PRVA SKUPINA PITANJA

1. Što je prva pomoć?

Prva pomoć je skup postupaka kojima se pomaže unesrećenoj ili iznenada oboljeloj osobi do
dolaska hitne medicinske službe.
2. Kako se kod osobe provjerava stanje svijesti?
Stanje svijesti se provjerava tako da osobi nježno protresemo ramena i uputimo glasno i
razgovijetno
pitanje, npr.: „Čujete li me?“, „Što se dogodilo?“
3. Kada i kako skidati zaštitnu kacigu?
Zaštitna kaciga se u pravilu ne skida, a skida se samo ako je unesrećena osoba: bez svijesti i
ne može održati prohodnost dišnog puta; bez svijesti i povraća; bez svijesti i ne diše
normalno; ima teške ozlijede glave i jako vanjsko krvarenje.
Postupak skidanja zaštitne kacige:
Za pravilno skidanje zaštitne kacige potrebne su dvije osobe. Tijekom skidanja kacige važno je
paziti da vrat i glava budu u neutralnom položaju.
Prva osoba prilazi s prednje strane unesrećene osobe, rukama obuhvaća kacigu postrance i
stabilizira je.
Druga osoba klekne iza glave unesrećene osobe i objema rukama obuhvaća kacigu postrance
u razini donje čeljusti te podvlači prste pod rub.
Osoba koja se nalazi s prednje strane može sada otvoriti zaštitno staklo i otkopčati ili
prerezati remenčić ispod brade.
Nakon toga stavlja jednu ruku s palcem i kažiprstom u obliku slova V ispod donje čeljusti, a
drugu ruku podvlači ispod vrata i podupire zatiljak.
Osoba koja kleči iza glave sada može širiti kacigu koliko god je to moguće te je diže preko
brade i nosa i lagano je privlači prema sebi. Kada se prijeđe preko nosa kacigu je potrebno
lagano podignuti prema naprijed kako bi se oslobodio zatiljak. Osoba koja se nalazi s prednje
strane cijelo vrijeme podupire donju čeljust i potiljak kako bi glava ostala u neutralnom
položaju.
Osoba koja kleči iza glave odlaže kacigu sa strane i pod glavu podmeće unaprijed pripremljeni
umetak, npr. Presavijenu vestu ili jaknu. Zatim preuzima pridržavanje glave u neutralnom
položaju tako da spusti podlaktice na tlo ili svoja koljena rukama obuhvati glavu u području
ušiju ne prekrivajući ih.
Potrebno je ostati uz unesrećenu osobu do dolaska hitne medicinske službe.

DRUGA SKUPINA PITANJA

1. Kojih se pravila treba pridržavati tijekom pružanja prve pomoći?

Brinuti o vlastitoj i tuđoj sigurnosti (zaštititi sebe i ostale od opasnosti, ne riskirati)
Ne stvarati paniku (biti smiren u svojem pristupu)
Ne štetiti (slijediti smjernice prve pomoći i redovito obnavljati znanje)
Ne činiti više od onoga što je potrebno (shvatiti vlastite sposobnosti i ograničenja)
2. Kada se, kako i zašto otvara dišni put?
Kada osoba ne diše ili ne diše normalno.
Ukoliko ne postoji sumnja na ozljedu vratne kralježnice, dišni se put otvara zabacivanjem
glave i podizanjem brade. Dlan jedne ruke potrebno je postaviti na čelo ozlijeđene osobe i
lagano joj zabaciti glavu. Vrhove prstiju druge ruke staviti na vrh brade unesrećene osobe te
nježno podignuti bradu (ne vršiti pritisak na meka tkiva ispod brade jer to može blokirati dišni
put, odnosno disanje).
 U slučaju sumnje na ozljedu vratne kralježnice primjenjuje se metoda podizanja donje
čeljusti. Ako osoba leži na leđima, treba joj prići sa stražnje strane, laktove osloniti na tlo ili
svoja koljena, nježno postaviti dlanove na obraze te vrhove prstiju na kutove donje čeljusti .
Pažljivo podignuti čeljust prema gore, bez naginjanja vrata-glava treba biti u neutralnom
položaju, odnosno u ravnoj liniji s vratom, kralježnicom i nogama.
3. Pokažite postupak izrade i postavljanja ovratnika.

TREĆA SKUPINA PITANJA

1. Kako procijeniti sigurnost mjesta prometne nesreće?

Treba smireno procijeniti situaciju i uvjeriti se da nema potencijalnih opasnosti poput
mogućnosti izbijanja požara, strujnog udara u slučaju pokidanih električnih vodova ili
mogućnosti curenja opasnih tvari odnosno plinova iz vozila koja prevoze opasne tvari.
2. Kada i zašto izvlačiti unesrećenu osobu iz automobila?
Ako je unesrećena osoba bez svijesti i ne diše ili ne diše normalno i treba početi s
oživljavanjem; ako je bez svijesti i ugrožene su joj životne funkcije; ako prijeti neposredna
opasnost koja se ne može kontrolirati ili otkloniti (požar, utapanje, eksplozija) pritom treba
voditi računa o vlastitoj sigurnosti; ako osobi prijeti opasnost od hladnoće ili topline; ako je
upitno mogu li se primijeniti neodgodivi postupci prve pomoći bez ugrožavanja vlastite
sigurnosti.
Da bi započeli s oživljavanjem i spasili unesrećenoj osobi život.
3. Pokažite provjeru disanja unesrećene osobe.
Disanje se provjerava slušanjem, gledanjem i osjećanjem.
Nagnuti se nad unesrećenom osobom, pogledom u smjeru nogu, približiti svoje uho ustima i
nosu unesrećene osobe. Slušati ima li naznaka udaha, u isto vrijeme promatrati odiže li se
prsni koš te nastojati osjetiti na svojem obrazu postoji li prisutnost daha.

ČETVRTA SKUPINA PITANJA

1. Koji je postupak u slučaju prometne nesreće?

Postoje četiri koraka koja na mjestu nesreće uvijek treba poduzeti
- pobrinite se za sigurnost
- procijenite stanje unesrećene osobe
- pozovite pomoć
- pružite potrebnu prvu pomoć
2. Opišite postupak prve pomoći kod osobe bez svijesti koja diše.
Osobu treba staviti u bočni položaj kako bi joj održali prohodnost dišnog puta, i omogućili joj
nesmetano disanje i spriječiti gušenje.
3. Pokažite kako se izvodi postupak vanjske masaže srca.
- Kleknite pokraj prsnog koša unesrećene osobe
- Stavite korijen (meki jastučasti dio) dlana jedne ruke na sredinu prsne kosti unesrećene
osobe.
Mjesto pritiska možete odrediti i preko odjeće, ne gubite vrijeme skidanjem košulje, veste ili
drugih odjevnih predmeta.
2
- Na tu ruku stavite korijen dlana druge ruke. Isprepletite prste obje ruke. Pazite da vam prsi
ne budu
odignuti od površine prsnog koša.
- Pazite da vam ramena budu postavljena okomito točno u ravnini iznad prsne kosti
unesrećene
 osobe. S ispruženim rukama utisnite prsni koš 5 do 6 cm . Laktovi moraju biti ispruženi, a u
trenutku
utiskivanja ramena se moraju nalaziti iznad prsne kosti. U takovom položaju možete iskoristiti
težinu
vlastitog tijela za pritisak koji mora biti kratkotrajan i snažan. Snagu pritiska treba prilagoditi
tjelesnoj građi i uzrastu unesrećene osobe.
- Nakon svakog pritiska pustite da se prsa potpuno izravnaju. Tako će se krv ponovno vratiti u
srce. Ne
odvajajte ruke od prsne kosti.
- Pritisak mora trajati jednako koliko i otpuštanje pritiska.
- Izvršite 30 pritisaka brzinom od 100 do najviše 120 pritisaka u minuti.

PETA SKUPINA PITANJA

1. Kako voditi brigu o osobnoj zaštiti kod pružanja prve pomoći ozlijeđenoj osobi?
Staviti rukavice. Ako je pristup nesiguran ne trebamo se izlagati i riskirati. U slučaju da
trebamo primijeniti postupak umjetnog disanja na usta unesrećene osobe trebamo staviti
zaštitnu foliju za davanje umjetnog disanja ili gazu.
2. Opišite postupak prve pomoći kod osobe bez svijesti koja diše i kod koje sumnjamo na
ozljedu kralježnice.
Vrlo je važno da kralježnica ostane ravna i da glava i vrat budu u neutralnom položaju. Ako
ima više pomoćnika treba se primijeniti postupak rolanja.
3. Pokažite kako se izvodi postupak umjetnog disanja.
Postaviti zaštitnu foliju na usta unesrećene osobe, staviti jednu ruku na čelo, a drugu ispod
vrha brade, nježno zabaciti glavu. Kažiprstom i palcem ruke kojom se pridržava čelo stisnuti
mekani dio nosa, nagnuti e i svojim usnama potpuno obuhvatiti usta unesrećene osobe,
upuhivati zrak i istovremeno promatrati podizanje prsnog koša, primijeniti 2 upuha.
Primjenjuje li se metoda usta na nos, tada ne zatvaramo nos, već usta. U slučajevima
primjenjivanja umjetnog disanja na traheostomu zatvaraju se usta i nos.

ŠESTA SKUPINA PITANJA

1. Što se mora procijeniti tijekom prvog (primarnog ili orijentacijskog) pregleda

unesrećene osobe?
Provjera stanja svijesti, otvaranje dišnog puta, provjera disanja, provjera cirkulacije.
2. Do kada izvoditi postupak oživljavanja?
Do trenutka kada unesrećena osoba počne ponovno disati.
3. Pokažite kako se zaustavlja krvarenje izravnim pritiskom na ranu.

SEDMA SKUPINA PITANJA

1. Kada ćeš pristupiti drugom (sekundarnom) pregledu unesrećene osobe i što se s njime
mora procijeniti?
Nakon zbrinjavanja svih stanja koja su opasna po život.
Pregled obavite u slijedu od glave prema nogama. Pogledom i opipom potražite sve znakove
ozljeda na unesrećenoj osobi. Pitajte osobu za subjektivne znakove kao što su: bol, mučnina,
vrtoglavica, opći osjećaj slabosti, trnci, osjećaj žeđi, osjećaj hladnoće, itd. Prilikom pregleda
prikupite što više podataka o unesrećenoj osobi: boluje li od koji bolesti, uzima li kakve
lijekove, ima li alergija i kad je zadnji put jela i pila.
2. Opišite postupak prve pomoći kod osobe bez svijesti koja ne diše (postupak oživljavanja).
 Kad ustanovite da unesrećena osoba bez svijesti ne diše normalno, odmah pozovite hitnu
medicinsku pomoć ili zamolite nekoga drugoga u blizini da to učini
- Započnite oživljavanje s vanjskom masažom srca. Izvršite 30 pritisaka brzinom od 100 do
najviše 120 pritisaka u minuti.
- Započnite s umjetnim disanjem, primijenite dva upuha zraka. Ne zaboravite koristiti zaštitnu
foliju za davanje umjetnog disanja! Prekrijte usta unesrećene osobe zaštitnom folijom za
davanje umjetnog disanja.
- Nastavite s vanjskom masažom srca i umjetnim disanjem u omjeru 30:2. Nemojte prekidati
oživljavanje radi provjere životnih funkcija. - Nastavite oživljavanje sve dok ne dođe
kvalificirana osoba i preuzme oživljavanje ili dok se ne premorite.
Ako u bilo kojem trenutku unesrećena osoba započne disati, prekinite oživljavanje. Odmah
ponovno prvo provjerite svijest, a zatim disanje. Ako je unesrećena osoba i dalje bez svijesti,
a diše, postavite je u bočni položaj.
3. Pokažite zaustavljanje krvarenja kompresivnim zavojem.

OSMA SKUPINA PITANJA

1. Kada pozvati hitne službe i što im reći.

Kada zateknemo prometnu nesreću gdje ima ozlijeđenih ljudi ili kada naiđemo na nekoga tko
je ozlijeđen.
Treba im reći tko i s kojeg broja zove, što i gdje se dogodili, koliko je ozlijeđenih, kakve su im
ozlijede i kakve su okolnosti na mjestu nesreće.
2. Kako prepoznati otvoreni prijelom i koji je postupak prve pomoći?
Iznad mjesta prijeloma prisutna je rana, kost probija kožu i vidi se na površini, kost može, ali
ne mora uvijek biti vidljiva, stoga je uvijek potrebno pregledati kožu, prisutna je velika
opasnost od infekcije, moguće je krvarenje i razvoj šoka
Bol, natečenost, vidljiva kost.
Unesrećenoj osobi savjetovati da miruje, postaviti je u ležeći ili sjedeći položaj i pomoći osobi
da podupre ozlijeđeni dio tijela.
Izobličeni dio tijela niti pokušati vratiti niti ispravljati.
Pozvati hitnu medicinsku službu.
Zaustaviti krvarenje, pokriti ranu velikom sterilnom gazom (ako kost strši kroz kožu, oko nje
postaviti sterilne gaze i prekriti je) te pažljivo učvrstiti trokutastom maramom ili zavojem i po
potrebi imobilizirati ozlijeđeni ekstremitet.
3. Pokažite postupak prve pomoći kod probojne rane prsnog koša.
Pomoći unesrećenoj osobi da sjedne i nagne se prema ozlijeđenoj strani.
Ako rana krvari, prekriti je dlanom ruke unesrećene osobe, kontrolirati krvarenje izravnim
pritiskom i, ako je potrebno, postaviti gazu.
Pozvati hitnu medicinsku službu.
Ako unesrećena osoba izgubi svijest i normalno diše, postaviti je na bok ozlijeđene strane.
Ako unesrećena osoba ne diše ili ne diše normalno, postaviti je u ležeći položaj i započeti
oživljavanje. Ostati uz unesrećenu osobu,…

DEVETA SKUPINA PITANJA

1. Navedite sadržaj kutije prve pomoći i opišite kako ga primijeniti.

Parni zavoj sa jastučićem, kaliko zavoj, sterilna poliesterska metalizirana folija za opekline,
sterilna kompresa od gaze, sterilna kompresa, flaster, samoljepljiva vrpca, trokutna marama,
sigurnosne iglice, škare sa zaobljenim vrhom, rukavice za jednokratnu upotrebu, polivinilski
 rukavac, poliesterska metalizirana folija sa zlatnom i srebrnom stranom, zaštitna folija za
davanje umjetnog disanja.
2. Kako prepoznati ozljede zgloba i koji je postupak prve pomoći?
Bol i osjetljivost na dodir, otežana pokretljivost ozlijeđenog dijela, otekline i modrice u
području ozljede
Postupak prve pomoći:
Unesrećenoj osobi savjetovati da miruje i postaviti je u sjedeći ili ležeći položaj.
Ozlijeđenoj dio tijela hladiti hladnim oblogom, time se smanjuju modrice, oticanje i bol.
Hladan oblog na mjestu ozljede omotan vatom ili tkaninom pričvrstiti ga kružnim zavojem sve
do sljedećeg zgloba. Ako je ozlijeđen gležanj, tada se zavoj mora protezati od nožnih prstiju
do koljena.
Poduprijeti ozlijeđeni dio tijela u povišenom položaju radi smanjenja modrica i oticanja.
Procjenjivati cirkulaciju izvan zavoja svakih 10 min i po potrebi olabaviti zavoj.
Pozvati hitnu medicinsku pomoć ili uputiti u medicinsku ustanovu.
3. Pokažite kako se izvodi zavoj glave trokutastom maramom.

DESETA SKUPINA PITANJA

1. Navedite priručna sredstva za pružanje prve pomoći?

Priručno sredstvo:
 osobne zaštite: čiste plastične vrećice ili bilo kakve plastične rukavice
 imobilizacije: novine, daščice, prometni trokut, odjeća
 previjanja i zaustavljanja krvarenja: bilo koja čista tkanina i odjevni predmeti, itd.
2. Objasnite važnost prepoznavanja i pružanja prve pomoći kod sumnje na ozljedu
kralježnice.
Važnost je u tome da se spriječi daljnje ozljeđivanje kralježnice.
Kralježnica se može ozlijediti u prometnoj nesreći, pri padu s velike visine, pri padu nekog
teškog predmeta na leđa,…
3. Pokažite kako se izvodi zavoj šake ili stopala trokutastom maramom.

JEDANAESTA SKUPINA PITANJA

1. Pri određivanju prioriteta prilikom pružanja prve pomoći, koje ozljede i stanja se
zbrinjavaju prve?
Prvo se zbrinjavaju ozljede i stanja koja ugrožavaju život (prestanak disanja, besvjesno stanje,
jako krvarenje, ozljede koje mogu dovesti do šoka i šok)
2. Navedite znakove na temelju kojih ćete posumnjati na ozljedu kralježnice.
Na ozljedu kralježnice treba posumnjati ako je do ozljeđivanja došlo u prometnoj nesreći, pri
padu s visine, u tučnjavi, kod skoka na glavu u vodu, pada teškog predmeta na leđa i slično,
pogotovo kad je pritom došlo do teže ozljede glave praćene gubitkom svijesti. U pravilu,
svaku osobu u besvjesnom stanju kod koje se ozljede nastale na opisani način zbrinjavamo
kao da se radi o ozljedi kralježnice. Znakovi: bol u vratu i leđima, rane i nepravilnosti u
području leđa, nemogućnost ili otežano pokretanje ruku ili nogu, poremećaj osjeta ili
osjećanje trnaca i vrućine u ekstremitetima.
3. Pokažite kako se izvodi zavoj koljena trokutastom maramom.

DVANAESTA SKUPINA PITANJA

1. Kako se na siguran način uklanja odjeća i obuća s unesrećene osobe?

 Odjeću, obuću ili zaštitna sredstva ćete ukloniti s ozlijeđene osobe pažljivo i bez suvišnog
pomicanja, samo kad sprečavaju primjenu postupaka prve pomoći. Najčešće je dovoljno
ukloniti odjeću samo s ozlijeđenog dijela tijela. Kod unesrećene ili naglo oboljele osobe često
je potrebno popustiti pritisak tijesno pripijene odjeće. Ako odjeću i obuću nije moguće
ukloniti bez pomicanja ili rizika od pogoršanja postojeće ozljede, tada ih uklanjamo pranjem
ili rezanjem. Kod ozljeda gornjih ekstremiteta, da biste pravilno skinuli kaput, jaknu, vestu,
košulju ili pulover, najprije poduprite ozlijeđenu ruku. Uklanjanje započnite s ramenima i ruke
koja nije ozlijeđena, a potom polako povlačeći i s ozlijeđene ruke. Kod ozljeda donjih
ekstremiteta, da biste pravilno skinuli cipele, čarape i hlače, najprije poduprite ozlijeđenu
nogu. Otpustite remen, uzice i slično te pažljivo povlačenjem svucite odjevne predmete.
2. Opišite postupak prve pomoći kod udara struje ili groma.
Unesrećenoj osobi možemo prići odmah nakon udara jer je opasnost prošla. 1. Ostanite
smireni 2. Pozovite hitnu medicinsku pomoć 3. Kod unesrećene osobe provjerite životne
funkcije, a u slučaju potrebe primijenite odmah i uporno oživljavanje.
3. Pokažite kako se izvodi zavoj lakta trokutastom maramom.

TRINAESTA SKUPINA PITANJA

1. Koji su razlozi za hitno pomicanje unesrećene osobe s mjesta nesreće?

-ako je osoba u opasnosti koju se ne može kontrolirati ili otkloniti
-ako je upitno možete li primijeniti postupke prve pomoći bez ugrožavanja vlastite sigurnosti
-ako joj prijeti opasnost zbog utjecaja hladnoće ili topline
2. Opišite postupak prve pomoći kod utapanja.
1.Kod unesrećene osobe provjerite životne funkcije, a u slučaju potrebe primijenite odmah i
uporno oživljavanje.
2.Spriječite daljnji gubitak topline (uklonite mokru odjeću, umotajte unesrećenu osobu u
pokrivače) nakon uspješno provedenog oživljavanja ili zamolite nekoga da Vam pri tome
pomogne.
3.Pozovite hitnu medicinsku službu.
3. Pokažite kako se izvodi zavoj ramena trokutastom maramom.

ČETRNAESTA SKUPINA PITANJA

1. Opišite tehniku hitnog pomicanja unesrećene osobe.

Ako je unesrećena osoba pri svijesti objasnite joj što ćete učiniti i zamolite je za suradnju.
Ruke unesrećene osobe položite uz njezino tijelo.
Kleknite iza glave unesrećene osobe. Jednu ruku stavite pod njezin vrat, a drugu između
njezinih lopatica.
Pažljivo podignite glavu i ramena unesrećene osobe i približite joj se. Podignite leđa
unesrećene osobe i stavite je u sjedeći položaj. Pridržavajte joj ramena.
Stavite obje ruke pod pazuha unesrećene osobe i uhvatite jednu od njezinih podlaktica.
Jednom rukom uhvatite ručni zglob, a drugom podlakticu unesrećene osobe. Držeći ruku
unesrećene osobe zauzmite položaj čučnja.
Vaše noge trebaju biti razdvojene, a jedno stopalo izbačeno prema van. Kod podizanja
unesrećene osobe leđa vam moraju biti ravna, da se kralješnica ne može savijati u stranu.
Unesrećenu osobu držite što bliže tijelu i podižite je s obje ruke.
Ruku unesrećene osobe čvrsto pritisnite na njezina prsa. Iz tog stava započnite podizanje.
Ustanite poravnatih leđa i podignite unesrećenu osobu. Hodajte natraške i vucite unesrećenu
osobu za sobom. Pazite na prepreke koje se mogu nalaziti iza vas.
2. Koji je postupak pružanja prve pomoći kod sunčanice i toplinskog udara?
 Sunčanica:
1. Sklonite osobu sa sunca u hlad i rashlađujte je.
2. Stavite oboljeloj osobi hladni oblog(mokru iscijeđenu tkaninu) na glavu.
3. Dajte oboljeloj osobi manju količinu vode ili prirodnog voćnog soka.
4. Pratite i kad god je moguće bilježite životne funkcije, a u slučaju pogoršanja stanja pozovite
hitnu medicinsku službu i primijenite potrebne postupke prve pomoći.
Toplinski udar:
1. Odmah pozovite hitnu medicinsku službu jer je nužno liječenje ovog poremećaja u
zdravstvenoj ustanovi.
2. Čim prije započnite rashlađivanje tijela unesrećene osobe prskajući je vodom uz istodobno
stvaranje umjetnog propuha.
3. Pratite i kad god je moguće bilježite životne funkcije, a u slučaju pogoršanja stanja
primijenite potrebne postupke prve pomoći
3. Pokažite kako se izvodi zavoj kuka trokutastom maramom.

PETNAESTA SKUPINA PITANJA

1. Opišite pravilan postupak tijekom prijevoza ozlijeđene osobe.

2. Kako i zašto se izvodi imobilizacija?

Da bi se ozlijeđeni dio stavio u mirovanje pri čemu se smanjuje bol i mogućnost pogoršanja
ozljeda.
3. Pokažite kako se zaustavlja krvarenje podvezivanjem.
Nekoliko centimetara iznad rane zaveže se trokutasta marama, kravata ili šal dovoljno labavo
da omogući zatezanje pomoću komadića drveta. Nakon dovoljno uvrtanja komadić drveta se
fiksira da ne dozvoli odvrtanje. Potrebno je zapisati točno vrijeme postavljanja poveza,
premotati, imobilizirati transportirati u odgovarajućem položaju u bolnicu.

ŠESNAESTA SKUPINA PITANJA

1. Koji je postupak kod kratkotrajnog gubitka svijesti?

1. Kleknite kraj osobe i provjerite svijest tako da joj nježno protresete ramena i uputite glasno
i razgovijetno pitanje, primjerice "Čujete li me?", "Što se dogodilo?" .
2. Ako je u trenutku provjere osoba već pri svijesti i reagira na Vaš poziv otvaranjem očiju i
odgovaranjem na pitanja, ostavite je u zatečenom ležećem položaju.
3. Provjerite ima li ozljeda i zbrinite ih. Ako osoba nema drugih ozljeda, podignite joj noge do
visine svojih ramena.
4. Ostanite uz osobu, promatrajte joj lice radi znakova oporavka, pratite i kad got je moguće
bilježite životne funkcije(svijest, disanje).
5. Ako osoba počne povraćati, okrenite je na bok.
6. Otpustite sve tijesno pripijene odjevne predmete.
7. Pobrinite se da osoba ima dovoljno svježeg zraka; zamolite nekog od prisutnih da Vam
pomogne, a ostale da se udalje.
8. Svakako pitajte osobu za moguće postojeće bolesti.
9. Ako se stanje popravlja, pomozite osobi da se postupno podigne.
10. Ako se stanje pogoršava, ako se kratkotrajni gubitak svijesti ponavlja, ako postoji sumnja
na probleme sa srcem ili ako besvjesno stanje potraje dulje od dvije minute, pozovite hitnu
medicinsku službu, a do njihovog dolaska pružite svu potrebnu prvu pomoć.
2. Kako se pravilno izvodi imobilizacija?
 1. Odaberite sredstva za imobilizaciju.(trokutaste marame i priručna sredstva: novine,
daščice, deke, odjevne predmete i sl. Drugi neozlijeđeni dio tijela također može poslužiti za
imobilizaciju )
2. Pridržavajte se pravila koja određuju koje dijelove tijela je potrebno imobilizirati kako bi se
osiguralo potpuno mirovanje ozlijeđenog dijela tijela.(Imobilizirajte slomljenu kost, susjedne
zglobove uz slomljenu kost i dvije trećine kosti, uz svaki od susjednih zglobova. Da biste
osigurali potpuno mirovanje ozlijeđenog zgloba imobilizirajte ozlijeđeni zglob i uz njega
susjedne kosti.)
3. Vodite računa o položaju u kojem će se imobilizirati ozlijeđeni dio tijela, ali nikad nemojte
na silu ispravljati ozljedom izobličen dio tijela.(Nastojte imobilizirati ozlijeđene ekstremitete u
"prirodnom položaju": ruku savijenu u laktu pod pravim kutom, nogu ispruženu, šaku u
položaju kao da drži lopticu. Kad to nije moguće, imobilizirajte ozljedu u zatečenom položaju.
4. Uvijek provjerite perifernu cirkulaciju nakon učinjene imobilizacije
3. Pokažite postupak prve pomoći kod gušenja stranim tijelom u dišnom putu.
Kada je dišni put djelomično začepljen, unesrećena osoba će jako kašljati što može otežati
disanje. Postupak: Potičite osobu na kašljanje i ohrabrujte je. Nemojte primjenjivati udarce u
leđa ili pritiske na trbuh. Ostanite s osobom dok se kašalj ne smiri i ne počne normalno disati.
Kada je dišni put potpuno začepljen, unesrećena osoba ne može govoriti, kašljati ni disati. To
je situacija opasna po život. Postupak: Udarite osobu 5 puta po leđima. Nakon svakog udarca,
provjerite je li problem nestao. Ako udarci po leđima ne pomognu, do 5 puta pritisnite trbuh
osobe.
Ako ni to ne pomogne, primijenite naizmjence do 5 udaraca po leđima i do 5 pritisaka na
trbuh. Ako unesrećena osoba izgubi svijest, pažljivo je spustite na tlo. Odmah obavijestite
hitnu medicinsku službu, a zatim započnite oživljavanje.

SEDAMNAESTA SKUPINA PITANJA

1. Što je dugotrajni gubitak svijesti?

Dugotrajni gubitak svijesti je česta i po život opasna pojava kod ozljeda, naglo nastupajućih
bolesti, utapanja, udara električne struje, otrovanja, itd. Dubina gubitka svijesti može biti
promjenjiva pa osoba u tom stanju može ponekad stenjati, mumljati, pokretati pojedine
dijelove tijela, imati grčeve ili ne davati nikakve znakove života.
Bez obzira na uzrok koji je doveo do gubitka svijesti, život svake osobe u besvjesnom stanju
ugrožen je gušenjem dok leži na leđima. Najčešće gušenje nastaje zbog spuštanja donje
čeljusti i padanja jezika u ždrijelo, što dovodi do začepljenja dišnog puta. Osim toga osoba se
može gušiti povraćenim sadržajem, krvlju, stranim predmetima i sl. Nikada nemojte: - osobi
koja je izgubila svijest podizati glavu - osobi koja je izgubila svijest davati vodu na usta - osobu
koja je izgubila svijest ostavljati samu bez nadzora Postupak prve pomoći:
1. Kleknite uz unesrećenu osobu u visini njezinih prsiju, bliže ramenima.
2. Provjerite stanje svijesti unesrećene osobe tako da joj nježno protresete ramena i uputite
glasno i razgovijetno pitanje, npr. „Čujete li me?“, “Što se dogodilo?“.
3. Glasno pozovite u pomoć nekog iz okoline.
4. Otvorite dišni put unesrećene osobe. Prilikom otvaranja dišnog puta ostavite unesrećenu
osobu u položaju u kojem ste je zatekli, a ako to nije moguće, pažljivo je okrenite na leđa.
5. Provjerite diše li unesrećena osoba normalno dok joj dišni put držite otvorenim.
Ako unesrećena osoba bez svijesti diše normalno, stavite je u bočni položaj. Ako unesrećena
osoba bez svijesti NE diše normalno, primijenite oživljavanje.
2. Kada ne oživljavati unesrećenu osobu?
 Kada su ozljede unesrećene osobe nespojive sa životom i kada su prisutni znakovi smrti:
mačje oko (nakon pritiska s obje strane zjenica ostaje u izduženom obliku i ne vraća se u
prvotni položaj); mrtvačke pjege (nastaju slijevanjem krvi nakon prestanka rada srca, prate
gravitaciju); mrtvačka ukočenost (pojavljuje se nakon 6 do 8 sati nakon prestanka rada srca i
disanja).
3. Pokažite postupak imobilizacije ključne kosti.

OSAMNAESTA SKUPINA PITANJA

1. Navedite načine zaustavljanja vanjskog krvarenja.

Direktan pritisak na ranu i postavljanje kompresivnog zavoja.
2. Koji je postupak prve pomoći kod pothlađivanja tijela?
Osobu skloniti u suhu i toplu prostoriju, skinuti mokru odjeću i obuću te presvući u suhu.
Postupno zagrijavati osobu, najprije trupu, zatim ekstremitete te je pokriti dekama.
Ako se nalazite na otvorenom, premjestiti osobu u zaklon i zaštititi od vjetra. Polegnite osobu
na debeli sloj suhoga izolacijskoga materijala i pokrijte je dekama ili novinama te omotajte
metaliziranom folijom. Možete je zagrijati svojim tijelom.
Pozvati hitnu medicinsku službu.
Ako je osoba pri svijesti, ponuditi joj topli napitak i visokokaloričnu hranu ako je imate npr.
čokoladu.
Ostati uz unesrećenu osobu,….
3. Pokažite postupak imobilizacije podlaktice.

DEVETNAESTA SKUPINA PITANJA

1. Koji je postupak prve pomoći kod osobe koja ima vanjsko krvarenje?
Provjeriti sigurnost pristupa.
Unesrećenu osobu postaviti u ležeći položaj i ukloniti odjeću koja prekriva ranu koja krvari.
Zaustaviti krvarenje direktnim pritiskom na ranu. Mjesto krvarenja prekriti sterilnom
kompresom ili čistom tkaninom te, ovisno o području rane i jačini krvarenja, na ranu izvršiti
snažan pritisak dlanom ili prstima. Ako je rana koja krvari u području vrata, zdjelice, kukova,
trbuha ili prepona, to je jedini način zaustavljanja krvarenja.
Postavljanje kompresivnog zavoja najčešće slijedi nakon privremenoga direktnog pritiska na
ranu, ali se primjenjuje i kao zasebna tehnika. Na ranu postaviti kompresivni predmet koji će
vršiti pritisak na samu ranu - to može biti drugi smotani zavoj ili pričuvno sredstvo poput
kamena ili komadića drva. Kompresivni predmet učvrstiti zavojem i po završetku napraviti
čvor iznad predmeta koji vrši pritisak.
Potrebno je provjeriti cirkulaciju. Ako je pritisak prejak(bljedilo ili plavičasta boja vrhova
prstiju), tada je potrebno malo otpustiti zavoj.
Ako rana i dalje krvari, potrebno je staviti dodatnu kompresu i zavoj.
Pozvati hitnu medicinsku službu.
Ako je krvarenje zaustavljeno i ne postoje zapreke poput drugih težih ozljeda, tada
unesrećenu osobu postaviti u ležeći položaj s nogama podignutima iznad razine srca 20 do 30
cm od tla(autotransfuzijski položaj).
Ostati uz unesrećenu osobu,….
2. Koji je postupak prve pomoći kod opeklina?
Ukloniti sav nakit, posebno narukvice, satove i prstenje. Opečeni će dio tijela oteknuti te
može doći do prekida cirkulacije.
Što prije početi hladiti opeklinu hladnom, ne ledenom vodom najmanje 10 minuta ili do
prestanka bolova(paziti da ne dođe do pothlađivanja).
 Pomoći osobi da sjedne ili legne te skinuti odjeću s opečene površine, ako nije zalijepljena,
ako je potrebno ju je obrezati.
Nikada ne bušiti mjehure jer se tako povećava mogućnost infekcije.
Na opeklinu ne stavljati masti, ulja ni ostale preparate.
Prekriti opeklinu sterilnim materijalom za opekline. Ne prekrivati opeklinu koja se nalazi u
području lica.
3. Pokažite postupak imobilizacije noge.

DVADESETA SKUPINA PITANJA

1. Kada se ozlijeđena osoba postavlja u autotransfuzijski položaj?

U autotransfuzijski položaj stavlja se unesrećena osoba ako ima znakove iskrvarenja, a da se
ne radi o krvarenju u trbušnu šupljinu i prsni koš. Unesrećenoj osobi potrebno je podignuti
noge za 20 - 30 cm, glavu spustiti na podlogu, podignuti ruke i pridržavati ih u zraku.
Unesrećena osoba treba ležati na leđima i po mogućnosti joj postaviti neki predmet ispod
potkoljenica. Unesrećenu osobu se ne smije postaviti u autotransfuzijski položaj kod
unutarnjih krvarenja, ako nisu zaustavljena vanjska krvarenja i ako je unesrećena osoba bez
svijesti.
2. Koji su najvažniji postupci pružanja prve pomoći kod naglo nastupajućih bolesti?
Smirite naglo oboljelu osobu, pozovite hitnu medicinsku službu ili zamolite nekog da to učini.
Pazite da naglo oboljela osoba miruje i da se ne napreže. Smjestite je u udoban sjedeći ili
polusjedeći položaj. Pobrinite se da osoba ima dovoljno svježeg zraka, zamolite nekog od
prisutnih da Vam pomogne, a ostale udaljite. Otpustite pritisak tijesno pripijene odjeće.
Redovito provjeravajte je li naglo oboljela osoba pri svijesti i diše li normalno. Pratite i kad
god je moguće bilježite životne funkcije, a u slučaju potrebe primijenite odmah i uporno
oživljavanje.
3. Pokažite postupak imobilizacije nadlaktice.

DVADESET PRVA SKUPINA PITANJA

1. Kako prepoznati krvarenje i koji je prvi postupak prve pomoći?

2. Opišite postupak prve pomoći ako je unesrećena osoba s ozlijeđenom kralježnicom bez
svijesti.
Kad unesrećena osoba kod koje sumnjamo na ozljedu kralješnice prestane disati potrebno je
odmah započeti oživljavanje jer će u protivnom osoba kroz nekoliko minuta umrijeti.
Oživljavanje primijenite po opisanom postupku za oživljavanje.
3. Pokažite pravilan položaj prijevoza osobe s ozljedom prsnog koša.

DVADESET DRUGA SKUPINA PITANJA

1. Opišite kako prepoznati traumatski šok i koji je postupak prve pomoći.

Znakovi kod kojih ćete prepoznati traumatski šok: blijeda, hladna i vlažna koža; brz i kratak
dah; ubrzani slabi puls koji se ne može opipati na ručnom zglobu; slabost i vrtoglavica;
mučnina, a možda i povraćanje; žeđ. U konačnici je moguć gubitak svijesti i prestanak disanja.
Postupcima prve pomoći ne može se spriječiti napredovanje nastalog šoka, ali se može
spriječiti njegov nastanak. Najvažnije je da unesrećenoj osobi bude što prije pružena stručna
medicinska pomoć u zdravstvenoj ustanovi. Stoga bez odlaganja pozovite hitnu medicinsku
službu. Smirite i bodrite unesrećenu osobu, savjetujte joj da miruje. Omogućite unesrećenoj
osobi udoban položaj, ovisno o vrsti ozljede. Ne napuštajte unesrećenu osobu u šoku,
neprekidno budite uz nju, osim ako morate otići pozvati hitnu medicinsku službu. Zaštitite
unesrećenu osobu od štetnog utjecaja hladnoće ili topline. Unesrećenoj osobi nemojte dati
 jesti ni piti, žeđ joj ublažit vlaženjem usnica. Pratite i kad god je moguće bilježite životne
funkcije i u slučaju pogoršanja stanja primijenite potrebne postupke prve pomoći.
2. Opišite postupak prve pomoći kod otrovanja ugljičnim monoksidom.
1.Uz maksimalan oprez kod izvlačenja, uklonite unesrećenu osobu iz zagađenog prostora,
odnosno atmosfere.
2.Pozovite hitnu medicinsku službu.
3.Pratite i kad god je moguće bilježite životne funkcije i po potrebi primijenite potrebne
postupke prve pomoći.
3. Pokažite kako se stavlja u pravilan položaj osoba koja krvari iz nosa.
Ozlijeđenu osobu postavite u sjedeći položaj s glavom oslonjenom na ruke kojima se osoba
oslanja na svoje noge - u "pozu mislioca". Važno je gornji dio tijela i glavu ozlijeđene osobe
nagnuti prema naprijed. Čvrsto stisnite meki dio nosa. Uputite osobu da diše na usta. Stisak
popustite nakon 10 do 15 minuta, kako biste provjerili je li krvarenje zaustavljeno. Ako je
krvarenje zaustavljeno, dajte uputu osobi da ne dira i ne 11 ispuhuje nos. Ako krvarenje nije
zaustavljeno, postupak ponavljajte do 30 minuta, ako potraje dulje od 30 min. potrebno je
obratiti se hitnoj medicinskoj službi.

DVADESET TREĆA SKUPINA PITANJA

1. Koji se materijali koriste za zbrinjavanje otvorenih ozljeda?

Sterilna gaza, kompresa ili prvi zavoj.
2. Opišite postupak prve pomoći kod trovanja antifrizom.
1.Pozovite hitnu medicinsku službu. 2.Protuotrov je etilni alkohol. Otrovanoj osobi dajte
odmah 1/4 decilitra žestokog pića. Kod dugog čekanja hitnu medicinske službe ili ako prijevoz
do bolnice traje dulje vrijeme, otrovanoj osobi dajte tu količinu svaki sat. 3.Pratite i kad god
je moguće bilježite životne funkcije i u slučaju pogoršanja stanja primijenite potrebne
postupke prve pomoći.
3. Pokažite kako se zaustavlja krvarenje kompresivnim zavojem.
Položite sterilnu gazu, jastučić prvog zavoja ili najčišću tkaninu na ranu. Na sterilnu gazu
postavite "kompresivni predmet" preko kojeg će se vršiti kompresija (pritisak) na ozlijeđenu
krvnu žilu. U tu svrhu koristite smotani zavoj, smotak neke druge tkanine ili neko priručno
sredstvo, kao na primjer obli kamen ili komadić drveta. Čvrsto omotajte zavoj oko
"kompresivnog predmeta" i na taj način preko njega izvršite pritisak na prekinutu krvnu žilu u
rani. Zavežite krajeve zavoja jedan za drugi. Čvor napravite iznad rane da biste pojačali
pritisak. Ako krvarenje ne prestaje, nemojte uklanjati zavoj koji ste postavili, već preko njega
omotajte još jedan zavoj. Pazite da zavoj ne bude stegnut prečvrsto da ne bi zaustavio
cirkulaciju. Zato je potrebno uvijek provjeriti cirkulaciju ispod mjesta gdje ste postavili
kompresivni zavoj. Provjeru trebate napraviti odmah nakon što ste postavili zavoj. Ako ste
provjerom cirkulacije ustanovili da je zavoj prečvrsto stegnut, malo ga popustite, ali ga
nemojte potpuno ukloniti.

DVADESET ČETVRTA SKUPINA PITANJA

1. Što se ne smije raditi kod opeklina?

- na silu trgati zalijepljenu odjeću
- ne hladiti jako hladnom vodom - nikada ne koristiti led
- na opeklinu ne stavljati nikakve kreme, praške…
- ako ima mjehura-NE ih bušiti
2. Opišite kako prepoznati zatvoreni prijelom i koji je postupak prve pomoći.
- koža iznad prijeloma je čitava
 - izobličenje (deformacija) tj. asimetrija udova 12
- oticanje i promjena boje od crvene do plave na mjestu prijeloma
- bolovi koji se povećavaju pokretanjem ili nemogućnost pokretanja
- skraćenje i izvijanje ekstremiteta
- škripanje uzrokovano struganjem krajeva kostiju Postupak prve pomoći
1. Smiriti unesrećenu osobu.
2. Postaviti unesrećenu osobu u ležeći ili sjedeći položaj ovisno o tome na kojem dijelu tijela
se nalazi ozljeda.
3. Pozvati hitnu medicinsku službu.
4. Ako se očekuje brz dolazak hitne pomoći i ako unesrećenoj osobi ne prijeti neposredna
opasnost, nemojte je pomicati. Zamolite unesrećenu osobu da bude mirna. Poduprite
ozlijeđeni dio tijela i spriječite njegovo pomicanje.
5. U slučaju potrebe pomicanja unesrećene osobe ili potrebe prijevoza, imobilizirajte
ozlijeđeni dio tijela u prirodnom ili zatečenom položaju. Ozljedom izobličeni dio tijela NE
smijete ispravljati. Prilikom bilo kakvog pokretanja ozlijeđenog dijela tijela, pridržavajte
slomljeni dio uz blago uzdužno istezanje.
6. Zaštitite unesrećenu osobu od štetnog utjecaja topline ili hladnoće. 7. Ublažite žeđ
vlaženjem usnica unesrećene osobe. 8. Pratite i kad god je moguće bilježite životne funkcije
dok čekate dolazak hitne pomoći, a u slučaju pogoršanja stanja primijenite potrebne
postupke prve pomoći.
3. Pokažite kako se zaustavlja krvarenje izravnim pritiskom na ranu.
Komadom sterilne gaze čvrsto pritisnite mjesto krvarenja. Ako je rana na ruci ili nozi,
podignite ozlijeđeni ud i zadržite ga u povišenom položaju.

DVADESET PETA SKUPINA PITANJA

1. Što su kemijske ozljede i kako se pruža prva pomoć?

2. Opišite kako prepoznati ozljede zdjelice i koji je postupak prve pomoći.
3. Pokažite imobilizaciju podlaktice.

DVADESET ŠESTA SKUPINA PITANJA

1. Što su rane i na što su usmjereni postupci prve pomoći prilikom zbrinjavanja rane?
2. Opišite postupak prve pomoći ako je unesrećena osoba s ozlijeđenom kralježnicom pri
svijesti.
3. Pokažite postupak imobilizacije ključne kosti.

DVADESET SEDMA SKUPINA PITANJA

1. Što su gnječne ozljede i koje komplikacije mogu nastati?

Ozljede nastale zbog pritiska teških predmeta. Kad je unesrećena osoba dulje vrijeme
nagnječena, to može uzrokovati opsežno oštećenje tjelesnih tkiva, posebice mišića. Zbog toga
mogu nastati dvije ozbiljne komplikacije: - čim se dugotrajni pritisak ukloni, brzo se može
razviti šok kad tekućina iz tkiva prodre u ozlijeđeno tkivo -tvari koje se nakupe u oštećenom
mišićnom tkivu oko ozljede, kad prodru u optok krvi mogu uzrokovati zatajenje bubrega-taj
proces je opasan i može biti i smrtonosan
2. Što je kratkotrajni gubitak svijesti i koji je postupak prve pomoći?
Kratkotrajni gubitak svijesti nastaje zbog privremenog smanjenja dotoka krvi u mozak, koji
može biti reakcija na bol,iscrpljenost, nedostatak hrane, emotivni stres, dugotrajno mirno
stajanje, naglo ustajanje itd. Osoba koja je kratkotrajno izgubila svijest pada na pod. Koža joj
je često blijeda, hlada i znojna.
 Postupak prve pomoći:
1. Kleknite kraj osobe i provjerite svijest tako da joj nježno protresete ramena u uputite
glasno i razgovijetno pitanje, primjerice „Čujete li me?“, „Što se dogodilo?“.
2. Ako je u trenutku provjere osoba već pri svijesti i reagira na vaš poziv otvaranjem očiju i
odgovaranjem na pitanja, ostavite je u zatečenom ležećem položaju.
3. Provjerite imali ozljeda i zbrinite ih. Ako osoba nema drugih ozljeda, podignite joj noge do
visine svojih ramena.
4. Ostanite uz osobu, promatrajte joj lice radi znakova oporavka, pratite i kad je god moguće
bilježite životne funkcije (svijest, disanje).
5. Ako osoba počne povraćati,okrenite je na bok.
6. Otpustite sve tijesno pripijane odjevne predmete.
7. Pobrinite se da osoba ima dovoljno svježeg zraka; zamolite nekog od prisutnih da vam
pomogne, a ostale da se udalje.
8. Svakako pitajte osobu za moguće postojeće bolesti.
9. Ako se stanje popravlja, pomozite osobi da se postupno podigne.
10. Ako se stanje pogoršava, ako se kratkotrajni gubitak svijesti ponavlja, ako postoji sumnja
na problem sa srcem ili ako besvjesno stanje potraje dulje od dvije minute, pozovite hitnu
medicinsku službu, a do njihovog dolaska pružite svu potrebnu prvu pomoć.
3. Pokažite kako se izvodi zavoj ramena trokutastom maramom.

DVADESET OSMA SKUPINA PITANJA

1. Opišite postupak prve pomoći kod amputacijskih ozljeda.

1. Smirite i bodrite unesrećenu osobu.
2. Postavite unesrećenu osobu u ležeći položaj.
3. Ranu na bataljku prekrijte sterilnom gazom i učvrstite je zavojem.
4. Krvarenje, koje u početku ne mora biti jako, zaustavite neposrednim pritiskom na ranu
ili kompresivnim zavojem i podizanjem ozlijeđenog dijela tijela iznad ravnine srca. Ako na
taj način ne možete zaustaviti krvarenje i ako se ne radi o amputaciji prstiju, primijenite
podvezivanje.

Postupak zaustavljanja krvarenja podvezivanjem:

- Koristite trokutastu maramu složenu u kravatu ili gumenu ili platnenu vrpcu širine oko 5cm.
- Što bliže iznad rane kružno postavite vrpcu i stežite je pomoću štapića uvučenog u čvor sve
dok se ne zaustavi krvarenje. Učvrstite u tom položaju. - Zapišite vrijeme kad ste postavili
vrpcu. - Vrpcu ne smijete skidati do dolaska hitne medicinske službe.

5. Pozovite hitnu medicinsku službu.

6. Mirovanjem ili imobilizacijom ozlijeđenog dijela tijela smanjite bol i širenje infekcije.
7. Zaštitite unesrećenu osobu od štetnog utjecaja hladnoće ili topline.
8. Žeđ ublažavajte vlaženjem usnica unesrećene osobe.
9. Zbrinite odvojeni dio tijela.
Postupak s potpuno odvojenim dijelom tijela
– amputacijskom okrajinom: - Zamotajte potpuno odvojeni dio tijela u sterilni materijal. -
Smjestite ga u plastičnu vrećicu i dobro je zatvorite. - Sve stavite u drugu vrećicu ispunjenu
vodom i ledom pa i tu vrećicu zatvorite. - Sve omotajte tkaninom, novinama ili sličnim
materijalom. - Amputacijsku okrajinu ne smijete ispirati ili dezinficirati i zamrzavati. - Zbrinutu
amputacijsku nemojte zaboraviti predati djelatnicima hitne medicinske službe kad dođu po
unesrećenu osobu.
 Postupak kod djelomično odvojenog dijela tijela:
- Ne smijete prerezati preostale „veze“. - Zaustavite krvarenje. - Ukoliko je to moguće, vratite
djelomice odvojeni dio tijela u „normalni“ položaj. - Zamotajte sterilnom materijalom i
učvrstite ga.
10. Pratite i kad je god moguće bilježite životne funkcije dok čekate dolazak hitne medicinske
službe, a u slučaju pogoršanja stanja primijenite potrebne postupke prve pomoći.
2. Što je kinetoza (bolest putovanja) i kako se može spriječiti njen nastanak?
Bolest kretanja je kratkotrajni zdravstveni poremećaj koji nastaje tijekom vožnje u raznim
prijevoznim sredstvima. Praćen je mučninom, povraćanjem, bljedilom i znojenjem.
Načini sprječavanja nastanka bolesti:
1. Uzmite, barem pola sata prije puta, lijek koji se može kupiti u ljekarni.
2. Primijenite opće mjere za sprečavanje bolesti:
- smanjite izlaganje kretanju, glavu i tijelo čvrsto prislonite uz sjedalo
- smanjite vidnu aktivnost: nemojte čitati, pogled usmjerite u daljinu, zatvorite oči
- preusmjerite pozornost, pokušajte skrenuti misli na nešto drugo
- redovito prozračujte vozilo
- uzimajte hranu u manjim količinama, izbjegavajte pušenje i alkohol
3. Pokažite kako se izvodi zavoj glave trokutastom maramom.

DVADESET DEVETA SKUPINA PITANJA

1. Što su smrzotine (ozebline) i kako se pruža prva pomoć?

Smrzotine su otvorene ozljede nastale djelovanjem niskih temperatura na ograničeni dio
tijela. Najčešće se javljaju na prstima ruku, stopalima, uškama i nosu. Postupak prve pomoći:
1. Smirite i bodrite unesrećenu osobu.
2. Unesrećenu osobu smjestite na toplo.
3. Postavite unesrećenu osobu u udoban ležeći položaj.
4. Uklonite mokru odjeću, obuću i nakit s ozljeda.
5. Pokrijte smrzotinu sterilnim materijalom i rahlo zavijte bez zatezanja.
6. Mirovanjem ili imobilizacijom ozlijeđenog dijela tijela, smanjite bol i širenje infekcije.
7. Utoplite unesrećenu osobu i postupno zagrijavajte cijelo tijelo.
8. Pozovite hitnu medicinsku službu.
9. Ostanite uz unesrećenu osobu.
10. Pratite i kad god je moguće bilježite životne funkcije dok čekate dolazak hitne pomoći, a
u slučaju pogoršanja stanja primijenite potrebne postupke prve pomoći.
Ne smijete:
- trljati smrzotinu
- bušiti mjehure
- stavljati na ranu razne pripravke
- navlačiti odjeću
- direktno zagrijavati ozljedu
2. Što je dugotrajni gubitak svijesti i koji je postupak prve pomoći?
Dugotrajni gubitak svijesti je česta i po život opasna pojava kod ozljeda, naglo nastupajućih
bolesti, utapanja, udara električne struje, otrovanja, itd. Dubina gubitka svijesti može biti
promjenjiva pa osoba u tom stanju može ponekad stenjati, mumljati, pokretati pojedine
dijelove tijela,imati grčeve ili ne davati nikakve znakove života.
Bez obzira na uzrok koji je doveo do gubitka svijesti, život svake osobe u besvjesnom stanju
ugrožen je gušenjem dok leži na leđima. Najčešće gušenje nastaje zbog spuštanja donje
čeljusti i padanja jezika u ždrijelo, što dovodi do začepljenja dišnog puta. Osim toga osoba se
 može gušiti povraćenim sadržajem, krvlju, stranim predmetima i sl. Nikada nemojte: - osobi
koja je izgubila svijest podizati glavu - osobi koja je izgubila svijest davati vodu na usta - osobu
koja je izgubila svijest ostavljati samu bez nadzora
Postupak prve pomoći:
1. Kleknite uz unesrećenu osobu u visini njezinih prsiju, bliže ramenima.
2. Provjerite stanje svijesti unesrećene osobe tako da joj nježno protresete ramena i uputite
glasno i razgovijetno pitanje, npr. „Čujete li me?“,“Što se dogodilo?“.
3. Glasno pozovite u pomoć nekog iz okoline.
4. Otvorite dišni put unesrećene osobe. Prilikom otvaranja dišnog puta ostavite unesrećenu
osobu u položaju u kojem ste je zatekli, a ako to nije moguće, pažljivo je okrenite na leđa.
5. Provjerite diše li unesrećena osoba normalno dok joj dišni put držite otvorenim. Ako
unesrećena osoba bez svijesti diše normalno, stavite je u bočni položaj.
Ako unesrećena osoba bez svijesti NE diše normalno, primijenite oživljavanje.
3. Pokažite zaustavljanje krvarenja izravnim pritiskom na ranu.

TRIDESETA SKUPINA PITANJA

1. Opišite postupak zbrinjavanja rana sa stranim tijelom zabodenim u ranu.

ako je u rani prisutno strano tijelo, imobilizirajte ga (učvrstite) u zatečenom položaju, bez
obzira na kojem se dijelu tijela nalazi rana
Postupak imobilizacije stranog tijela u rani:
- preko ili sa strane stranog predmeta stavite sterilnu gazu (ako nemate gazu upotrijebite
čistu, suhu tkaninu)
– gazama, zavojima ili dostupnom tkaninom izravnajte razliku u visini između rane i stranog
predmeta
- pažljivo oko toga omotajte zavoj - zavoj ne smije stezati strani predmet
2. Kako se pruža prva pomoć kod gnječnih ozljeda?
Smirite i bodrite unesrećenu osobu. Unesrećena osoba mora mirovati.
2. Postavite unesrećenu osobu u ležeći položaj.
3. Provjerite životne funkcije i primijenite neodgodive postupke ako su potrebni (zaustavite
krvarenje, primijenite oživljavanje).
4. Pozovite hitnu medicinsku službu.
5. Zaštitite unesrećenu osobu od štetnog utjecaja hladnoće ili topline.
6. Napravite cjeloviti pregled i zbrinite prisutne ozljede (zbrinite lomove, potražite znakove
unutarnjih ozljeda i šoka).
7. Ostanite uz unesrećenu osobu.
8. Pratite i kad god je moguće bilježite životne funkcije dok čekate dolazak hitne pomoći, a u
slučaju pogoršanja stanja primijenite potrebne postupke prve pomoći.
3. Pokažite kako se zaustavlja krvarenje podvezivanjem.
Nekoliko centimetara iznad rane zaveže se trokutasta marama, kravata ili šal dovoljno labavo
da omogući zatezanje pomoću komadića drveta. Nakon dovoljno uvrtanja komadić drveta se
fiksira da ne dozvoli odvrtanje. Potrebno je zapisati točno vrijeme postavljanja poveza,
premotati, imobilizirati transportirati u odgovarajućem položaju u bolnicu.

TRIDESET PRVA SKUPINA PITANJA

1. Kako se provjerava disanje?

Održavajući dišni put otvorenim postavite svoj obraz i uho iznad usta i nosa unesrećene
osobe, a pogled usmjerite prema njezinim prsima
 Promatrajte podiže li se i spušta prsni koš
  Poslušajte čuje li se disanje
 Provjerite osjećate li dah na svom obrazu Tim postupcima provjeravajte disanje najduže 10
sekundi.
2. U koji položaj se postavlja osoba s ozljedom trbuha?
Postavite unesrećenu osobu u ležeći položaj sa savijenim nogama u koljenu, a ako povraća u
isti položaj na bok.
3. Pokažite kako se izvodi zavoj šake trokutastom maramom?

TRIDESET DRUGA SKUPINA PITANJA

1. Opišite postupak prve pomoći kod osobe bez svijesti koja diše.
Osobu treba staviti u bočni položaj kako bi joj održali prohodnost dišnog puta, i omogućili joj
nesmetano disanje i spriječili gušenje.
2. U koji položaj se postavlja osoba sa ozlijeđenom kralježnicom?
Ako je bez svijesti, onda na bok, a ako je pri svijesti onda na leđa sa glavom i nogama u
ravnini priljubljene uz podlogu. Poduprite glavu i vrat rukama i održavajte ih u neutralnom
položaju.
3. Pokažite kako se postavlja kompresivni zavoj.

TRIDESET TREĆA SLUPINA PITANJA

1. Opišite postupak prve pomoći kod osobe bez svijesti koja ne diše.
1. Čim ustanovite da unesrećena osoba bez svijesti ne diše normalno, odmah pozovite hitnu
medicinsku službu ili zamolite nekoga u blizini da to učini.
2. Započnite oživljavanje sa vanjskom masažom srca. - Kleknite pokraj prsnog koša
unesrećene osobe - Stavite korijen (meki jastučasti dio) dlana jedne ruke na sredinu prsne
kosti unesrećene osobe. Mjesto pritiska možete odrediti i preko odjeće, ne gubite vrijeme
skidanjem košulje, veste ili drugih odjevnih predmeta. - Na tu ruku stavite korijen dlana
druge ruke. Isprepletite prste obje ruke. Pazite da vam prsi ne budu odignuti od površine
prsnog koša. - Pazite da vam ramena budu postavljena okomito točno u ravnini iznad prsne
kosti unesrećene osobe. S ispruženim rukama utisnite prsni koš 5 do 6 cm . Laktovi moraju
biti ispruženi, a u trenutku utiskivanja ramena se moraju nalaziti iznad prsne kosti. U takovom
položaju možete iskoristiti težinu vlastitog tijela za pritisak koji mora biti kratkotrajan i
snažan. Snagu pritiska treba prilagoditi tjelesnoj građi i uzrastu unesrećene osobe. - Nakon
svakog pritiska pustite da se prsa potpuno izravnaju. Tako će se krv ponovno vratiti u srce. Ne
odvajajte ruke od prsne kosti. - Pritisak mora trajati jednako koliko i otpuštanje pritiska. -
Izvršite 30 pritisaka brzinom od 100 do najviše 120 pritisaka u minuti. (Otprilike nešto manje
od 2 pritiska po sekundi)
3. Započnite s umjetnim disanjem, primijenite dva upuha zraka. Prekrijte usta unesrećene
osobe zaštitnom folijom za davanje umjetnog disanja. Tehnika izvođenja umjetnog disanja: -
Zabacite glavu unesrećene osobe. Jednu ruku stavite na čelo unesrećene osobe. S palcem i
kažiprstom zatvorite nosnice unesrećene osobe. S drugom rukom bradu unesrećene osobe
držite podignutu kako bi usta bila otvorena. - Normalno udišite, nagnite se prema naprijed i
ustima potpuno obuhvatite usta unesrećene osobe. - Polako upuhujte zrak u usta unesrećene
osobe i istovremeno provjeravajte podižu li joj se prsa. Svako upuhivanje zraka mora trajati
jednu sekundu. Ne primjenjujte više od dva upuha zraka (umjetna udisaja) prije vanjske
masaže srca. Umjetno disanje primjenom dva upuha zraka ne smije trajati dulje od 5 sekundi.
4. Nastavite sa vanjskom masažom srca i umjetnim disanjem u omjeru 30:2. Nemojte
prekidati oživljavanje radi provjere životnih funkcija.
 5. Nastavite oživljavanje sve dok ne dođe kvalificirana osoba i preuzme oživljavanje ili dok se
ne premorite. Ako u bilo kojem trenutku unesrećena osoba počne disati, prekinite
oživljavanje. Odmah provjerite prvo svijest, a zatim disanje. Ako je unesrećena osoba i dalje
bez svijesti, a diše, postavite je u bočni položaj.
2. U koji položaj se postavlja osoba sa ozljedom prsnog koša?
Polusjedeći položaj, nagnutprema strani ozljede.
3. Pokažite kako se izvodi zavoj koljena trokutastom maramom.

TRIDESET ČETVRTA SKUPINA PITANJA

1. Koji je postupak prve pomoći kod opeklina?

1. Kad je odjeća unesrećene osobe u plamenu, ugasite vatru.(Suhi postupak, pomoću vode,
pomoću aparata za gašenje)
2. Smirujte i bodrite unesrećenu osobu
3. Unesrećenu osobu postavite u udoban ležeći položaj, a ako su opečeni i dišni putevi u
sjedeći položaj.
4. Uklonite nakit (prstenje, narukvice, sat) što prije, dok opečeni dio ne otekne.
5. Što prije ohladite opeklinu odmah na mjestu nesreće.
6. Nakon hlađenja, opeklinu prekrijte sterilnim materijalom (gazom, čistom tkaninom ili
"zavojem za opekline"). Rahlo zavijte, nemojte stezati. Na opeklinu nemojte stavljati
antibiotsku ili kakvu drugu kremu ili pripravke, a mjehure, ako ih ima, nemojte bušiti.
7. Mirovanjem ili imobilizacijom ozlijeđenog dijela tijela smanjite bol i širenje infekcije.
8. Pozovite hitnu medicinsku službu ili savjetujte unesrećenoj osobi da se obrati liječniku.
9. Zaštitite unesrećenu osobu od štetnog utjecaja hladnoće ili topline.
10. Žeđ ublažujte vlaženjem usnica unesrećene osobe.
11. Pratite i kad god je moguće bilježite životne funkcije dok čekate dolazak hitne medicinske
službe, a u slučaju pogoršanja stanja primijenite potrebne postupke prve pomoći.
2. U koji položaj se postavlja osoba bez svijesti koja diše?
Bočni položaj.
3. Pokažite postupak imobilizacije nadlaktice.