Broj 6, godina 2013

Stranice 108-121

Gubitak stabilnosti i odreivanje nosivosti elinog hidraulinog podupiraa

GUBITAK STABILNOSTI I ODREIVANJE NOSIVOSTI ELINOG

HIDRAULINOG PODUPIRAA
Nina Mujkanovi
Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet, univ.bacc.ing.aedif.

Joko Krolo

Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet, prof.dr.sc.

Saetak: Hidraulini podupira prvenstveno je namijenjen uporabi u graevinarstvu, ali svoju primjenu moe nai
i u drugim podrujima poput rudarstva ili brodogradnje. Konstrukcija ovog hidraulinog podupiraa razlikuje se od
klasinog po tome to umjesto dvije cijevi ima tri, a u najdonjoj, baznoj cijevi, ima ugraenu hidraulinu dizalicu. U
ovome radu utvrena je nosivost takvog hidraulinog podupiraa analitikim rjeenjem diferencijalne jednadbe,
proraunom prema euronormi 3 i metodom konanih elemenata (SOFiSTiK). Ta rjeenja su usporeena s
nosivou dobivenom eksperimentalnim putem.
Kljune rijei: hidraulini podupira, gubitak stabilnosti, nosivost, euronorma 3, MKE, eksperiment

LOSS OF STABILITY AND DETERMINATION OF BEARING CAPACITY OF THE

STEEL HYDRAULIC PROP
Abstract: Hydraulic prop is chiefly intended for use in the field of civil engineering, but its aplication can be found
in other areas such as mining and shipbuilding. The construction of the hydraulic prop is different from the classic
in the way that it has three tubes instead of two, and the lowest, base tube, has a built-in hydraulic crane. In this
scientific work bearing capacity of the hydraulic prop is determined by analytical solution of differential equations,
calculations according to Eurocode 3 and finite element method (SOFiSTiK). These solutions are compared with
the experimentally obtained bearing capacity.
Key words: hydraulic prop, loss of stability, bearing capacity, EUROCODE 3, FEM, experiment

Mujkanovi, N; Krolo, J

108

Broj 6, godina 2013

Stranice 108-121

Gubitak stabilnosti i odreivanje nosivosti elinog hidraulinog podupiraa

Uvod

Hidraulini elini podupira od klasinog podupiraa se razlikuje po tome to umjesto dvije cijevi ima tri, s tim da
u najdonjoj, baznoj cijevi, ima ugraenu hidraulinu dizalicu (slika 1). Namijenjen je prvenstveno uporabi u
graevinarstvu, a svoju primjenu moe nai i u rudarstvu, brodogradnji i dr. Njegove prednosti pred klasinim
podupiraem su brojne. Jednostavno se postavlja tako da se postavljanje i niveliranje na eljenu, precizno u
milimetrima odreenu visinu, moe obaviti vrlo brzo.

Slika 1 - Dijelovi hidraulinog podupiraa: 1) zglob, 2) hidraulina dizalica, 3) osnovna cijev, 4) radna
cijev, 5) matica Tr648, 6) gornja cijev, 7) osigura
Demontaa pri skidanju oplate takoer je vrlo jednostavna, lagana i bez opasnosti od ozljeda ili oteenja
podupiraa. Za postavljanje podupiraa potreban je manji broj djelatnika, odnosno manji broj sati, to dovodi do
smanjenja trokova graenja i utede na vremenu postavljanja oplate. U idealnim uvjetima, pri njegovom
postavljanju i demontai nema torzije niti poprenih sila kao na klasinom podupirau, pa nije potrebno njegovo
fiksiranje za podlogu na koju se postavlja, niti gornjeg dijela za element koji lei na njemu.
Prilikom rekonstrukcija graevina i niveliranja teih masa, koje je potrebno podignuti na odreenu visinu,
nema potrebe za mukotrpnim okretanjem matice ili podbijanjem klinova, ve se to vrlo lako i precizno postie
hidraulikom. Vrlo je vano napomenuti da teret ne nosi hidraulika. Ona slui samo za podizanje na eljenu visinu,
a nakon toga matica svojim oslanjanjem na cijev baze preuzima cjelokupan teret dok se hidraulika otputa.
Mujkanovi, N; Krolo, J

109

Broj 6, godina 2013

Stranice 108-121

Gubitak stabilnosti i odreivanje nosivosti elinog hidraulinog podupiraa

Hidrauliki podupira ima dvije skale koje slue preciznom namjetanju visine. Na gornjoj cijevi utisnuta je
skala od po 10 cm koja oznaava visinu koju podupira ima kada se u rupu, pokraj koje je brojka, postavi
osigura. Na srednjoj cijevi, ispod matice, ima skalu u milimetrima za precizno namjetanje visine podupiraa.
Visina na koju je postavljen podupira predstavlja zbroj mjere na gornjoj cijevi i mjere koju otkriva rub matice na
srednjoj cijevi. Maksimalna visina podupiraa je lmax = 3,50 m i izraen je od elika klase S235.
Hidraulini podupira je naroito prikladan za radove na visokim halama gdje se podupirai postavljaju na
10 i vie metara. Da bi se izvrilo niveliranje visine kod klasinog podupiraa, potrebno je imati skelu. Kod
hidraulinog nema potrebe za dodatnom skelom, jer se namjetanje visine lagano izvrava uporabom hidraulike
koja je smjetena pri dnu podupiraa. Kako nema potrebe za nasilnim udaranjem kod zatezanja i otputanja
matice, to kod klasinih podupiraa smanjuje vijek uporabe, hidraulini podupira ima puno dui vijek uporabe
ime se takoer pridonosi smanjenju trokova graenja.

Proraun nosivosti podupiraa

2.1

Izraun geometrijskih karakteristika cijevi

Prema oznakama na slici 2, u tablici 1 prikazane su izraunane geometrijske karakteristike gornje i radne cijevi
podupiraa [1].

Slika 2 - Popreni presjek cijevi a) bruto b) neto

Tablica 1 - Geometrijske karakteristike cijevi
Geometrijska
karakteristika
Vanjski polumjer
Unutarnji polumjer
Plotina cijevi
Moment inercije
Moment otpora u
elastinom podruju
Moment otpora
plastinosti

Gornja cijev - bruto

Gornja cijev - neto

Radna cijev

R = 24,15 mm
r = 20,65 mm
Abr = 492,6 mm2
Ibr = 124,34 x 103 mm4

R = 24,15 mm
r = 20,65 mm
Aneto = 377,80 mm2
Ineto = 69,22 x 103 mm4

R = 28,00 mm
r = 25,50 mm
Abr = 420,19 mm2
Ibr = 150,66 x 103 mm4

Geometrijske karakteristike poprenog presjeka cijevi izraunane su preko sljedeih izraza [1]:
(1)
(2)
Mujkanovi, N; Krolo, J

110

Broj 6, godina 2013

Stranice 108-121

Gubitak stabilnosti i odreivanje nosivosti elinog hidraulinog podupiraa

(3)
(4)

(5)
;

2.2

(6)

Diferencijalna jednadba podupiraa [2]

Pri odreivanju diferencijalne jednadbe podupiraa, u obzir se uzima poetna imperfekcija. Ona se sastoji od tri
dijela (slika 3):
- ekscentricitet zbog spoja dviju cijevi (w1)
- ekscentricitet zbog rubnih uvjeta (e0)
- ekscentricitet zbog zakrivljenosti cijevi (w2).
Opi oblik diferencijalne jednadbe elastine linije tapa:
(7)
Ukupni moment savijanja sastoji se od momenta zbog poetne nesavrenosti (imperfekcije):
(8)
i momenta nastalog zbog optereenja, tako da je ukupni moment:
(9)
Konano, diferencijalna jednadba elastine linije podupiraa glasi:
(10)

Mujkanovi, N; Krolo, J

111

Broj 6, godina 2013

Stranice 108-121

Gubitak stabilnosti i odreivanje nosivosti elinog hidraulinog podupiraa

Slika 3 - Prikaz ekscentriciteta

2.3 Analitiko rjeenje problema

Obrauje se idealno ravan tap bez geometrijskih i strukturalnih nesavrenosti. Omjer aksijalnih momenata
tromosti druge (56,0 x 2,5) i prve cijevi ( 48,3 x 3,5):

EI

1,21EI

Slika 4 - Model podupiraa

Diferencijalne jednadbe za donju i radnu cijev podupiraa glase:
Ako se oznai:
Mujkanovi, N; Krolo, J

112

Broj 6, godina 2013

Stranice 108-121

Gubitak stabilnosti i odreivanje nosivosti elinog hidraulinog podupiraa

iz izraza (11) dobije se:

Ope rjeenje prve diferencijalne jednadbe je:

ili
a druge:

Ako uzmemo da je priblino l1=l2=l/2, postoje etiri uvjeta od kojih su dva rubna uvjeta i dva uvjeta kontinuiteta:

Iz prvog rubnog uvjeta (17) dobivamo B1=0. Uvrtavajui drugi rubni uvjet (19) te uvjete kontinuiteta (17) i
(18) u opa rjeenja diferencijalnih jednadbi (14) i (15), nakon sreivanja dobiva se sustav od etiri homogene
jednadbe. Da bi sustav homogenih jednadbi imao rjeenje razliito od trivijalnog, determinanta sustava mora
biti jednaka 0:

Determinanta je rijeena u programu Wolfram Alpha* [3]. Prikazan je postupak unosa podataka u program i
ispis rjeenja. Mjerodavno je najmanje pozitivno rjeenje razliito od nule, jer ono daje najmanju vrijednost
kritine sile:

Koristei izraz (10), dobije se vrijednost kritine sile Fkr:

.

Mujkanovi, N; Krolo, J

113

Broj 6, godina 2013

Stranice 108-121

Gubitak stabilnosti i odreivanje nosivosti elinog hidraulinog podupiraa

Slika 5 - Rjeenje determinante u programu Wolfram Alpha*

Opi izraz za kritinu silu je:

pa se iz izraza (21) dobije koeficijent duljine izvijanja tapa:

Tako duljina izvijanja tapa iznosi:

Naprezanja koja se javljaju pri kritinoj sili:

-

na dijelu bruto poprenog presjeka iznose:

Mujkanovi, N; Krolo, J

114

Broj 6, godina 2013

Stranice 108-121

Gubitak stabilnosti i odreivanje nosivosti elinog hidraulinog podupiraa

a na dijelu neto poprenog presjeka:

Ostvareno najvee naprezanje znatno je manje od granice teenja materijala (fy=235 MPa).

2.4 Normirani postupak dokazivanja stabilnosti podupiraa

Dokaz stabilnosti podupiraa normiran je hrvatskom normom HRN EN 1065:2002 [1]. Dokazivanje se provodi
utvrivanjem granine otpornosti tlanog tapa koji se sastoji od dviju mehaniki spojenih cijevi. Provodi se po
teoriji drugog (ili vieg) reda uzimajui u obzir poetne geometrijske imperfekcije.
Poetna nesavrenost odreena je preko tri uzroka:
- ekscentricitet zbog spoja dviju cijevi
- ekscentricitet zbog rubnih uvjeta
- ekscentricitet zbog zakrivljenosti cijevi.

2.4.1

Ekscentricitet zbog spoja dviju cijevi

Gornja cijev u zoni preklopa nije prislonjena na donju cijev, nego izmeu njih postoji zazor koji uzrokuje pojavu
kuta zaokreta izmeu dvije cijevi. Zbog zaokreta cijevi nastaje progib koji se oituje kao dio poetne
nesavrenosti.

Slika 6 - Zaokret cijevi zbog zazora izmeu cijevi

Iz uvjeta prikazanih na slici 6, odreen je kut zaokreta koji iznosi:
= arctg [(49,0-48,3)+(51,0-48,3)]/2/244=arctg(1,70/244)=0,4 .
Ekscentricitet zbog kuta zaokreta (slika 7) odreen je rjeavanjem sustava jednadbi:

(23)
Mujkanovi, N; Krolo, J

115

Broj 6, godina 2013

Stranice 108-121

Gubitak stabilnosti i odreivanje nosivosti elinog hidraulinog podupiraa

EI1

48,4/3,6

w1

l2 = 1,90 m

L = 3,50 m

l1 = 1,60 m

Uz uvaavanje jednadbe (23), jednadba (22) je transcedentna, pa su iteracijom dobiveni kutevi g i d,

odnosno maksimalna vrijednost ekscentriciteta zbog spoja dvije cijevi, koja iznosi: w1 = 6,0 mm.

w1(x)
2

EI2
56,0/2,5

Slika 7 - Ekscentricitet zbog kuta zaokreta

2.4.2

Ekscentricitet zbog rubnih uvjeta

Leajni ekscentricitet, zadan normom HRN EN 1065:2002, nalazi se na gornjem i donjem kraju podupiraa. Na
gornjem kraju ekscentricitet iznosi eo=10,0 mm. Na donjem kraju ekscentricitet je zadan sloenim uvjetima (slika
8) te se pojednostavljuje i usvaja eb,o=10,0 mm.

Slika 8 - Ekscentricitet na mjestu oslanjanja cijevi

2.4.3

Ekscentricitet zbog zakrivljenosti cijevi

Osi cijevi nisu idealno ravne. Prema [1], zakrivljene su u obliku sinusne funkcije s maksimalnim ekscentricitetom
na mjestu spoja dviju cijevi:

Mujkanovi, N; Krolo, J

116

Broj 6, godina 2013

Stranice 108-121

Gubitak stabilnosti i odreivanje nosivosti elinog hidraulinog podupiraa

Duljina podupiraa, u poloaju kada je najvie izvuen, iznosi l =3500 mm pa je maksimalna vrijednost
ekscentriciteta zbog zakrivljenosti cijevi:

2.4

Rezultati prorauna u raunalnom programu SOFiSTiK [4]

Proraun je proveden uz pretpostvaku linearno elastinog materijala sa svrhom dobivanja sile kod koje podupira
gubi stabilnost. Kao rezultat, dobiven je dijagram sila - pomak (slika 8) za popreni presjek (vor) na mjestu spoja
gornje i donje cijevi. U proraunu je uzeta u obzir ukupna poetna nesavrenost:
(25)
gdje je

, a prema slici 7 slijedi:

(26)

Ekscentricitet kao funkcija koordinate x zbog zakrivljenosti cijevi, prema [1] iznosi:
(27)

Slika 9 - Dijagram sila - pomak dobiven programom SOFiSTiK

Izraunano je naprezanje za kritino stanje (tablica 2) prema formuli:

Mujkanovi, N; Krolo, J

117

Broj 6, godina 2013

Stranice 108-121

Gubitak stabilnosti i odreivanje nosivosti elinog hidraulinog podupiraa

Tablica 2 Vrijednost kritine sile i pripadnog naprezanja

Kritina sila
Fkr (kN)
17,50

2.5.

Naprezanje (MPa)
(bruto plotina)
Tlak: 1 = -350,2
Vlak: 2 = 279,1

Naprezanje (MPa)
(neto plotina)
Tlak: 1 = - 579,6
Vlak: 2 = 487,0

Kodificirani proraun prema europskoj normi [5] [6]

Proraun se provodi prema europskoj normi HRN EN 1993-1-1:2008, a na temelju geometrijskih i statikih
veliina bruto poprenog presjeka profila 48,33,5, koje se nalaze u tablici 1.
Na temelju odnosa
klasu 1.

klasifikacijom je popreni presjek svrstan u

Karakteristina otpornost elementa na izvijanje:

Duljina izvijanja izraunana je u toki 2.3. i iznosi: li = 333 cm.

Radijus inercije:

Iz podataka o duljini izvijanja i radijusu inercije, odreuje se vitkost podupiraa koja iznosi:

Za elik S235 vrijedi:

Svedena vitkost iznosi:

Hladnooblikovani elementi imaju liniju izvijanja c te je faktor imperfekcije: = 0,49.

Za
iznosi

koeficijent redukcije otpornosti iitan je iz Tablice VIII.-21. u [5] i

.

Tako otpornost podupiraa na izvijanje iznosi:

Proraun prema euronormi 3 pokazuje da se otkazivanje nosivosti dogaa u elastinom podruju pri vrlo
malim razinama naprezanja, odnosno da podupira ima vrlo veliku vitkost ( = 209,43).
Mujkanovi, N; Krolo, J

118

Broj 6, godina 2013

Stranice 108-121

Gubitak stabilnosti i odreivanje nosivosti elinog hidraulinog podupiraa

Eksperimentalna istraivanja hidraulinog podupiraa [7] [8]

3.1

Opis ispitivanja

Ispitivanje hidraulinog podupiraa provedeno je u Laboratoriju za ispitivanje konstrukcija Zavoda za tehniku

mehaniku Graevinskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu. Duljina pri kojoj je provedeno ispitivanje je maksimalna
duljina u istegnutom stanju koja iznosi lmax=3,50 m.
Ispitivanje je provedeno u skladu s normom HRN EN 1065:2002 (Prilagodljivi teleskopski elini potpornji Proizvodne specifikacije, oblikovanje i dokaz putem prorauna i ispitivanja). Navedena norma odnosi se na
klasine podupirae, a metode ispitivanja definirane u njoj koritene su i za ispitivanje ovog hidraulinog
podupiraa. Ispitivanje nosivosti cijelog podupiraa provedeno je prema toki 10.2 te norme (Test method for the
prop strength).

LVDT1

LVDT2

Slika 10 - Ispitivanje hidraulikog podupiraa a) mjerna mjesta za mjerenje pomaka LVDT1 i LVDT 2
b) podupira u izvijenom stanju
Prilikom ispitivanja, mjerena je sila optereivanja i dva horizontalna pomaka: jedan na mjestu spoja gornje i
radne cijevi, a drugi na polovini ukupne duljine. Sila je mjerena dozom nosivosti 500 kN, a pomaci induktivnim
osjetilima (LVDT1 i LVDT2). Nain ispitivanja hidraulinog podupiraa vidi se na slici 10.

3.2 Rezultati ispitivanja

Rezultati ispitivanja hidraulinog podupiraa prikazani su na slici 11. Maksimalna sila pri kojoj je dolo do
poputanja podupiraa iznosila je Fkr=20,08 kN. Kako ispitivanje nije provedeno kontrolom pomaka, nije se mogla
dobiti silazna grana na dijagramu sa Slike 11 pa je ekstrapolacijom na dijagramu sila - pomak dobivena veliina
pomaka fmax 80 mm u trenutku maksimalne sile. Tako je podupira u tom trenutku uz fmax 0,08 m optereen i
momentom savijanja Mmax=1,61 kNm.

Mujkanovi, N; Krolo, J

119

Broj 6, godina 2013

Stranice 108-121

Gubitak stabilnosti i odreivanje nosivosti elinog hidraulinog podupiraa

Slika 11 - Dijagram sila - pomak (LVDT1 i LVDT2)

Slika 12 - Vremenski tijek nanoenja sile

Maksimalna naprezanja u cijevi s bruto povrinom iznose:

max = 353,51 MPa (tlak)

min = - 271,91 MPa (vlak).

Ako se izraunaju naprezanja na neto povrini poprenog presjeka, dobiva se:

max = 583,20 MPa (tlak)

Mujkanovi, N; Krolo, J

min = - 476,80 MPa (vlak).

120

Broj 6, godina 2013

Stranice 108-121

Gubitak stabilnosti i odreivanje nosivosti elinog hidraulinog podupiraa

Iz prethodnoga, proizlazi zakljuak da materijal od kojega su izvedene ispitivane cijevi ima veu granicu
teenja od materijala koji je pretpostavljen kao elik klase S 235.

4 Usporedba rezultata
Laboratorijskim ispitivanjem dobivena je kritina sila Fkr = 20,08 kN. Najblia toj vrijednosti je kritina sila dobivena
proraunom prema euronormi 3, koja iznosi Fkr = 18,77 kN. Analitikim postupkom (rjeavanjem diferencijalne
jednadbe) dobivena je najvea kritina sila, a proraunom raunalnim programom SOFiSTiK najmanja kritina
sila. U tablici 3 prikazana je usporedba teorijski i eksperimentalno odreenih kritinih sila. Iz tablice 3 vidi se da su
prorauni metodom konanih elemenata i prema EC3 sigurniji u odnosu na analitiki postupak i eksperimentalno
odreenu kritinu silu.
Tablica 3 - Usporedba dobivenih kritinih sila
metoda odreivanja kritine sile
Analitiki postupak
Metoda konanih elemenata - SOFiSTiK
Proraun prema EC3
Eksperimentalno

veliina kritine sile Fkr (kN)

22,90
17,50
18,77
20,08

5 Zakljuak
U radu su prikazana tri razliita raunska postupka odreivanja kritine sile izvijanja (gubitka stabilnosti)
hidraulinog podupiraa. Rezultati tako dobivenih sila usporeeni su s rezultatima ispitivanja.
Proraunom prema euronormi 3 najvie se pribliilo vrijednosti kritine sile dobivenoj eksperimentalnim
ispitivanjem. U proraunu je nain obrade cijevi pretpostavljen kao hladno oblikovanje kojemu odgovara linija
izvijanja c. Linijom izvijanja uzimaju se u obzir nesavrenosti i odstupanja (geometrijska i strukturalna).
Analitikim postupkom dobivena kritina sila ima najveu vrijednost. Razlog tome je zanemarivanje poetne
nesavrenosti tijekom proraun, zbog jednostavnijeg dobivanja rjeenja. Odnosno, analitiki izraz obrauje
idealno ravni tap, bez geometrijskih i strukturnih nesavrenosti. Koeficijent duljine izvijanja tapa (=0,95)
potvruje da je proraunom dobivena vea kritina sila, nego eksperimentalnim postupkom.
Obradom podataka u raunalnom programu SOFiSTiK dobivena je najmanja vrijednost kritine sile. Ta
vrijednost dobivena je analizom pod pretpostavkom poetne nesavrenosti cijevi koja obuhvaa ekscentricitet
zbog spoja dviju cijevi, ekscentricitet zbog zakrivljenosti cijevi i leajni ekscentricitet. Iz navedenih razloga slijedi
stroi kriterij dobiven za kritinu silu.

Literatura
[1] HRN EN 1065:2002: Adjustable telescopic steel props - Product specifications, design and assessment by
calculation and tests
[2] imi, V.: Otpornost materijala II, kolska knjiga, Zagreb, 1995.
[3] http://www.wolframalpha.com/, 14.09.2012.
[4] Tutorial SSD/SOFiPLUS, Version 2010.
[5] Androi, B.; Dujmovi, D.; Deba, I.: Metalne konstrukcije 1, Institut graevinarstva Hrvatske, Zagreb, 1994.
[6] HRN EN 1993-1-1:2008 (Eurokod 3): Design of steel structures - Part 1-1: General rules and rules for
buildings
[7] Mujkanovi, N.: Zavrni rad, Graevinski fakultet Sveuilita u Zagrebu, 2012.
[8] Krolo, J.: Izvjee o ispitivanju hidraulikog podupiraa, Graevinski fakultet Sveuilita u Zagrebu, 2012.
Mujkanovi, N; Krolo, J

121