
ih ne jedimo. Lijek za grip: skhamo od jednaka dijela lijeskinih resa
i lipina cvijeta. Lijeskin kor i listove skhamo mjesavini jednaka dijela
vode i vina. sluzi za ologe kod prosirenih vena i hemoroida. Mozemo
ga piti i protiv proljeva.

liPA
lipac, lipolist, lipa velelista, lipa, krupnolisna lipa,
malolisna lipa, velelisna lipa, zimska lipa, slov. lipa

Tflia platyphyllos europaea

malolisna i velelisna lipa podjednako s
ljekovite . Velelisna lipa ( pZatyphyUos,
ljetna lipa) visoko , jako drvo koje cvate pred
kraj lipnja, malolisna (Tilia cordata, ijela lipa)
cvate nesto kasnije. se sade gradskim
parkovima, no malolisnoj lipi vise odgovaraj
brdska podrcja. Velelisna lipa ima vece listove
od malolisne. Njezino lisce s l strana
jednako zeleno, dok lisce malolisne lipe s
donje strane modro. 1 cvjetovi im se malo razlikj. im se krece od
lagano zelenkaste do svjetlozte, plodovi s nalik na sitne orascice.

'

-.

~.

..

Lipa

73

LiSaj, islandski

~ Najvise se upotreljavaju cvjetovi ( fl.os) buduci da poticu na

f mokrenje i znojenje. Stoga ih upotreljavamo kod prehlade grla, pluca,
probavnih organa, kod kaslja, hunjavice, promuklosti, kod bolesti bubrega
i mjehura, vodene bolesti. Umiruje napete zivce i osigurava miran san. U
jastuk stavimo cvjetove da nas uspavaju. Kod dusevnih napora djeluje
okrepljujuce. OPREZ! ne smijemo piti neograniceno i u nedogled jer moze
izazvati srcane smetnje. Poseban ljekovit ucinak ima lipin ugljen (Ligni Tiliae
pulveratus), ugljen lipina drveta, jer u crijevima veze na sebe otrove
ili uzrocnike bolesti. Upotreljavamo ga kod otrovanja, proljeva, nadimanja,
upala, katara. No nakon njegova koristenja treba se pobrinuti i za brzo
prainjenje (stolica, mokrenje) kako i otrovi sto prije bili odstranjeni iz tijela.
Migrenama mogu iti uzrok plinovi u crijevima koji nastaju za procesa
truljenja. 1 tu pomoci lipin ugljen. Njime mozemo posipati i gnojne rane
kako i upio otrovne tvari. Nakon 10 minuta ranu valja isplahnuti da se
necistoce odstrane. Tu njegovu ljekovitost mozemo iskusati i kod raka. lsto
tako i kod stoke, ako boluje od proljeva, zatvora, nadimanja ili ima gnojne
rane. Ugljen lipina drveta istucan u prasak odlicno sredstvo za ciscenje
zuba umjesto zubne paste. Okupamo li se u vodi u koju smo dodali jak
lipin , sjajno cemo spavati. Lipini-plodovi istucani u prasak lijek su protiv
gihta. od lipine kore- 10 dag na dvije litre vode- skuhamo i koristimo
za ologe kod opeklina. Ubrzava obnavljanje koze. Olozi djeluju ljekovito i
na mjehure na kozi. Lipa otpornost organizma protiv zaraznih bolesti .

liSAJP
ISlANDSKI
gorski mah, islandska mahovina, islandska pletika,
planinska mahovina, planinski mah, plutnik, slov.
islandski lisaj

Cetrdria isldndica

e raste samo na lslandu, nego su se ondje

ljudi prvi njime poceli lijeciti. Islandski lisaj
nalazimo gotovo svagdje na sjevernoj zemljinoj
polutki, najcesce u brdima, ali i u nizinama,
sumama, travnatim obroncima i cak delima
drveca. Sakupljamo ga od svibnja do rujna, i to
vrlo suhu vremenu, susimo ga na sjenovitu i prozracnu mjestu te
cuvamo u dobro zatvorenim posudama. OPREZ! jako sredstvo. i
prevelike kolicine i dugotrajnija upotreba nadrazile crijeva i zeludac te
poremetile rad jetre. Ne smijemo ga uzivati ako imamo bolesne bubrege.

~ Zbog toga sto sadrzi mnogo vitamina 12 , najdjelotvorniji lijek za

f slabokrvnost. Okrepljuje i iscrpljeno tijelo poslije teskih bolesti,

74

LiSqj, islandski

Lopuh

velika gubltka krvi pilikom neseca ili i, poslije cijevnih i zelucanih

bolesti. Lijeci osoblto dine ogane i bolesti pehlade: bonhijalni kata,
plucne bolesti, kaalj i hipavac, upalu kajnika; smanjuje sklonost
pehladama. specava azvoj bakteija, pogotovo uzocnika suice.
pojacavamo dodavanjem podbljela. Upoteljava se kod svih bolesti cijeva
i zeluca: lijeci poljev i zatvo, otklanja pobavne smetnje, zelucani kata i
teske upale u tbuhu. Regulia zelucanu kiselinu, uglavnom smanjuje
njezinu kolicinu, ali i povecava kad ima pemalo. Izvsno pomaze kod
slabokrvnosti pospjeuje azmnozavanje crvenih i ijelih krvnih znaca
u pavome omjeu. Pod lijecnickim se nadzoom znatno poboljsava stanje
kod secene bolesti. Ima i antiioticka svojstva, naime djeluje slicno kao
penicilin. Lijeci neugodne afte u ustima. Pijemo tri salice na dan. Bolesnik
s konicnim bonhitisom koji ujuto popije od islandskog lisaja i
podbljela bolje podnijeti napad kaslja i lakse iskasljavati nakupljenu sluz.
Radi bo~ega okusa caju dodajemo mlijeko, mozemo i med.

lOPUH
crveni lopuh, ljekoviti /opuh,
repusina, s/ov. repuh, lopuh

oblcni lopuh,

Petas{tes hybr{dus

tajnica

s gomoljastim podankom i povelikim listovima na dugim peteljkama. Raste vlaZnim tavnjacima i k

potoka, osoito u ilovastoj zem~i. m
male, kao dlan velike listove, su tada najljekovitiji. z ih suimo. Podanke iskopavamo u
veljaci i listopadu, duzini ih azezemo i
osuimo na zaku; potom ih nasjeckamo ili
sameljemo. Upoteljavaju se cvjetovi, ali
vie podanci. Lopuh se ne peporucuje za stalnu
upoabu, vec samo za akutne slucajeve.
pilicno

~ od listova koristan kod gipe i slicnih za:raznih bolesti. lijeci

f dine ogane: pomaze kod astme i otezana disanja, smiuje kasalj i

pomuklost. od listova korijena pomaZe kod menstualnih tegoba.

Svjezi listovi ashladuju opekline, otvoene n, pcelinje i osine ubode.
od listova smiuje gceve u zelucu, ulazava zelucane tegobe zbog upaljene
sluznice i kod dizenteije. Olaksava tegobe sa zuci izazvane kamencima: caju
dodajemo listove pelina ili kicice. Pijemo ga gutljaj gutljaj onoliko vuceg
koliko mozemo podnijeti. Tako specavamo napadaje. Dvije cajne zlicice
podanka pelijemo s cetvt lite kipuce vode, nakon 15 minuta ocijedimo i
pijemo 2 do alice na dan. od lopuha pospjeuje lucenje mokrac~ i
znoja te pomaze kod gihta. No ponajpije pomaze kod ateioskleoze.
Smiuje zivcanost, nesanicu, tegobe u menopauzi. U Svicaskoj od lopuha

- --

----

--~..

-.~ ~

Lopuh

75

Luk, byeli

proizvode talete protiv bolova koje potpuno nadomjestaju druge stetne

narkoticne talete . Talete od lopuha smirj migren i bolove kod oboljelih
od raka. Pomaze i ako glav ili bolesni dio tijela omotamo lophovim listom.
Bol prestaje nakon otprilike dva sata.

lOVOR
javorika, lovorika, slov. lovor
Ldurus n6ilis
ovor plemenita iljka Sredozemlja, raste
i nas toplim i primorskim krajevima.
Uzgajamo i kao krasn iljku. Lovor
zimzelen grm ili drvo. Listovi s kozasti,
dgljasti, na kraj zasiljeni, s gornje strane
sjajrli i tamnozeleni, s donje bez sjaja. Ugodna
s mirisa.

Od listova khamo jak koji lijemo

kada s kpamo. Pomaze kod
rematskih bolova. Lagan skhamo protiv
grceva probavnim organima i mcnine zeluc. lscrpin od narezanih
listova alkohol potreljavamo kod nategntih tetiva, uganuca, reme,
cak i kod zetosti. Od listova i plodova- boblca doblva se l koje se koristi
indstriji parfema. Osusene listove potreljavamo u khinji kao zacin
jelima od div]jaci, rie, peradi, za h, za zrnat grah, kod konzerviranja

kad

t.

lUKJ> BIJEli
cesan, cesan luk, cesanj, cesnjak, slov. cesen
Allium sat{vum
arakteristicnaje mirisa, oksa slatkasta,
ljuta i aromaticna. Upotreljavamo lko
vice. Sadrzi osoblto smpor, jod i silicijev
kiselin, sto i izvor njegove izzetne ljekovitosti.

Cesnjak ima izzetn moc raskzivanja jer

antiseptik i antiblotik. Kod gripe uvijek
nosimo sa sobom malo cesnjaka, valja ga
vijek ponijeti i na putovanje. Cesnjak
crijevima szblja razvoj bakterija koje izazivaj

Luk. CV!:'I!i

76

Luk, bijeli

i time sprecava vrenje crijevima sa svim njegovim stetnim

posljedicama. Cesnjakom sprecavamo crijevne bolesti, lijecimo ih ako s
se vec razvile - koleru, tifs i paratifs, grip. Sprecava i nadimanje i bolne
grceve crijevima. Ljekovite tvari njem sire krvne zile nogama, snizj
kolesterol ti krvi, poboljsavaj prokrvljenost i sr starenje. Snizj
visok krvni tlak i l2v nesanic. Cesnjak poma2e kod onemocalosti 1
vraca snag. Njime lijecimo aktne i kronicne katare svih vrsta disnim
organima te tankome i debelome crijev. Odstranjje otrovne tvari iz
trobe i tako sprecava da one dospij krv. Reglira protok krvi tijel.
Prociscava bolesne disne organe kod bronhitisa te poma2e da se slz lakse
izlcje. Jedan od najdjelotvornijih lijekova protiv tberkloze i gripe.
Narodna medicina cesto koristi cesnjakov tinktr . Doblvamo ako cetvrt
kilograma cesnjaka oglimo, razrezemo i 14 dana namacemo alkohol
pri 30. Potom to procijedimo i imamo tinkturu k mozemo potreljavati
godin dana. Uzimamo 10 do 15 kapi prije svakog jela, jos 20
kapi prijepodne i poslijepodne kod tezih bolesti kao sto s prehlade, katari,
crijevne i zelcane bolesti . Kod d i griza za prv pomoc nakapamo
cesnjakov sok na ran, takoder komadicem vate namocene tinktri
trljamo rane sto tesko zl te gnojne i zlocdne cireve. U lijecenj rana
spjesno djelje tinktra pomijesana s medom , pomijesan s ljem
kapamo bolesno, prehladeno h , itd. Bbljicavo lice mazemo
razrijedenom tinktrom. <;esnjakov sok nakapan mlijeko dajemo djeci
protiv glista. OPREZ! Zeldac mnogih ljdi tesko podnosi cesnjak. Pomoci
tako da ga nasjeckana pomijesamo s maslacem ili m te namaZemo
na krisk krha.
trljenje

lUK/> CRVENI
crni luk, crvenac, glavata Jjutika, kapula, mrki /uk,
oblcni luk, slov. cebula

ij e samo korisno povrce nego i ljekovita

iljka . Od cijele se iljke za lijecenje
potreljava podzemna gomoljasta lkovica,
zapravo podzemna stabljika sastavljena od
mesnatih listova. Vonj lka ostar i izaziva
szenje, oks slatkast; khanjem se
gbl miris, oks lazi. Najbolje spijeva na
vapnenastom tl , valja ga gnojiti samo
odlezani,m gnojem.

~ Lk zbog vitamina , 1 , 2 , , i vrlo ljekovit. Spomenimo samo

f neke njegove ljekovite cinke: pospjesje prokrvljenost, potice izlcivanje
slznih zlijezda te brzo zastavlja trljenje i vrenje crijevima, smanjje
secer, cisti krv, d tek, tjera na mokrenje, zivce, pospjesje

..!1118...

- -

, ,- '

Luk, crveni

77

Luk, divYi

probavu, odstranjuje plinove i gliste, dezinficira lijelo i ulaiava grceve.

Srcanim bolesnicima srce. Kuhan na mlijeku otklanja grceve u trbuhu
i zaustavlja krvarenja iz zeluca. Nasjeckan i s kruhom odstranjuje nadimanje
i zgaravicu. Njegov razrijeden sok pomaze kod vodene bolesti: 2 do cajne
zlicice na dan. Sok s medom jedan od najboljih lijekova za zivce: 2 do 5
cajnih zlicica dnevno. Sok s medom lijeci promuklost, upaljeno grlo, smiruje
kasalj i suhi katar. Lk przen na masti vrlo koristan kao g na prsima
kod l l. Moramo ga mijenjati svaka tri sata i piti za l. Sirov
luk jedemo protiv histericnih grceva i glista. Ako otezano mokrenje i ako
dode do zastoja mokrenj, pomaze stavljamo li na mjehur isjeckan i u
vrecici podgrijan lk. Pecen i zgnjecen lk kao olog djelotvorno lijeci cireve.
Utrljan sok sirova lka lijeci lisaje, prht i zastavlja ispadanje kose, lijeci
ozeline, odstranjje krje oci. Sok od lka, pomijesan s rijetkim medom i
nakapan oci, sprecava siv mren. Takoder, sok od lka nakapan na
mjesto uboda brzo pomaie. Protiv gripe koristan ekstrakt od lka rakiji.
Pomaze protiv glavobolje, probadanja. rhke nokte dobro vise puta
namazati sokom od lka. Kod smova u usima stavljamo u h na vati
nekoliko kapi soka od l, kod nosnoga katara isto tako nos.

lUKP DIVlJI
crijemus, medvjedi luk, luk srijemus, sumski luk,

s/ov. cemai
Allium ursfnum

tari s Rimljani divljem lk davali

prednost pred cesnjakom . Razmnozavamo
ga lukovicama i crnim sjemenom koje raznose
osoblto mravi. Mirise snazno cesnjak ,
oks ljci no onaj cesnjaka. Raste
sjenovitim smama s dbokim hmsom.
Lkovice sakpljamo ljeti i zimi, listove
travnj i svinj kao dodatak maslack,
matovilc, salati i jhama. Ne isplati ga se ssiti
time gubl djelotvornost. Ljudi s osjetljivim
zelcem tesko ga podnose . Stoga i ga trebalo nasjeckati, namakati 2 do
sata mlijek te piti gtljaj gtljaj.

Divlji lk osoblto koristan proljetnim krama lijecenja . Izvrsno

prociscava krv, cisti crijeva, zeldac i l. Koristan za ispiranje kod
ijeloga pranja. Dobar lijek protiv ovapnjenja krvnih Zila. Snizje visok
krvni tlak, lijeci bolesn jetr, z i l. Istjerje djecje gliste. Bljednjavi
ljdi s lisajima i gnojnim cirevima trebali i divlji lk cijeniti kao sho zlato ,
veli Svicarac Kunzle. Sok od divljeg lka spjesno kapamo na rane koje tesko
zl. Negodan miris divljeg lka otklanjamo tako sto dodajemo
mlijeko.

Luk,

rrski

78

Luk,

rrski

lUKP MORSKI
divlja kapula, luk pimoski, slov. pimoska cebula
Urgfnea marftima, Urg{nea scilla, Scilla marftima

orski luk trajnica s vrlo krupnim, cak

do vise kilograma teskim lukovicama,
velikim od 15 do 20 cm, promjera od 10 do
15 cm. Luk nije cijeli u zemlji. Iz lukovice izraste
cvjetna staljika visoka do 1,5 m, koju u gornjoj
trecini krasi mnogo ijelih cvjetova. Oni su nalik
na ljiljan. Kasnije izrastu i listovi, dugi od 30
do 50 cm, izduzeni, cijelih rubova i dugih
usporednih rebara. Morski luk sredozemna
iljka, rasirena od Cipra do Portugala. Postoje
dvije vrste morskoga luka: ijeli ili zuckastobljeli i crvenkasti. su
jednako ljekovite . Morski luk raste na pjescanom tlu morske obale, ali i u
unutrasnjosti. iljka toploga Sredozemlja vrlo osjetljiv na jesenski i
proljetni mraz. Stoga ga u ranu jesen treba premjestiti u staklenik, u
proljece ponovno presaditi u vrtnu lijehu. Lukovice iskopavamo ujesen,
odrezemo lisnatu i cvatnu staljiku, odstranirt vanjske listove, potom i suhe
lupine s lukovice , i one u sredini, ijele , sluzave i manje ljekovite.
Upotrelj avamo samo srednje ljuske. One su debele , siroke , socne, vrlo
gorke, ljute i losa okusa. Razrezemo ih na tanke trakove i susimo brzo u
susionici na 40 . Nije ih dobro susiti na suncu jer zbog duzega susenja
oslabe. Treba ih cuvati na veoma suhu mjestu , u cvrsto zatvorenim
posudama, potpuno sigurnima od vlage, inace se listovi slijepe, raspadnu i
postanu neupotreljivi .

Morski luk djelotvoran lijek protiv hemoroida . Zgnjecene listove

umotane u gazu uguramo u crijevo navecer prije spavanja. Treba ih
umotati u gazu da zbog sluzavosti ne iskliznu iz cmara. Tijekom godine to
radimo sa svjezim listovima luka. Lukje lijek za rane . Nekoc su ga seljanke
uzgajale u loncima za cvijece kako i im i uvijek pri ruci za ozljede ,
posjekotine, gnojne rane i one koje tesko zacjeljuju, potkozne cireve i slicno .
Od morskoga su luka pravili razne masti protiv furunkula i zanoktica.
luk osoblto djelotvoran lijek za srce jer brzo pomaze. djelotvornosti
izmedu digitalisa i strofantusa. OPREZ! Smijemo ga upotreljavati samo pod
lijecnickim nadzorom. Crveni morski luk osoblto pak djelotvoran otrov
za tamanjenje stakora, miseva i drugih glodavaca. Namjestaju im se cijele
lukovice . Cuvati ih treba na suhom i hladnom mjestu da ne pocnu klijati ,
jer tada nisu vise otrovne .

fdublca, miisna

79

fdublca, miisna

lJUBICAP
MIRISNA
fijolica, Jjublca, ljubltica mirisna, melekusa, plava
ljublca, poljska ljublca, viola, slov. vijolica
Vfola odordta
aste na sjenovitim livadama, ispod grmlja,
uz zivice, u vrtovima. vrste - ova
mirisna te svjetloplava nemirisna, pasja ljublca
(Viola canina) podjednako su ljekovite.
Ljublca raste iz kratka i debela podanka. Cvate
u ozujku i travnju ljublcasto, katkad i ijelo.
Ugodna mirisa. Cvjetov..e i listove beremo dok
cvate, korijene vadimo u listopadu i studenome. Cvjetove suSimo brzo .
inace pocrne i izgube svu ljekovitost. zasladujemo samo medom.

T iskasljavanje, osoblto kod hripavca. Preporucuje se i za upaljeno grlo te

neipp izuzetno cijenio ljublcu kao lijek za disne organe: za

za lijecenje bronhitisa; tada jos i grgljamo tim cajem. Olaksava tesko disanje,
tuberkulozu, glavobolju. prociscava krv i na taj nacin posredno pomaze
protiv koznih bolesti, pogotovo ako njime jos i ispiremo kozu. od cijele
iljke pomaze i upaljenim bubrezima i bolesnome mjehuru. Protiv gihta
upotreljavamo zgnjecene listove kao olog sto ga stavljamo na natecena
mjesta. Listove zakuhamo u octu. Listove ljublce pritisnemo na celo i zatiljak
kad nas muci migrena. Upaljenu sluznicu u ustima ispiremo cajem.
lijeci i bolesne trepavice. Smiruje zivce. Stogaje uspjesan u lijecenju histerije,
hipohondrije, nervozna lupanja srca, kod osjecaja straha, nesanice,
glavobolje. Dijete lakse preboljeti ospice i sarlah dajemo li mu svaki sat
zlicu od ljublce. Dodajmo i kadulju, stolisnik i metvicu. Caju
dodajemo med i mlijeko. tjera na povracanje, zato ga pijemo ako smo
pojeli nesto otrovno ili pokvareno. Sirup od mirisne ljublce: litru cvjetova
poparimo litrom kipuce vode i namacemo deset sati. Iscrpinu potom
zakuhamo i njime poparimo novu litru cvjetova. ponavljamo jos dva , tri
ili vise puta; sto vise, to blti bolji. Naposljetku iscijedimo sok iz cvjetova,
dobro ga zagrijemo, malo ohladimo te dodamo onoliko meda koliko
potrebno da dobljemo smjesu nalik sirupu. sirup pomaze kod nesanice,
sluzi u disnim organama i srce. Mozemo ga mijesati s jecmenom vodom;
to nece smanjiti njegovu ljekovitost.

Ma.Cuhica, divYa

80

Ljupcac, yekoviti

lJUPCACJ>
lJEKOV][T][
/jubaiac,

miloduh,

milobud,

velestika, selen, torjevac,

/ustrik,

/ustek,

s/ov. lustrek

Lev{sticum offic{nale

L mirisa,

kltivirana iljka specifina

visoka do 2 m. Uzgajamo
vrtovima, potreljavamo i kao zain. Cvate od
lipnja do kolovoza. Ima sitne, zte cvjetove. Plodovi sazrijevaj jesen . Korijen vadimo proljece i kasn jesen. Upotrebljava se cijela iljka.

~ Korijen brzava ln mokrace, slzi, potie tek, lazava grceve.

Uspjesan kod pojave bjelanevina mokraci, l bbrezne asice.
kod reme i gihta, sranih oboljenja te pogotovo kod vodene bolesti. UlaZava
probavne smetnje i migren ako ona posljedica slaba rada bbrega.
Sprecava stvaranje bbreznih kamenaca. cijeli organizam, pospjesje
protok krvi. Oblozi od skhana korijena brzavaj zacjeljivanje starih,
gnojnih !llla. Protiv tberkloze: zlic rrieda i zlic maslaca pomijesamo
sa zliicom nariana korijena iljke i zlicom hrena. OPREZ! Trdnice i
bolesnici s povisenom tjelesnom temperatrom ne smij zimati l.
Za proljetno lijecenje pomijesamo i narezane listove l te isprzimo.
Listove potrebljavamo za kod bolesnih bbrega i mh. od
plodova smiruje disne organe i spreava nadimanje. Kod prehlade od njih
priredimo kpelj te parn kpelj za glav.

MACU H][CAJ>
D][VlJA
dan i , gospina /jublca, matuha, sirota, sirotica,
slov. divja maieha

Vfola tr{color
ajbolje spijeva na obraden i nast tl.
Cvjetove beremo od svinja do kolovoza.
Korijene vadimo kolovoz i rujn te ih ssimo
na rh nanizane na niti i objesene.

od divlje machice tjera na mokrenje ,

pospjesje

~-

znojenje i na taj

nain proiscava

Macuhica, divga

krv. Dobar

81

Mqjina

dusica

lijek za razne koznc ])Qlesti, gnojne mjehurice i svrbez.

ga kod bolesnih mokracnih organa, protiv mokrenja u
postelju, nemogucnosti zadrzavanja mokrace (inkontinencija) , pijeska u
bubrezima. Lijeci bolestan zeludac, ozivljuje probavu. slabe zivce,
nervozno srce, lijeci histeriju, gceve kod djece. Lijek protiv ovapnjenja
Zila, gihta, reume , zutice. za prociscavanje krvi zasladujemo medom;
on i zivce . za zivcane bolesti mijesamo s jednakim dijelom orahova
lisca. protiv upale zivaca treba piti duze vrijeme . od divlje macuhice
osoblto koristan za proljetne kure lijecenja. Pijemo ga od 8 do 15 dana.
Upotreljavamo

MAJCINA
DUSICA

dusica, bakina dusica, bablna dusica,

bukovica, , cubrit, divlji bosiljak, dusica,
majkina dusica, materina dubCica, materinka,
papric, pepris, poponak, popovac, tamjanika,
timijan, vusica, vrisak, slov. materina dusica
Thymus serpyllum

oli suha, osuncana mjesta uz zivice, pasnjake , kamenite padine, raste i stijenama,
pokraj putova. Omanji grm, visok do 20 cm,
odrvenjela podanka iz kojega rastu mnoga stabalca sto nose skupine
grimiznih tamnoruzicastih c\jetova. Cvate od lipnja do listopada i ima
jak miris. Dok susimo, trebamo prevrtati drvenim ili staklenim
stapicima. Ne hvatajmo prstima.

Raskuzuje disne putove, smiruje kasalj, hripavac , zivce . Uspavljuje ,

pospjesuje znojenje. zeludac i zivce i dobro sredstvo za
dezinfekciju. od majcine dusice kojemu dodajemo med ubrzava porodaj
i olaksava ga. Sluzi kod neredovite mjesecnice, kod smetnji u mjehuru i
b.ubrezima. Za jacanje oslabjelih, zivcanih i reumaticnih bolesnika
pripremamo kupe~ kojoj dolijemo od te iljke. Ne smijemo zaboraviti na
taj kod upale pluca, oboljelih bronhija i gnojnih procesa u plucima.
Majcina dusica namocena u rakiji ili maslinovom ulju djelotvorna kod
bakterijskih oboljenja crijeva i pluca. Mozemo upotreljavati za masazu
kod reume, gihta, drhtanja (tremora) udova, zivcane slabosti i za jacanje
mozga. Kod glavobolje saku majcine dusice stavimo pod rubac ili sesir.
Majcina dusica korisna pasa za pcele ih cuva od bakterijskih bolesti .
Alkoholnom iscrpinom masiramo mladu stoku koja zaostala u razvoju .

Malina

82

Marulja

MAL][NA
crvena jagoda, crvena kupina, malina planinska,
maljuga, pitoma kupina, sunica, umanj, slov. malina
Rubus idaeus
alina visok grm; raste sumama, kre
vinama. proplancima, osunanim padinama, . kultivirana vrtovima i parkovima.
Cvate u svinju i lipnju, zrijt od srpnja do
rujna. Listove beremo u svinju i lipnju,
crvene plodove kad sazru. Imaju izvanrednu
aromu, soni su i slatki. Sumski su mnogo
mirisniji i ukusniji od uzgojenih.

~ od listova ula.Zava crijevne upale, lijei

f proljev i dizenteriju, zaustavlja i proiscava krv, regulira mjesenicu,
pospjesuje znojenje, lijei kozne bolesti i otklanja katare. ineske trudnice
vrlo i ene od maline jer spreava , olaksava trudnocu i porodaj.
Treba ga piti 2 do puta na dan. Uzima se i kod bolne mjesenice, no treba
ga poeti piti.vec tjedan dana prije nje. U menopauzi i kod zivane napetosti
malini dodajemo i lipu. Stavljamo li s\jeze zgnj~ene listove na bolne dijelove
tijela, bolovi se smanjuju. Plodovi maline imaju udesan okus, sadrze mnogo
minerala i podosta vitamina i . Iz njih cijedimo sok, malinovac, koji se
koristi kod bolesti s vrucicom. srce i cijeli organizam. Maline
upotreljavamo u dijetnoj prehrani zeluanih, bubreznih, secernih i
reumatskih bolesnika. Pomijesamo li malinovac s vinskim ili jabunim
octom, doblvamo malinov ocat; on snizuje temperaturu i srce.

MARULJA
bljeli tetrljan, gocika, jetrena tava, jetrenjaca,
macina trava, mrtva kopriva, smrdusa, tetrljan,
slov. meta
Marruium vulgdre
znimno odgovaraju dobro pognojena tla,
stoga dobro uspijeva oko staja, no najbolje
uzgajati u vrtu. Sablremo od od lipnja do
rujna. Cijenili su jos stari Rimljani kao lijek
p rotiv malarije. Kasnije pala u zaborav, da i
danas opet ila prepoznata njezina vrijednost.
Upotreljavamo za n napitke, na dan
smijemo popiti do 5 salica gutljaj gutljaj.

Maslacak

83

Maruya

pluca, upaljeno grlo, zapustene katare, hripavac,

lijei osoblto disne organe. Tim m uspjesno lijeimo bolesna

grevit staraki kasa]j

i bronhitis. Pomaze kod iskasljavanja, kronine upale grla i k kod
tuberkuloze. Korisna i protiv slabokrvnosti, iscrpljenosti. Osim
uspjesno upotrejavamo i sok s medom . Nadalje marulja ljekovita za
probavne organe. Otvara apetit. Pomaze protiv zatvora, ali i zaustavlja
proljev; drugim rijeima uvodi red u probavnim organima. Pospjesuje
djelovanje jetre, izluivanje zui, lijei oteklu jetru. Zene s uspjehom
upotreljavaju kod neredovite mjesenice jer regulira. Marulja lijei i srce
kad neujednaeno kuca. Tinktura i ekstrakti smiruju nemirno, nervozno
kucanje srca.

MASlACAK
kravlja gublca, milosavka, mlecac, mljecnjak,
mlijecnjak, mljekaca, popina pogacica, popino
gumno, radit, radic, sindiirac, smetanka, talijanska
salata, veriinjaca, iucanik, iutanik, iuhko zelje,
iuti dimac, iutinica, slov. gt
Tardxacum officinale
osadan korov, vrlo ljekovita iljka.
Sadrzi neotrovan mlijeni sok. Cvjetovi su
1
f
mu zlatnozuti i na supljim staljikama. Cvate
od ozujka do svibnja. Listove beremo prije no
sto n cvasti, cvjetove u doba cvata,
korijene vadimo u rano pr.oljece ili pak od kolovoza do listopada. Razrezemo
ih i suSimo zajedno s listovima u hladu ili u pecnici na 40. Cijela iljka
bogata vitaminom i mineralima.

T za pro]jetnu i jesensku kuru lijecenja. Osoblto

Maslaak djeluje ljekovito pogotovo na jetru i bubrege. Vrlo pogoda

djelotvora njegov
korijen: proiscava, potie znojeje i tijelo. Pospjesuje luenje mokrace
i zui, otklanja sve zastoje, odstranjuje otrovne tvari iz tijela. krijepi i vraca
snagu. Covjek se naprosto pomladuje. Poboljsava cjelokupu izmjenu tvai
(metabolizam) i paspjesuje proiscavanje krvi. Koristan i kod gihta, reume,
skrofuloze, koznih bolesti, ireva, gojaznosti, nedostatka teka, lijeih crijeva,
kod prsne i trbusne vodene bolesti, slabokrvnosti, neredovitih menstruacija,
bolesti gusterae, kod upale porebrice. Kod secerne se bolesti preporuuj e
ivakati dnevo 8 do 15 supljih staljika. Pospjesuje potok Zlli , cisti
luznicu disnih i probavnih organa. Zaustavlja stvaraje :Zllcnih kameac a .
. otapa ih dodllse, ali ipak smanjuje sklonost prema toj bolesti. se ocl
listova i korijena navlastito peporucuje za lijeenje zimi. Zasladlljemo ga

Maslaeak

84

Maslina

medom i tada jos ljekovitiji. Maslackov sirup (pogresno ga nazivaju

maslackov med): uzmemo cetiri pregrsti cvjetova i dobro ih prokuhamo u
dvije litre vode, procijedimo, dodamo vrucemu soku 1,5 kg secera i sok od
dva limuna, potom to kuhamo neprestano mijesajuci dok ne nastane gusta
tekucina. Ulijemo u , dobro zacepimo i spremimo u podrum grlicem
nadolje, najbolje u pijesak. Maslackov mlijecni sok pomaze kod otrova~a
krvi kovinama. sok kapamo u oci 1 do 2 puta na tjedan ako su oci
bolesne i oslabjele. Maslacak vrlo vazan za metabolizam. Kod degeneracije
hrskavice moze nam poprilicno pomoci. Zato ga redovito uzimajmo u svim
olicima. Nasjeckana ga mozemo staviti i na kruh. Za zimu cijelu narezanu
iljku namocimo u rakiju. uvijek mora iti puna maslacka! Uzimamo
do 20 kapi tri puta na dan.

MASliNA
maslinka, olika, oljika, ulika, uljika, uljenika, s/ov.
oljka
Olea europaea, (varietas oleaster)- divlja, Olea
sativa - uzgojena

ivlja se maslina pojavljuje uvijek kao zelen

grm s trnovitim granama, uzgojena
vrsta drvo s deom visokim do 8 metara. I
jedna i druga vrsta rastu uz more. Listovi su
kozasti, s donje su strane zbog malih ljuskica
srebrnasti ili lagano smeckasti, s gornje
plavicastozeleni . Bijeli zvonasti cvjetovi izrastu
iz zaliska u grozdastu oliku. Plod maslina,
njezina ovisi vrsti: zelena, smeda, tamnocrvena, ljublcasta, crna.
Za lijecenje upotreljavamo listove koje mozemo brati tijekom cijele godine
te ulje iz plodova.
Od listova masline pripremamo za snizavanje krvnog tlaka, ulje
lagan purgativ (mala djeca, oslabjeli bolesnici), pospjesuje lucenje zuci,
smiruje upalu zeluca i tankoga crijeva, pomaze u lijecenju hemoroida koji
krvare. Ulje sluzi i za izradu mnogih masti za masiranje, ali i za kozmetiku.

85

Maticnjak

Ma2uran

MAT][CNJAK
celina trava1 celinjak1 limunka1 maternjak1 maticnik1
medenka1 melisa1 milodh~ peelinja Jjuica1 peelinja
metvica1 peelinja trava1 peeloperka1 pitoma metvica1
rojevac1 rojevnica1 slov. melisa
Melfssa officindlis
iljka visoka do 60 i raste krevi
nama, starim zidovima, sadimo i
vrtovima. Cvate od lipnja do rjna. Beremo
glavnom listove, najbolje prije no sto iljka
procvate, i to izmed podneva i 14 sati. Dok ih
skpljamo, ssimo i spremamo, ne smij doci
doticaj s kovinom. Ugodno miris limn.

Matinjak smirje greve , reglira probav , i okrepljj e s rce ,

dezinficira i cijeli rane, spreava srani gr i povracanje na z ivan oj

osnovi, smirje migrene, smetnje probavi , nesvjestice, jako lpanj e srca.
Upotrebljavamo ga kod neredovite menstracije i depresivnih stanja. Protiv
glavobolje zrokovane nervozom listovima olozimo l i zatiljak. Pospjesj e
istjecanje zi; to vazno jer inae mog nastati kamenci . Matinjak
poboljsava pamcenje, priziva liJ.epe misli, razgoni "crne olake" , nerastenij .
tegobe, fiksne ideje, otklanja tjeskob, tijel daje nov snag, djelje protiv
greva . Trdnicama spreava povracanje i mnin. Namoen alkohol ili
maslinovo l dobar za masa:l kod reme , gihta, mora dova i kontuzija.
Osjecamo li se lose, pripremimo vrecic shog matinjaka i stavimo na
zglavlje. Stavimo li liz pelinjaka, it dobra zastita od pelinje grize .
Cijeli pelinjak operemo m od matinjaka i na taj nacin zapravo
sprecavamo pcelinje bolesti. Kod zivanih smetnji dodajemo i odoljen.

MAZURAN
bablna dusa 1 majoran 1 majorana 1 majeron 1
majuran mirisljavak1 vrtni maiuran1 mirisljavak1
pitomi maiuran1 s/ov. majaron
Orfganum maiordna
azuran niska iljka malih, jajolikih
listova i malih bjelkastocrvenih cvjetova,
skrivenih njeznozelenim kglastim cvatovima.
Uzgajamo ga vrt i potreljavamo kao zacin
jhama, varivima, mesnim jelima. Cvate srpnj
i kolovoz. Rezemo ga 2 do t godisnje.

86

Ma.Zuran

Medvjetka

Vrlo djelotvoran i kao ljekovita iljka. U medicini se vec dugo

upotreljava za pospjesivanje probave, kod prehlade probavnih organa,
katara disnih organa, kaslja, astme, kod bolova za vrijeme mjesecnice.
Blagotvorno djeluje na sve unutrasnje organe: jetru, slezenu, bubrege,
mjehur, pluca, i ozivljava njihov rad. nam pomaie kod nesanice ,
ubrzana lupanja srca, tjeskobe, grceva, i uopce kod zivcanih smetnji. Dok
grgljamo cajem, dezinficiramo usnu sup~inu kocL afta, upale jezika i svih
drugih nelagoda u ustima. Tako i kod upala u -hosu, hunjavice, peludne
groznice. Vatu namocimo u i uguramo u nos. Mazuran polako
poprzimo na masti ili maslacu, procijedimo i nalijemo u posudice. Tu mast
upotreljavamo kod rana i hunjavice. Nos namaiemo izvana i iznutra. Kod
bolnih mjesecnica mazemo donji dio trbuha. Mast upotreljavamo i kod
iscasenja, uganuca, uzetosti, reume. Reumaticari i trebali stavljati na
oboljela mjesta ologe od od maiurana. Kod nesanice pijemo navecer
od maiurana ili pak stavimo na celo olog od . OPREZ! Valja paziti
da doze ne budu prevelike jer maiuran opojna iljka. U slucaju pretjerane
l dugotrajne primjene, osjecali ismo se lose.

MEDVJETA
gornik, divlja maginja, medvjedovo uho, medvjetle
groitle, mlivnjak, planika crvena, slov. zimzeleni
gornik
Arctostaphylos uva-ursi L.
edvjetka grm dugackih, poleglih,
razgranatih staljika koje tvore povelike
prostirke, sagove. Slicna brusnici koja raste
okomito i nikad ne pravi meke prostirke. Listovi
'
su zimzeleni, kozasti s glatkim rubom, na
vrhu tupo zaoljeni, nikad okrenuti prema dolje,
na donjoj strani nemaju smede tockice (za
razliku od brusnica), na gornjoj su strani
sjajni s izraienim zilama. C\jetovi su ijeli ili ruzicasti, plodovi crvene
i. Cvate od svinja do lipnja. Listove sakupljamo dok sadrze najvise
ljekovitih sastojaka: od svinja do lipnja te od rujna do listopada. Susimo
ih u hladu, i suhi listovi moraju ostati zelene . Dobro pohranjeni
cijeli listovi djelotvorni su nekoliko godina. spravljamo tako da zdroljene
listove prelijemo hladnom vodom , nakon 12 do 24 sata procijedimo,
zagrijemo i pijemo. OPREZ! Ako zavremo, ljekovitost mu se ne povecava,
luce se tvari koje u ljudi osjetljiva zeluca izazivaju mucninu.

dezinfekcijsko sredstvo kod upale bubrega, mjehura i mokracnih kanala.

od listova medvjetke, sam ili u raznim mjesavinama, izvrsno

mozemo

doiti

i u ljekarni pod imenom ursi

Metvica, paprena

87

Misjakinja

METVICAP
PAPRENA
crna , metvica,
slov. poprova meta

Jjuta,

pitoma,

Mentha piperfta
etvicaje trajnica, visoka do 80 . Uzgaja
se u vrtu, raste i slobodno na vlainijim
mjestima. Cvate od lipnja do kolovoza ljublcastim
cvjetovima u oliku klasova. Cijela biljka mirise.
Listove sakupljamo prije cvjetanja. Nikad ih ne
beremo za losega vremena jer brzo potamne i
izgube gotovo svu ljekovitost. Mozemo brati i cijelu
iljku. Ima vise vrsta metvice: vodena metvica (Mentha aquatica), kudrava
metvica (entha spicata), cma metvica (Mentha nigra). Sve su ekovite. Paprena
metvica kriZanac samoniklih, divljih metvica, i to vodene i kudrave metvice.

~ Metvica ima anesteticni ucinak - hladi kad ivacemo. koristi za

umirenje i jacanje zivaca. Utjece na izlucivanje zuci, mokrace i zelucanih

sokova. Smiruje povracanje. od metvice upotreljavamo kao antiseptik
kod prehlade. Koristan i onima koji mnogo sjede. Metvicin pomijesad
s jabucnim octom grgljamo kod zadaha iz usta. Tu mjesavinu upotrelja
vamo kod upale desni, ozlijedena jezika, zubobolje te za ispiranje. OPREZ!
ne smijemo uzimati u pretjeranim kolicinama jer i mogao lose djelovati
na srce. Ali stoga se paprena metvica dodaje razlicitim mjesavinama cajeva.
Poznato i metvicino uUe. mozemo ga kupiti u1jekarnama. Pet kapi toga
ulja na kocki secera brzo pomaie kod vrtoglavice, migrene, glavoboe. morskih
bolesti (kinetoze). Metvica okrepljuje, stoga korisna rekonvalescentima,
slabasnoj djeci, osoblto nakon prelezanih tezih
bolesti. Ulazava bolove , pojacava rad jetre i
gusterace. Nakon naporna posla trebamo si
priustiti metvicinu kupelj jer nas moze samo
osvjeziti.

MISJAKINJA
crijevac, misevia, misje uho,
zvjezdica, s/ov. kurja crevca

pticja trava,

Stellaria media
aste njivama kao korov. Za tlo korisna
jer ga cuva od isusenja. Beremo listice i
cvjetice i to tijekom cijeloga ljeta, sve do rujna.

88

MiSjakir]ja

Mravinac

~ Pospjesuje zacjeljivanje rana, lijeci gnojne otekline i osipe .

f izvrstan lijek za pluca puna sluzi, bubrege, mjehur i hemoroide.
Smeksava sluz tako da mozemo dobro iskasljati. Poboljsava i probavu .
Cajem cistimo upaljene ili udarene oci i lijecimo zamucenu roznicu. Mozemo
napraviti i ologe sa zelenom biljkom. Malo stucemo i stavimo na zatvorene
oci. Misjakinju i kamilicu, skuhane u maslinovom ulju, stavljamo kao olog
djeci na trbuh kod grceva i napetosti. Kod sluzi u plucima caju dodajemo
jos trputac i preslicu te kuhamo u vinu. Takav jaci i ucinkovitiji. Biljka
namocena u rakiji sluzi za masiranje kod reume, gihta i probadanja. Njezne
listiCe misjakinje upotreljavamo za salate, kao dodatak juhama i varivima.

MRAVINAC
divlja maiurana, divlji maiuran, mekulica, origan,
origanj, riganj, vranilova trava, vranilovka, slov.
dobra misel
Orfganum vulgdre
ravinac trajnica te stoga godinama
mozemo brati na istome mjestu. Staljika
mu u gornjemu dijelu cesto crvenkasta .
Protrljamo li ga medu prstima, jako zamirise
timijanu. Od lipnja beremo samo gornji dio
iljke , jer donji dijelovi ubrzo odrvene.

~ Mravincevo etericno ulje de.z inficira probavne

organe, gorke tvari u njemu poticu probavu,

tanin (treslovina) zaustavlja proljev. Puk mravincem lijeci razlicite crijevne ,
jetrene, zucne i zelucane bolesti. Caju od mravinca dobro dodati malo
stolisnika. pijemo i protiv kaslja, hripavca, promuklosti, bronhitisa
i uopce protiv bolesti disnih organa. U jednakim mu dijelovima dodajemo
kamilice i kadulje . osvjezava i razblstruje covjeka slicno kao prava kava.
OPREZ! Vece su kolicine stetne. Svojedobno se taj davao djeci koja su
tesko ucila; otuda mu valjda i dolazi slovensko ime - dobra misao. Regulira
i neredovitu mjesecnicu. Mravinac poznat i kao dobar zacin za razlicite
tjestenine, jela od rajcice, pecenke, salate i jela koja se kuhaju u jednomu
loncu. S bosiljkom, ruzmarinom i timijanom pripremamo izvrsnu dijetnu
hranu jer zbog okusa tih zacina ne treba dodavati sol.

. _ ,

Mrkva

89

Neven, pravi

MRKVA
merlin, sargarepa, iuta repa, s/ov. korenje,
korencek
Dducus car6ta
rkva poznata vrtna iljka, neizostavna
u zdravoj prehrani. Izvrstan izvor energije. Uzivamo sirovu i kuhanu. Sadrzi gotovo
sve vitamine i mnoge minerale. Vrlo upotreljiva i u medicini.

~ Reumaticari i svaki dan trebali piti sok od

f mrkve jer prociscava krv i tjera na mokrenje.

Sprecava nastanak bubreznih kamenaca. Mrkva
sprecava truljenje u crijevima, neutralizira
suvisnu zelucanu kiselinu. Prijeko potrebna kod lijecenja ocn e mrene.
Buduci da poboljsava ostrinu vida, trebali i konzumirati oni k oji dosta
voze nocu. Djeca iti otpornija na gliste, prehlade, rahitis , upale uha ako
im svakodnevno dajemo svjezu mrkvu. I secerni bolesnici mogu jest i b ez
sustezanja. Sok pomaze i kod tvrde stolice te kod jetrenih, plucnih i
bubreznih bolesti. Protiv proljeva konzumiramo kuhanu mrkvu . U mrkvi
otkrivena tvar dokarin koja prosiruje krvne zile i tako nas c uva od
arterioskleroze. Buduci da u.mnozava crvena krvna zrnca, cuva nas od
slabokrvnosti, povecava otpornost organizma, ucvrscuje kosti. Kasasti su
olozi dobri za ekceme, opekline , cireve te kod psorijaze. Juha od mrkve
izvrsna protiv proljeva kod dojencadi. U tom slucaju neko vrijeme treba
prekinuti dojenje. Za to vrijeme dojencad i malu djec u mozemo hraniti
pireom od krumpira i mrkve koje smo narezali na komadiCe prije kuhanja.
Dodamo samo malo soli . Mozemo pak dodati malo mazurane , persina,
mravinca, majcine dusice ili lovorova lista ne ismo li izbjegli jednolicnost
dijetne prehrane i ubrzali lijecenje. Mrkva odstranjuj e otrove iz organizm a .
Od mrkvina lisca i staljike kuhamo za
ispiranje usta kod afti. Mrkvino sjeme takoder
diuretik. jer potice na mokrenje.

NEVENP PRAV][
ilek, ilec,

ljekoviti neven, neven iutelj, ognjac,

prstencac, vrtni ognjac, iutelj, zimirod, slov. ognjic
Calendula officindlis

oznat
ljekovita.

kao ukrasna iljka koja i

Raste vrtovima. Djeluje poput
meteorologa: ako su cvjetovi zatvoreni i

Ocanica

90

Neven. pravi

nakon 7 sati tr, toga dana padati kisa. Dlakava, razgranata staljika
naraste do 60 , ima izmjenicno poredane dlakave listove i ztonarancaste
ljepljive cvatove. Cvate od lipnja do prvih mrazova. Za sncana vremena
sablremo cvatove i listove. Ssimo ih na rh.

~ Reglira mjesecnic . Za t svrh treba zimati nezasladen tjedan

dana prije mjesecnice i to 2 do salice na dan gtljaj gtljaj. Povoljno

djelje menopazi

jer reglira pravilan odljev krvi. Pomaze kod crijevnih

bolesti, kod vodene bolesti, l debeloga crijeva, proljeva.
Pospjesje stvaranje i izlcivanje zci. Diretik , sredstvo za znojenje i
pospjesivanje stolice. Upotreljava se i kod zivcanih bolesti. Prociscava krv
i stoga dragocjeno pomagalo kod infekcija. pijemo i kod kanceroznih
bolesti, kao dodatak za pojacavanje drgih lijekova. Najbolji za vanjsk
r, i to kod akna, b'radavica, potkoznih i drgih cireva, ekcema,
opeklina, ozelina te za zacje~ivanje rana. Za t svrh pripremamo mast.
Polako przimo nevenove cvjetove masti dok ne ispari sva vlaga. Procijedimo
i nalijemo posdice te cvamo na hladnome . Potice rast granlacijskog
tkiva i na taj nacin nastaj nove stanice . Rane brze zl. Neven mozemo
namociti rakiji . Tinktru potreljavamo kod nategntih misica, podljeva,
nagnjecenja i oteklina.
i

zelcanih

OCANICA
dragocka, dragonka, radoka, vidica, vidac, vidova
trava, vidovita trava, slov. smetlika
Euphrdsia officindlis

sitnih

ednogodisnja iljka , visoka do 15 cm ,

ijelih cvjetova. Kada vrlo n cvate,
k vele da to znak da iti jaka zima.
Polnametnik jer crpi hran iz drugih iljaka.
Raste na shim livadama. Cvate od srpnja do
listopada. Beremo iljk cvat , bez korijena,
od srpnja do rjna . Ssimo hlad i spremamo na mjesto zasticeno od vlage. OPREZ! Ocanica
jaka droga , zato doze moraj doista iti male,
inace i mogla znatno nastetiti. k medicina
za vanjsk i ntranj tr.

potreljava

vrlo cesto

~ Ocanica vrlo ljekovita iljka koja i dezinficira. oci morne od

' citanja ili pisanja, lijeci paljene trepavice, pomaze kod l kapaka i
Kod zelene mrene, cira na roznici, sznih i cajem
ispiremo oci ili stav~amo na njih olog od njega. Moze pomoci i .
za ispiranje dodamo malo soli. Za ologe z ocanic dodajemo jednak
kolicin kamilice. Olog od ocanice i kamilice lijeci jecmenac na ocnim
konjnktivitisa.

\.

, ,__.

Ocanica

91

Odo!Jen

kapcima. Svi i pripravci za ispiranje i ologe trebali iti blagi oparci: cajnu
zlicicu iljke poparimo s cetvrt litre kipuce vode, pricekamo najvise dvije
minute, onda to upotrijeblmo za piCe, ispiranje ili za obloge . Ako su oci
osjetljive, oparak razrijedimo mlakom vodom. Mlacan oparak oslabjele
oci ili lijeci one koje suze. No moramo pripremiti svaki put iznova. Ako
kod pranja ili ispiranja ujedno pijemo , pojacat cemo djelotvornost
ocanice. Ocanica lijeci i bolesne disne organe: pomaie kod kaslja i prehlade.
gripe i bronhitisa, pritiska u glavi zbog katara. Zog svojih gorkih sastojaka
povoljno utjece na zeludac: otklanja bolove u njemu i crijevima, probavne
smetnje. nedostatak teka, pospjesuje probavu i zeludac. Povoljno utjece
i na zivce, olaksava glavobolju na zivcanoj osnovi, nesanicu i histeriju. Lijeci
i kod otrovanja alkoholom i nikotinom. Umjesto cajeva kod tih tegoba
stavljamo u juhu prasak od ocanice, dakako u posve malim kolicinama.
Ocanica krijepi slabasan, neotporan djecji organizam, ali i organizme
odraslih koji pate od prehlade i bolesti limfnih zlijezda.

ODOlJEN
devesin, do/jen, kozlit, macina trava, matja trava,
valerijana, slov. baldrijan
Valeridna officindlis
doljen drevna ljekovita iljka. Latinska
rijec valere znaci iti zdrav. Upotrebljavamo
ponajprije podanke s korijenjem; sakupljamo ih
u rujnu i listopadu, od svinja do rujna
cvjetove i listove za tinkturu. Korijen samo
operemo i brzo osusimo na 35. Tada on
doblva onaj karakteristican miris koji vabl i
razdraiuje macke.

~ Od isjeckana korijena pripremamo hladne ekstrakte: 1 do 2 cajne zlicice

f korijena namacemo 10 sati u salici vode i onda to pijemo gutljaj gutljaj

preko dana. uzimamo kapi: korijen namacemo u alkoholu, uzimamo
30 do 50 kapi ili cajnu zlicicu na salicu vode. Tinktura od namocenih
c\jetova: cajna zlicica na cetvrt litre vode. OPREZ! Prevelike kolicine mogu
uzrokovati ostecenja srca. Dakle: umjereno! Odoljen smiruje zivce, te nervozu
srca i zeluca. Ujednacuje otkucaje srca, osoblto ako su ubrzani, ublazuje
potistenost, vraca tek. Radi boljeg djelovanja tome caju valja dodati jos hmelj
i anis. Dvije cajne zlicice te mjesavine poparirrio s cetvrt litre kipuce vode,
pokrijemo, nakon nekoliko sati ocijedimo te pijemo toplo, gutljaj gutljaj.
koristan kod histerije, migrene, zivcane nesvjestice, povracanja
izazvana nervozom. Kod nesanice dobro ako tom caju dodamo jos i hmelj.
Pola sata prije spavanja valja uzeti jednu zlicu iscrpine ili tinkture na pola
salice vode zasladene medom od kestena. Kod zivcane napetosti uoci ispita

Odoljen

92

velilci

ili voznje dobro popiti salicu odoljenova kojemu dodan i maticnjak.

Odoljenov jako dobar i kod iscrpljenosti, grceva i u menopauzi.

OMANP VElJIKJI
aman, businak, ivanjsko zelje, lepuh, obratis,
oman pravi, ovnjak, tuscak, veliki korijen, veliko
zelje, s/ov. veliki oman

fnula helenium
zgaja se u vrtovima, divlji raste
vlaznim sumama, jarcima, proplancima.
rajnicaje, visoka do 1,5 m. Ima snaine, kratke
podanke i duge korijene. Osusen intenzivno
mirise ljuicama. Listovi na dugim peteykama srcoliki su, jajasti, nazuljeni, sivozeleni,
odozdo barsunasti. Cvate u srpnju i kolovozu,
cvat mu zuta glavica. Sakupljamo podanke
s korijenima, i to u proljece i jesen; podanke dobro operemo i osusimo, ali
ne na pretoplom mjestu.

Pospjesuje cirkulaciju krvi, izlucivanje zuci i mokrace, otklanja zastoje ,

smeksava sluz. Prociscava krv , jetru , bubrege , pluca. Djeluje kao
antiseptik kod vecine disnih bolesti: angine, bronhitisa, kaslja, astme, upale
pluca i porebrice . Povoljno djelje kod tuberkuloze sprecava razmnozavanje bacila. Pospjesuje metabolizam, pomaie kod secerne bolesti, proljeva,
zutice, upale crijeva. Djeluje protiv reume i gihta. Mozemo upotreljavati
svjez podanak ili pak samljeven u prasak. Prijeti li prijevremeni porod, valja
uzeti pola cajne zlicice praska pomijesana s 2 zlice meda u 2 ili navrata.
Za lijecenje koznih bolesti namocimo u rihlje ulje zdroljene korijene, cvijet
omana i sjemenke pljuskavice. grijemo sata u vodenoj kupelji.
Procijedimo i upotrebyavamo. Omanova mast od korijena kuhanih u masti
izvrsno sredstvo za lijecenje koznih osipa, lomova, nategnutih misiCa.
Svjeze listove stavljamo na rane i lisaje. od korijena pospjesuje
mjesecnicu i ojacava maternicu . olog pomaze kod svraba i svrbeza.

Orah

93

Orah

ORAH
bijeli orah, oblcni orah, orah pitomi, oraj, s/ov.
oreh
Juglans regia
rahje drvo visine do 25 metara. Raste oko
kuca, na neobradenim zemljistima i u
bjelogoricnim sumama. Mladi neparno perasti
listovi isprva su crvenkasti, poslije zeleni, u
proljece cesto promrznu. Muski su cvjetovi
skupljeni u o\jesene rese, zenski pojedinacno
ili u manjim nakupinama na vrscima novih
izdanaka. Cvate u svibnju, dozrijeva u listopadu . Plodovi su u zelenome usplodu. Beremo
listove koje treba brzo os_usiti da ne pocrne.
Zeleni su plodovi uporablvi i za spravljanje dobra lijeka za zeludac.

~ od orahovih listova uspjesno procicava krv i djeluje okrepljujuce.

f Pijemo ga i kod ecerne bolesti, slablh zivaca, zutice i ijeloga pranja.

Kod upale grla marljivo grgljamo cajem. Preporucuje se trudnicama koje pate
od zatvora. Vanjska upotreba: za kupelji kod oteklih limfnih zlijezda, gnojnih
osipa, gnjiljenja kostiju, lisaja, krasta, rahitisa, skrofuloze, znojenja nogu.
Jakim ekstraktom (iscrpinom) listova kupamo ozebline i masiramo vlasiste
kod ispadanja kose. Ako s\jeze orahove listove polozimo na rane koje se
gnoje, brzo zacijeliti. Zelimo li zaustaviti mlijeko kod dojilje , stavimo
na prsa ologe namocene u taj . Zelena socna lupina (usplode) djeluje
antisepticki. U caju od lupina kupamo ozeline. Od orahovih pupoljaka
nacinimo mast protiv ispadanja kose i protiv prhuti. Orahova rakija pomaie
kod zelucanih tegoba. Na litru rakije narezemo 25 nezrelih plodova, malo
klincica i dumblra. Sto duze ta rakija stoji, bolja . Za bolestan zeludac
uzimamo 2 puta dnevno 1 do 2 zlicice. S\jezim listovima tjeramo gamad ,
buhe, usi, mrave, moljce itd. Rese ojacavaju kapilare, od njih dobar
kod krvarenja (i unutrasnjih), jakih mjesecnica, hemoroida, dizenterij e .
Orahove su jezgre vrlo hranjive. Sadrze mnogo zeljeza, fosfora, kalija i
vitamina . Preporucuju se osoblto trudnicama da i se djetetu dobro razvio
mozak i unutrasnji organi. OPREZ! od listova namijenjen unutrasnjoj
upotrebl ne smije biti odvec jak.

94

Oslad

Os[jebad

OSlAD
sladacak, sladic, slatka bujad, slatka paprat, slatki
korijen, tuina trava, slov. sladka koreninica
Polyp6dium vulgdre
slad papratnjaca s puzavim podankom.
Njezini listovi ostaju zeleni i zimi. Upotreljiv uglavnom samo podanak. SakupUamo
ga od rujna nadalje. Podanke operemo, razrezemo, osusimo i spremimo u tamne staklenke.
Pucka medicina najvise cijeni podanke sto rastu
uz hrastova stala.

~ od podanaka ljekovit osoito za disne

f organe: lijeci pluca, pocetnu tuberkulozu,

promuklost, katar, kasalj, hripavac, astmu, jer omeksava sluz. Protiv pritiska
u prsima pripremamo od listova. Polipe u nosu lijeci ako ga
usmrkavamo kroz nosnice. ~ koristan kod nedostatka teka, sluzi i kao
diuretik jer tjera na mokrenje. lijeci jetrene bolesti, otecenu slezenu,
tegobe u zucnom mjehuru ako ovaj ne izlucuje zuc. Cajem se tjeraju i gliste.
svojstvo i drugih papratnjaca. lijeci takoder i rane i raspucanu
kozu. Oslad upotrebUavamo i kod dusevnih bolesti. Podanke namacemo u
rakiji desetak dana. Kod pocetnih dusevnih bolesti i smetnji dajemo
bolesniku 20 do 30 kapi tri puta na dan. Vino u kojemu se namakao oslad
lijeci melankoliju. Bolesnik i trebao piti dva do tri puta na dan jednu
casu.

OSlJEAD
bijeli stritak, gospin trn, gujina trava, g
salata, obltni oslood, oscebad, osebalj, pjegavi
badelj, sikavica, sarena badeljka, 5areni tkalj, slov.
badelj
Sflybum maridnum

od najljepsih i najvecih stricaka.

uglavnom sjeme, ali i
listove, staljiku i podanak. Listove beremo u
svibnju i lipnju, sjeme od lipnja do listopada,
podanke vadimo u proljece. Sjeme mozemo
istucati ili samljeti; mozemo ga i ivakati ili pak
uzimati kao prasak s tekucinom.

'

edan

Upotreljavamo

....

,~

95

OsYebad

Paprat,

mSka

~ Osljebad gotovo jedini, ali i jedinstveni lijek za bolesn jetr , za

' slezen, zeldac i zcni mjehr, za l te za zenske bolesti. Jetra:
protiv nagomilavanja masti jetrenim stanicama pomaz ponajprije
jednostavna prehrana, odricanje od alkohola, ali i konzmiranje
od osljebada: n zlicic sjemena prelijemo s cetvrt litre kipce vode,
nakon 20 minta procijedimo, lijemo termos-boc te pijemo salice na
dan, i to nataste, pola sata prije objeda te prije spavanja. Tom dobro
dodati papren metvic, i to radi oksa i jacega cinka. odstranjje
otrove iz jetre, obnavlja tkivo i lijeci cijeli taj organ. U vezi s jetrom lijeci
naravno i ztic. pijemo pogotovo ako se otrjemo gljivama, jer pri
tome najvise pogodena jetra. OPREZ! Kod svakoga otrovanja gljivama valja
smjesta otici lijecnik! Lijecenje iljem samo pomoc lijecnickim mjerama.
Kod plcnih bolesti lijeci krvavi ispljvak i kasalj. Osljebad sadrzi osoito
gorke tvari koje povoljno t na zeldac . Uzimamo kapi ili pak pijemo
. Kod paljene slezene i bolesnog zcnog mjehra pijemo varak od te
iljke ili pak od njezina sjemena. Razjeden potkoljenic gangren
- posipamo praskom od sjemena, na prosirene vene stavljamo oioge od
. koristan i zenama koje imaj bijelo pranje, bolesn maternic
te kojima izostala mjesecnica.
mjerenost,

PAPRAT

>

MUSA
bujuska, divlji peprut, glistovnica, navala, oblcna
paprat, paprat, slov. glistovnica
Dry6pteris filix-mas

podanke iskopavamo

trajna paprat s jakim podancima.

kasn jesen. Iako
s korijeni debeli, ne rezemo ih, nego ih ssimo
cijele na tamnome mjest. Dobar podanak na
mjest prijeloma zelenkast. Podanci s visih
stanista ljekovitiji s. Upotreljavamo podanke,
prasak i ekstrakt (iscrpin).

~ Nekoc s se njome tjerale gliste, kako govori i jedno od njezinih imena.

! Uzimala se i protiv trakavice. OPREZ! Nitko ne i trebao potreljavati
paprat za ntrasnje lijecenje bez lijecnickoga nadzora. Danas protiv glista
i trakavice imamo bolja sredstva, primjerice bndevine kostice i cesnjak.
Prejaka i doza mogla, primjerice, trajno ostetiti ocni zivac! No paprat
djelotvorno sredstvo protiv reme, osoito kao kpelj: svjeze staljike
zakhamo za kpelj, oboljela mjesta trljamo iscrpinom iz podanka. No
poslije kpelji treba odmah otici postelj. Kod prosirenih vena preporucj
se sto toplije kpelji za noge. U litre vode zakhamo pola kilograma svjezih
podanaka i listova. Poslije kpelji moramo odmah postelj.

96

Pastirska iglica

Pelin, divlji

PASTIRSA

JIGlJICA
iglica, smrdljiva pastirska iglica, iiva trava, s/ov.
krvomocnica ili smrdljicka
Gerdnium robert{anum
aste na vlaznim, sjenovitim mjestima, z
zidove i plotove. Trajnica , visine do 40
, vrlo razgranata, dlakava. lma negodan
zadah r ili stjenicama. Beremo cijel
iljk dok cvate, od lipnja do kasne jeseni.
Cvjetovi s sicsni, zvjezdasti, rzicastocrveni.

Kod l grla grgljamo cajem. Naljev potrebljavamo kod zelcanih i

crijevnih l, proljeva novorodencadi, bolova zl, grl, kod prsnog
katara, reme i gihta, protiv kamenaca. Dobrim se pokazje i kod l
bbrega. Biljk preko noci privijemo z bbrege, osim toga pijemo na]jev.
Kod l i, l zivca lica i kod otecenih desni iljk stcamo i
stavimo na bolno mjesto. Biljk privijemo na otekline i kod ljdi i kod
zivotinja. Zimi sh iljk najprije namocimo vodi da omeksa, potom
privijemo na oboljelo mjesto. Mozemo poksati i sa zeravcem koji i zimi
zelen ako ga zgajamo lonc. Najlizi srodnik pastirske iglice. Lijecimo
i kozne bolesti, t lisaja, svrbeza, ekcema, ojedina, rana, l. Biljk
mozemo preko noci staviti na oboljeli mjehr. Upta za priprem naljeva:
iljk namacemo osam sati. Podgrijemo prije no sto cemo piti. Na pola litre
vode stavimo 10 do 15 grama ili jedn zlicic iljke na salic vode. Pijemo
gtljaj gtljaj tijekom dana. Kod neplodnosti brak mz i zena i
na gtljaje svaki dan salic . Uspjeh brzo iti vidljiv.

PElJINJ> DJIVlJJI
crni pelin, crnobllj, komonika, metljika, osijenac,
trlomet, slov. navadni pelin
Artem{sia vulgdris
~

visine do pola metra,

esta

vrlo razgranata,

spravna iljka,

godna

mirisa. Raste
zivice, obalama, med grmljem.
Cvate kolovoz i rujn dgljastim, okomitim
ili ovjesenim, crvenkastosmedim glavicama.
Sablremo nadzemni dio biljke za cvata te korijenje
s kOijencicima. Divlji pelin koristimo i kao zacin
raznim jelima, osoblto riljim.
z ptove,

Pelin, div!Ji

97

Pelin, pravi

Djelotvoran protiv truljenja u crijevima, purgativ . Pospjesuje

izlucivanje zelucanih i crijevnih sokova te potice tek. Regulira mjesecnicu
i ulazava grceve koji se pojavljuju za vrijeme nje . Pomaie kod
iscrpljenosti. Djeluje i kod proljeva i hemoroida. djeluje i kao sredstvo
za uspavljivanje. Upute: zlicu listova i korijena kuhamo u litri vode, ili pak
10 g osusena, smrvljena korijena u pola litre vode. Korijen djeluje znatno
bolje nego drugi dijelovi iljke. Sameljemo ga u prasak; kad se pojave znaci
da se prilizava napad padavice, uzme se cajna zlicica praska u mlacnu ,
laganu pivu. Bolesnik mora odmah leci u krevet i oznojiti se. Mora se cuvati
prehlade, vrucine, alkohola i uzbudivanja. Sredstvo moramo uzimati tako
dugo dok ima tragova bolesti. OPREZ! Biljka sadrzi otrov tujon koji djeluj e
na sredisnji zivcani sustav, stoga budimo oprezni!

PElJINP PRAVJI
akcenac, ili pelin, tlul, ~gorcika, gorki pelin,
osenac, pelen, pelincek, vakcenac, vermut, vrtni
pelin, slov. pravi pelin
Artemfsia absfnthium

zgajamo ga vrtovima, raste i divlji,

suhim stjenovitim padinama i na neobradenu tlu. Razgranataje biljka, visoka do 120 cm.
Donji su mu listovi trodijelni, duguljasti,
strelicasti, oni prema vrhu stabljike jednostavniji. Cijela iljka obrasla gustim sivim
dlacicama. Cvate u srpnju i kolovozu, cvjetovi
su zute, visece glavice. lma jak, specifiCan miris
i gorka okusa. Upotrebljavamo listove i cvjetove ..

Ekstrakt od pelina odlicno sredstvo za poticanje teka. Sluzi i za okrepu

i iznimno dobro sredstvc poslije teskih bolesti, poslije operacija, tijekom
upale pluca. Brzo otklanja sve probavne smetnje i nadimanje. Osoblto se
preporucuje ljudima bez zucnog mjehura. r ga upotrebljavati i kod
zivcanosti i zivcane iscrpljenosti. Odlicno djeluje kod proljeva, grceva u
probavnim organima, zgaravice, zutice, zelucanog katara, kod suvisne
zelucane kiseline. Pospjesuje rad bubrega. Jacajetru, pluca, srce, zeludac.
Posebno se preporucuje zenama kod poroda jer dobro prokrvljuje organizam
i time olaksava porod, trudovi su jaci i brzi. vrlo uspjesno istjeruje
gliste. Kod probadanja u usima pripremimo parnu kupelj s pelinom.
Namocen u rakiji sredstvo za utrljavanje kod reume i gihta. Krpu
namocenu u toj rakiji stavljamo djetetu na trbuh ako ima gliste ne i li ih
pelin otjerao. Prokuhan u octu djeluje protiv otrovanja gljivama. OPREZ!
Kod svakog otrovanja gljivama valja odmah lijecniku! Lijecenje iljem samo
pomoc onome sto propise lijecnik. lsto vrijedi i kod otrovanja olovom,

Pelin, pravi

98

Persin

kktom, pokvaenim mesom; tim slcajevima pelin skhamo vin ili

vodi. Pelinov zimamo samo na zlice, vise t na dan sadzi otov
tjon koji izaziva vrtoglavic i glavobolj. Tdnice i dojilje ne smij ga
zimati. S pelinom pipemljena zestoka pica (apsint) nekim s zemljama
cak zabanjena s otovna.

PERS][N
,

majdonos, persun, petrusim, petrusimen,

petrusimul, petrusin, zelen, slov. petersilj

Petroselinum hortense
vogodisnja iljka, visoka do jedan meta,
sodna s oblcnim i slatkim anisom, kimom,
ali i otovnom kktom i tbeljikom. Zadejali
korijen godno mirise, plodovi i sjemenke vrlo
intenzivno. Sazijeva kolovoz i n . Biljk
ezemo dok cvate, koijen vadimo tavnj ili
listopad i stdenome. i no sto plodovi
stitovima posve dozrij, spemimo ih platnen
vi i objesimo na zn mjesto. Pesin
nije samo in khinjski zacin nego i odlicna
ljekovita iljka.

~ od sjemena ili sok od koijena otklanja vjetove, laiava gceve

f cijevima i specava tljenje cijevima . Povoljno t na t,
g i mh, pociscava ih i odstanjje vod sto se tijel nakpila.
Za ljekovite svhe dostaje nekoliko ezanja koijena jhi. Djelotvono
pomaze kod vodene bolesti, m, gihta, ekcema, cellita, ztice . Pijemo
t na dan pola salice toga ili varka od koijena. Potiv tegoba
sa scem, slezeni i kod pobadanja pesin khamo s vinom, malo octa i
dosta meda, te taj vk pijemo dze vrijeme. Razni pipavci od pesina ,
to jest od njegova sjemena ili koijena, pomaz kod nadimanja cijevima,
kod zelcanih tegoba, ss i izlcivanje mokace. Ako s mokacom
is1jece krv i imamo otezano mokrenje, ln postat, odmah pipemimo
pesinovo l : skhamo cijel iljk, vk pocijedimo koz platnen

k. Nakon dva sata zlicom pokpimo l sto pliva na povsini. Bolesnik

i ga t zimati svakoga dana dvije kapi. zacin, pesin poboljsava
oks jelima, djelje i inace ljekovito. Pesinov koijen potice znojenje,
szblja tempeaturu, egulira mjes~cnic, izlcje otrovne tvari iz oganizma.
Cijela iljka djelotvorna potiv edema, smetnji krvotok i disnim
oganima, pobavnih teskoca, koznih i zenskih bolesti. Izvana lijeci modice,
nagnjecenja, d pcela, konjnktivitis. od pesinova sjemena jak
dietik, snizava tjelesn tmt i t si.

Petoprsta. uspravna

99

Petoprsta. uspravna

PETOPRSTA
USPRAVNA

petolista, petoprst visoki, petoprsta steia, poljska

teia, srcani korijen, srcenjaea, srcenjak, stava od
srdobolje, trava od srca, trava od srdobolje, slov.
srcna moc
Potentflla tormentflla
rajnica s gomoljastim podankom. Za
lijecenje upotreljavamo samo taj podanak.
Izvana tamnosmed, na prijelomu ijel, ali na
zraku ubrzo pocrveni. Podanke sakupljamo u
rano proljece ili kasnu jesen, ocistimo ih,
osusimo u zracnome potkfov]ju, onda jos oprezno u pecnici na umjerenoj
temperaturi. Kad se osuse, najbolje ih samljeti u prasak. Kako se kolicina
tanina (treslovine) u njima vrlo brzo smanjuje, najbolje ih tek osusene
pohranjivati te zalihe obnavljati svake jeseni i proljeca.

~ Petoprstu upotreljavamo za , tinkturu, ekstrakt ili mast. Za

f poparimo cajnu zlicicu petoprste s cetvrt litre kipuce vode, nakon 5

minuta procijedimo i pijemo nezasladen. Ili: cajnu zlicicu praska namocimo
preko noci u hladnoj vodi, ujutro brzo zakuhamo, onda procijedimo i pijemo
tijekom dana gutljaj gutljaj 1 do 2 salice. Za tinkturu namacemo jedan
dio petoprste u deset dije1ova rakije tijekom 4 do 6 tjedana, svakoga dana
protresemo, na koncu procijedimo u staklenku i uzimamo potrebl 10 do
12 kapi na dan. Ekstrakt pripremamo tako da prasak (moze ga iti i mnogo)
namacemo u rakiji 15 do 30 dana, procijedimo u staklenku te potrebl
uzimamo samo 5 do 10 kapi na dan. Mast: svjeze gomolje ocistimo,
operemo, nasjeckamo, prokuhamo u svinjskoj masti ili govedem loju; jos vrucu
mast protisnemo kroz krpu u posudu koju potom dobro zatvorimo. Kad
potrebno, mast nanesemo na krpu i stavimo na bolesno mjesto. zbog
treslovine vrlo dobro lijeci kronicne zarazne bolesti crijeva, dizenteriju. katar,
upalu debeloga crijeva, otecenu jetru i zuticu. Jedan od najboljih lijekova
za crijevnu tuberkulozu. Pokazao se osoblto dobar kod onih bolesti kod kojih
se izmjenjuju proljevi i zatvori unistava bakterije koje uzrokuju te bolesti.
Petoprstu pripremamo u jednakome omjeru (1 : 1 : 1) s imelom i poljskom
preslicom: cajnu zlicicu petoprste zakuhamo u litri vode, njome poparimo
zlicicu imele i preslice. Tako dobljemo odlican lijek protiv crijevnih bolesti.
Kod krvarenja iz crijeva upotreljavamo klistir od mjesavine petoprste.
hrastove kore i kamilice u jednakim dijelovima: cajne zlicice mjesavine
zakuhamo u litri vode, nakon 5 minuta ocijedimo i mlacnim cajem klistiramo
bolesnika. Cireve, ekceme (osipe), raspucane usne i ruke, ozeline na rukama
i nogama, nagnjecenja i divlje meso lijecimo mascu od petoprste. Onaj kojem
prijeti opasnost od kapi, svakoga i proljeca i jeseni trebao 14 dana uzimati
(svaki dan) 2 puta pola cajne zlicice praska na 1 decilitar vode.

Pirika

100

Pi1ika

][R][
pasja psenica, pir, pirak, pirevina, pirovnina,
puzava pirika, rubetka, zubaca, slov. pirnica

Agropyrum repens
f'rajna iljka

i vrlo dosadan korov jer mu

korijeni sezu duboko i imaju mnogobrojne
vrijeze. Raste njivama, vrtovima, uz putove.
Staljika visoka do 80 . Cvate od lipnja
do kolovoza. Ljekovitjoj podanak. Vadimo ga
u ozujku i travnju te u rujnu i listopadu. Najlakse ga nalazimo iza pluga prilikom proljetnoga
i jesenskoga oranja, dijelom i iza drljae. Tada
ga treba pazljivo odabrati medu drugim korijenima. Brizljivo ga operemo i susimo na suncu,
do kraja na umjetnoj temperaturi do 55; u protivnome lako popljesnivi
i nije za upotrebu.

.l

Pirika sadrzi mnogo ljekovitih ~astojaka i vrlo djelotvorna. Djelovanje

vrlo slino presliinu. odlino proiscava krv. Jos bolja
mjesavina korijena od pirike, lisca od crne bazge, zatim dobriice i velike
koprive. Cajnu zliicu mjesavine poparimo s etvrt litre kipuce vode i pijemo
na dan 2 do salice zasladena medom. Vrlo djelotvoran sok od
svjezega korijena, i to kod bolesti koje se pojavljuju zbog pomanjkanja
minerala i vitamina; to su bolesti bronhija, skrofuloza, otekle limfne zlijezde,
rahitis, ljedunjavost, slabokrvnost, probavne smetnje. gnojne upale, suhi
i vlaini ekcemi, ijelo pranje, upala pluca, upala porebrice, upala maternice.
ili s\jez sok od korijena koristan kod gihta i reume, vodene bolesti,
bolesti mjehura, kod zastoja mokrenja u djece i starijih ljudi, kod kamenaca
u mokracnim organima, bolesti jetre i zui, kod crijevnoga i zeluanog
katara, hemoroida. Utjee na ulazavanje spolnih bolesti. v
oslabjela pluca i lijei k susicu. Zasladujemo ga s mnogo meda i pijemo
u vise navrata. OPREZ! Ne smijemo ga predugo uzimati jer moze nastetiti
bubrezima. Kod mladenakih akna pripremamo mjesavinu od jednakih
dijelova korijena pirike , divlje macuhice, preslice i koprive. Jednu ajnu
Zliicu mjesavine prelijemo s etvrt litre kipuce vode i pijemo tri puta na
dan jednu salicu.

-~---

..,

Piskavica

101

Plucryak

PISAVICA
gcko

sjeme, gohotusa, kozji rog, pjeskavica,

prosenica, roinjaca, s!ov. gsko seno triplat
Trigonella foenum graecum

istovi su veoma nalik na listove djeteline.

Cvjetovi su zuti ili zuckastobljeli. Plod
saljasta, desetak centimetara dugacka mahuna.
U rujnu beremo zrelo sjeme koje ljustimo iz
mahuna i suimo na zraku. Zbog svojih sastojaka ima znatnu Jjekovitu vrijednost.

Sjeme samljeveno u brano uzimamo

nekoliko zlica na dan za jacanje organizma.
Brano takoder mozemo _mijeati i u dzem ili
marmeladu; ta mjeavina pospjesuje rad crijeva. Zog glukokinina poceli
su ga preporucivati i dijabeticarima. No piskavica osoblto korisna kao
g koji se stavlja na razne cireve. Sto grama zdrob]jena sjemena
smijesamo s malo vode u kasu, to namazemo na platnenu krpu i stavljamo
kao g na bolesno mjesto. Tako pospjesujemo odstranjivanje gnoja iz
potkoznih cireva, raznih furunkula i karbunkula. djeluje kuhamo
li sjeme s octom. Takav g koristan i za lijecenje flegmona, tj. gnojnih
upala potkoznoga tkiva, zagnojenih zanoktica i otvorenih cireva na
potkoljenicama. Neki veoma cijene piskavicu kao zacin jer jako i ugodno
mirie te potice te,k, zeludac i ubrzava probavu. Smijemo medutim
upotrejavati u posve malim kolicinama, slicno kao mukatni oracic.

PlUCNJAK
diigeicnjak,

kudravac, kudrovac, lisac, lisac,

ljekoviti plutnjak, medunica, medunika, plutnik,
tava od guje, iigeicnjak, slov. pljucnik
Pulmonaria officinalis
isok do 30 cm, raste medu grmljem i
listopadnim umama. Listovi su mu
tamnozeleni s ijelim pjegama. Cvate u ozujku
i travnju. C\jetovi su najprije ruzicasti, kasnije
poplave. Biljku sakupljamo dok cvate. Vezemo
u snopice i objesimo u prozracnoj prostoriji.
Najcece treba suiti, i to na umjerenoj
umjetnoj temperaturi do 40 jer u vrijeme
berbe vanjska temperatura ne doseze tu razinu.

Plucryak

102

P!Juskavica

'yzog silicijeve kiseline, sluzi i kalcijevih soli jako utjee na pluca i

druge organe, pogotovo na disne. Opcenito, plucnjak slovi kao prava
pomoc kod svih plucnih bolesti; samo se uskolisni trputac moze mjeriti s
njim. Kad doista vise nema pomoci plucima, tad poma2e, kako se tvrdi, samo
jos plucnjak. Koliko i se smanjio broj plucnih bolesnika kad ismo ga vise
upotreljavali! Poma2e i kod katara disnih organa, kod kaslja s ispljuvkom,
upale pluca, gripe, bronhitisa i plucne susice (tuberkuloze). od plucnjaka
lijei jos i promuklost te upale u grlu, ako ga pijemo i njime grgljamo.
v tkivo, spreava upale, ubrzava izluivanje mokrace, lijei hemoroide.
Pijemo li duze vrijeme mjesavinu od plucnjaka, preslice i uskolisnog trpuca,
pomoci nam k i kod teske tuberkuloze. Slabasni i susiavi bolesnici
trebali i piti 2 do puta na dan od osusena plucnjaka s mlanim
mlijekom. Plucnjakov treba piti kod krvava mokrenja. ula2ava upalu
sluznice u zelucu i drugim probavnim organima, u ustima i zdrijelu, lijei
pro]jev i dizenteriju: pijemo ga puta na dan jednu salicu. Utjee i na
bolesni mjehur i na kamence u mjehuru. Cajna mjesavina za pluca i
bronhije: dva dijela plucnjaka i uskolisnoga trpuca, jedan koprive
i preslice. Jednu ajnu zliicu mjesavine poparimo s etvrt litre kipuce vode
i pijemo, gutljaj gutljaj, svaki dan tri salice zasladena medom.
Mlado lisce plucnjaka mozemo pripremiti kao spinat ili salatu.

PlJUSAVICA
bogoodicina tava, g, g, gocan,

gospin
cvijet, gospina tava, ivanje zelje, kantaia ienska,
kantaion, kv Svetog lvana, peikot tava,
anjenik, stasno zelje, zvoncac, zvonCic, slov.
sentjanievka
Hypericum peifordtum
rajnica , visoka do 70 ; raste na suhim
travnatim padinama, uz sume, osoblto na
vapnenastom tlu. Cvate zuto od lipnja do rujna.
Najbolja na Ivanje (24. lipnja). Upotrelja
vamo ponajprije cvjetove bez zelenih cvjetnih
aski, ali i zeleni dio iljke bez korijena. Cvjetove
stucamo, zalijemo maslinovim uljem i namaemo 15 do dana na suncu
ili na toplome u kuhinji. Kad ulje postane svjetlocrveno, ocijedimo ga u
staklenke, istisnemo i tekucinu iz cvjetova. Staklenku dobro zatvorimo,
omotamo debelim papirom i uvamo na hladnome i tamnome mjestu. Zog
brojnih ljekovitih tvari gospina trava poma2e kod mnogih bolesti.

~ u.lje .upotreljavamo protiv opeklina, oteklina, oparina, razjedina od

f kisela, potom kad vrela mast strcne u oko, i za rane, oguljenu kozu,
ubode l, reumu i giht. Nema boljega sredstva protiv sunanih opeklina
na moru i planinama. Izvrsno sluzi za masazu kraljesnice, tzv. istrosenih .

,_..- --

P!juskavica

103

Podbijel

kraljesaka i zglobova. Zacjeljuje rane, pomaze kod iscasenja, uganuc'a i

podljeva. Djeluje i protiv kamenaca u zuci, mjehuru i bubrezima. od
listova i cvjetova, s dodatkom stolisnika i troskota, lijeci krv, bubrege,
mjehur, pluca, zuticu, potom zivcane tegobe poput potistenosti, histerije,
nesanice, bolnih zivaca. Bezbolno tjera gliste. Vrlo uspjesno sredstvo protiv
mokrenja u postelju i protiv proljeva. Pomaze kod razlicitih tegoba u
crijevima, plucima, zelucu i zuci. Tinktura, tj. alkoholni iscjedak, dobro
dezinficira rane i sluzi za masiranje drhtavih udova kod starijih ljudi. Caju
zajetra dodajemo jos aloe kako i i eflkasniji. OPREZ! Mogucaje alergijska
reakcija kod osjeivijih ljudi! U nekih ljudi ulje lagano zatvara: dodajmo
malo krkavine, pelina ili rabarbare. Ulje mozemo upotreljavati i ginekoloski,
i to preventivno i kurativno. Dobro i brzo zacjeljuje rane na maternici, lijeci
upale, djeluje protiv grceva za vrijeme menstruacije. Protiv grceva treba uzeti
tri puta na dan cajnu zlicicu, u drugim slucajevima zenama pomoci
tamponi. Uljem trljamo isijas i zivac trigeminus kod neuralgije . Uveliko
olaksava ili cak smiruje. Pljuskavica djeluje na spolne organe, potice im rast
i razvoj.

PODBIJEl
bjelokopitnjak, konjski lopuh, konjsko kopito,
lepuh, /opuh, pode/ek, podbllj,_pustica, repusina,
slov. lapuh

Tussildgo fdrfara
........

ute nam cvjetne glavice podbljela u ozujku

i travnju navjescuju skori dolazak proljeca.
Listovi su tada jos skriveni i razvijaju se tek kad
iljka ocvate. Listovi prilegnuti uz zemlju grubo
su nazupcani, odozdo sivo pusteni te imaju lag
miris. Podijel najradije raste na glinenom tlu
uz vode, putove, obronke. Beremo ga na suncanim
stanistima jer taj najljekovitiji. Cvjetne glavice
treba susiti vrlo brzo buduci da potamnjele
nemaju vrijednosti.

~ Cijela iljka ljekovita priprem]jena kao protiv bronhijalne astme,

f promuklosti, sipljivosti, katara disnih organa, upale porebrice. Osim toga

listovima jos i olozimo prsa, se dobro oznojimo. Podijel poznat i kao
sredstvo koje prociscava krv, otvara apetit i djeluje protiv probavnih grceva.
Od cvjetnih glavica pripremamo tinkturu, uzimamo kod sluzi u plucima:
pregrst cvatova stavimo u litru rakije i ostavimo da dva mjeseca stoji na
toplome. Uzimamo do 4 puta na dan do 10 kapi na seceru. Podbljel
jedan od glavnih sastojaka "prsnih cajeva". Upotreljavamo ga i za inhalacije
kod prehlada i bronhitisa. Za uzmemo zlicu cvjetnih glavica na cetvrt
litre vode. Pijemo puta dnevno, zasladeno medom. Vanjska uporaba:

Podbyel

104

Povrtnica

stucemo oprane listove i stavljamo ih na rane, svjeze ili zagnojene, upale,

otekline, ili pak skuhamo , namocimo krpu u nj i stavimo na bolesno
mjesto. Kod upaljenih vena od s\jezih zdroljenih listova podbljela i s\jezega
slatkog vrhnja pripremimo masu kojom vise puta na dan ma:lemo upaljena
mjesta. Na dalekome Sjeveru ljudi lijece reumu tako sto na postelju prostru
plahtu, na nju poloze lisce podbljela, na sve to legne bolesnik. Dobro ga
zamotaju i pokriju da se preznoji. Prije toga mu daju da popije vruc od
lipina cvijeta, podbljela i bazge.

POVRTNJICA
arapka, ardakva, rotkva, rodakva, rokva,
rotkva, rotkva povrtnica, sjetvena rotkva, trupka,
vrtna rotkva, slov. crna redkev
Rdphanus sat{vus
ovrtnica vrtna rotkva prastara kulturna
iljka.
Egipcani su , s crvenim lukom i
cesnjakom, davali robovima da i im odrzali
zdravlje. Uzgaja se u vrtovima i na poljima.
Upotreljavamo korijen koji repasta oblika.
Izvrsna kao povrce, slovi i kao ljekovita
iljka. Povrtnicu ne i trebalo soliti, veli neipp ,
jer inace postaje stetna. OPREZ! Ljudi s upalom
zeluca ne i trebali upotreljavati.

~ Sok od povrtnice pomijesan sa secerom uspjesno lijeci disne organe,

f bronhijalni katar, hripavac. Ucinimo ovako: izdublmo rotkvu i u nju

stavimo secer ili nacijedimo med, ostavimo na toplome preko noci i sutradan
polagano popijemo sok, naposljetku pojedemo i rotkvu. Ili: razrezemo
rotkvu , skuhamo i tu vodu zasladimo kandisom medom te pijemo gutljaj
gutljaj. Veoma dobro prociscava disne putove. No inace poma:le i kod
drugih bolesti: lijeci zucne kanale, zaustavlja nastajanje pijeska i kamenaca
u zuci. Pospjesuje izlucivanje zuci i lijeci upaljeni zucni mjehur. Pripremamo
ovako: rotkvu sameljemo i dobro istisnemo sok. Prvi dan popijemo 100
g, drugi 200, i tako dok ne dostignemo 400 g, onda smanjujemo do 100
g. Neke kamence otapa, barem se tako tvrdi, neke ne. Sok svakako
smanjuje sklonost prema toj tegobl. Oblcno se zucni mjehur smiri i covjek
vise nema teskoca. Salata od povrtnice poma:le kod nadutosti trbuha, bolesti
bubrega i mjehura, kod vodene bolesti i slaboga teka. OPREZ! Upotreljavati
treba samo s\jeze narianu jer tada najljekovitija. Lijeci gljivicne kozne
bolesti. U tu svrhu sjeme zdroblmo u prasak i njime pospemo oboljeli dio .

Preslica, poyska

105

Preslica, poyska

PRESlJICAP
lS
baska

metlica, borak, konjorep, konjski ,

koseterka, kositrenica, kositrenka, kres, /
preslica, mali astavit, njivska preslica, astavit,
stukavac, voste, slov. preslica
Equisetum arvense
reslica dosadan korov, bez m1sa,
gorkoslana okusa. Nisu ljekovite smede
staljike sa sporama, nego one jalove, zelene;
one daju pravu drogu. Preslica sadrzi mnogo
silicijeve kiseline, cak <;! 16%; sakupljamo
mlade staljike u njima ta kiselina topljivija. Staljike sus1mo u
prozracnoj i sjenovitoj prostoriji tako da ostanu lijepo zelene. Sok i od
preslice nemaju nikakvih popratnih stetnih u cinaka. Priznavanju
ljekovitosti preslice pridonio neipp; njezini su ljekoviti ucinci znatni,
njezina uporaba mnogostrana. OPREZ! Preslica jaka, stoga s njom
budimo umjereni!

~ Preslica najbolji lijek za bolesna pluca, i kod bronhitisa tako i kod

f krvarenja iz njih; pomaze i kod tuberkuloze, ali tada potrebna
dvostruka doza. Kod teskih krvarenja krv se uz pomoc preslice brzo obnavlja
buduci da se broj krvnih zrnaca brzo poveca. Tkivo u plucima zbog
silicijeve kiseline. Konzumiranje i ispiranje njime zaustavlja ispadanje
kose. lspiranje rana svjezim sokom ili cajem od preslice pospjesuje
zacjeljivanje rana i kosti. lijeci upaljene bubrege, mjeh, grceve u njemu;
ako onemoguceno mokrenje, djelomice otapa kamence i pijesak u mjehuru
i bubrezima, lijeci bubrezne casice, odstranjuje bjelancevinu iz mokrace.
Silicijeva kiselina u preslici povecava elasticnost tkiva. Kupelji: 100 g iljke
namacemo jedan sat u vrucoj vodi i potom ocijedimo u vodu za kupelj.
Djeluje povoljno na kozu, prokrvljenost, ozeline , razjedine na potkoljenicama, "otvorene noge", hemoroide; smiruje svrbez. Preslicin dobro cini
omlohavljeloj i naboranoj kozi. Cajna mjesavina: mnogima preslica
prejaka, stoga preporucuju cajnu mjesavinu od preslice, podbljela, lipina
cvijeta, trpuca, bazginih boblca i timijana. Tu mjesavinu poparimo, ostavimo
da odstoji 15 minuta i potom procijedimo . Pijemo 2 do salice na dan.
Zasladujemo kestenovim medom. protiv mokracnih kamenaca: jednu
veliku zlicu mjesavine preslice i borovicinih boblca u jednakome omjeru te
malo pelina kuhamo 5 minuta u cetvrt litre vode. Treba odstajati 15 minuta,
potom procijedimo i odmah popijemo jednu salicu, drugu gutljaj
gutljaj tijekom dana. Kad se kamenci spustaju kroz mokracovod, napravimo
sjedecu vrucu kupelj s malo suhe i malo svjeze preslice. Jaka se bol
smiriti. Preslicin olaksava proleme kod sarlaha, povecanih krajnika,
slabokrvnosti, upale porebrice, bolesti u vezi s metabolizmom, i nervozu,

Ranjenik, pravi

106

Preslica, po[jska

izlucuje nezdrave sokove iz organizma, proc1scava krv. Suhu preslicu

zdroimo u praak koji zakuhamo u mlijeku. trebaju piti slabana djeca,
jer organizam i stvara krv. Protiv upale grla grgJjamo preslicinim cajem.
OPREZ! Preslicu ne smijemo piti u prejakoj koncentraciji i predugo, vec u
vremenskim razmacima.

RAARARA
raved, raven, s!ov.

raarbara

i tungutska rabarbara

Rheum officinale, Rheum palmatum

ljekarni mozemo

kupiti korijen

prve

(Rheum olficinale), i to u komadima, ili u

praku, dok se druga (Rheum palmatum) uzgaja

u nas u vrtovima. Dobro uspijeva u vrtnoj

zemlji, no svjeze gnojivo smanjuje njezinu
ljekovitost. Koristimo samo peteljke njezinih
listova. Njih beremo najprije u lipnju, potom u
rujnu i listopadu. U njima ima mnogo vitamina
. Listovi nisu jestivi ni u kakvu oliku. Od
pete]jaka pripremamo kompot, sok ili marmeladu.

~ od korijena djeluje kao lago sredstvo za cicenje; umjesto rabarbare

! mozemo uzeti krkavinu. Rabarbara pospjesuje izlucivanje mokrace. Sok

dajemo bolesnicima s vrucicom jer dobro gasi zed. Kompot, zasladen medom,
rekonvalescente. Urzava probavu i lag purgativ. Sok vrlo povoljno
djeluje na zubnu caklinu. rebali i ga upotreljavati Jjudi kojima drugi vocni
sokovi sa svojom kiselinom izazivaju "trnjenje zui". OPREZ! Rabarbaru ne
smiju uzimati trudnice, dojilje, bolesnici s gihtom ili upaljenim mjehurom.
Neki ljudi ne mogu podnijeti rabarbaru jer im previe nadrazuje sluznicu u
ustima i crijevima. Oni ne i smjeli uzimati.

RANJENIKP
PRAVI
bjelodun, djete/ina divlja, djete/ina kamenjarka,
macja djetelina, prava ranjenica, ranjenica,
ranjenika, zecja djetelina, slov. ranjak

Anthyllis vulneraria

vate zuto ili zlatnozuto, u planinama

narancasto ili purpurno. Ima slab miris, u
planinama v tesko, otuzno, okus mu

--

Ranjenik, pravi

107

Riiz,

cmi

posve neodreden. Zadovoljava se i oskudnim stanistem, ali najbolje uspijeva

na vapnenastom tlu. Beremo c\jetove i brzo ih susimo na sjenovitom, ali
zracnom mjestu.

~Vrlo omiljen pucki lijek. Vec mu ime kazuje da ponajprije lijeci rane,
f i to i kod ljudi i kod zivotinja. Toplim cajem isperemo ranu, onda
obavijemo krpom navlaZenom cajem od ranjenika. Olog mijenjamo svakoga
sata. Tako zacijeliti i rane koje tesko zacjeljuju. Tomu caju dobro dodati
i jednaku kolicinu trpuca. prociscava krv. U tu svrhu pijemo 2
salice oparka na dan. uspjesno lijeci i kasalj, osoblto ako mu dodamo
i jednaku kolicinu trpuca. PomaZe i djeci kad povracaju zbog hrane koja
im nije prijala. Osjetljivim ljudima zeludac. C\jetove dodajemo i drugim
narodnim cajevima.

crna riblzla, crni cmanjci, grozdit, samorodina,

svi,

slov. riez
nfgrum

Res

ijela iljka neugodno mirise stjenicama.

U lipnju beremo samo cijele listove bez
peteljki. Moramo iti oprezni jer ih rado napada
snijet, takvi su listovi stetni. Boblce sadrze
mnogo vitamina i , koji vrlo uspjesno
sprecava zaraze, osoblto plucne, ili ih brze lijeci.
Upotreljiva i kora.

~ Sok od boblca namocenih u rakiji vrlo dobro

f pomaZe kod grceva u crijevima, pospjesuje

znojenje i lakse istjecanje zuci, potice izlucivanje mokrace te tako iz tijela
djelotvorno odstranjuje otrovne i stetne tvari koje izazivaju bolesti. Boblce
su i sok korisni kod bubreznih bolesti. od listova potice bubrege na rad
i tako utjece na lijecenje gihta, reume te djeluje protiv ovapnjenja Zila.
se preporucuje i kod vodene bolesti, razlicitih bolesti mjehura, kod
proljeva, migrene i jakoga kaslja. Konzervirani sok od crnoga riblza odlican
lijek protiv hripavca. i sok u zimsko doba morao iti pri ruci u svakoj
obltelji gdje ima male djece. Podjednako djeluje i od listova. On sprecava
nastajanje kamenaca i pijeska u mjehuru te lijeci i druge bolesti rnjehura.
od stucenih listova izvrsno sredstvo protiv slabosti srca i vodene
bolesti. Liker od cmog riblza: zrele boblce zgnjecimo, dodamo listove paprene
metvice, zalijemo rakijom, ostavimo osam dana na suncu, ocijedimo, dodamo
malo przena secera i spremimo u . Gutljaj toga uoci pocinka otklanja
nesanicu. Sok od crnog riblza: u dva kilograma soka usipamo kilogram
secera i kuhamo dok se ne zgusne. Odlicno pomaZe kod zelucanih tegoba,
zaustavlja proljev i dizenteriju, kod vrucice ujedno gasi zed. od listova

Riblz, cmi

108

Rosopas

dobar protiv bolesti disnih organa i lose probave, cak i u najtezim

slucajevima. Saku kore od crnog riblza kuhamo cetvrt sata u vinu; lijeci
bubrege, prociscava krv, olaksava mokrenje i reumatske bolove.

ROSOPAS
lastavitina trava, rosopas obltni, rusa, rusa trava,
trava od rosopasa, trava od iutice, zmijino
mlijeko, zmijinje mlijeko, zmijsko groide, iuta
trava, iuti rosopas, s/ov. krvavi mletnik
Chelid6nium mdius

osopas raste iz trajnoga podanka, do pola

metra visine, pokraj putova i ograda, uz
zidove, rusevinama i na neobradenu tlu.
Cijela blljka sadrzi ~ekovit narancasti sok. Vrlo
djelotvorna ljekovita blljka, ali treba vrlo
oprezno upotreljavati jer u vecim kolicinama
otrovna. Beremo cijelu blljku.

~ Rosopas diureticko i purgativno sredstvo. Preporucuje se onima koji

f boluju od reume i gihta. Umirujuce i ulazavajuce sredstvo protiv
nesanice, astme, kronicnoga bronhitisa, zivcanosti i grceva u pojedinim
organima. trebali piti bolesnici s anginom pektoris i arteriosklerozom.
Djelotvoran kod bolesti jetre, slezene, zuci i mjehura. Otapa zucne
kamence. Pijemo ga i protiv gripe, migrene, uremije i visoka krvnoga tlaka.
Poboljsava vid i lijeci kronicne ocne upale. olog od zelenog dijela
blljke brzo pomaze kod grceva u trbuhu i bolova u spolnim organima.
Stavimo li blljku na trbuh, otjerat gliste. Uputa: pola cajne zlicice
smrvljene s\jeze blljke prelijemo s cetvrt litre kipuce vode. Pijemo jedanput
na dan nakon jela. U rosopasu otrov helidonin koji sprecava diobu stanica
(citostatik!). koristi kod kanceroznih oboljenja jer onemogucuje naglo
bujanje stanica raka. No OPREZ! U vecim kolicinama izaziva mucninu,
povracanje, proljev. Moze nastupiti i smrt ako paralizira centar za disanje .
Mozemo naciniti tinkturu. Pregrst sitno narezane blljke i korijena namacemo
osam dana u pola litre rakije. Uzimamo do 10 kapi na dan kod reume,
gihta, hemoroida, vodene bolesti, raka te za zeludac.

Rusomaea

109

Rusomaca

RUSOMACA
eeslika, coanska tora, coanska torica, goamuk,
gusomaea, gudomok, hotu-netu, kesica, kokosica,
mosnjak, pacuska, pastiska t, pastiska
toblca, poljska peslica, osomaea, skiian, skiianj,
somaea, sulin, tacuka, slov. plesec
Capsella bursa-past6ris
somaca

R do 40 cm. Cvate od

posvuda rasiren korov, visine

ozjka do kasne jeseni.
Sitni, ijeli cvjetovi nanizani s staljici.
Najbolja ona brana proljece. Korijene
ocistimo, iljke svezemo snopiCe, brzo pos
simo i spremimo tamne staklenke. Latinsko
ime znaci pastirska torica. U toj "torici" mnogo ljekovitih tvari za
mnoge bolesti i tegobe. bolji ako rsomac samo poparimo. S cetvrt
litre kipce vode poparimo n zlicic she ili dvije cajne zlicice svj eze
rsomace i pijemo 2 do salice nezasladena na dan. Rsomac a
vijek i svagdje pri rci, stoga posegnimo za njom.

~ djelotvorno zastavlja r.zlicita krvarenja. kako iz crijeva tako i iz

f zelca i nosa, i iz l. Protiv krvarenja iz nosa smrkavamo od
rsomace kroz nos ili svezemo strcak rsomace oko vrata i na zatiljak.
Kod krvarenja iz l pijemo n mjesavin od jednakih dijelova
rsomace , troskota, imele i korijena spravne petoprste (Potentilla
tormentilla), i to tri salice na dan. naravno skhamo svaki t
svjez. Protiv krvarenja rusomaci dodajemo preslic : jedn n zlicic
te mjesavine poparimo s cetvrt litre kipce vode te pijemo s alic ili dvije
toga nezasladena . od rsomace vrlo djelotvoran i za proljetno
ciscenje krvi. Mozemo dodati i preslic. Pomaze protiv kaslja, protiv gihta
te reme. Prilicno dobro reglira krvni tlak; slicno kao imela, snizj e
previsok, povisje prenizak. Na taj nacin t i na presporo ili prebrzo
kcanje srca. Djelje ljekovito i na sstav krvnih zila. potice na rad
lijena crijeva, pospjesje peristaltik i time njihovo praznjenje. Pomaze protiv
proljeva i krvava mokrenja. Rsomaca izvrstan lijek za zene ; reglira
prejak mjesecnic - 8 dana prije menstracije treba piti od rsomace ,
i to jedn do dvije salice na dan. No niposto ga ne smijemo piti hladna,
kako to ponegdje preporucj! U zena lijeci ijelo pranje, i to ako i
ili se njime r. Pomaze protiv porodajnih grceva i tako olaksava porod .
Pomaze i kod tegoba menopazi. Na rane stavljamo zdroljen rsomac
ili pak ologe namocene kako ismo zastavili krvarenje. Ono sto
rtvica za mskarce , to rsomaca za zene, bar na neki nacin.

Rutvica

110

R utvica

RUTVICA
petoprstica, ruda, ruta, rutica, rutva, sedef,
sedefcic, s/ov. vinska rutica

Ruta graveolens
rlo razgranat omanji grm prilicno neugodna mirisa. Cvjetovi su rutvice sitni,
zelenozute . Uzgaja se uglavnom u vrtovima,
ali raste i slobodno u prirodi. Cvate od lipnja
do kolovoza. Rutvicu razmnozavamo sadnicama.
Sakupljamo dok cvate, od lipnja do kolovoza,
i to za olacna vremena, jer inace navodno prejako djeluje. Vrlo ljekovita za mnoge tegobe,
no zbog pomalo otrovna etericnoga ulja neugodna mirisa bolje ju upotreljavati u cajnim
mjesavinama. Samu rutvicu koristimo vrlo umjereno i u malim kolicinama,
osoblto kad rijec unutrasnjoj upotrebl, buduci da otrovna. OPREZ!
Pojedini su ljudi toliko alergicni na rutvicu da doblvaju svrbez i koprivnjacu
vec dok beru.

~ pomaze kod padavice, vrtoglavice, angine pektoris, skorbuta,

f bronhijalne astme, upale grla. Smiruje i )-lSpavljuje, osoblto nacinimo li

mjesavinu: 10 g rutvice, odoljena i metvice, 15 g glogova cvijeta i imele
t e 5 g kima. Zlicicu te mjesavine poparimo s cetvrt litre kipuce vode i
ostavimo da odstoji 10 sati. Pijemo 2 do salice na dan, no samo gutljaj
gutljaj. Bradavice nestati navlazimo li ih u vise navrata rutvicinim
sokom . Nagluhost cemo izlijeciti parom od listova koju cemo lijevkom
usmjeriti u vanjski usni kanal; to cinimo 5 dana. Listove kuhamo s octom .
Sum u u sima, ako mu uzrok nije srcana slabost, lijece kapi rutvicina ulja;
mlacne ih nakapamo u vanjski usni kanal . Pregrst rutvicinih listova
skuhamo s malo svjezega maslaca i procijedimo kroz platnenu krpu u
staklenku te upotreljavamo potrebl. Ako usni kanal otecen, preprzimo
rutvicine lis tove s crvenim lukom na ulju, protisnemo kroz krpu i potrebl
nakapamo u uho . od rutvice tjera gliste i druge crijevne nametnike.
Smijemo ga piti samo na gutljaje. Razlaziti ga mozemo dodatkom kicice,
borovice, kadulje i drugih iljaka korisnih za crijeva i zeludac (anis , kopriva,
laneno sjeme, mazuran, metvica, maticnjak, maslacak, stolisnik, kupina ,
dubacac, zlatnica). Pijemo samo topao . Rutvica veoma djelotvorno tjera
razlicite insekte i gamad - muhe iz stana, moljce iz ormara, buhe iz kreveta,
i stjenice. Na mjestu gdje raste, nema ni zmija. od rutvice, razrUeden
vodom u omjeru 1 : 4 , izvrsna kupelj za oci ispiremo li ih njime dva puta
na dan. Tako cuvamo i popravljamo vid . neipp rutvicu kao kupelj ili
olog dosta upotreljavao lijececi nedostat* teka, vrtoglavicu, navale krvi
u mozak, tesko disanje, zelucane tegobe, iscasenja, uganuca te kozne osipe.
Pomaze i kod bolne mjesecnice. OPREZ! Trudnice ne i trebale piti rutvicin
!

Ruia, pasja

111

Ruia, pasja

RUZAP PASJA
divlja ruia, divlji sipak, pasja draca, srblguzica,
sepurika, sepurina, sip, sipak, sipkovina, sipurika,
sipurina, sipkova ruia, oblcni sipak, s/ov. sipek
R6sa canfna

odljikav gm, visine do meta. Raste na

suhu neobadenu zemljistu, na livadama i
pasnjacima. Zele plodove, sipke, m od
ujna nada]je. Razezemo ih duzini, kou sto
z moguce osusimo na zaku, potom i na
umjetnoj tempeatui od 40. Plodice, "sjemenke" isplahnemo tako da odstanimo dlacice
te i njih d osusimo, cuvati ih moamo u
d zacepljenim posudama inace z
gube djelotvornost. i crni iblz, i sipak (pasja ruza) ima izuzetno mnogo
vitamina . On se kuhanjem ne unistava kao kod dugih caj eva . U sipkovoj
mameladi i vinu nakon godinu dana ostaje jos samo cetvrtina kolicine
vitamina .

Zbog velikih kolicina vitamina i dugih vitamina od sipka veoma

ljekovit. U hladnim i vlaznim zimskim mjesecima veoma dobro cuva od
prehlade povecava otpornost- oganizma na razne zaraze. Nadasve povoljno
utjece na rad nadbubezne zlijezde, u kojoj nastaju za zivot vaini hormoni.
i morali piti osoblto stariji Jjudi kojima probavni organi vise ne upijaju
dovoljno vitamina iz hane. Djeluje i kao lago sredstvo za ciscenje
(pugativ), te ismo ga trebali dodavati raznim cajevima kod proljetnoga
lijecenja. Potiv prehlade sipku d dodati jos i lipin cvijet. ismo
zimi morali redovito piti. Zog sipkovih "sjemenki" treba kuhati 5 minuta.
Pijemo ga 2 do salice na dan. OPREZ! Prevelika kolicina lose utjece na lednu
mozdinu i srce. Kod dojilja vitamin pelazi u mlijeko i veoma d utjece
na razvoj dojenceta. priodni biljni vitamin dagocjeniji od svih kemijskih
pripavaka vitamina . Sto gama sipka imajednaku vrijednost kao kilogam
limuna. Sipkov otklanja poljetni umor, malaksalost i ljedunjavost. Obilje
vocnih kiselina u sipku pospjesuje izlucivanje mokrace i na taj nacin posredno ,
djeluje protiv nastajanja pijeska i kamenaca u bubrezima, ili smanjuje
sklonost prema njihovu nastajanju. takoder pociscava krv iz tijela
odvodi soli mokracne kiseline i tako posredno lijeci reumatske bolesti i giht.
Buduci da tjera na mokrenje, upotreljavamo ga kod vodene bolesti. Djeluje
i protiv rahitisa. Sipkova tinktura ojacava korijene kose. Uputa: 2 sake
narezana sipka namocimo u litri rakije. od sipkovih c\jetova suzava :lile,
sto dobro dolazi kod unutrasnjih krvarenja. Ujedno i lag pugativ. U obzir
dolazi jos i sipkova sisarica, koja se, kao dlakava glavica crveno-zelene ,
pojavljuje na pojedinim sipkovim ganama. (Nastaje kao posljedica uboda
ruzine ose siskarice.) od nje izvrsno okrepljuje oslabjeli oganizam.
Pospjesuje zacjeljivanje rana i opeklina, suzblja tempeaturu, potice na
mokrenje i otklanja kamence u mokracnim kanalima.

Ruia, vrtna

112

Ruia, vrtna

RUZAP VRTNA
majska ruia, mirisljavka, roiica, ruia stolistica,
slov. vrtnica

R6sa centif6lia
uza ima tisuce vrsta i najrazlicitijih su .
Uzgajamo ih u vrtovima. Cvatu od lipnja do
jeseni. Sakupljamo cvjetne latice u doba njihova
najbujnijeg cvata, no samo za suha vremena.
Osusimo ih brzo i spremimo u dobro zatvorene
posude. Ruza jos od davnina slovila kao
ljekovita blljka, danas se naveliko uzgaja i za
doblvanje skupocjena ruzinog ulja. Ruze ne
gnojimo umjetnim gnojivima i ne prskamo
pesticidima ako ih upotrebljavamo za lijecenje.

~ Naljev od la!ica preporucuje se za prociscavanje krvi, osoblto dodamo li

f mu med. djeluje kao blag purgativ. Pijemo ga i kod zutice,

prekomjernih menstrualnih krvarenja, glavobolje, vrtoglavice, nesvjestice,
ijeloga pranja. znatno srce, zivce, jetru i probavne organe.
Zasladujemo ga medom. Vino kuhano s ruzinim laticama okrepljuje oslabjeli
i umoran organizam, ublazava bolove u donjem dijelu tijela. Ispiranje usta
vinom u kojemu smo kuhali ruzine latice otklanja zubobolju. Hladan oblog
oko glave ublaiava glavobolju. Ruzini oblozi (na oku) otklanjaju titranje pred
ocima. Mozemo stavljati i svjeze latice. Nekoliko kapi topla uvarka u uho
smiruje bolove u njemu. Usta bolesna zbog g~ivica i afta ispiremo uvarkom
od latica. Kod upa~ena grla grgljamo. Kod crvenog vjetra na licu korisni su
oblozi od svjezih latica. Svima onima koji imaju unistenu crijevnu floru zbog
pretjerana uzimanja antiblotika, preporucuje se temeljita kura pripravkom
od ruza. Svaki dan prije jela trebalo popiti casicu od ruzinih latica.
Mozemo zakuhati pola litre vode i pola litre vina. U litru kipuce vode stavimo
desetak latica. Plucni bolesnici trebali piti mnogo toga . Reumaticari
u vodu u kojoj se kupaju morali ubaciti nekoliko pregrsti ruza, i bolest
se trebala smiriti. Za djelotvornu ismo masazu ruze trebali namakati u
rakiji. pomaie i protiv prhuti, akni, uganuca te kod rana. Ruza namocena
u maslinovom u~u djelotvorno pomaze kod opeklina, rana, ozeblina i
raspucane koze.

Ruzmarin

113

Ruzmarin

RUZMAR][N
rozmarin, rosmarin, rusmarin, ruzman, ruzmarin,
zimorad, imurod, slov. roimarin

Rosmarfnus officindlis
iljka

mraz; stoga

toplih krajeva, vrlo osjetljiva na

kontinentalnim dijelovima
zgajamo loncima. Upotreljavamo c\jetove ili
pak iljk dok cvat. Od rzmarina
pripravljamo rzmarinov rakij. rzmarinovo
l i rzmarinovo vino. Njih nacinimo tako da
iljk namocimo rakij, l ili ijelo vino.
Upotrebljavamo samo male kolicine pripravaka
jer rzmarin vrlo jako sredstvo.

~ Rzmarin svim svojim pripravcima povoljno t na tijelo di

! da sredstvo za okrep. Ulje od rzmarina poboljsava prokrvljenost i

siri Zile. Pomaze kod lose probave, potice na rad lijeni zeldac, otklanja
bljedilo. Potice rad jetre i izlcivanje zci, blazava padavic, za to
osoito korisno rzmarinovo vino ako ga bolesnik pije 2 case na dan
tijekom jednog do dva mjeseca. Pospjesje krvotok i podize nizak krvni tlak
te reglira neredovito ilo. Rzmarin izvanredan za jacanje srca pijemo
li rzmarinovo vino ili ruzmarinov rakij, i to 2 case vina ili 2 casice rakije
na dan. Lijeci i voden bolest srcanog porijekla, ztic i njezine posljedice
popijemo li 2 salice na dan. Bolesne oci ispiremo mlacn opark
rzmarina i kamilice. Protiv iscrpljenosti, neplodnosti, ijeloga pranja,
vrtoglavice, nadimanja, za prociscavanje krvi, protiv zastoja mokrenja pijemo
tri t na dan jedn casic rzmarinovoga vina- nataste, prije rcka
i prije vecere, ili pak dva t casic rakije. Rakijom masiramo mjesta
koja s zahvatili giht i rema. djelje protiv grceva, kaslja, mokracnih
kamenaca, astme, zivcanosti, tjeskobe, migrene izazvane zivcanom napetosc ,
istrebljje gliste. Na gn, iscasenja, modrice, edeme i kontzije stavljamo
obloge od . U Dalmaciji slabasn, rahiticn d k ruzmarinov
, da . Rzmarin namocen rakij ili pripravljen kao slzi
protiv ispadanja kose.

114

Sapunika

SiriStara

SAPUNJIA
belonoga, sapunjaca, sapun-trava, slinarica, vucji
lisac, slov. milnica
Saponaria officinalis
aste jarcima, padinama, vinogradima, z
zivice i potoke, na pjescanome tl. Trajnica
, visoka do 80 , crvenosmeda blljka jako
razgranata korijena iz kojega raste staljika s
bljelim cvjetovima koji s skpljeni cvat.
Cvate od srpnja do rjna. Upotreljiv korijen
koji vadimo proljece i jesen. Dobri s i listovi.
Trljamo li korijen vodom, zapjeni. Kad ga
iskopavamo, moramo zahvatiti sto dl jer
tanji s korijeni najvredniji. Dobro ih operemo
i ossimo.

~ od korijena treba khati oko pet minta, pijemo ga kod reme,

f gihta. otvrdntih zlijezda te koznih bolesti. od svjezeg korijena
pospjesje izmjen tvari (metabolizam). Pijemo ga kod slabljega rada jetre i
slezene te slaba izlcivanja zci. Uzimamo ga i kod kronicnog katara l,
zelca i crijeva. Potice lcenje mokrace i znoja, smeksava slz i slzi za
ciscenje. Kod paljenog grla grgljamo cajem. Samljeven korijen samo
namocimo preko noci, procijedimo i pijemo preko dana gtljaj gtljaj.
Uputa: cajna zlicica praska na s vode. Staviti vise ne bllo dobro.
od listova koje smo nabrali prije cvjetanja slovi kao lijek protiv lose probave,
ljedila, ztice. bolesti jetre i bbrega, katara i slaba lcenja tjelesnih sokova.
Sapnika se potreljava indstriji zbnih pasta.

SJIRISTARA
encian, gorCica, lincura, vladis/avka, iuta gencijana,
iuti srcanik, iuta siristarka, slov. encijan
Gentiana lutea
irist.ara ~~ izrazito planins.ka blljk~. ZastiCena bllJka HrvatskoJ. KpUJemo
ljekarni ili prodavaonici bllja i blljnih pripravaka. Dobro spijeva vrt. Podanak iskopavamo jesen ili rano proljece. Razrezemo ga
dzini i objesimo na konopciCe prozracnoj
prostoriji. Od svjezeg podanka pripremamo
tinktr, od ossenih ekstrakte. neipp
napisao: "Imas li i najmanji vrt, posadi njem

siristaru, pelin i

S!Jez, byeti

115

Siri.Stara
kadlj.

zimamo vijek

dostaje za cijel
bar jedan sat prije jela.

ljekarn."

Pripravke od siristare

~ Siristara jedan od ponajboljih lijekova za zeldac i klanja razne

! tegobe. zeldac , vraca tek, pospjesje probav, otklanja pritisak
zl, mcnin te napade nesvjestice. Potice lijeni zeldac koji lci
premalo probavnih sokova, miruje crijevne grceve. Dlje vrijeme zimamo
svakoga dana: 20 do 30 kapi tinktre ili ekstrakta i to razrijedena
5 velikih zlica vode. Pospjesje lcenje zci . OPREZ! Nije dobra za sve
zelcane tegobe i za svakoga. Ne rr se ljdima s visokim krvnim
tlakom, sa sviskom kiseline, ni trudnicama na pocetk trdnoce . Ljdima
osjetljiva zelca mjesto siristare rr se cajna mjesavina od anisa,
kamilice, koromaca, kima i maticnjaka. Za bolesn jetr zimamo prasak
s vinom, ako bolesnik nema povisen temperatr. Prasak s vinom ili toplim
varkom otklanja gliste, prociscje jetr i zeldac , potice mokrenj e,
pospjesje i reglira mjesecnic.

ili sliz,

dobri slez, dilj, linja, ljekoviti sljez, pitomi

sljez, pitomi sljez, sljezovina, sljez, sljezovina,
veliki sliz, veliki sljez, slov. ajb~s ili slez

Althaea officindlis

na vla:lnijem

trajnica koja raste glavnom nizinama

tl. Cvjetove beremo od lipnja
do kolovoza za sha vremena i ssimo ih na
topl rh. Listove beremo tek posto iljka
ocvate i pazimo da na njima nema snijeti.
Korijene vadimo rano proljece ili jesen;
oglimo ih, brzo ossimo na 40 i sameljemo
prasak. Sve dijelove sljeza brzo ssimo i
cvamo na veoma sh mjest jer lako popljesnive . Nista ne khamo, nego
zlicic sljeza namacemo preko noci pola litre hladne vode . vodeni
prelivak malo podgrijemo prije no sto cemo ga piti. Ako ismo sljez predgo
khali , doili ismo gst kas jer on vrlo slzav. neipp to nije znao i
stoga ga nije previse cijenio. Sljezov vodeni prelivak spjesno dodajemo
cajnim mjesavinama kod raznih bolesti protiv kojih preporucj r
sljeza. Ponajprije potreljavamo prasak od korijena.

~ Sljez lijeci prvome red disne organe- l grla, bronhitis, potom

olaksava kasalj i katar, poma:le kod iskasljavanja, cisti sn spljin,

.f

lijeci afte i akne, cisti l. Osoito koristan klesarima i rdarima.

pripremamo glavnom od praska i sladimo ga medom od kestena. za
probavne organe (prije svega onaj pripravljen od korijena): pomaze kod
bolesti crijeva i zelca, probavnih smetnji, zastavlja proljev, otklanja tegobe

syez, bfjeli

116

syez, cmi

u debelome crijevu i kod zatvora, ula.Zava bolove u zucnome mjehuru. Za

mokracne organe: olaksava otezano mokrenje, ali poma.Ze i kod bolna
zadrzavanja mokrace, lijeci ijelo pranje, upalu mjehura i bubrega. Osoblto
poma.Ze kod bolova izazvanih bubreznim kamencima. Vanjska upotreba:
cajem ispiremo apscese, cireve, ocne kapke. Djeci, kad im izbljaju zubl,
dajemo korijen sljeza da njime trljaju desni.

SlJEZJ> CRN][
crni sumski sljez, divlji papel, divlji slezenovac,
divlji sljez, divlji 5/jez, gusqe cvijece, planinska sliz,
sliz, slizovaca, sumski sljez, velika sljezovaca, slov.
slezenovec

Malva silvestris
visoka do 60 , ima srcolike,
i dlakave listove. Rado raste u
lizini naselja, uzgaja se i u vrtovima. Cvate
ijelo i ruzicasto , i to od lipnja do rujna,
sazrijeva u kolovozu i rujnu. Korijen iskopavamo u ozujku i travnju te u listopadu, cvjetove
beremo dok cvatu, listove od lipnja do rujna.
Sakupljamo ih uvijek za suha vremena. Treba ih susiti veoma brzo, inace
poprimaju pr]javotamnu boju i gube vrijednost. Crni sljez, kao ni bijeli sljez,
ne smijemo kuhati ni popariti, nego pripremamo hladni prelivak: korijen
namacemo u hladnoj vodi 8 sati, ocijedimo, potom ga tek kao zagrijemo .
vrijedi i za cvjetove i za listove. Za cajnu mjesavinu treba crni sljez
posebno namakati u hladnoj vodi i tek ocijedeni dodati toploj cajnoj
mjesavini ljekovitih i]jaka.

iljka

nazuljene

~Takav , sam ili u mjesavini, povo]jno utjece na disne organe, ula.Zava

f i smiruje kasalj i hripavac. Pospjesuje izlucivanje sluzi, lijeci bronhitis i

plucni katar, promuklost i upalu zdrijela te astmu. Ljekovito djeluje na
grceve glasnica, i na lakse proljeve. Mozemo ga mijesati i s jagorcevinom.
Kod promuklosti grg]jamo mlacnim cajem i njime ispiremo usta protiv cireva
i osipa. pripremljen od jednakih dijelova korijena i listova lijeci sve bolesti
koje su nalik na dizenteriju, potom crijevne i zelucane grceve, zastoje
mokrace, olaksava i bolno mokrenje. Vino kuhano s korijenom crnoga
sljeza i anisa smiruje bolove u mjehuru i crijevima, olaksava stolicu i
omogucuje dojiljama izdasnije izlucivanje mlijeka. Grgljanje oparkom od
jednakih dijelova listova crnoga sljeza, listova crne bazge i cvjetova divizme
lijeci limfne zlijezde . Vruci oparak listova i cvjetova, koji stoji pola sata prije
no sto ga procijedimo, izvrsna kupelj za "otvorene noge". Tu kupelj treba
ponoviti tri puta na dan, svaki put u novoj vodi.

~
-

...

Smreka

117

Smreka

SMREA
smrca, slov. snireka
Pfcea excelsa

ve su cetinjace (bor, borovica . jela, ari ,

klekovina ili planinski bor i smreka) vie ili
manje podjednako ljekovite. Smreka drvo
visoko do 50 metara. Delo pokriveno
crvenosmedom korom. U proljece sakupljamo
mlade pupoljke, od lipnja do kolovoza smolu.
Upotrijebiti ih treba odmah. S\jezi pupoljci i iglice
gube u <u i do polovice kolicine vitamina .

~ Iglice ili vrske poparimo kipucom vodom.

f pricekamo 5 do 10 minuta, zasladimo

medom i pijemo protiv kaslja. katara i drugih bolesti dinih organa.
procicava krv i lijeci katar mjehura, izaziva znojenje pijemo li ga u krevetu .
od vraka smreke otklanja proljetni umor. No moramo ga piti redovito!
Sladimo ga samo medom ili kandisom (zutim ecerom, zapravo ecerom od
sladorne trske, nerafiniranim). od smrekinih grancica, zbog toga to
sadrzi terpentinsko ulje, procicava disne organe, lijeci bronhije. bronhijalni
katar, upalu grla i pluca. Kupelji od smrekinih grancica pomazu kod gihta,
opustaju stvrdnute miice, pojacavaju tjelesnu otpornost i snagu . Grancice
i iglice kuhamo zasebno i potom dodajemo vodi za kupelj . kupelj
djelotvorno lijeci i kozne bolesti, kraste, osip , potkozne cireve . Zrak u
smrekinoj sumi izlijecio pluca mnogih bolesnika koji su ga ecuci umom
duboko udisali. Kosarica svjezih gancica u spavaonici uveliko olaksava
disanje plucnim bolesnicima. Trebalo i mogucnosti mijenjati gancice
svaka dva sata. Izvrsnu cemo mast za rane doblti od smrekine smole ,
govedega loja, voska i maslinovoga ulja. Ulja iti jedna tecina , kako
i mast ostala meka. Odlican sirup mozemo napraviti ako zelene, nezrele
i izdanke kuhamo pet sati u mnogo vode. Potom valja izvaditi ceere,
tekucini dodati secer i ponovo kuhati dok se masa ne zgusne . Sirup
veoma ljekovit za dine organe kod djece. U proljece mozemo napraviti sirup
protiv kaslja i iscrpljenosti. Vrske cetinara posla:Zemo u staklenku iroka
gla i to naizmjenicno red vrsaka, red ecera. Tako napunjenu staklenku
odmah treba staviti na sunce. Nema li sunca, stavimo na vrlo slabo
zagrijanu plocu tednjaka. Ne ucinimo li to, se toliko stvrdnuti da
se nikad nece otopiti. Smrekine iglice sadrze mnogo vitamina . Sto zima
hladnija, iglice ga sadrze vie. U nestaici kakva ila u atnim vremenima
ljudi su se mudro dovijali tako to su upotreljavali iglice i na taj nacin
cuvali zdravUe . Iglice narezemo, nalijemo preko njih vode i nakon nekoliko
sati to pijemo.

SporiS,

oicni

118

Spois, oicni

SPORISP
OBICNI
boris, divlja vrbena, ljutovnica, sporis, verbena,
vrbena, ielezarka, ieljezarka, slov. sporis

Verbena officindlis
ednogodisnja ili trajna iljka, raste
najvise uz putove. steta, jer zbog
toga najcesce oneciscen. Cvjetovi su mu maleni,
visnjine ruzicaste . U lipnju sakupljamo
blljku u cvatu, bez korijena i donjega dijela
staljike , povezujemo u snopice i naglo
susimo na zraku. Mnogostruko korisna.

~ Zvakanje svjezega sporisa i trpuca pomaze upaljenim desnima i

oteklinama u ustima, olaksava bolove i lijeci. Otklanja i promuklost.

od sporisa, kuhana u vinu, znatno ula:lava glavobolju, lijeCi oboljele
zivce, isij as, reumu. Svjezi sporis, zgnjecen s maslacem i polozen na oci kao
olog, otklanja titranje pred ocima i razblstruje ih. Svjezi sporis, stucen i
polozen na ranu , lijeci od ugriza psa i zmije. Znatno olaksava bolove.
Potrebno , dakako , otici i lijecniku. Ulje u kojemu przimo svjezi sporis
dobro za utrljavanje kod zubobolje, ispadanja kose i kao olog za bolesne
oci. Olog sa svjezim, stucanim sporisem lijeci lisaje , i to uzimamo li
istodobno sredstva za unutrasnje djelovanje (npr. brezino lisce. koprivu ,
stolisnik, osoblto cicak, sporis i trputac) , tj. pijemo li i cajeve. Sporis przen
na svinjskoj masti daje sredstvo za mazanje koje lijeci bolesne bubrege,
slezenu i zuc. Olog od sporisa poskropljena vinom i uljem lijeci gnojne
otekline. Kad se polozi na kozu , ona odmah pocrveni jer olog od sporisa
privlaci krv. Vino kuhano sa sporisem izvrstan lijek za bolove u glavi,
razdrazene zivce, i za zivac trigeminus (trograni) na licu. Ono nam
pomoci i kod plucnih bolesti, astme, gripe, zutice. Otapa i kamence u
bubrezima, mjehuru i zuci. Za tu svrhu namocimo u litri bljeloga vina 5
velikih zlica narezana sporisa i ostavimo da odstoji 30 dana. vino pijemo
cetiri puta na dan jednu casicu. Prociscava cijelu utrobu. Sporis mozemo
i osusiti te dva puta na dan uzimati praska na vrsku noza. od sporisa
povecava mlijecnost dojiljama. One ga trebale piti tri puta na dan .
Olog

Steia

Steia

119

STEZA
ezanka,

beianica, gusja trava, gusjak, guscarski

petolist, gustja trava, petoprstac, srcepuc, srebrenka,
steinik, trava od grceva, slov. petoprstnik ili gosja
trava
Potentflla anser{na

aste na travnjacima, z ptove, na vlainim

i glinenim pasnjacima, i na pjescanome
tl. Cvate zlatnozto od svibnja do rujna. Listovi
s perasto razdijeljeni, odozgo tamnozeleni,
odozdo srebrni, pokriveni mekim dlacicama.
Sakpljamo nadzemni dio iljke dok jos
cvat. Podanke iskopavamo zk i travnj
listopad. Ssimo- ih brzo hlad na
mjerenoj temperatri, ali ne visoj od 40. Upotreljavamo
za cajeve.

glavnom

lisce

~ od steze dobar protiv svih grceva. Zpnik neipp potrebljavao

f ga i protiv tetansa ("zlog grca"). Bolesnik i lijevao sta mlijeko
kojem se khala steza. Pomaie osoblto kod grceva zl, crijevima,
listovima, kod grcevita kaslja, spjesan cak kod srcanih grceva.
djelotvorniji mjesavini steze, kamilice i maticnjaka. S cetvrt litre kipce vode
poparimo n zlicic mjesavine, zasladimo medom i popijemo gtljaj
gtljaj 2 do salice na dan. Zenama olaksava tegobe kod mjesecnice, ijeloga
pranja, potom tegobe trbh, grceve listovima i miSicima. Cajem od
korijena grgljajmo klimaj li nam se zbl te za otklanjanje trlezi stima.
Kod vrcice stcemo zeleni dio iljke, pomijesamo ga s octom i solj te
omotamo bolesnik na stopala. Temperatra se brzo smanjiti, nestat
nelagode i nastat olaksanje glavi. Kod zivcanih bolesti povezanih s
grcevima, i onima epilepticnima, nacinimo mjesavin od jednakih dijelova
steze, odoljena i rzmarina. pripremamo i pijemo kao i onaj protiv
grceva. od cijele iljke slzi protiv proljeva, dizenterije, kamenaca, l
bbrega i mjehra, vodene bolesti i ztice. khamo najcesce s mlijekom.
Var]jska upotreba: ovojima lijecimo gnojne rane, cireve, potkozne cireve,
grceve, krmeljive oci. Jednako djelje i prasak od zelenoga dijela iljke;
zimamo ga svaki dan vise navrata na vrsk noza ili malo vise.

Stolisnik

120

Stolisnik

ST01ISNIK
hajducka trava, hajducica, hiljadarka, kostrijet,
kunica, ravan, rmanj, roman, romonika, sporis,
sporis, s/ov. rman
Achillea millef6lium
rajnica , visine do 50 cm, cvate ijelo ili
ruzicastocrveno i to od lipnja do jesenskoga
mraza. Raste na suhim livadama, panjacima,
uz putove; ne uspijeva dobro samo na vlaznim
zemljistima. Sakupljamo od lipnja do kolovoza
nadzemne dijelove iljke koja u cvatu, ili
samo cvatove .

Zbog brojnih djelotvornih tvari to ih sadrzi

stolisnik iznimno ljekovit. lijeci dine organe. Paru , i ,
usmrkavamo u nosnice kad smo prehladeni. Utjece na dotok krvi u srce ,
regulira krvotok, tako i otkucaje srca, lijeci mane srcanoga miica i anginu
pektoris. Povecava otpornost na bolesti . vrlo ljekovit za crijeva i
zeludac, otklanja nedostatak teka, grceve u crijevima i zelucu, upalu sluznice
debeloga crijeva, zatvor, zastoj mokrace te smetnje u jetri i zucne grceve.
Povoljno djeluje na mokracne organe zbog obllja kalija potice na rad
bubrege da izlucuju mokracu, ali ih pritom ne nadraiuje ; otklanja katar
mjehura, lijeci sklonost mokrenju u postelju i bolesni nagon za mokrenjem .
ne smijemo zasladivati . Stolisnik smanjuje tegobe kod gihta i reume.
Zaustavlja i ecernu bolest, pogotovo u njezinim zacecima. Vrlo dobar
kod unutrasnjih krvarenja. krvave stolice, krvarenja iz cmara, bubrega, nosa
i oblcnih rana. Zenama stolisnik prvorazredan lijek protiv svih tegoba,
regulira mjesecnicu i kad prejaka i kad preslaba. izvrstan
napitak i dobro sredstvo za ispiranje kod ijeloga pranja i grceva maternice.
Cajem grgljamo kod zubobolje. Cajem ispiremo rane , natucena mjesta,
pcelinje ubode; kao olog stuceni stolisnik stavljamo na udarena i ogrebena
mjesta. Vino kuhano sa stolisnikom pomaze kod nedostatka teka, proljeva,
kamenaca u bubrezima, zuci i mjehuru. Stolisnik i trputac kuhani sa
svinjskom masti daju odlicnu mast. Antiseptik . Djeluje protiv nesanice,
zivcane napetosti i visokoga tlaka.

~-

..

Suncokret

121

Sapika

SUNCOKRET
suncani cvijet, suncanik, suncanica, slov. soncnica
Helianthus annuus
otjece vjerojatno iz Meksika. Njegov velik
zuti
cvat simbol kasnoga ljeta. Cvate od
lipnja do kolovoza. Sazrijeva cijelo ljeto, sve do
jeseni. Beremo cvjetne latice i plodove. Latice
susimo ili namacemo u alkoholu za tinkturu.
Iz plodova se iscjeduje ulje koje jednako
vrijedno kao i maslinovo i dugo se drii prije
nego sto se uzegne.

pomaze bolesnicima
s vrucicom te u gripi.
Lipin cvijet
otpornost organizma, suncokretov sniiava temperaturu.

od latica pomijesanih s liscem lipe

najbolje zasladiti medom. Uputa: jednu zlicu latica poparimo s

cetvrt litre kipuce vode. lscrpak (ekstrakt) iz latica u alkoholu lijeci bolesti
s vrucicom. Pogotovo se pokazuje dobrim kod malarije. cak i kad ne djeluju
ni velike doze kinina. OPREZ! Dozu moie odrediti samo lijecnik. Izvrsno
djeluje i kod gripe i upale pluca s temperaturom, kod bronhijalnog katara
i gripe. Suncokretovo ulje pogodno za one bolesnike koji ne smiju uzivati
zivotinjske masti. Preporucuje se takoder kod jetrenih i zucnih bolesti te
kod cira na zelucu. ulje, poput maslinovoga, primjereno i za masazu.
Masaiom otklanjamo umor iz bolnih udova, ali i mnoge bolesti iz organizma,
povecavamo tjelesne snage sve do duboke starosti. Dodavanjem blljnih
etericnih ulja doblvamo prvorazredan prirodni lijek.

S][
latarica,

meqa sapa, medvjeda sapa, medvjedi

dlan, paponjak, popanak, sapica, vucja sapa, slov.
deien
Heracleum sphondylium
~

apika velika stitarka. Stabljika i listovi

obrasli su brojnim cekinjastim dlacicama.
Cvjetove beremo od lipnja do rujna, listove u
srpnju i kolovozu. U puku poznata kao
med\jeda sapa, medvjedi dlan. Korijen vadimo
u proljece iduce godine. Korijen inace i najvise
upotreljavamo. Susimo ga i meljemo u prasak.
Sapiku ponekad upotrebljavamo umjesto ljupcaca.

Sapika

122

Sim5ir

~ Upotreljavamo uglavnom za reguliranje i pospjesivanje probave te

f lijecenje zeluca. Korisna osoblto protiv proljeva koji su povezani s
nadimanjem te protiv dizenterije. Olaksava mucnine u trbuhu kad hrana
zastaje u zelucu i crijevima. od sapike otjerat gliste. spravljamo
od listova. Dobrim se iskazuje i kod zivcanih bolesti; tako umiruje histericne
grceve i razlicite nervoze, upotreljava se cak i protiv padavice. Za potonju
upotreljava se od sjemenja i korijenja. istodobno snizava visok
krvni tlak. Regulira i neredovitu mjesecnicu.

SIMSIR
bus, mrcela, mrca, puskan, zelenica, slov. puspan

Buxus sempervirens
.......

imsir zimzeleni grm. Raste vrlo polako,

grane su mu kratke, debele i okomite, listovi
kozasti i zimi ne otpadaju. Cvate zuckastobljelo,
i to od ozujka do svibnja. Potjece iz juzne Europe.
U nas se uzgaja kao ukrasni grm u parkovima,
na groljima i uz vrtne gredice. OPREZ! Zog
mnogih alkaloida ljekovit, ali bas zbog iljih
i otrovan i opasan.

Pucka medicina upotreljava od simsirovih listova za snizavanje temperature:

nekoliko listova poparimo s cetvrt litre kipuce vode. djeluje kao purgativ
i lijeci reumu. Za vanjsku se upotrebu primjenjuje uvarak od.listova za ovoje
i kupelji protiv reumatskih bolesti, gihta i koznih osipa. Stucane listove
namocimo u ulju, nakon 20 dana ocijedimo, pomijesamo s maslacem i tako
doblvamo djelotvornu mast protiv koznih osipa, bubuljica na licu, gihta i
reume. OPREZ! Ako kod unutrasnje upotrebe sa simsirom postupamo
neoprezno, npr. uzmemo prejake doze. mozemo se otrovati. Znakovi su
otrovanja povracanje, omamljenost, drhtanje i grcevi. Cim i najmanje
posumnjamo na otrovanje, treba odmah isprazniti crijeva i zeludac te pozvati
lijecnika. Alkaloidi i mogli paralizirati disne misice i izazvati gusenje.

i.

123

i.

TIMIJAN
timljan, vrtna majlina dusica, vrtni timijan, slov.
timijan

Thymus vulgdris
rajan , do pola metra visok omanji grm i
dobra vrtna mirisna iljka. Cvate svinj
i lipnj. Osjetljiv na hladnoc (mraz), stoga
ga treba zgajati na sncanom polozaj. Dok
cvate, beremo cvjetove lijedorzicaste , ali
i drge dijelove. Vezemo ih snopciCe i ssimo
hlad na rh.

Za samo poparimo jedn n zlicic

salicom kipce vode . Uzimamo samo
pola zlicice svjeze iljke zajedan oparak i pijemo 2 do salice na dan, gutljaj
gtljaj. od timijana dobar protiv svih bolesti disnih organa: astme ,
hripavca, l pluca i protiv nesanice. Zasladujemo ga medom. Timijan
nistava viruse i bakterije. Lijeci i bolesti zelca i crijeva, osoblto crijevne i
trbsne grceve, poboljsava probavu, lijeci grceve bbrega i mjehra, tegobe
jetri, nadra:laje slijepoga crijeva, izostal mjesecnic . Pijemo ga nezasladena.
Uvarak od timijana tjera gliste, potice na mokrenje. lijeci mjehur i bbrege.
cisti organizam od otrovnih tvari, grije crijeva i zeldac, otklanja poteskoce
s tvrdom stolicom, olaksava glavobolju, pospjesuje mjesecnic. Protiv neciste
koze i akni treba timijan dodavati jelima, i to se brzo pokazati
djelotvornim. Mozemo potrijeblti i mast nacinjen od timijana i svinjske
masti ili g~vedeg loja. Timijan s mnogo meda zivce i poma:le da se covjek
poslije 1jelesne slabosti ponovo oporavi. Uspjesan kod lijecenja nepravilnosti
krvotok koje se iskazj kao vrtoglavice, sm u sima, migrena, itd .
Cajna mjesavina za zeludac: dva dijela timijana i jedan dio kima, paprene
metvice i kicice. Timijan ima i direticno djelovanje. Djelotvoran kod gihta,
reme, zastoja mokrace. Primjeren i za vanjsk tr kod modrica,
nagnjecenja, reume i oteklina. Koristan kod rahitisa te za slabasnu d.
Svaki drugi dan dijete kpamo vodi kojoj zakhan timijan i koja treba
biti primjereno topla. Timijan kao zacin vrlo povoljno utjece na zeludac i
crijeva - jela s ne samo ksnija nego i probavljivija. Odlican za masna
jela, ne samo mesna nego i za peceni krumpir, sa slaninom, masne
kobasice i masne sireve. Upotreljavamo ga i kod jela koja se kuhaju u

iljke

jednom lonc.

ratincica

124

rnina

TRATINCICA
behar, bela rada, bjelka, drnica, gusja ruz1ca,
iskrica, katarincica, krasuljak, krsnica, margetica,
oblcna tratincica, ovcica, slov. marjetica
Bellis perennis
godan pogled na travnjak posut ijelim
zvjezdicama tratincica. cudesna iljka
koja uspijeva svagdje, pokraj putova, na
pasnjacima, livadama, uz potoke. Cvate gotovo
cijelu godinu. Trajnica , visine do 15 cm, gole
staljike koja se izdize iz prizemne rozete. Ima
ijele obodne cvjetove s crvenkastim rubom i
zute cvjetove u sredini. U ljekarnistvu se
upotreljavaju svi dijelovi iljke.

~ od iljke poma:le protiv gihta, kod neredovite i bolne mjesecnice,

ula:lava bolove. grceve, pospjesuje metabolizam, prociscava krv. Djeluje
vrlo povoljno na pluca kod bronhitisa, kod plucnih cireva, bolova u prsima,
pomaze kod sluzi u plucima i iskasljavanja. Dobar i kod bubreznih i
jetrenih bolesti, kod reume i gihta. Buduci' da prociscava krv, preporucuje
se kao proljetna salata pomijesana s drugim iljkama. od tratincice
djeluje dobro i kod upaljenih crijeva i zeluca te kod grceva u crijevima. Kod
prehlade kuhamo ga s lipom i bazgom. se pomijesan s gorskom
plahticom (Alchemilla alpestris) ili orahovim liscem uveliko preporucuje kod
unutrasnjih krvarenja prilikom nesreca. Cvatove namacemo rakiji i njome
otklanjamo misicni zamor. reumu, giht. Protiv pijeska i kamenaca pijemo
na dan 10 kapi te tinkture u vodi. Za masa:lu: isprzimo c\jetove na masti
i spremimo u kutijice.

TRNINA
draca, kukinja, mali trn, mrki trn, trlinka, trnula,
trnjina, trn crni, trnovina, slov. crni trn
Prunus spin6sa
aste uz rubove suma; zbog trnja dobra
kao zivica, zbog dugoga korijena za
klizista. Kosticav plod tamnoplav i tek nakon
visestruka mraza gubl svoj grub i trpak okus.
Boblce beremo u listopadu i studenome, susimo
ih najprije na otvorenome, potom oprezno na
umjerenoj temperaturi uz umjetni izvor topline.
C\jetove sakupljamo u ozujku i travnju, listove

, . --

125

rputac,

uskolisni

u travnju i svinju, odmah posto iljka ocvate, korijene u listopadu i

studenome. Od boblca pripremamo dobar dzem i marmeladu. neipp
trninu jako hvalio i preporucivao.

~ od trnine lijecnici preporucuju kao dobar i lagan purgativ koji

f istodobno zeludac, pospjesuje tek i otklanja zelucane grceve .
dobro prociscava krv, odstranjuje kozni osip, lijeci necistu kozu . Preporucuje
se i za odvodenje mokrace, kod bolesnih bubrega, kamenaca i vodene bolesti.
Od plodova mozemo naciniti vrlo ukusan sok koji pospjesuje stolicu i pomaie
protiv zatvora. Marmelada od plodova korisna osoblto starijim ljudima
koji ujutro nemaju teka, jer zeludac jos nije izlucio potrebne sokove . Sok
od boblca, pomijesan s ekstraktom iz korijena, dobar za ispiranje usta ,
za ciscenje bolesnoga grla grgljatem, zaustavlja krvarenje iz nosa. Za djecu
koja imaju zatvor i nemaju teka, ili imaju teskoca sa stolicom ovako
pripremamo sirup sa secerom: cvjetovi neko vrijeme moraju vreti u vodi.
Zatim ih procijedimo i protisnemo kroz platnenu krpu, dodamo jednaku
kolicinu secera, ponovo prokuhamo i nalijemo u staklenke. sirup dobar
za djecu kao lagi purgativ. od kore trnine lijeci srcanu astmu .

TRPUTACJ>

USKOliSNI
duga bokvica, dugi trputac, glavor, koncula,
kopljasta bokvica, ovcji jezik, ienska bokvica,
iilovka, iilovlak, iilovnjak, slov. sulicasti trpotec
Plantdgo lanceoldta

ma mnogo vrsta trputaca, no u nas su

najcesce tri vrste: siroki (veliki), srednji i
uskolisni (sulicasti). Jedna od najstarijih,
najljekovitijih i najrasirenijih ljekovitih iljaka.
Sve su vrste trpuca podjednako ljekovite. Raste
posvuda, od nizina do visokih planinskih
podrucja. Upotreljavamo korijene, listove, cvjetove i sjeme. Pijemo cajeve,
iscijedene sokove, kuhamo sirupe. pripremamo ga s vinom i medom. Listove
brzo susimo da ne pocrne, jer tada nemaju vrijednosti.

~ svojim ucincima slican podbljelu. Djeluje kao antiiotik jer unistava

f bakterije, stoga i rane zacjeljuju brze. Bolje od ilo koje druge iljke
prociscava krv, mjehur, bubrege, pluca, zeludac. Zbog toga se preporucuje
ljudima slablh pluca, slabasna glasa, ljedunjavima koji su puni bubuljica
i liSaja, neprestano kasljucaju, stalno su promukli i mrsavi. Osoblto pomaie
djeci kada unatoc dobroj i ukusnoj hrani ne napreduju. Upotreljavaju ga
protiv hemoroida, bolesti mjehura i bubrega, ijeloga pranja, prejake
mjesecnice. Sirup od trpuca jos bolji od . U vecem loncu kuhamo

rputac ,

uskolisni

rputac,

126

veliki

oko sata dosta lisca s pregrsti borovicinih boblca ili grancica. Potom
odstranimo gust talog, dodamo tekucini dosta secera i kuhamo do 7 sati.
sok ulijemo u i spremimo u podrum. Bolesnici ga mogu piti koliko
zele . Nazalost, taj sok dobar samo tjedan, dva, potom treba pripremiti
novi. Vino ili med kuhani s trpucem izuzetno su zdravo sredstvo protiv gihta.
Sok od stucenih svjezih listova lijeci sve vanjske ozljede, rane, rane od
udaraca, porezotine, ugrize, pcelinje ubode , ozeline. Zubobolja proci
zvacemo li trputac ili njegovim sokom ispiremo usta. U bolesne oci nakapamo
svjezi sok trpuca i upala se povlaci. U bolesno uho nakapamo svjezi sok
protiv bolova i probadanja. Ljekovito i sjeme: regulira probavu , djeluje
protiv stvaranja bubreznih kamenaca, dezinficira probavne organe , smiruje
crijevne upale, djeluje protiv bronhitisa. Sjeme osusimo i sameljemo u
prasak. Prasak na vrsku noza stavimo u casu crnoga vina i pijemo case
na dan protiv proljeva. Mozemo i samo zvakati sjeme. Uskolisni (sulicasti)
trputac namocimo u maslinovo ulje. Upotreljavamo ga kod svrbeza koze ,
uboda kukaca ili ga pak na vati stavimo u bolesno uho. Protiv opeklina
djelotvorno ovo sredstvo : zgnjecen list uskolisnoga trpuca, namazan
bjelanjkom jajeta, polozen na opeceno mjesto. vrdokorne boli u glavi lijeci
stuceni trputac. Njime olozimo cijelu glavu.

TRPUTACP
V El][K][
bokvica, celnik, marina bokva, muski trputac,
paskvica, siroka bokvica, tegavac, vucac, iilavac,
iilovlak, slov. veliki trpotec
Plantdgo mdior

ostoji vise vrsta trputaca: veliki trputac

(Plantago maior}, uskolisni ili sulicasti
trputac (Plantago lanceolata) , srednji trputac
(Plantago media) i zljezdasti dlakavi trputac
(Plantago ajro, Plantago psyum auct.). Veliki
trputac raste zapustenim livadama, uz
putove, sve od nizina do planina. Cvate od svibnja do rujna. Beremo listove
i sakupljamo sjeme.
trputac upotreljavamo vise za ologe, uskolisni trputac za plucne

i druge unutrasnje bolesti . Ugodnijeg

okusa od ostalih.
od

Olog

svjezih listova sluzi dobro nakon cijepljenja protiv boginja (ulaiava reakcije
na kozi) . Takav olog dobro lijeci otekle kurje oci, ubode pcela i osa. Olog
i sok od listova pomaze takoder bolesnim i upaljenim ocima. Dobar kod
potkoljenicnih razjedina i raka na usnicama. bolesti lijecimo toplim olo
zima od cajnih oparaka svjezih ili osusenih listova. Olog treba mijenjati
svakih pola sata. No ne smijemo ponovo upotrijeblti istu tkaninu, osim ako
prethodno prokuhamo. Olog od listova hladi noge kad su umorne i kad

~-

putac,

veliki

127

Vodopya

k. Veliki (siroki) trptac spjesno potreljavamo i protiv ntrasnjih

tegoba. Sjeme od trpca sprecava stvaranje pijeska i kamenaca bbrezima
i mjehru. pijemo za lakse iskasljavanje, kod starih katara, kod hemoroida,
ijeloga pranja, proljeva, slabosti mjehura, bolesti jetre, l , zelca i crijeva.

TURJICA
giznik,

kostolom, kravica, obltna turica, OVCJI

titak, petrovac, ranjenik, skorusica, trava cijelog
cvijeta, ve/ika oskorica, zmijina trava, s/ov. repik
Agrim6nia eupat6ria
vjetovi s lijepe zte i otvaraj se
jedan za drgim, odozdo prema gore, od
lipnja do rjna. Sh iljk narezemo ili pak
smrvimo prasak.

od trice vrlo koristan kod bolesti

jetre,
crijeva,i slezene.

mjehra

bbrega ,

mjehra ,

zcnog

n mjesavin s pelinom

pijemo sto vise vr. Pomaze kod zcnih

kamenaca i pijeska. Pospjesje izlcivanje mokrace, pomaze i protiv
mokrenja krevet. SniZava temperatru, olaksava astm, lijeci ijelo pranje,
povracanje krvi, krvarenje iz rg i nosa, bolove nogama, grip i gnojne
cireve. Kod l desni i grla grgljamo cajem od trice. Upaljene oci ispiremo
tim cajem. se radi tako da tric poparimo; tq.ko napravljen pijemo
sto gorci. Ne zasladjemo ga. Pjevaci i govornici ng svoj glas cajem od
trice kojem dodaj med. Samljeven korijen, namocen 14 dana
maslinovom l , zacjeljje rane. od cijele k djelje protiv reme i
gihta. od cvjetova rai se protiv l grla, konjnktivitisa, alergije i
kod dermatoza. Cajem grgljamo i stavljamo ologe na nat c ena mjesta
(kontzije), iscasene zglobove, kozne osipe .
Istodobno ga i pijemo salice na dan.

VODOPJIJA
andivija, cigura, cikorija, divlji radic, golica,
konjogriz, konjska trava, modrica, plava vodopija,
plavocvijet, radic, vodopija, vodop/av, zmijina
trava, ienetrga, iucenica, iutinica, s/ov. potrosnik
Cich6rium fntybus
Sloveniji zov "plavi regrat"
(plavi maslacak). Raste svagdje, pokraj
ptova,na njivama i travnjacima. Voli sha tla.
Iz kltivirane se vodopije doiva cikorija,

LJ

di

Vodopya

128

Vrba, byeLa

dodatak za kavu. Listove i cvjetove susimo naglo, u hladu. Korijene

razrezemo duzini i objesimo u sjenovitoj prostoriji na propuhu. Vodopija
vrlo dragocjena ljekovita iljka.

od vodopije prirodni lijek za bolesti jetre, zuticu, bolesnu slezenu,

bubrege.

Vodopija pomijesana s persinom u jednakome omjeru

pospjesuje izlucivanje mokrace, prociscava krv, na taj nacin i cijeli
organizam. Istodobno ga obnavlja. S'-jezi sok od listova, c'-jetova i korijenja
pospjesuje stvaranje i izlucivanje zuci, prociscava krv i obnavlja , izbacuje
suvisnu zuc . Mozemo ga kuhati i s vinom i octom. Protiv grceva u zucnom
mjehuru pijemo dva puta dnevno od vodopije, koji i morao vreti 5
minuta. Zbog povoljna djelovanja na spomenute organe dobro djeluje i
na duh, lijeci hipohondriju, tj. potistenost zbog umisljene bolesti. Budimo
li se cesce nocu, popijmo prije spavanja salicu toga . Sok, skuhan sa
secerom u gust sirup, lago purgativno sredstvo koje mogu uzimati djeca.
Zog tvari koja se zove inulin (polisaharida nalik na skrob) vodopija vrlo
korisna za dijabeticare. Inulina ima i u maslacku i cicku. Cajni uvarak od
korijenja. prema tvrdnji iskusnih bablca, spolne organe prije poroda.
Djeluje i protiv ekcema, potkoznih cireva, suzblja temperaturu, otklanja
otekline. Sirov sok pospjesuje rast kose i navodno sprecava ispadanje obrva.
Sok od c'-jetova, kao olog, lijek za umorne oci. Cvjetovi namoceni u rakiji
ozivljavaju udove poslije kapi. Kod unutarnjih upala iljku stavljamo na
bolno mjesto . Prije toga malo prelijemo vrelom vodom. Pokrijemo
rucnikom. Vodopijin i korijen trebala zvakati djeca protiv glista. Malo ga
namocimo u med da ga radije zvacu. Kod upale porebrice, slijepog crijeva
ili prehlade donjih dijelova tijela poparimo iljku vrucim vinskim octom te
tako toplu stavimo na bolesno mjesto. Olog mijenjamo sve dok to
potrebno.

VRAj> JIJElA
slov. vrba
Sdlix

dla

rba ima mnogo vrsta, ali su sve podjednako

ljekovite . Vrbl najvise pogoduju vlazna
mjesta. Cvate u ozujku, na visim stanistima
i kasnije. Koru sa srednje debelih grana vrlo
lako gulimo u proljece , kad iljku prozmu
sokovi. Koru susimo u hladu , zdroblmo i
spremimo u tamne staklenke. cinimo i s
listovima i "macama". Sve troje sakupljamo za
cajeve. Kora ima slicne znacajke kao hrastova.

- ~---

129

Vrba, btJela

Vrbolika, sitnocvjetna

od kore upotreljavamo s mnogo spjeha kod bolesti s vrucicom,

popracenih bolovima
pospjesuje znojenje i

bez njih, kod krvarenja iz bbrega i pluca.

izlcivanje

mokrace te smiruje bolove i glavobolj. Vrlo

povoljno utjece na sve crijevne i zelucane katare jer unistava klice. Otklanja
proljeve, katar zeluca i crijeva te pomaze da se u zelucu n e nakpljaj
otrovne tvari. Na taj se nacin stanje svakodnevno poboljsava . Stalno znojne
noge uspjesno kupamo u iscrpini (ekstraktu) od kore. Kod n esanice, slablh
zivaca, spolne prenadraienosti jos se od davnina potreljava iscrpina od
vrblnih "" . Giht i remu uspjesno lijeci od kore , p ospj e sj e
izlucivanje mokrace, s tim i mokracne kiseline. Na taj nacin lijecimo osoblto
reumu zglobova: cajnu zlicicu mjesavine kore i brezina lisca p oparimo
kipucom vodom dostatnom za dvije salice, nakon 15 minuta procij edimo i
pijemo gtljaj gutljaj 2 do salice na dan. Lijecenje jos s pjesnije
dodamo li caju med. Dobro ako se ujedno kupamo u vrblnoj vodi. U vod
za kupanje dodamo uvarak kore koji smo khali 30 do 60 minta.
uvarak lijeci i ijelo pranje te regulira mjesecnicu. Prhut iz kose uklonit cemo
operemo li kosu varkom kore i listova. Protiv boli sima nakapamo sok
iz listova na vatu, i to stavljamo u uho vanjski usni kanal. Kod upale
zivcanih cvorova ili neuralgije trigeminusa te kod otvorenih cireva vrlo s
korisni olozi natopljeni cajem od kore. Ologe od stucenih listova stavljamo
na rane od porezotina, ugriza. uboda. rv se ubrzo zaustaviti, rana
se ocistiti i zacijeliti. OPREZ! Trudnicama s svi pripravci od vrbe zabranjeni!
Za otecene noge skuhamo vrblne listove vinskome t te ih jos tople
omotamo oko noge. od vrblne kore otklanja bradavice i kurje oci .
Kupelji od vrblne kore organizam, stoga se rr slabasnoj
djeci. Vrblna kora nadomjesta nam aspirin, snizuje temperatr i djeluje
antisepticki.

VRBOliAj>

SITNOCVJETNA
vrbovac, vrbovica, slov. vrbovec
Epil6ium parvifl6rum

rbolikih sitnoc\jetnih ima vise od deset

vrsta: planinska (Epil6ium montanum},
alpska, gorska maloc\jetna, mocvarna, pjescana;
ruzicasta (Epil6ium roseum),
strelicasta,
tamnozelena, dlakava (Epil6ium hirsutum},
sumska. OPREZ! Posljednje dvije ne samo da su
neupotreljive nego s i stetne. su visoke do
150 cm, imaju velike grimiznocrvene c\jetove,
mesnatu staljiku i listove koji s s donje strane cupavodlakavi.

Vrbolika, sitnocvjetna

130

Vrlcuta

tome se razlikj od ostalih vrsta. Ljekovite vrste vrbolike sitnoc\jetne nis

osoblto visoke i imaj sitne cvjetove. Oni s blijedorzicasti, crveni ili cak
ijeli. Cvat od lipnja do rjna. Plod vrlo izdzen tobolac, kad dozrije ,
raspkne se i sjemenke se pokrivene vunastim pahljama razlete na sve
strane nosene vjetrom. Biljk beremo kad cvate. Staljik na sredini
odrezemo ili odlomimo jer krhka. Upravo stoga iljka moze pstati pobocne
izdanke i na taj se nacin odrzati na zivot.

Vrbolik sitnocvjetn 1970. godine otkrila Astrijanka Maria Treben

T
i pokazala
napacenim bolesnicima kao
od vrlo
ljekovitih
Vrbolika sitnocvjetna nadasve
dobro ljekovito sredstvo

iljki.

jedn

spjesnih

za prostat i tegobe s njom, ali i za bolesti bbrega i mjehra . . nam

veliko moze pomoci prije operacije prostate. U mnogim slcajevima taj
toliko pomogao da operacija nije ila potrebna. Cesto pomaze cak
i onda kad rak napadne bbrege, mjehr i prostat; to tvrdi gospoda Treben
na temelj svojih iskstava. Za priprem n zlicic vrbolike
sitnocvjetne poparimo s cetvrt litre kipce vode, nakon nekoliko minta
procijedimo i pijemo 2 salice na dan, jedn nataste, drg navecer, pola
sata prije vecere. OPREZ! djelje vrlo jako. Dovo]jne s 2 salice na dan,
tezim slcajevima , inace mog nastati crijevne i zelcane tegobe.

VRKUTA
gospin p/ast, Java, Javska noga, rosanica, rosnik,
virak, s/ov. p/ahtica

Alchemflla vulgaris
rkta raste na visim polozajima, na vlainim
travnjacima, na obalama potoka, na
pasnjacima. Nerijetko pokriva vece povrsine .
Karakteristicni s listovi: oni tvore nek
vrst lijevka kojem , najcesce tr, kap
ciste vode . Cvate blijedozto od svinja do
kolovoza. Ima sicsne c\jetove. Beremo c\jetove
i listove , i to samo za sha, sncana vremena.
Ssimo ih hlad i na zrak , najbolje
potkrovlj. Izvrsna ljekovita iljka . Dobra
njezina mjesavina s jaglacem. ksan i mnogo zdraviji od

rskoga.

~Vrktaje prvorazredan lijek za sve zenske bolesti - kod ijelog pranja,

f prejake menstracije, tegoba trbh; olaksava menopaz. Moze se
piti, ali se njime i mivati. Trudnice i redovito trebale piti taj jer olaksava
porod i povo]jno t na novorodence. Mnoge i operacije kod poroda ile
svisne kad i ga zene pocele piti dovoljno rano i kad i ga pile redovito.
Zastavlja krvarenja kod ntrasnjih ozljeda. vrlo korisno kod
atomobllskih i drgih nesreca. Mozemo dodati tratincic orahovo
lisce. Ako djeca natoc dobroj hrani ne napredj i imaj slabo razvijene