PRVA POMO

CILJEVI PRUANJA PRVE POMOI

Ciljevi pruanja prve pomoi su spasiti ivot, sprijeiti pogoranje stanja i pospjeiti oporavak, ne
dovodei u opasnost vlastiti ivot.
Kod postupanja u bilo kojem hitnom sluaju va je pristup jedan od najvanijih imbenika. Morate ostati mirni i
sigurni dok procjenjujete situaciju i poduzimate prijeko potrebne mjere. Tako ete djelovati umirujue na okolinu i
uvjeriti je da ste dorasli situaciji.
Opasnosti - Vrlo je vano da se pri pokuaju spaavanja ozlijeenoga i sami ne ozlijedite. Neki su sluajevi
osobito opasni, primjerice kada je ozlijeeni jo u dodiru s elektrinom strujom, ako je blizu vatre ili u prostoriji
ispunjenoj otrovnim parama. U bilo kojoj od tih situacija morate provesti odreene mjere opreza prije negoli ita
poduzmete.
Zlatna pravila - Da bismo lake predoili nune postupke za primjer moemo uzeti nezgodu u kui, iako ista
pravila vrijede i za svaku drugu nezgodu:
Ne pribliavajte se ozlijeenome ako time dovodite u opasnost svoj ivot.
Uvijek najprije pomozite najtee ozlijeenome.
Nikad ne pomiite ozlijeenoga ako to nije nuno, tj. ako njegov ivot nije u neposrednoj opasnosti.
Vano je uvijek imati na umu da treba sluati zdrav razum, biti svjestan svojih mogunosti i ne pokuavati uiniti
previe kako ne bismo vie odmogli nego pomogli.
U sluaju nezgode...
Vano
Nikad ne dodirujte ozlijeenoga koji je jo u dodiru sa strujom.
Uvijek uklonite opasnosti od ozlijeenoga, a samo ga u iznimnim situacijama odmaknite od izvora opasnosti.
Nikad osobu bez svijesti ne ostavljajte samu.
Postupak
Pogledajte oko sebe i pokuajte utvrditi to se dogodilo. Ako je ozlijeeni pri svijesti, mogao bi vam to sam
ispriati.
Provjerite je li otklonjena svaka daljnja opasnost. Moda prijeti opasnost da e na njega neto pasti, builica moe
biti jo ukljuena ili u blizini moe gorjeti vatra.
Ako je ozlijeeno nekoliko osoba, brzo procijenite koja je najtee ozlijeena i postupite potujui prioritete.
Po potrebi pozovite hitnu pomo ili lijenika te im pruite tone podatke o nezgodi.
Na to treba obratiti pozornost
Paljivo utvrivanje povijesti bolesti te svi simptomi i pokazatelji ozljede pomoi e vam pri odabiru postupka koji
je potreban ozlijeenome:
Povijest bolesti - Pitajte ozlijeenoga i/ili druge oevice kako je dolo do nezgode.
Simptomi - Sluajte pozorno sve to vam govori. Ako osjea bol, pitajte ga gdje. Ako se ne moe pomaknuti,
zbog ega?
Pokazatelji - Oprezno ga pregledajte od glave do pete. Moete vidjeti i ustanoviti sljedee: die li, je li pomodrio,
je li pri svijesti, krvari li, jesu li mu udovi izoblieni (usporedite jednu stranu tijela s drugom), je li mu bilo (puls)
slabo, je li izrazito blijed. Uz to, provjerite ima li unesreeni kod sebe bilo kakav znak bitan za medicinsko osoblje
(npr. karticu za osobe koje boluju od eerne bolesti ili znak SOS kojim se trai da se u sluaju nezgode toj osobi
dovede sveenika).

Imajte na umu prioritete

U svim sluajevima u kojima je nekoliko osoba ozlijeeno najprije se prua pomo onoj koja je najtee ozlijeena.
Treba imati na umu da najglasniji bolesnik ne mora biti i najtee ozlijeen.
Postupak
Ako je ozlijeeni pri svijesti, trenutano se mora uspostaviti prohodnost dinih putova, disanje i rad srca kako bi
se sprijeila trajna oteenja:

A - DINI ORGANI - uspostavljanje prohodnosti dinih putova: prolaz izmeu usta, nosa, grla i dunika
mora neprestano biti otvoren i prohodan.
B - DISANJE - mora se uspostaviti i odravati.
C - RAD SRCA - morate se uvjeriti u to da srce jo kuca i da je krvotok zadovoljavajui. Mora se
zaustaviti svako tee krvarenje i lijeiti ok.
Ako ozlijeenoga treba pomicati, prijelome kostiju prethodno treba imobilizirati. Nemojte micati bolesnika
ako sumnjate na ozljede lea ili vrata.
Umirite ozlijeenoga i postupite prema pravilima sa svim drugim ozljedama.
Pozovite pomo
Ako niste sigurni u kakvom je stanju ozlijeeni, uvijek se preporuuje uputiti ga lijeniku. Vozilo hitne pomoi mora
ga prevesti u bolnicu nakon svih teih nezgoda na otvorenome i svih nezgoda koje ukljuuju tekoe pri disanju,
prestanak rada srca, teko krvarenje, gubitak svijesti, teke opekline, vjerojatne promjene kostiju (iako se
ozlijeeni sa slomljenom rukom moe normalno prevesti i automobilom), ok ili trovanje.
Pozivanje slube hitne pomoi - Nuno je uvijek ostati uz ozlijeenoga i zamoliti nekoga da pozove vozilo hitne
pomoi. No, ako ga moete vidjeti s mjesta odakle telefonirate, poziv moete obaviti i sami slijedei ove upute.
Ako netko drugi obavlja poziv, zamolite ga da se vrati i potvrdi vam je li on obavljen.
Postupak:
Nazovite 94 i zatraite da vam poalju vozilo hitne pomoi.
Slubi hitne pomoi dajte pojedinosti o tonome mjestu nesree (opiite orijentacijske toke pomou kojih voza
hitne pomoi moe lake nai kuu ili podruje); recite im to se dogodilo i vjerojatni uzrok; spol i pribilinu dob te
broj ozlijeenih; opseg ozljeda.
Pozorno sluajte deurnog lijenika. On e vam moda rei to da inite dok ekate hitnu pomo.
Ne sputajte slualicu prije nego to to uini deurni lijenik.

PRVA POMO KOD OPEKLINA

Opekline su ozljede izazvane visokom temperaturom koja djeluje na kou i dublje dijelove tkiva. Uzrok im mogu
biti vrele tekuine, plamen, uareni kruti predmeti i pregrijani plinovi.
Sline promjene mogu izazvati jako niske temperature (smrzotine), kemikalije, elektrina energija, razna zraenja,
ukljuujui i sunane zrake.
O emu ovisi teina opekline?
Teina opekline ovisi o zahvaenoj povrini tijela i dubini oteenja tkiva. Najznaajniji pokazatelji za procjenu
teine opekline jesu veliina zahvaene povrine tijela, dubina oteenja tkiva i ivotna dob unesreenoga.
Male opekline zahvaaju do 15% povrina tijela odraslih i do 5% u djece.
Srednje opekline zahvaaju 15% do 25% povrine tijela odraslih i 10% do 20% u djece.
Iznad tog postotka su velike opekline.
Prema dubini oteenja opekline se dijele u nekoliko stupnjeva, ali u okviru prve pomoi, odmah nakon nastanka,
dubina oteenja se ne moe tono odrediti.
Na opekline su naroito osjetljiva djeca. Opeklina koja svojom povrinom i dubinom oteenja u odrasla ovjeka
predstavlja samo manju subjektivnu tegobu za malo dijete moe predstavljati smrtonosnu opasnost.

Opekline ne smijete promatrati samo kao djelomino oteenje koe. Svaka tea opeklina izaziva sloene
poremeaje koji vie ili manje zahvaaju sve ivotne sustave i dovode do tekoga stanja oka.
Kako postupiti pri gaenju vatre na ovjeku
Osobu koju je zahvatio plamen treba od glave prema nogama pokriti dekom, kaputom i sl. Ti se postupci katkad
primjenjuju silom, jer osoba koja gori esto tri pa je morate nasilno zaustaviti. Ako nemate s ime ugasiti poar
moete primijeniti postupak valjanja po tlu. Ako je u blizini voda koristite je za gaenje plamena.
Vatru na ovjeku moemo gasiti i protupoarnim aparatima na halone ili prah (NaHCO3), pazei da ne prskamo u
oi. Ne smije se koristiti protupoarni aparat na ugljini dioksid (CO2).
Skinite odjeu natopljenu vruom tekuinom, mau kemikalijom i sl. Odjeu skidajte paranjem, ali ne onaj dio koji
je prilijepljen uz kou, jer on prua zatitu od naknadne infekcije. Taj dio odjee paljivo obreite.

Skinite sve predmete koji kruno obavijaju opeene dijelove tijela, npr. prsten, sat, narukvicu, uske dijelove
odjee.

Neposredno hlaenje najjednostavniji je i najdjelotvorniji nain pruanja prve pomoi koji moraju poznavati djeca i
odrasli.
Manje opekline hladite ispiranjem opeena dijela tijela vodom iz slavine ili uronjavanjem u istu vodovodnu,
bunarsku ili izvorsku vodu. Voda ne smije biti ledena. Najpovoljnija je sobna temperatura vode, od 15 C do 16
C, a moe biti i malo nia.
Vee opekline hladite tuiranjem ili stavljanjem hladnih obloga koje treba esto mijenjati.

Opekline treba hladiti sve dok ne prestane bol, odnosno dok ne stigne sluba hitne medicinske pomoi ili dok
opeena osoba ne stigne u bolnicu. Najkrae vrijeme hlaenja opekline je 10 minuta.
Najkrae vrijeme hlaenja opekline je 10 minuta.
Nakon hlaenja opeklinu treba pokriti s nekoliko slojeva sterilne gaze ili specijalnim zavojem za opekline.
Postavljenu gazu valja previti zavojem, vrlo lagano, bez stezanja. Opeenu glavu pokrijte gazom, ali ne previjajte
zavojem. Postavljeni zavoj ee provjeravajte i ako se uslijed oticanja zavoj stegne treba ga olabaviti. Ako je
opeena povrina ruke ili noge velika, taj dio tijela obavezno morate imobilizirati.
Kod svih opeklina koje zahvaaju vie od 20% povrine tijela, a u djece iznad 10%, valja davati dovoljno tekuine,
po mogunosti tople, zaslaene napitke. Ako lijenik ne moe stii brzo ili ako prijevoz do bolnice traje due od
sata, pogotovo u ratnim uvjetima, opeenoj osobi dajte za pie vodu ili aj u koji stavite na litru tekuine 3 grama
kuhinjske soli (natrijev klorid) i 1,5 grama sode bikarbone (natrijev bikarbonat).
Ako je opeklina vee povrine opeenu osobu valja utopliti, jer se isparavanjem vode s opeene povrine gubi
mnogo topline. Pokrijte je dekama ili dijelovima odjee, ali ne upotrebljavajte ugrijani crijep ili termofor.

VANO:
Nemojte na opekline stavljati nikakve masti, ulja ili praak.Ne smijete buiti mjehure na opeklini.Malo dijete ne
ostavljajte predugo u hladnoj vodi jer moe doi do opasna ohlaenja tijela

PRVA POMO KOD UGANUA

Kada primijeniti koji oblik lijeenja?

Uganue (distorsio) - istezanje ligamenata zgloba djelovanjem sile koja prelazi fizioloku granicu pokretljivosti
zgloba.

Teina klinike slike ovisi o stupnju ozljede ligamenta.

Terapija: uganue prvog i drugog stupnja lijei se konzervativno, oblozima i elastinim zavojima, djelomian
razdor imobilizacijom od nekoliko tjedana, dok se ruptura tretira operativnim zahvatom.
Prva pomo: hladni oblozi, kompresivni zavoj, imobilizacija zgloba.
esto se dogaa pri hodanju i tranju po neravnom terenu. Javlja se otra bol, a potom i oteklina zgloba. Tegobe
se mogu ublaiti hladnim oblogom ili ledom. Noga treba mirovati u povienom poloaju. U teim sluajevima
potreban je lijeniki pregled.

Do ozlijede ligamenata najee (u preko 85% sluajeva) dolazi kod uvrnua stopala.
Podjela ligamentarnih ozljeda
Prvi stupanj (gradus I) - Karakterizira ga istegnue ligamenata bez okom vidljivog puknua, otok i bol su
minimalni ili ih nema, funkcija je obino uredna ili minimalno oteena.
Drugi stupanj (gradus II) - Umjereno teko uganue koje je karakterizirano izrazitijom boli, a prisutni su oteklina i
ukoenost zgloba. Prisutno je djelomino prsnue ligamentarnog sustava. Postoji i umjereni gubitak funkcije s
nemogunou hoda na prstima. Potrebno je 2-3 mjeseca da se povrate potpuna snaga i stabilnost zgloba.
Trei stupanj (gradus III) - Najtei oblik uganua karakteriziran jakom boli, koja nakon poetne prisutnosti moe
popustiti uslijed pucanja ivanih vlakana. Oteklina je velika i praena je intenzivnom ukoenou zgloba. Prisutni
su i znaci labavosti zgloba kao posljedica totalnog prsnua postraninog kompleksa ligamenata i zglobne ahure.
Neodgovarajue lijeenje i povran pristup problematici uganua glenja moe prouzroiti trajno
ogranienje funkcije zgloba.

Preporuka - funkcionalni tretman

Lijeenje je uglavnom konzervativno. U posljednje vrijeme preporua se agresivniji pristup konzervativnom

lijeenju (funkcionalni tretman), koji karakterizira krae razdoblje imobilizacije i rani poetak rehabilitacije.
U prvih 48-72 sata nakon ozljede cilj lijeenja je smanjiti oteklinu, krvarenje i bol te zatititi ligamente od daljnjih
ozljeda. Lijeenje ukljuuje sljedee postupke:
Rest / Odmor - ozlijeeni zglob poeljno je potedjeti najmanje 24 sata nakon ozljede. Preporua se hod sa
takama bez optereenja glenja.

Ice / Led - Poeljno je lediti gleanj svakih 2 sata po 20 minuta da bi se smanjili bol, edem i ukoenost. Trebalo bi
izbjegavati leenje preko 30 minuta. Umjesto leda moe se koristiti proizvod Deep Freeze u obliku gela ili spreja.
U fazama izmeu nanoenja leda i u krajnjim fazama lijeenja korisnom se pokazala lokalna primjena gela s
analgetskim i protuupalnim uinkom (Deep Relief, tri puta dnevno u razmacima od najmanje 4 sata).
Compression / Pritisak - Primjena elastinog zavoja smanjuje krvarenje i edem.
Elevation / Podizanje noge - Podizanje noge ima zadatak smanjiti edem pojaanjem venskog i limfnog povrata.

Druga faza u terapiji zapoinje 48-72 sata nakon ozljede. Smanjenje otekline i intenziteta boli naznauje
poetak oporavka ligamentarnog sustava, kada ligamenti uz najmanju moguu aktivnost nee vie podlijegati
oteenju.
Najbolji indikator prekomjerne aktivnosti u ovoj rehabilitacijskoj fazi je bol. U ovoj fazi je i dalje potrebno
primjenjivati krioterapiju (led) i poeti s razgibavanjem zgloba. Prioriteti faze rehabilitacije su postizanje
normalnog opsega pokreta i vraanje snage to je prije mogue.
Rano zapoeto razgibavanje je u brojnim studijama pokazalo da skrauje vrijeme do vraanje potpune funkcije
zgloba, a ujedno doprinosi i smanjenju boli.
U kasnoj fazi rehabilitacije korisno je uvesti vjebe propriocepcije. Propriocepcija podrazumijeva osjeaj za
poloaj vlastitog tijela u prostoru. esto se zanemaruje kod ozljeda skonog zgloba. Ako se ozljeda ponavlja na
neodgovarajui nain moe biti uzrok kasnijih ponovnih ozljeda uslijed poremeaja osjeaja za ravnoteu. to je
ozljeda bila opsenija to je i gubitak propriocepcije vei.
Zato je potrebno provoditi sljedee vjebe:

tranje u obliku osmice,

stajanje na jednoj nozi s otvorenim i zatvorenim oima,
balansiranje na dasci.

Duljina lijeenja i povratak ranijim aktivnostima ovisi o opsegu ozljede:

I stupanj: kompresivni zavoj 5-7 dana i rana mobilizacija; ukupno lijeenje 10 dana

II stupanj: kompresivni zavoj 14 dana; ukupno lijeenje oko 20 dana

III stupanj: konzervativno ili kirurko lijeenje

Kada koji oblik lijeenja?

Klasino konzervativno lijeenje: Potkoljenina imobilizacija 4-6 tjedana.

Kirurko lijeenje: Kirurko lijeenje se primjenjuje u sluaju teih ligamentarnih ozljeda, iaenja,
otrgnua djelia kosti ili kombinacije s prijelomom susjednih kostiju. Nakon rekonstrukcije ligamenata imobilizacija
traje 3-4 tjedna. Kod vrhunskih sportaa se preporua operativno lijeenje s funkcionalnim postoperativnim
lijeenjem.

Funkcionalni tretman: Zatita zgloba kompresivnim zavojem (tape) ili ortoza (slika 6) koja ograniava
pokrete; 2-3 tjedna kontrolirana mobilizacija bez inverzije stopala; puno optereenje 6-8 tjedana. Funkcionalno
lijeenje dovodi do breg povratka sportskim aktivnostima, ali ee dovodi do kronine nestabilnosti.

Krioterapija ozlijeenog glenja ledom ili nadomjescima leda (Deep Freeze) od kljunog je znaenja za
inicijalno zbrinjavanje ozljede i kasniju rehabilitaciju. Krioterapija ima analgetski uinak pa uklanjanjem boli
omoguuje vei raspon pokreta u poetku razgibavanja. Nadalje, smanjuje miini zamor, poveava protok krvi te
smanjuje edem i upalu. Uinci leda, odnosno vrijeme potrebno za nanoenje, variraju od osobe do osobe, a
potrebno je uzeti u obzir i debljinu potkonog masnog tkiva na mjestu nanoenja. Npr. ako debljina potkonog
masnog tkiva na mjestu nanoenja iznosi 1 cm, potrebno je 10 minuta da se podleei mii rashladi na 2 cm
dubine, dovoljno da polui terapijski uinak. U osoba koje imaju 2 cm potkonog tkiva za isti uinak potrebno je
vrijeme od 20-30 minuta.

Kriokinetska terapija je takoer korisna metoda, koja se sastoji od kombinacije leenja i vjebanja,
doprinosei brem uspostavljanju funkcije. Kriokinetika u kombinaciji s ranim razgibavanjem i ranim teinskim
optereivanjem osnova je funkcionalnog lijeenja.

U kasnijoj fazi lijeenja ozljede glenja korisna je i naizmjenina primjena leda i toplih kupki.
Nesteroidni protuupalni lijekovi sa svojim blagim protuupalnim i analgetikim uinkom imaju manju ulogu u
lijeenju pa nakon 7 dana nisu vie korisni u terapiji.

IMOBILIZACIJA
Imobilizacija je postupak kojim se ozlijeeni dio tijela stavlja u stanje mirovanja. U okviru prve pomoi provodi se
privremena (transportna) imobilizacija. Njena svrha je sprijeiti pogoranje ozljede i smanjiti bol tijekom prijevoza
do bolnice. Indikacije za imobilizaciju su: prijelom kosti ili sumnja na prijelom, iaenje, opsena rana ili opeklina,
smrzotina, zmijski ugriz i prignjeenje uda

Sredstva za imobilizaciju
Medicinske ekipe imaju tvorniki proizvedene udlage, okovratnike i zrane jastuke za imobilizaciju udova i
kraljenice. U nedostatku tvornikih sredstava mogu posluiti daice, trokutasta marama i drugi predmeti koji se
mogu nai na licu mjesta (priruna sredstva) ovisno o snalaljivosti osobe koja prua prvu pomo.

Principi imobilizacije udova

U stanje mirovanja stavlja se ozlijeeni dio ruke ili noge i dva susjedna zgloba. Noga se imobilizira u ispruenom
poloaju (ozljeenik mora leati), a ruka presavijena u laktu i priljubljena uz tijelo. Izuzetak su ozljede zglobova iaenja i zglobni prijelomi, kada svaki pokuaj kretnje u zglobu nailazi na otpor i jaku bol. Ud se tada imobilizira
u poloaju u kojem je i zateen.

Odmah nakon ozljede, tijelo reagira na sasvim specifian nain. Bez obzira radi li se tu o direktnom udarcu u
meka tkiva, ili je rije o istegnuu kao kod distorzije zgloba, tijelo nastoji to hitnije popraviti tetu.
Tako se u manjih ozljeda uklanjaju ozlijeene stanice i zamjenjuju sa istim novim, a kod veih, zbog brzine i
jednostavnosti stvara oiljak, bilo povrinski ili dubinski. Uz malo sree, a nakon nekoliko dana (ili tjedana), dolazi
do potpunog oporavka. Sve to uinite u tom periodu, uvelike e odrediti hoe li cijeljenje biti kvalitetno i izvesti
se do kraja.
Osim cijeljenja tkiva, javlja se bol koja direktno ili indirektno smanjuje pokretljivost ozlijeenog dijela tijela.
Dakle, tijelo samo po sebi djelomino imobilizira (smanjuje pokretljivost) ozlijeenog segmenta, a kako bi
osiguralo miran oporavak, te sprijeilo daljnje ozljeivanje. Medicina pokuava cijeli taj proces ubrzati i
primjenjujui vanjsku imobilizaciju mnogim tehnikama, od kojih je najpoznatije postavljanje sadrene (gipsane)
udlage, odnosno longete. Jasno je da u potpunom mirovanju ozlijeeno tkivo ima manje mogunosti da se
nesmotrenim pokretnom ponovno ozljedi, no pri izostanku bilo kakve kretnje s vremenom se usporavaju i procesi
oporavka.
Lomovi kostiju pria su za sebe. Da bi slomljena kost zarasla, naprosto je nuno osigurati potpuno mirovanje.
Zarastanje mekih tkiva, s druge strane i nije ba tako jednostavno i jedno usmjereno. Tono je da u prvih 24-72
sata valja smanjiti kretanje to je vie mogue, jer je na djelu akutna upala koja je jedno burno i vano razdoblje u
oporavku.

Nakon reenog vremena, akutna upala prelazi u subakutnu i kroninu. Tada je vrijeme za polagani i odmjereni
povratak u fiziku aktivnost karakteristinu za vrijeme prije ozljede. To je i kritino razdoblje, jer kretnjom
poboljavamo opskrbljenost krvlju, a time i oporavak. U isto vrijeme osiguravamo i elastinost ozlijeenih mekih
struktura. Tako u novije vrijeme kod distorzija zglobova, radije primjenjujemo ortoze, ili popularne steznike
kojima samo djelomino ograniimo kretnju i na taj neim sprijeimo novo ozljeivanje, dok u isto vrijeme noenje
te ortoze dozvoljava kretanje u onom obimu koji e potpomognuti i ubrzati cijeljenje.
Poseban problem pri potpunim imobilizacijama predstavlja hrskavica u samim zglobovima. Njena je specifinost
da sve hranjive tvari uzima iz zglobne tekuine koja ujedno i podmazuje zglob pri kretanju. Uzimanje hranjivih
tvari dogaa se slino kao u spuve i to tako da se pri kretanju sile pritiska istiskuju tekuinu iz hrskavice,a pri
odmoru tekuina u nju prirodno ulazi. Kod dueg mirovanja izostaje cijeli proces, te je rizik za trajno oteenje
hrskavinog tkiva tim vei.
Danas se sve manje propisuju duge imobilizacije ne toliko stoga to su procesi cijeljenja postali bri, ve zato to
smo sve svjesniji oitih loih popratnih pojava imobilizacije.
To e rei da je duinu imobilizacije potrebno preispitivati uvijek i ponovo, te ju modificirati individualno, od sluaja
do sluaja. U isto vrijeme, voenje procesa oporavka valja prepustiti fizioterapeutu, jer u vremenu posebne
preosjetljivosti ozlijeenog tkiva, lako je pretjerati u aktivnosti.
ak i onda kada je imobilizacija neminovna (naroito kod loma kosti), potrebno je mobilizirati sve ono to nije u
mirovanju, a kako bi se ubrzao proces cijeljenja, te smanjili negativni aspekti imobilizacije

PRVA POMO KOD KRVARENJA

Krvarenjem se naziva svaki izlazak krvi iz krvnih ila. Krvarenje nastaje ozljedom krvne ile.
Vanjsko krvarenje je vidljivo jer krv istjee na povrini tijela.
Unutarnje krvarenje se dogaa u unutranjosti tijela, skriveno od pogleda, pa dulje vrijeme moe ostati
neprepoznato.
Jaina krvarenja ovisi o veliini ozlijeene krvne ile. Pri ozljedi vee ile (arterije) krv e istjecati u mlazu, pa
osoba moe vrlo brzo iskrvariti.
Zato je zaustavljanje krvarenja prioritetni postupak prve pomoi kod svake ozljede.
POSTUPCI ZA ZAUSTAVLJANJE VANJSKOG KRVARENJA:

pritisak na ranu,
kompresivni zavoj,
pritisak na veliku arteriju,
podvezivanje uda.
Zaustavljanje krvarenja
Jako krvarenje zahtijeva trenutanu reakciju, primjenu postupka ili postupaka za zaustavljanje krvarenja
na samome mjestu dogaaja
Prema uzroku - razlikujemo sluajna, odnosno traumatska krvarenja izazvana mehanikom ozljedom krvne ile, i
krvarenja zbog bolesti (primjerice poremeaja zgruavanja krvi).

S obzirom na mjesto iz kojeg krvari razlikujemo:

Vanjsko krvarenje - vidljivo krvarenje iz rane.

Unutarnje krvarenje - posljedica ozljede unutarnjih organa, kada se krv nakuplja u tjelesnoj upljini
(prsni ko, trbuna upljina, lubanja). Unutarnja krvarenja nisu vidljiva, pa na njih treba posumnjati svaki put kada
su uoljivi opi simptomi iskrvarenja.
S obzirom na vrstu oteene krvne ile kod vanjskih krvarenja razlikujemo:

Arterijsko krvarenje - krv iz rane izlazi u mlazu i svijetlocrvene je boje. esto se javlja kao pulsirajue
krvarenje. Najopasnije je zato to odjednom izlazi velika koliina krvi.

Vensko krvarenje - krv je tamnocrvena, nema pulsacija, izlijeva se ravnomjerno preko ruba rane.

Kapilarno krvarenje rije je o sitnom krvarenju koje se zaustavlja spontano tako da nastaje krasta.

Postupci prve pomoi u zaustavljanju vanjskog krvarenja

Jako krvarenje zahtijeva trenutanu reakciju, to znai primjenu postupka ili postupaka za zaustavljanje krvarenja
na samome mjestu dogaaja. Prilikom zaustavljanja krvarenja na udovima ozlijeeni ud treba drati u povienu
poloaju.
1. Pritisak na arteriju
Krvarenje na glavi i udovima moe se zaustaviti pritiskom na arteriju koja krv dovodi u ozlijeeno podruje. Za taj
su postupak potrebni vjetina i tono poznavanje mjesta koje treba pritisnuti. Mjesto pritiska uvijek se nalazi
izmeu srca i ozlijeenog podruja (rane).
UPOZORENJE: U postupku zaustavljanja krvarenja arterija se prstima pritisne na kost u podlozi. Nikad se ne
smiju istodobno pritisnuti obje vratne arterije.

2. Kompresivni zavoj
Rana se moe pritisnuti i kompresivnim zavojem, i to na sljedei nain:
Na ranu postavite sterilnu gazu.
Na gazu stavite zamotuljak zavoja ili tkanine, tono iznad mjesta krvarenja. Moe posluiti i komadi drveta ili
kamen.
Kruni zavoj vrsto stegnite i vor postavite iznad rane.
UPOZORENJE: Kompresivni zavoj ne smije biti previe stegnut (ne smije sprijeiti protok krvi u podruju nie od
zavoja). Stoga nakon postavljanja kompresivnog zavoja provjerite puls i boju ruke nie od kompresivnog zavoja.
Kompresivni zavoj ne postavljajte u podruju vrata. Ozlijeenu ruku ili nogu treba drati u povienom poloaju.

3. Pritisak na ranu
Komadom sterilne gaze vrsto pritisnite mjesto krvarenja. Ako je rana na ruci ili nozi, podignite ozlijeeni ud i
zadrite ga u povienom poloaju.
UPOZORENJE: Ako je u ranu zabodeno strano tijelo (no, drvo, strijela), ne smijete ga vaditi. Krvarenje ete
zaustaviti pritiskom na rubove rane oko stranog tijela.

PRVA POMO KOD RANJAVANJA METKOM ILI NOEM

I u sluaju rana nastalih djelovanjem metka, noa ili kakvog drugog slinog predmeta potrebno je postupiti
oprezno da se ne prouzroe nova oteenja te je potrebno uiniti slijedee:
1) nemojte odmah izvaditi strano tijelo iz rane - ako je no, metak, strijela (?!?), ipka ili neto tako slino
zabodeno u vitalni dio tijela (u glavnu ilu ili oblinje ivce i arterije) njihovo uklanjanje moe izazvati jo jae
krvarenje koje se vie nee moi zaustaviti. Zabijeni predmet moe pritiskati mjesto krvarenja i time zapravo
produivati neiji ivot.
2) zaustavite krvarenje kombinirajui izravni pritisak - podizanje uda, toke pritiska i zavoje za zaustavljanje
krvarenja (tono tim redom)
IZRAVAN PRITISAK - tako moete zaustaviti veinu krvarenja..na primjer..koa na glavi jako krvari, pa je
pritiskanje rubova rane na lubanji uz kost ispod nje djelotvornije od pritiskanja cijelim dlanom na ire podruje.

PODIZANJE UDA - ako je rana na udovima ,podizanje ekstremiteta iznad razine srca, uz izravan pritisak,moe
smanjiti krvarenje.
Nikad ne tjerajte osobu koja je u stanju oka da uspravno sjedne samo kako bi doveli ranu u povien poloaj.

TOKE PRITISKA - da biste smanjili protok krvi obino morate pritisnuti arterije (tamo gdje osjeate puls) blizu
rane uz kost ispod nje.
Ako je pritisak samo na mekom tkivu miia, protok krvi se nee smanjiti.

ZAVOJI - zavoj za zaustavljanje krvarenja je iroka traka koja se mota oko ekstremiteta i zatee obino vitlom
dok se ne zaustavi protok krvi.
Potrebna jaina pritiska najee uzrokuje trajna oteenja ile i ivaca. Zavoj za zaustavljanje krvarenja treba se
koristiti samo kao posljednji izbor, u sluaju spaavanja ivota po teti uda.

3) imobilizirajte ozlijeeno mjesto - koritenje udlaga i zavoja pomae pri zatiti od danjih ozljeda i zadravanju
krvnih ugruaka koji se poinju stvarati. ak i ako kosti nisu slomljene, imobilizacija e pospjeiti gruanje krvi i
pomoi u zacjeljivanju rana.
4) previjte ranu i nastojite izbjei infekciju - upotrebljavajte sterilne zavoje kod manje ubodne rane vano je da
ju potaknete na kratko krvarenje, kako bi se time "isprale" strane estice. Na ubodnu ranu ne stavljajte nikakve
masti i kreme, to e samo pospjeiti infekciju.
U krajnjoj nudi - ako stvarno nemate nikakvog izbora, prospite po rani isti eer u zrncima, to e smanjiti
krvarenje, potaknuti zgrunjavanje i sprijeit razvoj bakterija

OKRETANJE U BONI POLOAJ

Okretanje na bok pri ozljedi kraljenice
Vanost bonog poloaja
U stanju duboke nesvijesti, za razliku od sna, svi tjelesni miii omlohave. Ako onesvijeteni lei na leima, dolazi
do sputanja donje eljusti i jezika koji moe zatvoriti dini put. Mogue je i guenje vlastitim povraenim
sadrajem. Stoga onesvijeteni mora leati na boku, poduprt jednom rukom i nogom, s glavom zabaenom prema
natrag. Time se osigurava prohodnost dinog puta jer se jezik odmie od stranje stjenke drijela i omoguava se
istjecanje sline, krvi i povraenog sadraja iz usta.
Okretanje na bok pri ozljedi kraljenice
Ako je gubitak svijesti prouzrokovan ozljedom (npr. prometnom nezgodom ili padom s visine), moramo posumnjati
i na mogunost ozljede kraljenice. Za okretanje su tada potrebne dvije osobe. Dok jedna polagano okree trup
bolesnika, druga za to vrijeme pridrava glavu u neutralnom poloaju, tj. u istoj osovini s trupom, izbjegavajui
savijanje i rotaciju vrata. Ukoliko ste sami na mjestu nezgode, ozlijeenog morate okrenuti sami, jer je opasnost
od guenja vea od rizika ozljede kraljenine modine.
Nain postavljanja onesvijetenog u boni poloaj

ruke onesvijetenog stavite u poloaj kao na slici.

koljeno na suprotnoj strani podignite tako da stopalo bude isprueno na podlozi.

okrenite onesvijetenog povlaei ga za rame i za bok ili natkoljenicu.

gornju nogu povucite prema naprijed i gornju ruku stavite ispod obraza da podrava glavu u zabaenom
poloaju.

PRVA POMO KOD OTEENJA KRALJENICE

OZLJEDE KRALJENICE
Kraljenica se sastoji od kraljeaka, prstenastih kostiju koje poredane u niz tvore kraljeniki kanal.
Unutar kraljenikog kanala nalazi se kraljenina (lena) modina - snop ivanih niti i stanica koje provode
ivane impulse iz mozga u razne dijelove tijela i obrnuto.
Od kraljenine modine odvajaju se pojedinani ivci koji izlaze iz kraljeninog kanala. Kod prijeloma kraljeaka
kotani ulomci mogu ozlijediti kraljeninu modinu to dovodi do djelomine ili potpune oduzetosti miia i
gubitka osjeta ispod razine ozljede (paraplegia = oduzetost donjih udova, quadriplegia = oduzetost svih etiriju
udova).
Kraljenina modina moe biti oteena u samom trenutku ozljede kraljeaka, ali i kasnije prilikom pomicanja i
noenja ozlijeenog.
Najei uzroci ozljede kraljenice:
Prometna nezgoda

U prometnim nezgodama stradavaju svi dijelovi kraljenice, ali su najee ozljede vratne kraljenice
nastale zbog naglog pregibanja glave prema naprijed pri elnom sudaru, ili prema natrag pri udarcu u stranji dio
vozila.

Skok u vodu

Ovo je est uzrok prijeloma vratnih kraljeaka i posljedine oduzetosti itavog tijela.
Pad s visine
Tunjava
Strijelna ozljeda trupa i ubod noem u lea
Kada posumnjati na ozljedu kraljenice

kad se ozljeenik ali na bol u leima ili vratu

kad je ozljeda popraena gubitkom svijesti
pri svakoj teoj ozljedi glave
kod viestrukih ozljeda

Znakovi ozljede kraljenine modine

Slabost ili oduzetost udova (pitajte ozljeenika moe li micati rukama i nogama ili prstima na rukama i nogama).
Slabljenje ili gubitak osjeta (pitajte ozljeenika osjeti li va dodir na svojim nogama, trupu i rukama).
Osjeaj trnaca ili vruine u udovima. Ponekad ozljeenik ima osjeaj da je "presjeen na pola".
POSTUPAK:
I sama sumnja na ozljedu kraljenice zahtijeva postupak kao da ta ozljeda postoji.
Dok ekate dolazak hitne pomoi ostavite ozljeenika na mjestu i u poloaju u kojem ste ga i zatekli.
Pri sumnji na ozljedu vratne kraljenice paljivo mu poduprite glavu dlanovima da sprijeite njeno pomicanje.
Recite mu da se ne mie i ne ostavljajte ga samog.

Okolnosti u kojima morate pomaknuti ozljeenika

Ako je bez svijesti provjerite disanje i krvotok i po potrebi poduzmite mjere oivljavanja. Onesvijetenog koji die
okrenite u boni poloaj.
Ako mu prijeti opasnost na mjestu gdje lei (npr. prometna cesta, poar) premjestite ga na sigurnije mjesto. Za
podizanje i noenje ozlijeenog potrebno je vie ljudi koji moraju uskladiti svoje pokrete. Ozljeenik se pomie
kao cjelovita jedinica, bez savijanja trupa.
Pri sumnji na ozljedu vratne kraljenice jedna osoba mora pridravati glavu da sprijei savijanje i rotaciju vrata.
To e uiniti tako da dlanove stavi pod ozlijeenikove lopatice dok glava lei na podlakticama.
Ako je hitna medicinska pomo nedostupna preostaje vam da sami imobilizirate i prevezete ozlijeenog.
Potrebna vam je jedna iroka daska ili ploa (mogu posluiti i vrata) i odgovarajue vozilo. Pri sumnji na ozljedu
vratne kraljenice glava mora biti poduprta s obje strane da se sprijei njeno pomicanje tijekom vonje.

PRVA POMO ZA OZLIJEENOGA

Poslodavac je duan organizirati edukaciju iz pruanja prve pomoi
Prema Zakonu o zatiti na radu objavljenom u Narodnim novinama 59/96 od 17.07.1996. godine u lanku 62 u
stavcima od 1 - 4, poslodavac je duan organizirati edukaciju iz pruanja prve pomoi za sluaj ozljede na radu ili
iznenadne poremeaje zdravstvenog stanja, do upuivanja na lijeenje.
Na radilitu ili na radnom prostoru, gdje boravi istodobno do 20 zaposlenika, najmanje jedan od nih treba biti
osposobljen i u tom sluaju odreen kao odgovorna osoba za pruanje prve pomoi.

Kada postoji vie radnih prostora s manjim brojem zaposlenika ovo pravilo se prilagoava potrebama.
Poslodavac je nadalje obavezan osigurati propisani sanitetski materijal, pohranjen u kutijama za prvu pomo i
dostupan odgovornoj osobi koja je poloila takvo medicinsko obrazovanje.
Prva se pomo prua po pravilima medicinske doktrine, iako je u ovom sluaju ne prua struno medicinsko
osoblje. Usvojeno teoretsko znanje i praktine vjetine namijenjene su primarno saniranju povreda na radu, no
koristit e svakome i u raznim ivotnim situacijama, kada bude ugroen ivot ili zdravlje nas samih ili drugih osoba
Ne pruanje prve pomoi unesreenima, moe rezultirati Zakonom propisanim sankcijama, no svatko e to uiniti
prije svega zbog ovjenosti. Zato, stjecanje medicinskog znanja na ovakvim seminarima, moe u danoj situaciji
biti od ivotne vanosti.
No, ako se zateknemo, npr, nou sami u automobilu na nepoznatom podruju (a svjedoci smo neke nesree) i
bojimo se izii van zbog raznih nepredvienih okolnosti, tada nazovimo s prvog dostupnog telefona Hitnu
medicinsku pomo (u Hrvatskoj je broj Hitne medicinske pomoi 94 ili Policiju, telefonski broj 92) i kratko
objasnimo:
1.
2.

to smo na mjestu nesree vidjeli,

Najblie lociramo mjesto gdje se nesrea dogodila.

Tako se nismo izloili eventualnoj opasnosti a opet smo iskazali humanost. Ponekad se osobe pitaju to uiniti u
raznim situacijama i okolnostima?
Moda emo vjeto primijeniti steeno znanje, moda samo pozvati strunu medicinsku pomo ili povrijeenog
odvesti do lijenika. To uvijek s posebnom pozornou prosuujemo.

POJAM I ZNAENJE PRVE POMOI OZLIJEENIM OSOBAMA

Prva pomo je usvajanje osnovnog medicinskog i teoretskog znanja i praktine vjetine, radi spaavanja ivota i
zdravlja ozlijeene osobe.
Od najveeg je znaenja, da osoba koja prua prvu pomo, sauva prisebnost i razboritost, kako i sama
ne bi postala bespomonom rtvom ili svojini postupanjem pogorala zdravstveno stanje ozlijeenoga ili
skrivila njegovu smrt.
Pravilo Primum nihil noeerc ili u prijevod s latinskog prije svega ne tetiti uvijek treba imati na umu.
Posebice treba svrsishodno postupati ako je vie ozlijeenih, te istodobno usmjeriti pozornost na osobe, kojima
je pomo zaista najpotrebnija, dakle kojima je ugroen ivot a tek onda zdravlje.
Nakon pruanja prve pomoi uvijek potraimo lijenika, bez obzira dali je nuno potrebna struna pomo ili
samo pregled ozlijeene osobe i daljnje smjernice. Neke ozlijede ine se u prvim trenucima bezopasne, no uvijek
postoji mogunost kasnijih komplikacija Zato, neka lijenik bude taj koji odluuje o daljnjem tretmanu.

Temeljna pravila prve pomoi

utvrditi stanje svijesti ozlijeenih;

umiriti i ohrabriti ozlijeenog ako je pri svijesti;
brzim zapaanjem utvrditi postoji li neposredna ivotna opasnost na mjestu nesree
(ruenje zgrade, poar, otrovni plinovi i pare u okolini, prijetea eksplozija,
neprekinuti tijek elektrine struje, uruavanje tla itd. )
prvu pomo pruamo ozlijeenoj osobi ako je ikako mogue na mjestu nesree i u poloaju u kojem smo
zatekli;
okrenuti osobu u stabilni boni poloaj (da se ne ugui) osim ako po prirodi ozlijede
pretpostavljamo daje ozlijeena kraljenica ili su nastali prijelomi drugih kostiju:
tekuinu, to znai vodu ili bezalkoholne napitke dajemo u gutljajima samo kad je
osoba pri svijesti ili samo joj zaustaviti krvarenje.

OIVLJAVANJE
Metode oivljavanja ozlijeenih osoba
STANJE SVIJESTI I NESVIJESTI OZLIJEENIH OSOBA
Osoba pri svijesti je kontaktibiIna. Moe odgovoriti (da ili ne) rijeju ili gestom na ciljana pitanja.
Osoba u nesvijesti ne reagira na vanjske podraaje (upite, lagano tipanje po obrazu, vuenje za kosu).

Posebna napomena:
osobama u nesvijesti odmah trebamo provjeriti ivotne funkcije, dakle disanje i kucanje srca.

Disanje utvrdimo:

gledanjem dizanja i sputanja grudnog koa,

ako stavimo listi papira na nosnice on e se lagano micati zbog strujanja zraka.
stavljanjem dlana na nosnice osjeamo strujanje zraka i vlanost vodene pare

Otkucaje srca utvrujemo:

pipanjem pulsa na prednjoj bonoj strani vrata izmeu grkljana i miia vrata;
prislanjanjem uha na lijevu gornju stranu grudnog koa (regija srca);
pipanjem pulsa na sljepoonici.
Dovoljno je provjeriti jedu od navedenih funkcija ovisno o prirodi ozljede
Ako svojim osjetom (sluhom, dodirom, gledanjem) ne moemo utvrditi znakove ivota, pristupamo odmah
metodama oivljavanja
METODE OIVLJAVANJA
Metode oivljavanja (kardiopulmonalna reanimacija) su:

umjetno disanje
vanjska masaa srca

Centar tih funkcija nalazi se u malom mozgu u supstanci nazvanoj drvo ivota (arbor vitae). Uslijed raznih
ozljeda, osobito udara potiljkom o tvrdu podlogu, otrovanja plinovima utapljanja, namjernog ili sluajnog uzimanja
vee koliine lijekova, kemikalija, vjeanja. jakih unutarnjih ili vanjskih krvarenja, mogu se gubiti ivotne funkcije
Metodama oivljavanja aljemo signale mozgu sa periferije tijela (srca i plua) te taka pomaemo normalno
uspostavljanje disanja i kucanja srca.
Umjetno disanje je tehnika upuhivanja zraka u dine putove ozlijeenog tako da osoba koja prua pomo, izdiui
zrak iz svojih plua upuhuje taj isti zrak u dine putove ozlijeene osobe, dok uzima novu koliinu zraka, zrak iz
plua ozlijeenog refleksno izlazi sam.
METEODE UMJETNOG DISANJA
Metode umjetnog disanja su slijedee:
a)
tehnika upuhivanja zraka u dine puteve ozlijeenog (usta na nos i usta na usta)
b)
upuhivanje zraka u plua ozlijeenog pomou respiratora
c)
davanje kisika iz boce
d)
irenje i potiskivanje grudnog kosa rukama (opisat emo metodu po Holjjer-Nielsenu)

a) Tehnika upuhivanja zraka u dine putove ozlijeenog metodom usta na nos i usta na usta
Ozlijeeni treba leati na leima. Otkopati odjeu koja stee grudni ko. Ako ga prije toga moramo okrenuti na
lea obavezno primijeniti pravilo postupanja kod povrijeene kraljenice.
Potom oistimo nosnu ili usnu upljinu prstima normalnim u tkaninu, papirnatim rui ili rukavicom, ukoliko ima
krvi sluzi ili sadraja povraanja.
Glavu zabacimo lagano unatrag, tako da brada bude u uzdignutom poloaju, dok jednom rukom pridravamo
donju eljust tako da su usta zatvorena, s drugom rukom pridravamo elo. Snano udahnemo i upuhnemo zrak
u nosnice ozlijeenog Postupak je isti kada upuhujemo 7.rak u usta, samo to tada prstima jedne ruke stisnemo
nosnice dok drugom rukom otvorimo donju eljust i upuhnemo zrak.
Posebna napomena:
Opreza radi. sluznicu nosa i usta osoba kojima dajemo umjetno disanje trebalo bi prekriti gazom ili papirnatim
rupiem koji ne sprjeavaju protok zraka, ali tite od moguih kontaktnih zaraza.

b) Upuhivanje zraka pomou respiratora u plua ozlijeenoga

Aparat koji se sastoji os gumene maske sa balonom (ambu-respirator) koristimo tako da masku priljubimo na nos
i usta ozlijeenog, pridrimo mu donju eljust i ritmiki stiskamo balon da bi zrak ulazio u dine putove.
c) Davanje kisika iz boce
Pnmjenjuie se uslijed poremeaja ili prestanaka disanja kod nekih otrovanja organskim otapalima (benzin,
benzen) amino i nitro-derivatima benzena, insekticidima i drugim otrovima.
Kada, ocijenivi okolnosti i podatke na mjestu nesree znamo, daje Ozlijeeni otrovan nadraljivcima dubokih
dijelova dinih organa {ozon, fosgen, duini oksidi...) tada ne dajemo kisik pod pritiskom, zbog opasnosti razvoja
plunog edema (naticanje plunog tkiva)

d) irenje i potiskivanje grudnog koa rukama

Holger-Nielsenovu metodu disanja koristimo kada nismo u mogunosti primijeniti metodu usta na usta i usta na
nos zbog raznih ozljeda prednjeg djela glave, ali pripazimo na mogue rane ili prijeiome ruku ili grudnog koa kod
kojih bi ovom metodom pogorali i onako teko stanje ozlijeenog, pa ak mogli izazvati krvarenje unutarnjih
organa odnosno mogui smrtni ishod.
Tehnika po IIolger-Neilsenu

Slika. Ozlijeeni lei potrbuke ruku savinutih u laktu, dlanovi su ispod ela.
Tehnika po Silvestru

Slika. Osoba koja prua pomo, klekne iza glave ozlijeenog, stavi svoje dlanove na njegove lopatice i pritisne
grudni ko (oponaamo izdisaj)

Slika. Zatim uhvati rukama nadlaktice i/a lakta ozlijeenog u povue ih prema sebi i gore (oponaamo udisaj)
Tehnika po Silvestru

ozlijeeni lei na leima

spasilac klekne iznad glave ozlijeene osobe, uhvati svojim rukama njegove ruke u visini podlaktice i
rairi ih do iznad njegove glave (irenjem grudnog koa vrimo udaje)
zatim, savine ruke ozlijeenog i njima pritie grudni ko (istiskuje zrak iz plua)
Tehnika po eferu

spasilac opkorai ozlijeenog, klekne u visini njegovih bedara

svojim dlanovima pritie grudni ko ispod lopatica ozlijeenoga (vri izdisaje)
udisaj se vrsi refleksno

Po prestanku rada srca i disanja za otprilike 5 do 8 minuta moe nastupiti smrt, zato oivljavanje
zapoinjemo odmah dok osoba sama ne oivi ili dolaska strune medicinske pomoi.
Posebna napomena:
Ako ozlijeeni die i srce mu kuca, nije ga potrebno oivljavati.
Potrebo je provjeriti prohodnost dinih putova nosa i usta.
Ako su putovi prohodni, uvrstimo jezik tkaninom da ne bi zatvarao ulaz zraka u usta.

Slika. Uvrivanje jezika.

VANJSKA MASAA SRCA
Kod vanjske masae srca:
ozlijeeni lei na leima
osoba koja prua pomo, klekne uz njegovu desnu stranu tijela i poloi svoje dlanove na donji dio prsne kosti u
predjelu srca te snano ritmiki potiskuje prema kraljenici

Ritam srca je od 60-80 otkucaja u minuti,

frekvencija disanja je 12- 16 puta u minuti.
Ritam metoda oivljavanja
upuhivanje zraka

masaa srca

1 puta

5 puta

PRAVILA I OBAVEZE KOD PRUANJA PRVE POMOI OZLIJEENOJ OSOBI

Ozljedama na radu smatraju se u smislu Pravilnika o pruanju prve pomoi radnicima na radu (nn br.
56/83):

rane,
oteenja kosti (prijelomi, iaenja i uganua),
krvarenja iz nosa, uha, zuba i usta,
ozljede oka,
potres mozga,
opekotine,
oteenja uzrokovana djelovanjem kiselina i luina,
smrznua i smrzotine.
a) Rane
Prva pomo za rane, ako za pojedine vrste rana nije drugaije propisano, obuhvaa primjenu ovih
postupaka:

odstranjivanje odjee i obue s dijela tijela na kome je rana rezanjem po avovima;

zaustavljanje krvarenja na odgovarajui nain (lanak 9 Pravilnika);
pokrivanje rane sterilnom gazom i povijanje zavojem;
stavljanje ozlijeenog u pravilan poloaj s obzirom na vrstu, veliinu i lokalizaciju rane te ope stanje
ozlijeenog.
Za otvorene (vanjske) rane na vratu, prva pomo obuhvaa ove postupke:

odstranjivanje odjee i obue s dijela tijela na kome je rana rezanjem po avovima;

zaustavljanje krvarenja na odgovarajui nain (lanak 9 Pravilnika);
pokrivanje rane s vie slojeva sterilne gaze i povijanje zavojem, a ukoliko se krvarenje ne moe
zaustaviti pritiskom prsta na dovodnu arteriju, potrebno je uiniti tamponadu rane ili izvriti direktni pritisak prstom
na samu ranu.
Za otvorene (vanjske) rane na prsnom kou, prva pomo obuhvaa ove postupke:

odstranjivanje odjee i obue s dijela tijela na kome je rana rezanjem po avovima;

zaustavljanje krvarenja na odgovarajui nain (lanak 9 Pravilnika);
pokrivanje rane s vie slojeva sterilne gaze i povijanje zavojem i stavljanje preko toga materijala koji ne
proputa zrak (gumeno platno, plastina folija, iroke trake flastera i sl.) koji se uvrsti zavojem.
Za zatvorene (unutarnje) rane na prsnom kou prva pomo se sastoji u postavljanju ozlijeenog u polusjedei
poloaj i transport u tom poloaju na lijeenje u zdravstvenu organizaciju.

Za rane na trbuhu s ispalim organima iz trbune upljine prva pomo obuhvaa ove postupke:

odstranjivanje odjee i obue s dijela tijela na kome je rana rezanjem po avovima;

zaustavljanje krvarenja na odgovarajui nain (lanak 9 Pravilnika);
obavijanje sterilnom gazom ispalih organa iz trbune upljine i njihovo polaganje na neozlijeeni dio
trbune stijenke a ne vraanje u trbunu upljinu.
Prilikom pruanja prve pomoi ne smije se:

istiti povrina rane niti ugruana krv s rubova rane;

odstranjivati strana tijela koja se nalaze u rani;
dodirivati ranu prstima ili drugim predmetima;
ispirati ranu tekuinom, posipati prakom ili mazati mau.

Prilikom pruanja prve pomoi za rane na grudnom kou ozlijeenom se ne smije davati prva pomo propisana
na nagli prestanak disanja runom (indirektnom) metodom nego samo metodom usta - usta ili usta - nos.
Prilikom pruanja prve pomoi za ozljedu nosa, jezika, vilice i gornjih dinih puteva, ozlijeenom se ne smije
davati prva pomo propisana za nagli prestanak disanja metodom direktnog upuhivanja zraka u plua.
Postupak prema lanku 7. Pravilnika primjenjuje se na mjestu na kome je nastala rana, bez pomicanja
ozlijeenog osim kod rana na vratu i kod rana (otvorenih i zatvorenih) na prsnom kou, kada se ozlijeeni
prethodno postavlja u polusjedei poloaj.
Kod amputacijskih ozljeda krvarenje se zaustavlja podvezivanjem bez obzira na njegovu jainu.

Za zaustavljanje ostalih krvarenja iz rana primijenit e se ovi postupci:

pritiskom prstom na krvnu ilu koja u ranu dovodi krv;

postavljanjem kompresivnog zavoja na ozlijeenu krvnu ilu odnosno ranu;
podizanje uda na kome je rana, osim ako je prelomljen ili ako ozlijeeni ima unutarnje krvarenje;
- direktni pritisak na ranu kod krvarenja koja se navedenim postupcima ne mogu zaustaviti (npr. rane u
podruju bedra ili vrata).
Odrezani ili otrgnuti dio tijela ozlijeenog treba postaviti u istu nepromoivu vreicu po mogunosti s ledom i
zajedno s ozlijeenim uputiti u zdravstvenu ustanovu.

b) Oteenja kosti
Prva pomo za oteenje kosti (prijelomi, iaenja i uganua), ako za pojedine vrste oteenja nije
drukije odreeno, obuhvaa primjenu ovih postupaka:

odstranjivanje odjee i obue rezanjem po avovima s dijela tijela na kome je oteenje kosti;
ukruivanje (imobilizacija) dijela tijela na kome je oteenje kosti na odgovarajui nain (lanak 13);
osiguranje jezika od upadanja u grlo kod prijeloma viline kosti.
Prilikom pruanja prve pomoi za oteenja kosti ne smije se vriti namjetanje kostiju.
Prilikom pruanja prve pomoi za oteenja kosti grudnog koa i oteenja kraljenice i kosti ruku, ozlijeenom se
ne smiju davati prva pomo na nagli prestanak disanja runom (indirektnom) metodom.
Navedeni postupak primjenjuje se na mjestu na kome je nastalo oteenje kosti, bez pomicanja
ozlijeenog osim u ovim sluajevima:

oteenje zgloba koljena i skonog zgloba, kada se ozlijeeni prethodno postavlja u leei poloaj na
ravnu tvrdu podlogu;
prijelom rebara, kada se ozlijeeni prethodno postavlja u sjedei poloaj;
prijelom viline kosti, kada se ozlijeeni prethodno postavlja u leei poloaj s licem prema dolje, ili u
sjedei poloaj s glavnom nagnutom prema naprijed;
prijelom zdjeline kosti, kada se ozlijeeni prethodno polae na dasku u leei poloaj na leima, sa
savijenim nogama u kukovima i koljenima i postavljenim jastukom ispod i izmeu koljena;
ozljeda kosti vrata, kada se ozlijeeni prethodno postavlja u sjedei poloaj;
ozljeda kosti prsnog koa, kada se ozlijeeni postavlja u polusjedei poloaj;
ozljeda kraljenice, kada se ozlijeeni prethodno polae na dasku u leei poloaj na lea, a pod
slabinski i vratni pregib kraljenice se postavlja jastuk.

Ozlijeene kosti i zglobovi ukruuje se (imobiliziraju) u zateenom poloaju.

Za ukruivanje dijelova tijela primjenjuju se odgovarajui postupci ovisno o vrsti oteenja kosti ili
zgloba, i to:

za prijelom kosti lubanje, postavljanje prvog zavoja na glavu;

za prijelom vilice, ukruenje vilice trokutnom maramom postavljenom pod bradu i vezivanjem krajeva
marame na tjemenu glave;
za prijelom kljune kosti, uvrivanje ramena pomou trokutnih marama;
za prijelom lopatice, vezivanje ruke uz prsni ko;
za prijelom nadlaktice, ukruenje ruke pomou udlage i polaganje ruke u trokutnu maramu vezanu oko
vrata ili vezivanje ruke uz prsni ko;
za prijelom podlaktice, ukruenje podlaktice pomou udlage i polaganje ruke u trokutnu maramu vezanu
oko vrata;
za ozljedu zgloba lakta, ukruenje u poloaju u kojem je zateen;
za ozljede runog zgloba i kosti ake, ukruenje ake pomou udlage postavljene od vrha prstiju do lakta
u poluzatvorenom poloaju ake i polaganje ruke u trokutnu maramu vezanu oko vrata;
za prijelom natkoljenice, ukruenje natkoljenice pomou tri udlage, postavljanjem jedne od vrha prstiju
noge ispod stopala i pete do bedra, druge s unutarnje strane noge od ruba stopala do prepone i tree s vanjske
strane noge od ruba stopala do pazuha;
za prijelom potkoljenice, ukruenje potkoljenice pomou tri udlage, postavljanjem jedne tako da zahvati
petu sve do polovice natkoljenice i druge dvije jednake duine s unutarnje i vanjske strane noge od ruba stopala
do polovice natkoljenice;
za ozljedu zgloba koljena, ukruenje koljena pomou udlage u poloaju u kojem je zateen;
za ozljedu kosti skonog zgloba, ukruenje pomou jedne udlage postavljene oko pete do ispod koljena i
druge od vrha prstiju noge do koljena;
za prijelom rebara, ukruenje grudnog koa postavljanjem zavoja oko grudnog koa ili omatanjem
grudnog koa ljepivom trakom, pri najdubljem izdisaju ozlijeenog;
za prijelom zdjeline kosti, ukruenje donjeg dijela tijela ozlijeenog omatanjem uz dasku na koju je
ozlijeeni poloen,
za ozljedu kraljenice, ukruenje itavog tijela omatanjem uz dasku na koju je ozlijeeni poloen.
c) Krvarenje iz nosa
Prva pomo za krvarenje iz nosa obuhvaa primjenu ovih postupaka:

1. postavljanje ozlijeenog u sjedei poloaj s nagnutom glavom prema natrag (osim u sluaju kad
ozlijeenom krv curi u drijelo);
2. postavljanje hladnog obloga na potiljak ozlijeenog;
3. pritiskanje nosnica ozlijeenog ispod kotanog dijela nosa kroz 10 - 15 minuta.
Ozlijeenom se ne smije ispirati krv iz nosnica.
d) Krvarenje iz uha
Prva pomo za krvarenje iz uha obuhvaa pokrivanje uha sterilnom gazom a preko toga postavljanje zavoja.
Ozlijeenom se ne smije ispirati krv iz uha.
e) Krvarenje iz zuba
Prva pomo za krvarenje iz zuba obuhvaa primjenu ovih postupaka:

stavljanje sterilnog tampona u upljinu zuba;

postavljanje ozlijeenog u leei poloaj.

Prilikom pruanja prve pomoi ozlijeenom se ne smiju ispirati usta.

f) Krvarenje iz usta
Prva pomo za krvarenje iz usta obuhvaa ovaj postupak: postavljanje ozlijeenog u sjedei poloaj, s nagnutom
glavom prema naprijed uz disanje kroz nos.
Ozlijeenom se ne smije ispirati krv iz usta niti davati lijekove koji se uzimaju gutanjem.
g) Ozljede oka
Prva pomo za ozljede oka obuhvaa primjenu ovih postupaka:

postavljanje ozlijeenog u sjedei poloaj s glavom nagnutom prema natrag;

ispiranje oka istom vodom ako je ozljeda nastala djelovanjem kiseline ili luine, ili ako se u oku nalazi
strano tijelo koje se ispiranjem moe odstraniti;
pokrivanje oka sterilnom gazom i stavljanje zavoja ako se strano tijelo nije moglo odstraniti ispiranjem
oka ili ako je tkivo prednjeg dijela oka oteeno.
Prilikom pruanja prve pomoi ne smije se:
- za odstranjivanje stranog tijela u oku koristiti nikakvo sredstvo osim vode;
- u oko stavljati lijekove.
h) Potres mozga
Prva pomo za potres mozga obuhvaa primjenu ovih postupaka:

postavljanje ozlijeenog u stabilni poloaj;

osiguranje i kontrola prolaza zraka kroz dine putove ozlijeenog.
i) Opekotine
Prva pomo za opekotine, nastale djelovanjem visoke temperature na tijelo, obuhvaa primjenu ovih
postupaka:

skidanje odjee s oteenog dijela tijela, osim ako je prilijepljena za opekotinu;

stavljanje opeenog dijela tijela pod mlaz iste hladne vode ili uranjanje u hladnu istu vodu do
prestanka boli a najmanje 10 minuta;
pokrivanje oteenog dijela tijela sterilnom gazom i povijanje zavojem, osim ako je opekotina na licu;
ako se opekotina nalazi na ruci ili nozi, ukruenje ruke ili noge na nain propisan za ukruenje u sluaju
oteenja kosti (lanak 13);
zagrijavanje ozlijeenog toplim pokrivaem;
davanje ozlijeenom da pije bezalkoholne napitke u dovoljnoj koliini.
Ako je zapaljena odjea prilijepljena na opekotinu, prva pomo obuhvaa ove postupke:

omatanje ozlijeenog vlanom tkaninom preko odjee;

postupke iz toke 4. do 6. stavka 1. ovoga lanka.
Prilikom pruanja prve pomoi ne smiju se buiti mjehuri na koi, niti se na opekotinu stavljati lijekovi, masti i ulja.

j) Oteenja uzrokovana djelovanjem kiselina ili luina

Prva pomo za oteenja uzrokovana djelovanjem kiselina ili luina obuhvaa primjenu ovih postupaka:

odstranjivanje s ozlijeenog odjee polivene kiselinom ili luinom;

ienje dijelova tijela:
1.
2.
3.

a) ako je kiselinom ili luinom poliveno oko, ispiranje oka istom vodom ili fiziolokom otopinom,
b) ako je kiselina ili luina unesena u usta ili nos, ispiranje usta i nosa vodom ili otopinom natrijevog
bikarbonata,
c) ako je poliven drugi dio tijela:

- kiselinom, ispiranje tog dijela tijela vodom i razrijeenom lunatom otopinom (natrijev bikarbonat, alkalna
mineralna voda, mlijeko),
- luinom, ispiranje tog dijela tijela vodom i razrijeenom kiselom otopinom (limunov sok, razrijeena octena
kiselina);

pokrivanje oteenog dijela tijela sterilnom gazom i povijanje zavojem;

davanje odreenog lijeka ako je oteenje nastalo:
1.
2.

gutanjem kiseline - razrijeena lunata otopina (alkalna mineralna voda, mlijeko),

gutanjem luine - razrijeena kisela otopina (limunov sok, razrijeena octena kiselina).

Prilikom pruanja prve pomoi za oteenja nastala gutanjem kiseline ili luine ne smije se dati sredstva za
ispiranje eluca niti piti otopina natrijevog bikarbonata.
k) Smrznua i smrzotine
Prva pomo za smrznua i smrzotine obuhvaa primjenu ovih postupaka:

prenoenje ozlijeenog u prostor s temperaturom zraka od oko 15 C;

skidanje s ozlijeenog vlane ili zamrznute odjee i obue;
zagrijavanje oteenog dijela tijela mlanom kupkom, osim ako su na koi nastali mjehuri

;
pokrivanje oteenog dijela tijela sterilnom gazom i povijanje zavojem koji ne smije biti stegnut;
ako je oteena ruka ili noga, ukruenje ruke ili noge na nain propisan za ukruenje u sluaju oteenja
kosti;
zagrijavanje ozlijeenog toplim pokrivaem i laganom masaom neoteenih dijelova tijela;
davanje ozlijeenom toplih bezalkoholnih napitaka;
primjena umjetnog disanja ako je ozlijeeni u nesvijesti i ne die.

Prilikom pruanja prve pomoi ne smiju se buiti mjehuri na koi, masirati ni dodirivati oteeni dijelovi tijela niti
davati ozlijeenom alkoholna pia.