Defibrilator

Odavno je poznato da prolaz elektrine struje kroz tijelo moe izazvati prestanak
rada srca zbog pojave ventrikularne fibrilacije. Taj smrtonosni poremeaj sranog
ritma moe dovesti do pojave normalne srane akcije ponovljenim udarima
struje. Defibrilator je jednostavan elektroniki ureaj koji posjeduje
visokonaponski kondenzator i vlastiti izvor energije preko baterija koje se pune
ukljuivanjem u kunu elektrinu mreu ili preko akumulatora.
POSTUPAK: ako bolesnik nije pri svijesti, nema pulsa primjenjuje se defibrilator;
Dananji defibrilatori su lagani, lako prenosivi i donose se u kuu bolesnika;
Defibrilaciju moe izvoditi samo uvjebano medicinsko osoblje; Spasilac i druge
prisutne osobe za vrijeme defibrilacije ne smiju biti u kontaktu sa bolesnikom ili
krevetom u kojem lei; Elektrode treba drati podalje od metalnih predmeta;
Elektrode moraju biti premazane elektrolitskom pastom; Jedna elektroda se
stavlja na vrh srca, a druga na desnu stranu vrha prsne kosti; Biraem energije se
odredi koliina energije koja e se isprazniti preko elektroda stavljenih na prsni
ko; Dananji aparati imaju maksimalnu energiju od 350 do 400 J.
Nakon izvrene defibrilacije provjeriti srani ritam. Ako nema rezultata itav se
postupak ponavlja. AKO JE OSOBLJE UVJEBANO, ANSE ZA PREIVLJAVANJE
BOLESNIKA KOJI TREBAJU DEFIBRILACIJU SU VELIKE.

INTOKSIKACIJE, UGRIZI I UBODI OTROVNIH ZIVOTINJA

Unoenje otrova digestivnim putem je najei vid trovanja.Osnovna terapijska
mjera je terapijsko pranjenje eluca.Ukoliko se pranjenje eluca odloi, za vrlo
kratko vrijeme bolesnik koji je bio lako somnolentan moe zapasti u komu. Ako je
unesreeni pri svijesti, dovoljno je da popije veu koliinu slane vode (0,5-1l) uz
podraaj nepca prstom ili patulom ime se izaziva povraanje.Ukoliko ne doe
do povraanja, slanu vodu bi trebalo evakuisati putem nazogastrine sonde
OBUENA MEDICINSKA EKIPA. Ako unesreeni ne die poeti sa vjetakim
disanjem i zvati hitnu.Kod trovanja sa alkoholom daje se infuzija glukoze radi
sprjeavanja hipoglikemije.Kod sumnje na trovanje insekticidima odmah zvati
hitnu. Kod inhalacionih trovanja uglavnom se radi o vitalno ugroenoj osobi zbog
hemijskih opekotina respiratornog sistema, bronhospazma ili edema plua (vode
u alveolama). Prva terapijska mjera je uklanjanje unesreenog iz kontaminirane
atmosfere.Pregledati disanje, puls, otkucaje srca.Pozvati hitnu.Ako unesreeni ne
die i nema opipljiv puls odmah poeti sa kardiopulmonalnom reanimacijom. Kod
trovanja preko koe prva mjera je uklanjanje odjee natopljene otrovom.Isprati
kontaminiranu kou velikom koliinom vode i prekriti je gazom natopljenom
vodom.
UBODI I UGRIZI OTROVNIH IVOTINJA
Insekti, zmije, morska stvorenja mogu predstavljati opasnost bilo kod kue ili na
putovanju.Svaki ubod i ugiz su potencijalno opasni.Pas moe nanijeti opasnu
ranu, prenijeti bjesnilo.Meduze mogu ubrizgati otrov.Papagaji i make mogu

nanijeti neugodne rane.Ubod pele moe biti smrtonosan. OVJEIJI I IVOTINJSKI

UGRIZI: ovjeiji ugrizi se esto inficiraju.Najei najei je nain zadobijanja
ugriza povratni- kaka neko udari drugu osobu u usta oa mu zubi probiju kou na
aci.To zahtijeva upotrebu antibiotika, moda i operaciju kako bi se oistila
infekcija.
Ugriz psa se mora detaljno oistiti a pitanje tetanusa (u nekim zemljama i
bjesnoe) razrijeiti posjetom ljekaru. SIMPTOMI I ZNACI OTROVNOG UGRIZA:
-Oznake proboda na koi
-Opti osjeaj loeg stanja
-Nedostatak apetita
-Abdominalni bolovi
-Osip, glavobolja, poviena tjelesna temperatura
-Grevi u miiima
-Bolovi u zglobovima

PRVA POMO ZA UGRIZ:

Detaljno oistiti rashlaenom, prokuhanom vodom rau nanesenu ugrizom i previti
istom gazom i povezom.Potraiti pomo ljekara ako sumnjate na tetanus.ovjeji
ugriz zahtjeva tretman antibioticima.
UBODI OSE I PELE: u osjetljivih osoba mogu izazvati alergijsku reakciju.Nakon
uboda se moe razviti infekcija.Na alergiju se sumnja u sluaju velikih otoka,
vrtoglavice, nesvjestice, potekoa sa disanjem, muninom ili povraanjem,
osipom i stsnutim grlom ili prsima.Ako doe do alergijske reakcije odmah odvesti
unesreenog ljekaru. Iza uboda pele moe ostati aoka i vreica sa otrovom u
ubodnoj rani.Ako je stisnete, u ranu e ui jo otrova.Umjesto toga, briljivo oh
treba sastrugati noktom ili otrim noem, oprati mjesto sapunom i vodom, zatim
staviti led da bi se smanjio otok i bol.Preporuljivo je uzeti antihistaminik.
UGRIZ ZMIJE:otrovne zmije pri ugrizu isputaju otrov to moe ilazvati bol i otok,
bol u trbuhu, povraanje, proljev.Moe doi do vrtoglavice usljed pada krvnog
pritiska, koa postaje blijeda, hladna i sve blijea to ukazuje da nastupa ok.
PRVA POMO PRI UGRIZU ZMIJE:
-Nemojte gristi, stiskati, isisavati, stavljati led ili kompresiju na ugriz
-Umiriti unesreenog da bi se sprijeiko irenje otrova
-Pozvati hitnu pomo
-Zamotati vrsto ugrieni dio

-Staviti udlagu na ugrizeni dio tijela

MORSKA BIA: neke morske ivotinje mogu nanijeti tetu bilo probijanjem koe
bodljama ili injjektiranjem otrova.Mnogi od njih su nevidljivi, jer se stope sa
okolinom, poput morskog pauka.Ako se nagazi na morskoga jea, njegove se
bodlje lome u stopalu i izazivaju bol.Bodlje se moraju izvaditi, a rana dezinficirati.
U nekim dijelovima svijeta, a naroito u Australiji, mogu se nai otrovne
meduze.One ubrizgavaju otrovni neurotoksin koji zaustavlja rad miia, to
dovodi do zastoja disanja i guenja.
PRVA POMO: iznijeti nastradaloga iz vode to je bre mogue.Na ubod meduze
izliti ocat (kako bi se sprijeilo dalje otputanje otrova).Posuti puderom ranu kako
bi se slijepile elije koje pre.Pratiti disanje i eventualno zapoeti oivljavanje.
Ozlijeeni dio drati u toploj vodi najmanje 30 minuta.Pozvati hitnu

PRVA POMO KOD PRESTANKA RADA SRCA, DISANJA I GUBITKA SVIJESTI

KARDIOPULMONALNA REANIMACIJA
Brojna su stanja koja mogu dovesti do prestanka rada srca i disanja, a najee
ova teka stanja nastaju kod strujnog udara, utapanja, trovanja, povreda glave,
sunanice, toplotnog udara, sranog udara, smrzavanja ili ujeda insekata. Gotovo
u pravilu, ta su stanja povezana i sa gubitkom svijesti.Takva sloena stanja
iziskuju neodlonu, brzu i pravilnu pomo. Nakon to se izvri orijentacioni
pregled u zateenom poloaju ili okretanjem na lea, lagano zabaciti glavu
povrijeenog i podignuti mu bradu. Ukoliko se sumnja na povredu kime (njenog
vratnog dijela) ne treba zabacivati glavu ve je samo lagano pomjeriti, tek toliko
da se oslobode disajni putevi. Prislanjajui svoje uho na usta i nos unesreenog i
svoj dlan na grudi utvrujemo da li unesreeni die. Ukoliko unesreeni spontano
die postaviti ga u stabilan boni poloaj, povremeno kontrolisati disanje i puls.
Ovim postupkom spaavamo ivot unesreenog. Ako unesreeni ne die, brzo ga
postavimo na lea i oslobodimo disajne puteve. Svojim kaiprstom, koga smo
prethodno zatitili omotavanjem maramicom ili gazom tako da jagodica prsta
ostane slobodna, oistimo, krunim pokretima usta od vidljivog stranog sadraja
koji stvara neprohodnost. Tada glavu unesreenog zabacimo unazad i
zapoinjemo disanje usta na nos, usta na usta, a kod beba usta na nos i
usta.Kod vjetakog disanja prednost se daje disanju usta na nos jer se radi o
prirodnijem putu za ulazak zraka, potrebnije je manje zabaciti glavu unesreenog,
to je naroito vano kod povreda vratnog dijela kime, a ovim putem je manja
vjerovatnoa od prijenosa infekcija. Kod vjetakog disanja usta na nos
povrijeenog treba postaviti na lea, a glavu povrijeenog lagano zabaciti
unazad kako bi se korijen jezika odmakao od drijela, ime se omoguava
prolazak zraka u plua. Usta povrijeenog moraju biti pritiskom dlana spasioca na
bradu otvorena.Duboko udahnuti i upuhati zrak u plua povrijeenog.Nakon
upuhivanja zraka, osloboditi usta povrijeenog i posmatrati pomjeranje grudnog
koa. Nastaviti upuhivati zrak u plua povrijeenog 12-14 puta u minuti. Ako je

upuhivanje oteano, ponovo provjeriti ima li stranog sadraja u disajnim

putevima povrijeenog, da li je glava dovoljno zabaena i nainiti 5 novih
pokuaja upuhivanja zraka kako bi se dobila makar dva uspjena upuhivanja.
Ukoliko je i ovo bezuspjeno, nastaviti sa spoljanjom sranom masaom. Ukoliko
se vjetako disanje ne moe izvesti, primjeniti postupak koji se izvodi kod
zaepljenja disajnih puteva udaranjem po leima. Kod tehnike vjetakog disanja
usta na usta povrijeenog postaviti u poloaj na lea, a glavu mu zabaciti
unazad kako bi se korijen jezika odmakao od drijela, a palcem i kaiprstom
potrebno je stisnuti nosnice povrijeenog, zatim duboko udahnuti i svojim ustima
obuhvatiti usta povrijeenog te upuhati zrak u plua povrijeenog. Nakon
upuhivanja odmaknuti glavu i osloboditi nosnice i posmatrati pomijeranje
grudnog koa.
NE ZABORAVITI
Provjeriti disanje tako to:
-VIDITE kretanje grudnog koa
-UJETE itanje zraka na nos i usta
-OSJETITE strujanje zraka na usta

SPOLJANJA SRANA MASAA

Potrebno je povrijeenog postaviti u poloaj na lea, ta tvrdu podlogu, uz
prethodnu provjeru da na podlozi ili na leima povrijeene osobe nema otrih
predmeta koji bi mogli tokom pruanja prve pomoi nanijeti povrede
povrijeenom. Spasilac klekne pored povrijeenog na oba koljena i pipa puls ile
kucavice (arterije karotis) u trajanju 20-15 sekundi. Ukoliko tokom ovog perioda
ne osjeti puls ilem kucavice sa tri popreno postavljena prsta od vrha grudne
kosti prema vratu odradi mjesto na koje postavlja dlan jedne ruke. Ritmikim
kontrakcijama, rukama ispravljenim u laktovima, potiskivati grudnu kost za 3-5
cm u dubinu, pri emu dolazi do stiskanja srca izmeu kime i grudne kosti, kada
srce potiskuje krv u sve dijelove tijela. Nakon toga prestati sa pritiskom na grudni
ko bez odvajanja ruku sa grudnog koa kada dolazi do punjenja srca krvlju.
Potiskivanje grudne kosti izvodi se ritmino, pravilno sa oko 80-100 potiskivanja
tokom jedne minute u odraslih osoba.

IZNENADNI GUBITAK SVIJESTI

Sinkopa je sindrom koji se definie kao iznenadni, prolazni gubitak svijesti koji
nastaje usljed poremeene perfuzije (opskrbe) mozga krvlju. Metabolizam mozga
zavisi iskljuivo od perfuzije, te prestanak cerebralnog protoka krvi u trajanju od
10 do 15 sekundi dovodi do gubitka svijesti. Metabolizam mozga zavisi iskljuivo
od perfuzije, te prestanak cerebralnog protoka krvi u trajanju od 10 do 15 sekundi
dovodi do gubitka svijesti.

Uzrok nastanka sinkope

Postoji vei broj etiolokih faktora koji mogu da izazovu sinkopu, ali se oni
uobiajeno klasificiraju u dvije skupine:
Srani uzroci sinkope:
-opstrukcija ili redukcija toka krvi:
-aortna stenoza,
-hipetrofina opstruktivna kardiomoiopatija, mitralna stenoza,
-miksom lijeve pretkomore,
-pluna valvularna stenoza,
-pluna hipertenzija,
-pluna embolija,
-tetralogija fallot,
-akutni infarkt miokarda,
-nestabilna angina pektoris,
-srana tamponada,
-disekcija aorte.
aritmije: bradiaritmije - bolest sinusnog vora, AV blok II, AV blok III,
tahiaritmije - vetrikularna i supreventrikularna tahikardija
Ostali uzroci sinkope:
vazodepresorna sinkopa (kolaps), situacionesinkope:
(mikciona,defekaciona,sinkopa izazvana kaljem, gutanjem, fizikim naporom)
lijekovima izazvana sinkopa;ortostatska hipotenzija (pad krvnog pritiska poslije
zauzimanja uspravnog poloaja) sinkopa usljed oboljenja centralnog nervnog
sistema sinkopa zbog preosjetljivosti karotidnog sinusa.
Klinika slika
Tipinu kliniku sliku sinkope karakterie pad krvnog pritiska, bljedilo, znojenje i
gubitak svijesti, pri emu je bolesnik nepokretan, sa usporenim i plitkim disanjem
i sauvanim tonusom sfinktera.
Presinkopa predstavlja blai oblik poremeaja perfuzije mozga, ponekad prethodi
sinkopi, a javlja se u vidu osejaja nesvjestice, slabosti, poremeaja vida,
nemogunosti odravanja uspravnog poloaja i predosjeanja gubitka svesti.
Dijagnoza

Dijagnoza sinkope postavlja se na osnovu anamneze, objektivnog nalaza i

rezultata dopunskih ispitavanja. Pri uzimanju anamneze treba obratiti panju na
poetak sinkope, njenu uestalost, provocirajue faktore. Na osnovu pregleda
kardiovaskularnog sistema, neurolokog pregleda i standardnog
elektrokardiograma pacijenti se klasificiraju na one sa kardiovaskularnim
oboljenjem i bez njega.
Lijeenje
Lijeenje se sastoji od postavljanja bolesnika u leei poloaj sa podignutim
donjim ekstremitetima da bi se olakao priliv venske krvi u srce. Mogue uzroke
kolapsa potrebno je ukloniti. Korisno je umiti bolesnika hladnom vodom.
Medikamentna terapija uglavnom nije potrebna.

IZNENADNI SRANI ZASTOJ

Srani zastoj ili klinika smrt (lat: Institio cordis) je nagli prestanak normalne
cirkulacije krvi usled nemogunosti srca da se pravilno kontrakuje tokom sistole.
Srani zastoj se razlikuje od sranog udara, gde je prisutan poremeaj dotoka krvi
u srani mii, iako srani udar moe biti uzrok sranog zastoja. Zaustavljena
cirkulacija sprjeava dostavljanje kiseonika u tkiva organizma. Cerebralna
hipoksija, ili nedostatak kiseonika u mozgu, izaziva gubitak svijesti i prestanak
disanja, ponekad uz preostalo agonalno disanje. Povreda modanih tkiva je
vjerovatna u sluajevima zastoja srca duim od 5 minuta, iako neke nove
procedure mogu da produe ovo vrijeme (indukovana hipotermija). Da bi se
poboljale anse za preivljavanje i oporavak neurolokih funkcija od najveeg
znaaja je brza intervencija. Srani zastoj je urgentno stanje kod kojeg je
izvjestan postotak pacijenata mogue povratiti u normalno stanje, ako je
medicinska intervencija brza. Kada srani zastoj dovede do smrti, ova pojava se
naziva iznenadna srana smrt. Primarni oblik prve pomoi kod ovog stanja je
mehanika stimulacija srca i disanja koja odrava cirkulaciju do trenutka kada
bude dostupna potpunija medicinska pomo. Ona e zavisiti od vrste poremeaja,
stanja sranog ritma, i najee se sastoji od srane defibrilacije ili primjene
medikamenata.
VRSTE SRANOG ZASTOJA
-Ventrikularna fibrilacija je poremeaj u kontrakciji sranog miia. Rad sranih
miinih elija je nekoordinisan, stoga srce ne potiskuje krv.
-Ventrikularna tahikardija je pojava gdje srce kuca prebrzo, nedovoljno se puni, i
stoga ne pumpa krv.
-Elektromehanika disocijacija srca je stanje gdje su elektrini impulsi u srcu
pravilni, ali oni ne izazivaju mehanike kontrakcije.
-Asistola je potpuni prestanak elektrinih i mehanikih dejstava u srcu.

Uzroci sranog zastoja

Sve bolesti koje dovode do smrtnog ishoda dovode osobu u stanje sranog
zastoja. Stoga su mogui uzroci ovog stanja brojni. Mnogi od njih posredno
uzrokuju zastoj rada srca (recimo: guenje koje dovodi do hipoksije, koja izaziva
srani zastoj). Ponekad nije mogue sprijeiti ovaj uzrok to dovodi do smrti.
Meu odraslima, glavni uzrok sranog zastoja je ishemijska bolest srca. Pri
autopsiji 30% smrtnih sluajeva uzrokovanih zastojem srca pokazuje simptome
nedavnog sranog infarkta. Druga srana oboljenja koja mogu dovesti do sranog
zastoja su: strukturalne anomalije, aritmije i kardiomiopatije. Uzroci nevezani za
srani mii su: infekcije, trovanja lijekovima, traume, rak i drugi.

Lista uzroka
Hipovolemija - nedostatak krvi, obino usled krvarenja
Hipoksija - nedostatak kiseonika
Acidoza - nenormalna pH vrijednost krvi kao rezultat pojave mlijene kiseline
(mogui uzroci su brojni)
Hiperkalemija ili hipokalemija - previsok ili prenizak nivo kalijuma u krvi (tipino
za bubrene bolesnike).
Hipotermija - niska tjelesna temperatura, koja se kliniki definie kao temperatura
ispod 35 stepeni Celzijusa. Karakteristino za ove sluajeve je da pacijenti mogu
da preive due vrijeme u stanju hipotermije i sranog zastoja.
Hipoglikemija ili hiperglikemija - nizak ili previsok nivo glikoze u krvi. Najee je
izaziva nepravilna upotreba lijekova.
Tablete ili toksini - triciklini antidepresivi, fenotiazini, beta blokatori, blokatori
kalcijumovih kanala, kokain, aspirin, acetominofen, itd.
Bolest perikarda - sakupljanje krvi i drugih tenosti u sranoj maramici.
Pneumotoraks - sakupljanje vazduha u plunoj maramici
Tromboza srca
Embolija plua
Fizika trauma - smanjena cirkulacija usljed fizike povrede srca i velikih krvih
sudova.