Metode prorauna pouzdanosti i

raspoloivosti, AV9
Aproksimacije binomne
razdiobe
a diobe

Pouzdanost elektroenergetskog sustava

Aproksimacije
p
j binomne razdiobe
Vjerojatnost je kvara komponente, podvrgnute testu,
0 01
0,01.
1) Testiramo li 2000 takvih komponenata, kolika je
vjerojatnost da
d e
se njih
h 138 pokvariti?
k
2) Kolika je vjerojatnost da e broj pokvarenih
komponenata, na kraju testa, biti izmeu 120 i
180 ukljuivo?
3) Kolika je vjerojatnost da su na kraju testiranja
najvie tri komponente pokvarene ako je
vjerojatnost kvara komponente, za vrijeme testa,
0,0005?
Testiranje promatramo ovako.
Energijske tehnologije
2

Aproksimacije
p
j binomne razdiobe
Testiramo 2000 komponenata; dakle je n = 2000.
S p emo

oznaiti
iti vjerojatnost
j
j t
t kvara
k
( j j t
(vjerojatnost
t
dogaaja ije zbivanje promatramo), a s q vjerojatnost
ispravnog rada komponenata: p je jednako 0,01,
0 01 a q
0,99. Jer je p = konst., i jer vrijedi p + q = 1, odgovori
su na p
prva dva pitanja
p
j ((s k oznaujemo
j
/konkretan/ brojj
pokvarenih komponenata):

2000

n k nk
0, 01138 0,992000138
P k p q
138
k

2000 1999 ... 1863

138
1862

0, 01 0,99
A
1 2 ... 138
Energijske tehnologije
3

Aproksimacije
p
j binomne razdiobe
i, jer je traena vjerojatnost jednaka sumi,

n k nk
P (k1 k k2 ) p q
k k1 k
180 2000
k
2000 k

0, 01 0,99
B,

k
k 120

k2

a na tree emo pitanje odgovoriti kasnije.

kasnije
Sa stajalita matematike relacije su (A) i (B)
odgovori na postavljena pitanja. Za inenjera,
Energijske tehnologije
4

Aproksimacije
p o s ac je binomne
b o
e razdiobe
a d obe
meutim, takvi odgovori nisu dostatni; inenjer eli
raspolagati s tonim brojevima kao odgovorima,
odgovorima
odnosno, nije li to mogue, barem s priblino
zadovoljavajuim brojevima.
zadovoljavajuim
brojevima
(Dakako, raspolaete li s elektronikim raunalom, nije
problem dobiti numerike rezultate izraza ((A)) i (B),
p
( ), no,, to
ako to nije sluaj?)

Postoje li pribline ili asimptotske formule

za gornje
j vjerojatnosti?
j
j
i?
Da, i one su vrlo tone za velike n.
Prva takva formula, formula za izraz (A), glasi
(sada smo s x oznaili broj kvarova /pokvarenih
k
komponenata/):
/)
Energijske tehnologije
5

Aproksimacije
p o s ac je binomne
b o
e razdiobe
a d obe

n x n x
P( x) p q
x

1
(t )
2npq

C ,

gdje je

x np
t
,
npq
a je funkcija definirana s
Energijske tehnologije
6

Aproksimacije
p
j binomne razdiobe

1
t
e
2

t2

np
t

npq
pq

Prema tome,
tome za velike (vee) n,
n vjerojatnosti poput
(A) raunamo pomou (pribline) formule (C)
koritenjem tablice vrijednosti funkcije ;
tablice u kojoj su pohranjene izraunate vrijednosti
funkcije za razliite vrijednosti t.
t Valja primijetiti
da je promatrana funkcija parna [(t) = (-t)],
pa treba tabelirati samo vrijednosti za t 0
0, kao i
Energijske tehnologije
7

Aproksimacije
p
j binomne razdiobe
injenicu da funkcija ima maksimum u toki
t = 0.
pak formula za relaciju
j (B)
( ) glasi:
g
Priblina p

n x n x
P(k1 x k2 ) p q
x k1 x
k2

k2 np
k1 np
( D),

npq
npq

gdje je funkcija definirana s

Energijske tehnologije
8

Aproksimacije
p o s ac je binomne
b o
e razdiobe
a d obe
t

1
t t dt
2
0
k npp
t
npq

t2

e
dt
,
a

I primjena je formule (D) lagana jer su i

vrijednosti funkcije izraunate i tabelirane.
Kako smo odredili relacije (C) i (D)?
Pokaimo to promatrajui ovakav pokus.
pokus
Energijske tehnologije
9

Vjerojatnost
j
j
dogaaja
g
j koji
j se ponavljaju
p
j j
U kutiji
j se nalaze 3 ispravne
p
i2p
pokvarene
komponente. 400 puta nasumce izvlaimo
komponentu
p
tako da izvuenu komponentu
p
uvijek ponovno vratimo u kutiju. Koliko e
puta biti izvuena ispravna
p
p
komponenta?
p
Jasno je da ne moemo unaprijed rei nikakav
toan rezultat.
rezultat
Teoretski je mogu svaki broj od 0 do 400.
Pitamo se stoga koji bi broj izvlaenja
ispravne komponente bio najvjerojatniji?
Openito, promatramo ovako.
Energijske 10
tehnologije

Vjerojatnost
j
j
dogaaja
g
j koji
j se ponavljaju
p
j j
Neka je p vjerojatnost (p = konst.) da e neki
d
dogaaj
j nastupiti.
t iti
Protivna vjerojatnost, q = 1 p, vjerojatnost je
d dogaaj
da
d
j ne e nastupiti.
t iti
Ponovimo pokus n puta i upitajmo se kolika je
vjerojatnost
j j t
td
da e d
dogaaj
j nastupiti
t iti tono
t x puta,
t
tj. da n x puta ne e nastupiti? Ako nas zanima
samo broj nastupa promatranog dogaaja,
dogaaja a ne i
njihov redoslijed, ta je vjerojatnost jednaka:

n x n x
P( x) p q
x

1
Energijske 11
tehnologije

Vjerojatnost
j
j
dogaaja
g
j koji
j se ponavljaju
p
j j

Zanima nas za koju vrijednost od x ima taj

izraz svoj maksimum: P = Pmax?
N tto emo
Na

pitanje
it j odgovoriti
d
iti razmatrajui
t j i
ovako.
(Ne klasinim nainom traei maksimum funkcije.)

Uzmimo da smo nali x za koje je P

maksimum.
V ij di tada:
Vrijedi
t d

Energijske 12
tehnologije

Vjerojatnost
j
j
dogaaja
g
j koji
j se ponavljaju
p
j j

n x n x
x 1 n x 1
n

p q
p q
x 1
x

n x n x
x 1 n x 1
n

p q
p q
x 1
x

Iz (2) dobivamo: x np + p,
a iz (3) x np - q.
Energijske 13
tehnologije

Vjerojatnost dogaaja koji se ponavljaju

Dakle je

np q x np + p.
x,, za koji
j je
j P=Pmax, lei unutar p
posve odreenih
granica, slika.

Energijske 14
tehnologije

Vjerojatnost
j
j
dogaaja
g
j koji
j se ponavljaju
p
j j
Vrijedi pritom:
a) ako je np cijeli broj, onda je x tono jednak
np;
b) ako np nije cijeli broj, onda je x najblii cijeli
brojj do np
p ili p
prema gore
g
ili prema
p
dolje.
j
Posve openito,

x np
p k,
pri emu je
p
j k ili nula ili p
pravi razlomak.
Energijske 15
tehnologije

Vjerojatnost
j
j
dogaaja
g
j koji
j se ponavljaju
p
j j
Ako je np veliki broj, onda je k veoma maleno
spram np, tako
t k d
da za veliko
lik np moemo

rei
i da
d je
j

x np.

Kako u teoriji
j vjerojatnosti
j j
(pouzdanosti),
(p
), odnosno
statistici, figurira veliki n, to posve openito vrijedi
da jje,, ako nainimo n p
pokusa za jedan
j
dogaaj
g
j
koji ima vjerojatnost p = konst., vjerojatnost da
e takav dogaaj
g
j nastupiti
p xp
puta najvea
j
onda
ako je

x = np.

Energijske 16
tehnologije

Vjerojatnost
j
j
dogaaja
g
j koji
j se ponavljaju
p
j j
U naem sluaju,
j , jer
j vrijedi
j
np
p q x np
p + p,
i jer je n = 400, p = 3/5, q = 2/5, imamo

3 2
3 3
400 x 400 , tjj.
5 5
5 5
2
3
240 x 240 .
5
5
Energijske 17
tehnologije

Vjerojatnost
j
j
dogaaja
g
j koji
j se ponavljaju
p
j j
x je dakle vei od 240 umanjen za pravi razlomak,
odnosno
d
manji
ji od
d 240 uvean
za pravii razlomak.
l
k
Budui da x po prirodi stvari mora biti cijeli broj,
jasno je da je
x = 240,,
to odgovara rezultatu da je
x = np
np.
Uzmimo sada da smo 623 puta izvlaili komponentu.
Bit e
373,80 2 x 373,80 3 , odnosno

5
373, 40 x 374, 40.

Energijske 18
tehnologije

Vjerojatnost
je ojat ost dogaaja koji
oj se ponavljaju
po a jaju
Vidimo da x mora biti vei 373,40, a manji od
374,40, pa kako x mora biti cijeli broj, x = 374.
Ako p
provedemo 624 p
pokusa, dobit emo:

3
2
374,40 x 374,40 , odnosno
5
5
374 x 375,
pa x moe poprimiti vrijednost 374 i 375.
Razlika je izmeu ta dva broja 1, pa ako imamo
veliki
e b
broj
oj po
pokusa,
usa, ta je razlika
a a beznaajna.
be aaj a
Energijske 19
tehnologije

Vjerojatnost
j
j
dogaaja
g
j koji
j se ponavljaju
p
j j
Zakljuujemo: ponovimo li pokus n puta, dogaaj
nastupiti
e
t iti x puta.
t x moe
poprimiti
i iti bilo
bil koju
k j
vrijednost od 0 do n, meutim, od tih n + 1
vrijednosti
ij d
ti koje
k j moe
poprimiti
i iti x, najveu
j
vjerojatnost ima x = np, dok svi ostali x imaju
manju
j vjerojatnost.
j j t
t
Posve openito moemo napisati x = np + k gdje
k, koji moe biti i pozitivan i negativan i jednak
nuli, pokazuje za koliko x dobiven u pokusu
odstupa od vrijednosti np. Iz te relacije dobivamo:

x
k
p ,
n
n
Energijske 20
tehnologije

Vjerojatnost dogaaja koji se ponavljaju

gdje je x/n relativna frekvencija dogaaja.
Ako n , onda x/n p, to odgovara
definiciji vjerojatnosti a posteriori.
posteriori
Pitamo sada: kolika je vjerojatnost da dogaaj
nastupi
t i np + h puta,
t odnosno
d
kkolika
lik je
j
vjerojatnost za odstupanje h: Ph = ?
Odredimo najprije kolika je vjerojatnost za
odstupanje h = 0 (P0 = ?), tj. da je upravo
x = np, odnosno, vjerojatnost da dogaaj nastupi
np puta?
Energijske 21
tehnologije

Vjerojatnost
j
j
dogaaja
g
j koji
j se ponavljaju
p
j j
Ako napiemo

n x n x
P( x) P p q ,
x

tj. formulu za vjerojatnost za stanoviti x,

tj
x onda
emo dobiti vjerojatnost za h = 0 ako je x = np:

n np n np
n!
np n np
P0 p q

p q

np ! n np !
np
n!
np nq

p q .
npp ! nqq !
Energijske 22
tehnologije

Vjerojatnost
j
j
dogaaja
g
j koji
j se ponavljaju
p
j j
Jer je n >>, smijemo umjesto n!, (np)! i (nq)!
upotrijebiti
t ij biti Stirlingovu
Sti li
formulu,
f
l

n
n!
e
te dobiti:

2 n ,
np
np !
e

np

nq
nqq !
e

nq

2 np i
2 nq
q.
Energijske 23
tehnologije

Vjerojatnost
j
j
dogaaja
g
j koji
j se ponavljaju
p
j j
(Stirlingova formula vrijedi dodue samo za cijele
( i d ) brojeve,
(prirodne)
b j
no moemo

je
j upotrijebiti
t ij biti i ako
k
np i nq nisu cijeli brojevi, s obzirom na to da je
priblina.)
ibli )

Dobivamo

(to je obrazloit emo kasnije):

1
1
P0

;
2 npq 2

npq
pq, npq
pq .
2

Energijske 24
tehnologije

Vjerojatnost
j
j
dogaaja
g
j koji
j se ponavljaju
p
j j
To je dakle (priblina) vjerojatnost da e dogaaj,
ija je vjerojatnost pojave p,
p nastupiti np puta u n
pokusa, odnosno, da nq puta ne e nastupiti.
Naime,
Naime
np + nq = n(p+q) = n1 = n.
Oito je ovo.
ovo
Ako je n >>, P0 bit e jako maleno. to je vei n,
to je P0 manje.
manje To ne smeta,
smeta meutim
meutim, da
ustanovimo: kolikogod bila ta vjerojatnost malena,
vjerojatnosti su za ostale x jo znatno manje
manje.
Dobiva se tako da je vjerojatnost za odstupanje h,
ako
a
o je h 0, jednaka:
jed a a
Energijske 25
tehnologije

Vjerojatnost
je ojat ost dogaaja koji
oj se ponavljaju
po a jaju

n np h n np h
Ph
p q

np h

n!

p np h q n np h
np h ! nq h !
n!

p np h q nq h ,
np h ! nq h !
tj., to je vjerojatnost
tj
je ojatnost da e u n pokusa
pok sa dogaaj
dogaaj,
koji ima vjerojatnost p, u n pokusa nastupiti
np + h puta.
p ta
Energijske 26
tehnologije

Vjerojatnost
j
j
dogaaja
g
j koji
j se ponavljaju
p
j j
Primjenom Stirlingove formule dobivamo:
h2

2 npq

h2
2 2

e
e
Ph

.
2 npq 2
Zakljuujemo da je Ph < P0, tj.
tj vjerojatnost za
bilo koje odstupanje od np bit e manja od
vjerojatnosti za odstupanje h = 0
0.
Formule su pribline, tako su izvedene, a to su
tonije to je n vee.
vee Uvjerimo se u to.
to
Energijske 27
tehnologije

PRIMJERI i daljnja
j j razmatranja
j
Novi bacamo 10 puta. Kolika je
vjerojatnost da e
5 + h puta pasti glava?
[n = 10; p =1/2; q =1/2; np = 101/2 = 5]

Energijske 28
tehnologije

PRIMJERI i daljnja
j j razmatranja
j
Za vei n, n = 100, priblina formula daje jo
bolje rezultate.

Energijske 29
tehnologije

PRIMJERI i daljnja
j j razmatranja
j
Ako u formuli

h2

2 npq

e
Ph
2 npq
piemo

h2
2
t ,
npq
dobit emo

1
Ph
e
2 npq

t2

1
1

e
npq 2

t2

Energijske 30
tehnologije

PRIMJERI i daljnja
j j razmatranja
j
Oznaimo li s

1
e
2

t2

1
e
2

x2

imamo:

1
1
Ph
t

npq
pq
npq
pq

h
npq

Energijske 31
tehnologije

PRIMJERI i daljnja
j j razmatranja
j
Krivulja

1
t
e
2

t2

h
; t
npq

zove se normalna krivulja odnosno krivulja

normalne razdiobe.
Nacrtamo li tu krivulju, dobivamo sliku

Energijske 32
tehnologije

PRIMJERI i daljnja
j j razmatranja
j

Energijske 33
tehnologije

PRIMJERI i daljnja
j j razmatranja
j
Vjerojatnost je,
h2

2 npq

e
1
Ph

2 npq
npq

,
h
npq

uvjerili smo se, vrlo malena ako je n velik.

To je logino jer je Ph (priblina) vjerojatnost da e
dogaaj, ija je vjerojatnost p = konst., u n pokusa
nastupiti tono np + h puta; vjerojatnost da nastupi
upravo stanovito odstupanje (h) ne moe biti velika.
Energijske 34
tehnologije

PRIMJERI
J
i da
daljnja
j ja razmatranja
a a a ja
Ako je n vrlo velik, onda ta vjerojatnost granii
gotovo
t
s nemogunou.
U praksi
k i nas stoga
t
stvarno i ne zanima kolika je vjerojatnost za neko
odstupanje,
d t
j ve
kolika
k lik je
j vjerojatnost
j
j t
t da
d se
stanovito odstupanje nalazi unutar izvjesnih
granica
i (brojeva):
(b j
) np k i np + k primjerice.
i j i
Odgovorimo stoga na pitanje kolika je vjerojatnost
da odstupanje bude unutar granica k, tj.,
h

k:

Ph k ?

Energijske 35
tehnologije

PRIMJERI i daljnja
j j razmatranja
j
Traimo prema tome vjerojatnost za h u granicama od k
do + k
k, slika.
slika
Ta je vjerojatnost:

Ph k P k P k 1 ... P1
P0 P1 ... Pk 2 Pk 1 Pk ;

vrijednosti su za P-k, P-k+1 itd. ucrtane u sliku.

Budui da je P-k vjerojatnost da je odstupanje jednako k,
P-k+1 vjerojatnost je da je odstupanje jednako k +1 itd.,
to je vjerojatnost da je odstupanje jednako ili k,
k ili k
+1, ili , ili k jednaka sumi pojedinanih vjerojatnosti.
(Radi se o meusobno iskljuivim dogaajima.)
Energijske 36
tehnologije

PRIMJERI i daljnja razmatranja

Energijske 37
tehnologije

PRIMJERI i daljnja
j j razmatranja
j
Ako spojimo krajnje toke koje pripadaju pojedinim
ordinatama dobivamo poligon.
ordinatama,
poligon Plotina je tog poligona,
poligona
koji se sastoji od samih trapeza, jednaka
ab

v
;
v

1
trapeza

1
1
Apoligona A P k P k 1 P k 1 P k 2
2
2
1
1
... Pk 1 Pk P k P k 1 P k 2 ...
2
2
1
1
1
Pk 1 Pk Ph k P k Pk ,
2
2
2

Energijske 38
tehnologije

PRIMJERI i daljnja
j j razmatranja
j
budui da je

Ph k Pk Pk 1 ... Pk 1 Pk .
Dobivamo stoga da je vjerojatnost da odstupanje
bude u granicama k jednaka:

Ph k

1
1
A Pk Pk ,
2
2

tj., to je vjerojatnost da se promatrani dogaaj

dogodio unutar np k puta.
puta
Energijske 39
tehnologije

PRIMJERI i daljnja
j j razmatranja
j
Traena je vjerojatnost jednaka dakle plotini koju
zatvara poligon ako se tome pribroji

1
1
Pk Pk .
2
2
Ako je n dovoljno velik
velik, onda je plotina poligona
priblino jednaka plotini krivulje koja prolazi
vrhovima poligona.
poligona Jednadba je te krivulje
h2

2
2npq

e
2 npq
Energijske 40
tehnologije

PRIMJERI i daljnja
j j razmatranja
j
jer je vjerojatnost Ph upravo jednaka tom izrazu.
Ako integriramo tu krivulju, onda e tako dobivena
plotina biti za veliki n priblino jednaka plotini
poligona pa je:

Ph k

2 npq

e
2 npq

h2

2 npq

dh

k2

2 npq

,
Energijske 41
tehnologije

PRIMJERI i daljnja
j j razmatranja
j
jer je

1
A
2 npq

h2

2 npq

dh,

Ph k

1
1
1
P k Pk
e
2
2
2 npq
Pouzdanost elektroenergetskog sustava

k2

2 npq

Energijske 42
tehnologije

PRIMJERI i daljnja
j j razmatranja
j
Ako je n >>, drugi lan u formuli moemo
zanemariti i upotrebljavati formulu:

Ph k

1
P
2

npq

k
npq

t2

2
e dt
d
2

k
npq

t2

e dt
d;

h
dh
t
; dt
; h k.
npq
npq
Energijske 43
tehnologije

PRIMJERI i daljnja
j j razmatranja
j
To je, dakle, vjerojatnost da se stanovito
odstupanje
d t
j h nalazi
l i unutar
t granica
i [-k,k].
[ k k]
(Odstupanje od np: npk.)
Krivulju smo

1
t
e
2

t2

nazvali normalna krivulja. Oznaimo njezin

integral ovako:
Energijske 44
tehnologije

PRIMJERI i daljnja
j j razmatranja
j
t

k
t t dt ; t
,
npq
0
pa imamo da je

k
,
P 2 t 2
npq

Energijske 45
tehnologije

PRIMJERI i daljnja
j j razmatranja
j
to je vjerojatnost da se odstupanje nalazi u
granicama
i
od
d k do
d + k.
k
Postoje tablice u kojima se nalaze izraunate
vrijednosti za funkcije (t) i (t) kako bi se
olakalo raunanje vrijednosti za pojedina
odstupanja.
j
Funkcija

1
t
2

e
0

t2

d t dt
dt
d
0

Energijske 46
tehnologije

PRIMJERI i daljnja
j j razmatranja
j
zove se i Gaussov integral budui da je Gauss
i t
integral
l te
t vrste
t upotrebljavao
t blj
prii odreivanju
d i
j
vjerojatnosti pogreaka.
Ako u formuli

2
P
2

k
npq

t2

dt

uvrstimo k ,, dobit emo,, pokazat

p
emo
kasnije, ako uzmemo ujedno n , da je
Energijske 47
tehnologije

PRIMJERI i daljnja
j j razmatranja
j

2
P
2

t2

e
dt

1,

to je u skladu s injenicom da je vjerojatnost da

se stanovito
t
it odstupanje
d t
j nalazi
l i u granicama
i
od
d-
do + jednaka 1.
Podsjetimo se sada Bernoullijevog teorema koji
se naziva i zakonom velikih brojeva.
Energijske 48
tehnologije

PRIMJERI i daljnja
j j razmatranja
j
Napiimo ponovno formulu

2
2

k
npq

t2

dt.

Imali smo da je x = np + h, odnosno za h = k,

x = np +k.
j
Dakle je

x
k
p .
n
n
Energijske 49
tehnologije

PRIMJERI i daljnja
j j razmatranja
j
Obiljeimo

k
k ,
n

to je relativno odstupanje, pa je

x
k p.
n
Ako u formuli
piemo

umjesto k nk' dobivamo:

Energijske 50
tehnologije

PRIMJERI
J
i da
daljnja
j ja razmatranja
a at a ja
n
pq

2
P
2

t2

e dt.

k
Ako n , k 0
n
(relativno odstupanje postaje jednako nuli),
to znai da

x
p,
n

a vrijednost integrala postaje jednaka 1:

Energijske 51
tehnologije

PRIMJERI i daljnja
j j razmatranja
j

2
P
2

t2

e
dt

1.

Ovajj nam rezultat kazuje

j sljedee.
j
Pretpostavili
p
smo da je

x
k p
n

i vidjeli da je vjerojatnost da se relativno

odstupanje nalazi unutar granica [-k',+k']
jednaka
Energijske 52
tehnologije

PRIMJERI i daljnja
j j razmatranja
j
n
pq

2
P
2

t2

e dt.

Integral
g tei prema
p
jjedinici kad n tei p
prema
beskonanosti, pa odavde dobivamo (Bernoullijev)
teorem:

U slijedu od n pokusa dogaaj, koji ima

j
j
p, neka
konstantnu vjerojatnost
nastupi x puta. Vjerojatnost da e
razlika
Energijske 53
tehnologije

PRIMJERI i daljnja razmatranja

x
p
n
biti po svojoj apsolutnoj vrijednosti
manja od jednog odreenog po volji
malenog pozitivnog broja tei prema
sigurnosti,
i
i tj.,
j vjerojatnosti
j
j
i 1, kad
k d broj
b j
pokusa n raste neogranieno.
p
g

Energijske 54
tehnologije

PRIMJERI i daljnja
j j razmatranja
j
Slijedi iz injenice da moemo uiniti

x
k p
n
tako malenim kako elimo i uvijek e vjerojatnost
vjerojatnost,
da je

x
p
n
Energijske 55
tehnologije

PRIMJERI i daljnja
j j razmatranja
j
po svojoj apsolutnoj vrijednosti manje od jedne
unaprijed
ij d odreene
d
granice,
i
teiti
t iti prema 1 kad
k dn
tei prema beskonanosti.
Bernoulliev se teorem naziva i zakonom velikih
brojeva, budui da kod vrlo velikog n odnos
broja u kojem se pojavljuje promatrani dogaaj,
prema broju svih pokusa n, tei prema
vjerojatnosti tog dogaaja. Drugim rijeima

x
p lim
n n
Energijske 56
tehnologije

PRIMJERI i daljnja
j j razmatranja
j
pri emu limes ne treba shvatiti u strogom smislu
k ji ima
koji
i
taj
t j pojam
j
u analizi.
li i
Ovaj limes treba, naime, tako shvatiti da dodue
nije mogue nai neki dovoljno veliki broj n0 da bi
za n > n0 moralo biti

x
p
n
ako je po volji odabran pozitivan broj, ve da se
vjerojatnost da e to biti pribliava 1 kada n tei u
beskonanost.

Energijske 57
tehnologije

PRIMJERI
J
i da
daljnja
j ja razmatranja
a at a ja
To se moe pisati i ovako:

x
lim P p
n
n

1.

Iz integrala

2
P
2

k
npq

t2

e dt

oitat emo i ovakav rezultat, koji je takoer

dio Bernoullijeva teorema:
Energijske 58
tehnologije

PRIMJERI i daljnja razmatranja

p velikom broju
pri
j pokusa
p
moemo oekivati
da e relativno odstupanje teiti prema
nuli kad broj pokusa tei u
beskonanost.

Energijske 59
tehnologije

PRIMJERI i daljnja
j j razmatranja
j
Pokazali smo da je vjerojatnost da se odstupanje
nalazi
l i unutar
t granice
i k,
k + k priblino
ibli jednaka
j d k

2
P
2

k
npq

t2

e dt ,

odnosno,
d
budui
b d i da
d smo uvelili relaciju
l ij

1
2

t2

dt t ,

Energijske 60
tehnologije

PRIMJERI i daljnja
j j razmatranja
j
ta je vjerojatnost priblino jednaka

k
.
P 2 t 2
npq

Drugim rijeima, vjerojatnost se moe izraunati iz

(t). Zbog vanosti te funkcije, i s obzirom da se
taj integral moe izraunati samo posebnom
numerikom metodom, vrijednosti su integrala
izraunate i tabelirane.
Energijske 61
tehnologije

PRIMJERI
J
i da
daljnja
j ja razmatranja
a at a ja
Odgovorimo sada na pitanje:

koju vrijednost ima prosjeno odstupanje?

Budui da moemo relativnu frekvenciju
j nekog
g
dogaaja zamijeniti s njegovom vjerojatnou,
to p
pojmu
j
prosjene
p
j
vrijednosti
j
((aritmetika
sredina) odgovara pojam matematiko
oekivanje,
j , pa
p e p
prosjeno
j
odstupanje
p j biti
jednako, jer je h = x - np:

n x n x
pi hi p q x np .

i 0
x 0 x
n

Energijske 62
tehnologije

PRIMJERI i daljnja
j j razmatranja
j
Dalje, jer je za x = 0 taj lan jednak nuli, imamo:

n x n x
pi hi x p q

i 0
x 1 x
n
n x n x
np p q .
x 0 x
n

Energijske 63
tehnologije

PRIMJERI i daljnja
j j razmatranja
j
Drugi je lan jednak np budui da je:

n x n x
n
p q ( p q ) 1,

x 0 x
n

a i prvi isto tako:

n!
x n x
p q
x

x!(n x))!
x 1
(n 1)!
x 1 n x
np
p q
x 1 ( x 1)!( n x )!
n

np( p q )

n 1

np.
Energijske 64
tehnologije

PRIMJERI i daljnja
j j razmatranja
j
Dakle je:

n x n x
pi hi p q x np

i 0
x 0 x
np np 0
n

to znai da je prosjeno odstupanje jednako

nuli, odnosno da je prosjena vrijednost svih
moguih x-a jednaka np kako i slijedi iz
matematikog oekivanja za sluajnu varijablu X
(X poprima vrijednosti od 0 do n s vjerojatnou
Energijske 65
tehnologije

PRIMJERI i daljnja razmatranja

n x n x
p q ) :
x

n x n x
x p q np.

x 1 x
n

Krae p
pisano:

E ( X ) x.

( x np
p )).

(Podsjetimo na razliku izmeu x i : prva je

vrijednost povezana s uzorkom, a druga s
populacijom.)
Energijske 66
tehnologije

PRIMJERI i daljnja
j j razmatranja
j
Prema tome E(X) nije samo onaj x koji ima
najveu
j vjerojatnost,
j j t
t nego jje tto ujedno
j d i prosjena
j
vrijednost svih x ova.
Promatramo li nadalje prosjenu vrijednost
kvadrata odstupanja, dobivamo

n x n x
2
E (h ) p q x np npq.
x 0 x
n

Energijske 67
tehnologije

PRIMJERI i daljnja
j j razmatranja
j
To se odstupanje oznauje sa 2 i naziva srednjim
k d t i odstupanjem
kvadratnim
d t
j
ili varijancom:
ij

E (h ) npq.
2

Drugi korijen
k
iz tog izraza

npq
naziva se standardno odstupanje ili standardna
devijacija.
( jje vee
(to
vee
jje rasipanje
i
j vrijednosti
ij d
i sluajne
l j
varijable oko vrijednosti .)

Energijske 68
tehnologije

PRIMJERI i daljnja
j j razmatranja
j
Pod relativnim standardnim odstupanjem
podrazumijevamo
d
ij

npq

n
n

a pod izrazom

pq
,
n

npq
q

x
np
np

koeficijent varijacije.
Energijske 69
tehnologije

PRIMJERI i daljnja razmatranja

Postavimo sada pitanje:

u kojim se granicama smije nalaziti

odstupanje da vjerojatnost za to bude 1/2?
(Odstupanje koje ima vjerojatnost 1/2 zove se
vjerojatno
j
j
odstupanje.)
p j )
Funkcija (t)

1
t
2

t2

k
e
dt
;
t

0
npq
Energijske 70
tehnologije

PRIMJERI i daljnja
j j razmatranja
j
odreuje vjerojatnost za odstupanje k:

k
.
P 2 t

npq

Dakle je

odnosno
odnosno,

1
k
,
P 2 t

2
npq

Energijske 71
tehnologije

PRIMJERI
J
i da
daljnja
j ja razmatranja
a at a ja

1
k
k
t
0,25 t ?

4
npq

k/ znai prema tome mjerenje odstupanja u

j di i i jednakoj
jedinici
j d k j standardnoj
t d d j devijaciji.
d ij iji
Iz tablice nalazimo:
za t = 0,67 (0,67) = 0,24857,
za t = 0,68 (0,68) = 0,25175.
Energijske 72
tehnologije

PRIMJERI i daljnja razmatranja

Linearnom interpolacijom, slika, dobivamo:

t x 0,67
0,68 0,67

0,25175 0,24857 0,25 0,24857

t x 0,6745.
Energijske 73
tehnologije

PRIMJERI i daljnja
j j razmatranja
j
Dakle je (0,6745) = 0,25 i dalje

k
k
t 0,6745
npq
k 0,6745 .
Prema tome, ako se odstupanje nalazi u ovim
granicama, onda takvo odstupanje ima
vjerojatnost 1/2. Odnosno, drugim rijeima,
vjerojatnost je da se dogaaj dogodi unutar np
0,6745 i np + 0,6745 puta jednaka 1/2.
Energijske 74
tehnologije

PRIMJERI i daljnja
j j razmatranja
j
Ustanovimo sada kolika je vjerojatnost da
odstupanje
d t
j bude
b d unutra
t granica
i (-,+
(
)?
)?

P 2
2
npq

2
2 (1) 2 0,34134 0,68268 68,3%.
(1) znai dakle da je odstupanje jednako 1
mjereno u standardnoj devijaciji.
p
li se kolika jje vjerojatnost
j
j
da je
j
Upitamo
odstupanje u granicama (-2,+ 2), imamo:
Energijske 75
tehnologije

PRIMJERI i daljnja razmatranja

P 2 ( 2) 2 0,47725 0,9545 95,5%.

Vjerojatnost je, dakle, da odstupanje bude unutar
granica 2 otprilike 95%,
95% to znai da su
unutar tog intervala sadrana praktiki sva
odstupanja koja se pojavljuju.
U praksi se rijetko trai vea vjerojatnost od 95%,
tako da svako odstupanje unutar granica 2
zadovoljava.
Ukoliko bismo promatrali granicu od 3,
vjerojatnost je tada (slika):

P2
2
(3) 2 0,49865 0,99973 99,7%.
%
Energijske 76
tehnologije

PRIMJERI i daljnja
j j razmatranja
j

Energijske 77
tehnologije

NORMALNA RAZDIOBA
Ponovimo osnovno.
Binomna je razdioba definirana formulom:

n x n x
p q
x
i ta je formula funkcija vjerojatnosti.
To je vjerojatnost da u slijedu od n jednakih
pokusa dogaaj koji ima konstantnu vjerojatnost p
nastupi x puta.
Ako jje n veoma velik,, moe se upotrijebiti
p j
priblina
p
formula:
Energijske 78
tehnologije

NORMALNA RAZDIOBA

( x np )2

2 npq

2 npq

( x )2

2 npq

h2
2 2

; h x np.

x moe pritom poprimiti vrijednost 0 i vrijednosti

prirodnih
i d ih brojeva
b j
od
d 1 do
d n.
Ako pretpostavimo da x poprima sve vrijednosti na
realnoj brojnoj crti od 0 do n, onda je u tom
intervalu gornja funkcija kontinuirana. Pokazuje se
da je u tom sluaju
Energijske 79
tehnologije

NORMALNA RAZDIOBA
n

lim
n

x npp

2 npq

2 npq

dx 1.
1

Naime, ako piemo

x np
t dx npq dt ,
npq
dobivamo:
Energijske 80
tehnologije

NORMALNA
O
RAZDIOBA
O
nq
npq

lim

np
npq

t2

1
dt
2
2

t2

dt 1.

Naime ako je x = 0 dobivamo donju granicu:

Naime,
np
x 0
,
npq
dok za x = n dobivamo g
gornju
j granicu:
g

n np n(1 p)
nq
xn

.
npq
npq
npq
Energijske 81
tehnologije

NORMALNA RAZDIOBA
Odavde slijedi da je
2
x np

( x) lim
li

2 npq

2 npq

gustoa vjerojatnosti.
Prema tome je vjerojatnost za odstupanje x np
2
jednaka:
x

np

dP ( x)dx lim

2 npq

2 npq

dx .
Energijske 82
tehnologije

NORMALNA RAZDIOBA
Ako piemo:

x np x

npq

dobivamo:

x np npq
dx
odnosno

npq

dx,
Energijske 83
tehnologije

NORMALNA RAZDIOBA
1
dP li
lim
e
n
2 npq

1
dP
e
2

2
x

2 2

npqdx
d

x 2
2 2

dx,

tj. funkcija je gustoe vjerojatnosti u

graninom sluaju jednaka

1
f ( x)
e
2

x 2
2 2

Energijske 84
tehnologije

NORMALNA RAZDIOBA
Razdioba se koja se ravna po ovoj formuli naziva
normalna
l
razdioba
di b odnosno
d
normalna
l
krivulja, a esto i Gaussova razdioba.
D kl iako
Dakle,
i k se statistiki
i iki podaci,
d i koje
k j daje
d j praksa,
k
diskontinuirani, ipak se na njih primjenjuje
normalna razdioba,
razdioba koja je kontinuirana,
kontinuirana zbog
pojednostavnjenja rauna. (Praktiki, razlika izmeu
kontinuirane i diskontinuirane krivulje nije bitna.)
bitna )

Promatrajui krivulju ne emo stoga promatrati

krivulju
j apsolutne
p
frekvencije,
j , ve krivulju
j
(gustoe) vjerojatnosti f(x) koja je definirana
u intervalu od - do + . Oito se radi o krivulji
funkcije gustoe
vjerojatnosti jer vrijedi:
Energijske 85
tehnologije

NORMALNA RAZDIOBA

1
P
2

x
2 2

dx 1,

to moemo ovako dokazati

dokazati. Piemo li

t dx dt ,

dobivamo
Energijske 86
tehnologije

NORMALNA RAZDIOBA
1
P
2
1

t2

dx
d

t2

dx.

Kako je vrijednost ovog integrala jednaka drugom

korijenu iz 2 , t 2

2
e
dx

to je P = 1.

Energijske 87
tehnologije

PRIMJERI
Novi je baen 12 puta. Odredite
vjerojatnost da se glava pojavila izmeu 4 i
puta ukljuivo
j
koristei se:
7p
a) binomnom razdiobom,
b) normalnom razdiobom.
razdiobom
Rj.
a)

n x n x
1
p q ; n 12, p q.
2
x
Energijske 88
tehnologije

PRIMJERI
4
8
12
1 1
495
P(4G )
4096
4 2 2

12 1 1
792
P(5G )
4096
4 2 2
6
6
12 1 1
924
P(6G )
4096
4 2 2
5

12 1 1
792
P(7G )
4096
4 2 2
7

P iG 0,7332.
i 4

Energijske 89
tehnologije

PRIMJERI
b) x = broj glava koji se pojavio.
T i
Traimo
P(4 x 7)
7). Pretpostavimo
P t
t i
li da
d su
podaci kontinuirani, kako bismo mogli upotrijebiti
normalnu
l razdiobu,
di b vrijedi:
ij di P(3,5
P(3 5 x 7,5),
7 5) slika:
lik

k1 np
k 2 np

(t1 ) (t 2 )
P(k1 x k 2 )
npq
npq

1
np 12 6; npq 12 0,5 0,5 1, 73
2
3,5 6
7,5 6
t1
1, 45; t2
0,87.
1 73
1,
11, 73
Energijske 90
tehnologije

PRIMJERI
b)

P iG 0,7332
i 4

P P(3,5 x 7,5) 0,7343

7

P iG 0,7332.
i 4

12 1 1
924
P(6G )
4096
4 2 2
6

12 1 1
792
P(7G )
4096
4 2 2
7

Energijske 91
tehnologije

PRIMJERI
Iz tablice (u tablici su samo pozitivne vrijednosti
za t; zbog simetrije vrijedi):
,
=> t1 = 1,45
,
=>
t1 = - 1,45
(1,45) = 0,4265;
t2 = 0
0,87
87 => (0,87)
(0 87) = 0,3078.
0 3078

Energijske 92
tehnologije

PRIMJERI
Dakle je

P P (3,5 x 7,5)
P (1,45 t 0,87)
(1,45) (0,87)
0,4265 0,3078 0,7343.
Energijske 93
tehnologije

PRIMJERI
Bacamo (idealnu) kocku 180 puta. Odredite
vjerojatnost
j
j t
t da
d
e se b
brojka
jk 6 pojaviti:
j iti
a) izmeu 29 i 32 puta ukljuivo
b) izmeu 31 i 35 puta ukljuivo.

1
1 5
np 180 30; npq 180 5
6
6 6
a)
Traimo P(29 x 32),
32) odnosno,
odnosno pretpostavimo li
da su podaci kontinuirani, P(28,5 x 32,5).
Tada je:
Energijske 94
tehnologije

PRIMJERI
28,5 30
t1
0,3;
5
32,5 30
t2
0,5.
5

Iz tablice dobivamo:

P P (28,5 x 32,5) P (0,3 t 0,5)

P (0,3 t 0) P (0 t 0,5)
0,1179 0,1915 0,3094, slika.

Energijske 95
tehnologije

PRIMJERI
b)
Traimo P(31 x 35), odnosno, pretpostavimo
podaci kontinuirani,, P(30,5
( , x 35,5).
, )
li da su p
Tada je:

30,5 30
t1
0,1;
5
35,5 30
t2
1,1.
5
Energijske 96
tehnologije

PRIMJERI
Iz tablice dobivamo:

P P (30,5 x 35,5) P (0,1 t 1,1)

P (0 t 1,1) P (0 t 0,1)
0,3643 0,0398 0,3245, slika.
30,5 30
t1
0,1;
5
35,5 30
t2
1,1.
5

Energijske 97
tehnologije

PRIMJERI
Podaci govore o roenju 1705 djeaka i
1527 djevojica.
Potvruju li ti podaci hipotezu da je
vjerojatnost roenja mukog odnosno

enskog
k
djeteta
dj t t 1/2?
(Hipoteza /pretpostavka/ je izjava da je
neto istinito.
istinito Testiranje je znanstvena
metoda kojom se provjerava vjerodostojnost
( i
(sigurnost)
t) pretpostavke
t
t k /hipoteze/.)
/hi t
/)
Energijske 98
tehnologije

PRIMJERI
Budui da imamo sveukupno 3232 roenja,
oekivali bismo 1616 djeaka i isto toliko
j
j
djevojica:
np = = 1616, = (npq)1/2 = 28,425.
Roeno je 1705 djeaka,
djeaka pa je odstupanje
1705 1616 = 89.

Kolika je vjerojatnost da se odstupanje

nalazi unutar te granice?
Energijske 99
tehnologije

PRIMJERI
k
k

P 2
2
npq

k
x np
.
t

npq

2 t ;

89
P 2
2 3,13.
28,425

Iz tablica: t = 3,13 => = 0,49913 =>

P = 2 = 0
0,99826,
99826 slika.
slika
Energijske100
tehnologije

PRIMJERI
89
P 2
2 3,13.
28,425

Energijske101
tehnologije

PRIMJERI
To je, dakle, vjerojatnost da se odstupanje nalazi unutar granice 89.
Da p
predodba bude zornija,
j , postavimo
p
pitanje
p
j kolika je
j vjerojatnost
j j
da
se to odstupanje premai?
1 - 0,99826 = 0,00174.

Razabiremo da je vjerojatnost da bi se takvo odstupanje moglo

premaiti jako mala, to drugim rijeima znai da je takvo odstupanje
praktiki nemogue.

Zakljuujemo
Z
klj j
da
d podaci
d i ne potvruju
t j hipotezu
hi t
da
d je
j
vjerojatnost roenja mukog djeteta 1/2.
Ukoliko ne sumnjamo u tu vjerojatnost, koja je vie puta
potvrena, zakljuujemo da podaci nisu (statistiki) toni.
Naime, najvea vjerojatnost koja se u praksi kod ovakvih zadataka
primjenjuje ne iznosi vie
od
d 99,7%.
99 % (U
( promatranom je sluaju
l
ta
vjerojatnost jednaka 99,8%.) Drugim rijeima, navedeno je
odstupanje
odstupa
je preveliko
p e e o i nevjerojatno
e je ojat o vrijedi
jed li vjerojatnost
je ojat ost 1/2
/ za
a
roenje djeaka odnosno djevojica.
Energijske102
tehnologije

PRIMJERI
2000 komponenata
p
imaju
j srednje
j vrijeme
j
do
kvara jednako 1000 sati, a standardnu
devijaciju 200 sati.
sati
Koliko e se komponenata, prema
oekivanju,
ki
j pokvariti
k
i i u prvih
ih 700 satii rada?
d
Koliko e se pokvariti izmeu 900-tog i
1300-tog sata?
Nakon kojeg se vremena moe oekivati da
e 10% komponenata biti pokvareno?
Energijske103
tehnologije

PRIMJERI
Oito, pretpostavljamo da je funkcija gustoe
vjerojatnosti
j j t
ti kkvara, za promatranu
t
vrstu
t kkomponenata, normalna. (Dakle, ne eksponencijalna.)
np = = 1000, = (npq)1/2 = 200;
p + h = + k.
x = np

k
x 700 1000
t

1,5
200
npq

t =1,5 => (1,5) = 0,4332 => 0,5 0,4332=

= 0,0668 i to je vjerojatnost da se komponen-ta pokvari u prvih 700 sati rada, slika.
Energijske104
tehnologije

PRIMJERI
t

k
x 700 1000

1,5
200
npq

Energijske105
tehnologije

PRIMJERI
J
Jer ima 2000 komponenata, oekivani je broj
k
kvarova
( neovisnost
i
t komponenata)
k
t ) u prvih
ih 700
sati rada:
2000 0,0668 = 133,6 => 134 komponenata
pokvarit e se u prvih 700 sati rada, slika.

Energijske106
tehnologije

PRIMJERI
Odgovorimo sada na pitanje koliko e se
k
komponenata
t pokvariti
k
iti izmeu
i
900
900-tog
t
i
1300-tog sata.
za povrinu A1 vrijedi, slika:

900 1000
t1
0,5,
200
a za povrinu A2 :

1300 1000
t2
1,5.
200
Energijske107
tehnologije

PRIMJERI
900 1000
t1
0,5
200
1300 1000
t2
1,5
200

Energijske108
tehnologije

PRIMJERI
Iz tablice:
t1 = 0,5 => (0,5) = 0,1915
, => (1,5)
( , ) = 0,4332
,
t2 = 1,5
(t1) + (t2) = 0,6247 =>
2000 0
0,6247
6247 = 1249,4
1249 4 =>
1250 e se komponenata pokvariti izmeu 900t
tog
i 1300-tog
1300 t
sata,
t slika.
lik

Energijske109
tehnologije

PRIMJERI
J
Da bismo odgovorili na pitanje
nakon kojeg se vremena moe oekivati da
e 10% komponenata biti pokvareno,
moramo odrediti t koje odgovara poznatoj
povrini. Radi se o povrini, slika:
0,5 0,1 = 0,4.
Iz tablice odreujemo (interpolacijom):
t = -1,2817.
x x 1000
D bi
Dobivamo:

1,2817
t
200

x = 743,7 sati, slika.

Energijske110
tehnologije

PRIMJERI

Energijske111
tehnologije

PRIMJERI
Kad bi funkcija gustoe vjerojatnosti kvara
k
komponenta
t bil
bila eksponencijalna
k
ij l (eksponencijalna
( k
ij l
funkcija pouzdanosti) rezultati bi bili ovakvi:

m(t)
(t )
R(t ) e

N
t
m(t ) N R(t ) N e .
1
1
1/ h

T0 1000
t

m(t ) 2000 e

0 , 001700

993
Energijske112
tehnologije

PRIMJERI
2000 993 = 1007 (134) komponenata bit e
pokvareno
k
nakon
k 700 sati
ti rada.
d
0 001 900 = 813,139
m(900)
(900) = 2000e
2000 -0,001900
813 139
m(1300) = 200e-0,0011300 = 545,064 =>
813,139 - 545,064 = 269 (1250) komponenata
e se p
pokvariti izmeu 900-tog
g i 1300-tog
g sata.

m ( t ) 2000 0 ,1 2000
1800 N R ( t ) 2000 e

Energijske113
tehnologije

PRIMJERI
J

1800
e

2000
1,8
0,001t ln

2
0 , 001t

t = 105,4 h (743,7):
g vremena moe se oekivati da e se
unutar tog
10% komponenata pokvariti.

Energijske114
tehnologije

PRIMJERI
Test na razredbenom postupku na FER-u
sadri
d i 40 zadataka.
d t k Za
Z svaki
ki zadatak
d t k
ponueno je 5 odgovora od kojih je samo
j d
jedan
ttoan.

Toan
T
odgovor
d
d
donosii 15
bodova, a netoan -4. Kolika je vjerojatnost
d nasumce (
da
(na sreu)
) zaokruujui
k j i
odgovore skupite 135 bodova to je
minimum
i i
da
d zadovoljite
d
ljit na testu?
t t ?
Rj.
n = 40, p = 1/5,
q = 4/5,
4/5 np = = 8

40 x 40 x
p q
x
Energijske115
tehnologije

PRIMJERI
vjerojatnost je da ste na x pitanja (zadataka), od
njih
jih 40,
40 odgovorili
d
ili tono
t nasuminim
i i odabirom.
d bi
(x je, dakle, broj tonih odgovora.)
Koliki mora biti x? Treba vrijediti:
x15
x
15 - 4 (40
(40 x) 135 => x 15,526.
x mora dakle biti 16, pa je traena vjerojatnost
jednaka

n i 40i 40 16 24 40 17 23
40 40 0
p q
p q p q ... p q .

i 16 i
16
17
40
40

Energijske116
tehnologije

PRIMJERI
Tu emo vjerojatnost odrediti pomou normalne
razdiobe.
di b Pretpostavit
P t
t it emo stoga
t
d
da su podaci
d i
kontinuirani, kako bismo mogli upotrijebiti
normalnu
l razdiobu.
di b Vrijedi
V ij di prema tome:
t
P(x 15,5) = P(t 2,96).
Naime,

x
15,5
15
58
t

2,96
npq
1 4
40
5 5
Energijske117
tehnologije

PRIMJERI
Iz tablice oitavamo iznos p
plotine za
t = 2,96 0,4985
pa je traena vjerojatnost,
vjerojatnost slika
slika, da na
na sreu
sreu
zadovoljite na opisanom razredbenom postupku:

P (t 2,96)
P (t 0) P (0 t 2,96)
0,5000 0,4985 0,0015.
Energijske118
tehnologije

PRIMJERI
x
15,5 8
t

2,96.
1 4
npq
40
5 5

Energijske119
tehnologije

Aproksimacija binomne razdiobe

Poissonovom
Odgovorimo sada na tree od pitanja postavljenih na
poetku.
poetku

Broj je testiranih komponenata 2000. Kolika

je vjerojatnost da na kraju testiranja budu
najvie tri komponente pokvarene ako je
vjerojatnost kvara komponente,
komponente za vrijeme
testa, 0,0005?
Neka je x broj pokvarenih komponenata na kraju
testa. Budui da je
n = 2000,
2000 p = 0,0005,
0 0005 m = np = 0,00052000
0 0005 2000 = 1,
1

traena je vjerojatnost jednaka:

Energijske120
tehnologije

Aproksimacija binomne razdiobe

Poissonovom
3

1 1
P ( x 3) P ( x k ) e
k 0
k 0 k!
3

1
1 1
1
e
e (1 1 ) 0,98.
2! 3!
k 0 k!
1

Zato?
Energijske121
tehnologije

Aproksimacija binomne razdiobe

Poissonovom
U binomnoj smo razdiobi imali

n x n x
p q .
x
Ako uzmemo da jje p = m/n, moemo p
pisati

n m

x n

m
1
n

n x

Pretpostavimo da je m malen broj prema n i

potraimo kojoj se vrijednosti pribliava gornji
izraz
a ako
a o n . Izraz
a napiimo
ap o sada ovako:
o a o
Energijske122
tehnologije

Aproksimacija binomne razdiobe

Poissonovom
x
n x
n
m m
1
n
x n
x

n!
m m

1
x! (n x)! n
n
n

m m

1
x!
n
x

n x

n!
m
(n x)! n 1
n

Upotrijebimo
p j
li Stirlingovu
g
formulu,,

n
n!
e

2 n ,
Energijske123
tehnologije

Aproksimacija binomne razdiobe

Poissonovom
dobit emo:
n

mx

x!

m
n
n
1 2 n n e
n

2 n x n x

n x

n x

m
n 1
n

m
1

x
m
n

n x
x
x!
x x
m
x
1 1 e 1
n n
n

Energijske124
tehnologije

Aproksimacija binomne razdiobe

Poissonovom
Za n dobivamo, budui da je
n

n
1
e lim1 , lim1 m e m ,
n
n n n
n

x
m m m
x
e
1
,

1 1
n
n
n

x
1
n

1
2

e m ,

m
1; 1 1,
n

dobivamo:

m xe m
m xe m

.
x
x
x!
x!e e

t t

e
Pn t
n!

Energijske125
tehnologije

Aproksimacija binomne razdiobe

Poissonovom
Dobili smo tako razdiobu poznatom pod nazivom
P i
Poissonova
razdioba.
di b (Otkrio
(Otk i ju
j je
j francuski
f
ki
matematiar S. D. Poisson, 1837. godine.)
Bitno je pritom da je ta razdioba zapravo
granini sluaj binomne razdiobe.
Valja uoiti da je i normalna razdioba granini
sluajj binomne razdiobe. Naime,, i normalnu smo
razdiobu dobili kad smo kod binomne razdiobe
pretpostavili
p
p
da je
j n jjako velik kako bismo mogli
g
upotrijebiti Stirlingovu aproksimaciju za velike
faktorijele.
j
Energijske126
tehnologije

Aproksimacija binomne razdiobe

Poissonovom
Meutim, kod graninog prijelaza kojim smo dobili
normalnu krivulju nismo pravili nikakve
pretpostavke o veliini p. utke smo pretpostavili,
kao to i mora biti
biti, da taj p ima odreenu
vrijednost koja se kod graninog prijelaza ne
mijenja:
j j p = konst. Drugim
g rijeima
j
i u izrazu
p = m/n kad n raste, mora ujedno rasti i m,
odnosno kad n onda i m . Kod
graninog sluaja, koji nas vodi Poissonovoj
razdiobi, stvar je drugaija. Pretpostavljamo,
naime, da
d je m vrlo
l malen
l prema n i da
d znatno
sporije konvergira prema od n. Zbog te
pretpostavke uzimamo da je
Energijske127
tehnologije

Aproksimacija binomne razdiobe

Poissonovom

m
lim 0.
n n
Tako
T
k onda
d dobivamo
d bi
Poissonovu
P i
razdiobu.
di b Kada
K d emo

se
moi koristiti tom razdiobom? Uvijek kada je m mali prema
n tj.
n,
tj kad se radi o dogaajima koji imaju malu vjerojatnost,
vjerojatnost
dakle o dogaajima koji se (u veoma velikom broju pokusa)
rijetko
j
pojavljuju:
p j j j kvarovi vrlo pouzdanih
p
komponenata
p
primjerice, samoubojstva, tiskarske pogreke na jednoj
stranici, prometne nesree na odreenoj dionici autoceste
u jednom
j d
d
danu, telefonski
t l f
ki pozivi
i i centrali
t li u jednoj
j d j minuti,
i ti
roenja etvorki itd., no, i pouzdanost sustava s rezervom
rauna se pomou Poissonove razdiobe
razdiobe.
Energijske128
tehnologije

Aproksimacija binomne razdiobe

Poissonovom
Oznaimo Poissonovu razdiobu ovako

m x em
p ( x, m)
x!
i pretpostavimo da je definirana samo za 0 i
cjelobrojne vrijednosti
vrijednosti, tj
tj. x = 0
0, 1
1, 2
2, itd.
itd
Tada je p (0, m) e m

p (1, m) e
p (2, m)

m
itd .
2!
2

Energijske129
tehnologije

Aproksimacija binomne razdiobe

Poissonovom
Ako nainimo

p ( x, m) e
x 0

m e

m m

e ...
2

2
3

m
m
m
m
m
e 1 m

... e e 1,
2! 3!

vidimo da se radi o funkciji vjerojatnosti koja je

odreena samo u tokama 0, 1, 2, itd., i ija je
suma za x = 0 do jednaka 1.
1
Energijske130
tehnologije

Aproksimacija binomne razdiobe

Poissonovom
Ako potraimo

x , dobivamo da je
x
m
x 1

m e
m
m
x x
me

x!
x 0
x 1 x 1!

me

e m E ( X )).
m

Dakle je prosjena vrijednost (oekivanje) jednaka

m. Prema tome, vrijedi i obrnuto: ako nam je
poznata prosjena vrijednost neke razdiobe, pa
ako slutimo da je ta razdioba Poissonova,
Poissonova moemo
nai parametar m koji karakterizira tu razdiobu
samim tim to smo nali prosjenu vrijednost.
vrijednost
Energijske131
tehnologije

PRIMJERI
J
Ilustrirajmo to analizirajui zabiljeena
dogaanja iz II. svjetskog rata kada su
j
bombardirali London leteim
Nijemci
bombama V1.
Promatrano je podruje junog
Londona povrine 144 km2 razdijeljeno
u 576 sektora.
Palo je (svega
(svega)) 537 bombi
raspodijeljene ovako po sektorima:
Energijske132
tehnologije

PRIMJERI

(0 bombi palo je u 229 sektora, po 1 bomba pala

je u 211 sektora, itd., 7 bombi palo je samo u
jednom sektoru.)
Energijske133
tehnologije

PRIMJERI
Struktura razdiobe podsjea nas na Poissonovu.
Naime, gaanje sa svakom pojedinom bombom
promatrati kao poseban
p
sluajni
j pokus:
p
moemo p
treba procijeniti vjerojatnost dogaaja da na
sluajno odabrani sektor padne tono x bombi.
bombi
Imamo pritom 576 sektora i 537 bombi, a
izraunat emo koliko bi bombi prema Poissonovoj
razdiobi trebalo p
pasti u pojedine
p j
sektore i te
rezultate usporediti sa stvarnim dogaanjima.

Energijske134
tehnologije

PRIMJERI
Izraunajmo najprije m:

0 229 1 211 2 93 3 35 4 7 7 1
x

576
537

0,9323 E ( X ) m.
576
Prema Poissonovojj razdiobi moemo oekivati fx
dijelova junog Londona u koje je palo tono x
bombi V1:
x
m
x
0.9323

m e
f x 576
x!
x 0,1,2,...

0,9323 e
576
x!

Energijske135
tehnologije

PRIMJERI
Naime, vjerojatnost je x bombi

m e
x!
x

a to je upravo

fx
.
576
Energijske136
tehnologije

PRIMJERI
Dobivamo ove vrijednosti za fx (fteorijski):

Energijske137
tehnologije

PRIMJERI
Oito, podaci se prilino slau, pa se moe
pretpostaviti
t
t iti da
d se radi
di o Poissonovoj
P i
j
razdiobi.
Drugim rijeima, to znai da se radi o zakonu
koji vrijedi za rijetke dogaaje, odnosno
zakljuujemo da Nijemci nisu gaali (ili to
nisu mogli) odreene objekte u Londonu jer
bismo u protivnom morali dobiti normalnu
razdiobu koju redovito nalazimo kod
gaanja.
j , odnosno,, o
Radilo se,, dakle,, o razaranju,
zastraivanju protivnika.
Energijske138
tehnologije

PRIMJERI
Vjerojatnost je kvara komponente,
podvrgnute testu, 0,006. Koristei se
binomnom i Poissonovom razdiobom
odredite ove vjerojatnosti:
a)) nula
l kvarova
k
tijekom
tij k
1000 testiranja,
t ti
j
b) barem jedan kvar tijekom 1000 testiranja,
c) barem dva kvara tijekom 1000 testiranja.

Energijske139
tehnologije

PRIMJERI
Binomna razdioba
n = 1000, p = 0,006, x = 0, 1, 2

n x
n!
n x
n x
P( x) p 1 p
p x 1 p
x!n x !
x
a))
P(vjerojatnost nula kvarova tijekom 1000 testova):

P( x 0) 1 0,006 0,994
0

1000

2,43 10 .

b)
P(vjerojatnost barem jednog kvara tijekom 1000
testova):
Energijske140
tehnologije

PRIMJERI
3

P( x 1) 1 P( x 0) 1 2,43 10 0,9976.
c)
P( je ojatnost barem
P(vjerojatnost
ba em dva
d a kvara
k a a tijekom 1000
testova):

P ( x 2) 1 P ( x 1) 1 P ( x 0) P ( x 1).
)

Budui da jje

P( x 1) 1000 0,006 0,994

1

999

0,0147,

to je
3

P ( x 2) 1 2,43 10 0,0147 0,9829.

Energijske141
tehnologije

PRIMJERI
Poissonova razdioba
n = 1000, p = 0,006, x = 0, 1, 2
(Kad je n>>1, p<<1, Poissonova se razdioba
moe rabiti.)
Dakle je
x m

m e
P( x)
x!

i m = np = 10000,006 = 6,
te dobivamo:
Energijske142
tehnologije

PRIMJERI
a)
P(vjerojatnost nula kvarova tijekom 1000 testova):
0

6 e
P ( 0)
0!

2,48 10 .

b)
( j j
barem jednog
j
g kvara tijekom
j
1000
P(vjerojatnost
testova):

P( x 1) 1 P ( x 0) 1 2,48 10 3 0,9975.
Energijske143
tehnologije

PRIMJERI
c)
P(vjerojatnost barem dva kvara tijekom 1000
testova):

P ( x 2) 1 P ( x 1) 1 P ( x 0) P ( x 1).
B d i da
Budui
d je
j

61 e 6
P (1)
0,0149,
1!
to je
3

P( x 2) 1 2,48 10 0,0149 0,9826.

Energijske144
tehnologije