MONTANE ARMIRANOBETONSKE KONSTRUKCIJE

VEZE I SPOJEVI

Prof. dr. sc. Darko Metrovi

SADRAJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.

7.

UVOD
OSNOVE PRORAUNA SPOJEVA
TLANE VEZE
POSMINE VEZE
OSTALI SPOJEVI
SPECIFINI SPOJEVI SKELETNIH
OKVIRA
PATENTIRANI SPOJEVI

UVOD

Projektiranje i konstruiranje veza i spojeva najvaniji je dio u

razmatranju betonskih elemenata.
Njihova namjena je prenositi sile izmeu konstrukcijskih
dijelova i / ili osigurati stabilnost i nosivost.
Postoji nekoliko razliitih naina ostvarenja zadovoljavajueg
spoja, npr.vijcima, zavarivanjem, ili injektiranjem, ali ovisno
koja metoda je izabrana, ona mora biti jednostavna te mora
dati jednoznane upute radnicima na gradilitu.
Osim to veze moraju biti projektiranje da se odupru
optereenjima, koja se mogu relativno jednostavno
predvidjeti i izraunati, moraju biti zadovoljavajui u sluaju
neoekivanih optereenja uslijed poara, udara, eksplozija,
slijeganja itd

UVOD

Definicija spoja je djelovanje sila (naprezanja, posmika, tlaka)

i / ili momenata (savijanja, torzije) kroz montano sastavljanje
jednog ili vie suelja. Projektiranje spojeva je zbog toga
funkcija oba konstrukcijska elementa i veze meu njima

Definicija 'spoja' i 'veze'

UVOD

Pojam mehanizama znai djelovanje sile izmeu konstruktivnih

elemenata (ne u kinematikom smislu). Upotrebljava se za
prikazivanje razlika izmeu monolitnog lijevanja na mjestu spoja i
mjestu spajanja predgotovljenog betona u cjelinu. Jedinstveno za
predgotovljene elemente su sile prouzroene djelovanjem
relativnih pomaka i rotacijom meu elementima.
Postoji vana podjela meu predgotovljenim elementime koji se
smatraju da su ne-izolirani i oni koji su izolirani. Ne-izolirani
elementi su spojeni na drugi element sa sekundarnim sredstvom
prijenosa optereenja, koje bi pretrpjelo optereenje u sluaju
otkazivanja primarnog oslonca. Kao primjer, uplje podne jedinice
jezgre, koje su injektirane zajedno, raspodjeljuju posmine sile po
susjednim djelovima u sluaju otkazivanja leaja grede, svrstale bi
se u klasu ne-izoliranih. S druge strane, postavljeno stubite na
gotovu konzolu je izolirani element.

UVOD

spoj-namjerno ostavljen otvor izmeu dva

elementa, najee zapunjen nekim
materijalom
uvijek ima konstruktivnu funkciju
rade se na nekoliko naina:
1.betoniranje na mjestu ugradnje
2.zavarivanjem
3.vijcima
4.koritenjem smola i sidra u kombinaciji s
ostalim gore navedenim

UVOD

KRITERIJI ZA UPORABIVOST
SPOJEVA

vrstoa
utjecaj volumnih promjena
duktilnost
trajnost,ukljuujui koroziju i otpornost na poar
jednostavnost pri proizvodnji i ugradnji
privremeno stanje optereenja
ekonominost i izgled

UVOD
VRSTE SPOJEVA
1. tlani
2. vlani
3. posmini
4. ostali

1.TLANI SPOJ

tlak se izmeu predgotovljenih elemenata

prenosi ili direktnim nalijeganjem ili preko
prenosnog sredstva
(in-situ beton ili mort)

deformacija tlanog
spoja takoer ovisi o
vrsti i broju kontaktnih
povrina izmeu razliitih materijala

2.VLANI SPOJ

preklapanje ipki aramature je esto

koriteno kod spajanja predgotovljenih
elemenata
glavni problem s vertikalnim
preklapanjem-osiguranje vrste veze
insitu betona i armature

spajanje vijkom se esto koristi za

prijenos vlaka i posmika
zavarivanje se koristi kod spajanja
komponenti armaturom, usidrenim
elinim ploama ili krunim elinim
dijelovima; spoj se radi
direktno ili
koristei
meuelement

3.POSMINI SPOJEVI

posmik-posljedica djelovanja savijanja

na slici vidimo vee posmine spojeve
-njihova dubina mora iznositi najmanje 10
mm
-projektni zahtjevi su zadovoljeni uz
nekoliko
jednostavnih pravila geometrije- ovisi o
dimenzijama spoja;
rezultirajua sila N=Vcot
( od 40 do 50) i preuzima
je ili armatura ili naknadno
prednapinjanje

4.TORZIJSKI SPOJEVI

naprezanja u ovim spojevima su esto velika

i materijal od kojih se spoj sastoji e se
ponaati drugaije pod razliitim
naprezanjima
tlak se prenosi betonom, vlak i posmik
elikom
glavni kriterij projektiranja za
prijenos vlane sile je dovoljna
duljina sidrenja, koja je obino
omoguena usidrenom elinom
ploom u spojne elemente

SPOJEVI AVLIMA

transformiraju potpuno posmine sile na

gravitaciju i odiue sile pruajui
jednostavne detalje i konstrukciju, te mogu
definirati najjednostavniji nain povezivanja
elemenata
kako bi im se poveala nosivost i smanjilo
lokalno cijepanje koristimo eline umetke uz
sidrene ploice ili savijene dijelove strukture
spoj je zavren popunjavajui eline umetke
cementnom smjesom koja slui kao
protupoarna i trajnosna zatita

SPOJEVI ZA SPREAVANJE
MOMENATA

koriste se kod temelja te izmeu greda

i stupova

mogu se koristiti i izmeu

stupova i predgot.zidova ili
tankih fasadnih panela budui da su
oni u veini sluajeva sposobni izgladiti
transformirani moment

NAPREZANJA U LEAJEVIMA

osnovni tipovi leajeva:

1.suhi leajevi od predgot.ili predgot.-insitu betona
2.suhi leajevi sa komponentama smjetenim na
tankoj podlonoj ploi
3.leajevi na posteljici od smjese cementa i pijeska
4.elastomerni ili makani le.
od neoprenske gume
5.produeni leajevi gdje je
privremeni leaj mali i
armiran insitu beton
6.elini leaj

OSNOVE PRORAUNA SPOJEVA

- nalaenje otpornosti spoja (Rjd )ispitivanjem
Oba pristupa, da bi se izraunala raunska otpornost R*jd ,
ispitivanjem ili analitiki, moraju voditi do istih numerikih
vrijednosti.
Referentna raunska otpornost R*jd , definirana je 5%-na fraktila
svih mjerenih otpornosti za specificirane spojeve,.
Pretpostavka normalne distribucije pojedinih mjerenja otpornosti
je dozvoljena za izraunavanje vrijednosti Rjd. Prema tome dok
ima dovoljan broj rezultata ispitivanja /priblino n 25/ moe se
pretpostaviti da je
R*jd = (1 2,58 obs R ) obs Rjm
obs R koeficijent varijacije rezultata ispitivanja,
obs Rjm srednja otpornost spojeva ,dobivena ispitivanjem.

OSNOVE PRORAUNA SPOJEVA

Referentna raunska vrijednost R*jd , podijeljena sa
komplementarnim faktorima sigurnosti n i Rd,2 , daje
raunsku vrijednost Rjd, koja se koristi za provjeru krajnjih
graninih stanja spoja.
R *jd
R jd
n Rd , 2
faktor n /modifikacijski faktor / se uzima kao funkcija od
dva faktora n1 i n2 , gdje :
n1 uzima u obzir tip sloma konstrukcije, duktilan ili krhki.
n2 uzima u obzir posljedice sloma.

OSNOVE PRORAUNA SPOJEVA

Najvanija karakteristika spoja njegova je otpornost na djelovanja
- Rj ili ekvivalentna granina vrijednost / spojevi u potresnim
uvjetima / koja se koristi za Rjd u nejednadbi :

Sjd < Rjd

gdje je Sjd raunsko djelovanje u spoju
Rjd raunska otpornost u spoju.
Za pojednostavljenu analizu u kojoj jezanemaren utjecaj
deformabilnosti spoja na distribuciju akcija na konstrukciju
poznavanje veliine Rjd je dovoljno za provjeravanje uvjeta

OSNOVE PRORAUNA SPOJEVA

Veliina Rj moe se odnositi samo na jedan tip spoja, koji

je napravljen od betona definirane vrstoe fc i elika
definirane granice razvlaenja fy, ili na grupu spojeva sa
razliitim dimenzijama i vrstoama materijala. U prvom
sluaju, otpornost spoja Rj moe se odrediti ispitivanjem,a
u drugom analitiki na bazi teoretskog eksperimentalnog
ispitivanja.
Veliina Rjd trebala bi uzeti u obzir mogui krhki lom spoja
kao i imperfekcije u radu na gradilitu.

OSNOVE PRORAUNA SPOJEVA

Kad je veliina Rj odreena ispitivanjem, nain

odreivanja ove veliine jednak je onom kod odreivanja
vrstoe materijala. Slijedei osnovna naela
semiprobabilistike metode parcijalnih faktora sigurnosti,
definirano je :
R jk
R jd
j n d
Rjm srednja otpornost spoja
Rjk = (obs Rj)p=5% - karakteristina otpornost spoja
/ 5% - tni fraktil od rezultata ispitivanja /
Vrijednosti Rj i Rjk su dobivene eksperimentalno, analogno srednjoj i
karakteristinoj vrstoi materijala. Vrijednost Rjd se definira kao :

OSNOVE PRORAUNA SPOJEVA

Raunska otpornost spoja Rjd dobivena je analitiki kao funkcija

raunske vrstoe betona fcd, raunske granice poputanja
elika fyd i komplementarnih faktora sigurnosti Rd i n.
Faktor Rd je razbijen u dva Rd1 i Rd2 od kojih
Rd1 nastoji drati proraunsku formulu na strani sigurnosti
testnih rezultata,
Rd2= d uzima u obzir mogue imperfekcije u izradi na gradilitu
R jd R (f cd , f yd , Rd1 )

1
dn

OSNOVE PRORAUNA SPOJEVA

srednja vrijednost, karakteristina i raunska otpornost se
razlikuju, slino kao kod postavki parametara vrstoe f mm, fmk i fmd

Karakteristina otpornost Rk podudara se sa 5%-tnom fraktilom

rezultata ispitivanja, uz pretpostavku normalne distribucije
Rk,m = Rm,m (1 1,64 abs R )
R koeficijent varijacije rezultata ispitivanja

f yk
f ck
Rk Rm (
,
)(1 1,64abs R )
1 1,64 c 1 1,64 s
gdje su c , s koeficijenti varijacije betona i elika

OSNOVE PRORAUNA SPOJEVA

KRUTOST SPOJA
Obino se pretpostavlja linearna veza izmeu sile i pomaka ili
momenta i zaokreta i stoha se moe deformabilnost spoja
karakterizirati sa njegovom krutosti
Elastina i elastoplastina krutost spoja su povezane
za posmine spojeve sa pomakom u spojenih dijelova
za tlane spojeve sa kutom rotacije

Elastina krutost spoja opisuje njegovu deformabilnost na

reim optereenja obino pretpostavljen za dobivanje
modula uzdune deformabilnosti betona E c.
Elastoplastina krutost spoja trebala bi se postaviti uzimajui
u obzir i pretpostavljeni scenarij optereenja i ponaanje
graevine / normalni uvjeti , lokalni slom, potres, duktilnost

SPOJEVI
Najee metode analize spojeva su:
1. Potporanj i veza , za prijenos nosivih sila;
2. Vezni spojevi, za prijenos nosivih sila i/ili momenta torzije;
3. Posmino trenje ili posmino zaklinjavanje, za prijenos posmika sa ili bez stlaivanja
Jednostavna pravila su primjenjena kako slijedi:

1. 'Pokrovni' beton izvan armature je zanemaren.

2. Konstrukcijska tolerancija i proizvodna netonost dimenzioniranja, date slikom na slici,

uvijek se doputaju. Uobiajeno doputenje za jedinice do 6,0 m duine je 15 mm, +1 mm po
1 m dodatne duine.

3. Rotacije, date na slici, za otprilike 0,01 radijana doputaju se za linijska optereenja i

projektiranje leajnih postolja, itd.

4. Gdje je H V tag 20 omoguena je poprena armatura u vrhu potpornog dijela ili

neprekidna armatura zbog spreavanja kalanja u potpornom dijelu.

5. Za djelotvorniji prijenos sila izmeu tlanog potpornja i vlane veze idealno bi trebalo biti
izmeu 40 i 50, a ne manji od 30.

6. Cijelo sidrite zatega mehanikim sredstvima, npr. upotrebom sprava za sidrenje, ne smiju
se mijeati sa tlanim zonama naprezanja, kako je prikazano na slici

7. Tlane zone X u spojnoj vezi ne smiju biti vee od 0,9 puta neto dubine h tog dijela. (kao
to se vidi na slici)

8. Veze sa posminim trenjem ne upotrebljavaju se u izoliranim elementima ili u situacijama

gdje se moe razviti bez pripremanja direktni vlak od tlane zatege

SPOJEVI

Putevi sila i devijacija u spojevima: a) greda na konzoli b) spoj stupa c) posmini klin

TLANE VEZE
1. Suhi leaj ili predgotovljeni predgotovljeni
ili predgotovljeni - na mjestu betonirani;

2. Suhi stinjeni leaj gdje su elementi zabrtvljeni na tanku (3 10 mm debljine)

ploicu lima, a preostale male praznine se ispunjavaju sa polu-suhom pjeanom/
cementnom injektnom masom;
3. Temeljni leaj gdje su elementi smjeteni na pripravljenu polu mokru
pjeanu/cementnu injektnu masu;

4. Elastomerni ili mekani leaj od neoprenske gume ili slino leajno postolje;

5.

Produeni leaj gdje je trenutni oslonac malen i armiran na mjestu betoniranja;

6. elini leaj od elinih ploa ili konstrukcijskih elinih dijelova.

TLANE VEZE

Tipovi leajeva

TLANE VEZE

Leajevi od istog betona mogu biti upotrebljeni tamo

gdje je leaj jednoliko rasporeen i gdje je malo
naprezanje u leaju, karakteristino f b < 0.2 fm do 0.3 fm.
Armatura nije potrebna ak i ondje gdje je dodana
horizontalna sila H, osim ako je leajno podruje manje
od oko 12 000 mm2, kada je preporueno po PCI Design
Hanbook 1 da bude upotrebljen nominalni popreni
elik As = H/0.95fy.
Minimalna dimenzija leaja je 50 mm. isti beton
takoer odgovara primjeru uplje podne jezgre gdje je
postavljena armatura samo u jednom smjeru.
Vanost provjere tih udaljenosti ilustrirana je slikom

TLANE VEZE

Neadekvatna duina leaja

TLANE VEZE

TLANE VEZE

Ogranienja sile i naprezanja u

tlanim vezama

TLANE VEZE

TLANE VEZE

Konture naprezanja od
koncentriranog optereenja

TLANE VEZE

TLANE VEZE
Koeficijenti sila bonog
raspucavanja
b /b ili
0.40
0.50

hp/h
=
Fbst/F

0.30
0.23

0.20

0.17

0.60
0.14

Povrina armature koja se odupire

bonom naponu:

A bst

Fbst
0.95f y

0.70
0.11

TLANE VEZE

Odnos naprezanja pri bonom

raspucavanju
pod
djelovanjem
koncentriranog optereenja.

Posljedica ekscentrinog
koncetriranog optereenja

TLANE VEZE
PRIMJER

TLANE VEZE
PRIMJER

TLANE VEZE
ARMIRANI I ARMIRANO BETONSKI
PLOASTI LEAJEVI
Ako uzeto naprezanje u leaju
prekorai vrijednosti definirane prije,
u podruju leaja potrebne su leajna
ploa i odreena armatura. S obzirom
na sliku.u prisustvu vertikalne sile,
horizontalna sila H postoji zbog
otpora trenju od toplinskog pomicanja
i skupljanja, gdje je H = V, je
statiki koeficijent trenja. Vrijednosti
za su dane u slijedeoj tablici.
Konstrukcijski mehanizam na
armiranom kraju leaja

TLANE VEZE
SPOJENI MATERIJALI
elik na beton
Beton na beton ( oboje
ovrsnuli )
Beton na ovrsli beton
Monolitni beton

0.4
0.7
1.0
1.4

PRIMJER

Detalji uz primjer

LEAJNO POSTOLJE
Leajna postolja koriste se za raspodjelu koncentriranih optereenja i
doputaju ogranieno horizontalno pomicanje i rotaciju.
Takoer spreavaju direktni kontakt beton beton koji moe dovesti do
neuglednih krhotina i smanjenja efektivnog pokrova armature od
kojih oba zahtjevaju neke potrebne radove popravaka. Njihova
upotreba nije toliko rairena kao to nas tehnika literatura uvjerava,
gdje se upotrebljavaju samo ondje gdje suhi ili mokri leajevi (na mort)
nisu praktini. Njihova najvanija upotreba je za oslanjanje stropnih
ploa i greda velikih raspona gdje na krajevima mogu biti veliki
zaokreti, uobiajeno 0,02-0,03 radijana.
Karakteristina veliina je 150 x 150 mm . Duina ( ili irina ) podloge
mora biti 5 puta njene debljine, koja ne smije biti manja od 6 mm za
stropne jedinice i 10 mm za grede i rogove.

TLANE VEZE

Leajno postolje moe se proizvesti od tvrde prirodne gume, sintetike gume, kao
neopren (ponekad se naziva kloropren), olova, elika ili filca. Spregnute sendvi
podloge armirane tankom elinom ploom ili proizvoljno orijentiranim vlaknima
uspjeno se koriste u nekim situacijama vee optereenosti. Tvrdoa gume i odtuda
njezina sposobnost za bonu deformaciju pod normalnim naprezanjima, data je
mjerenjem Potpornja A izmeu 40 i 70. Granina tlana vrstoa za gume je uzeta kao
7-10 N/mm2, iako neki materijali podnose vee naprezanje kada su dostupni podaci
proizvodnog testiranja. Naprezanja od stalnog optereenja vlastitom teinom ne smiju
prekoraiti 3,5 N/mm2. Tlana granica deformacija uzeta je kao 0.15. Youngov modul
elastinosti nije naveden jer su ti materijali nelinearni pri naprezanju veem od 1
N/mm2. Projektni proraun izvodi se pri korisnom optereenju. Za granina stanja ne
postoje podaci. Najvanije karakteristike ponaanja prikazane su na slici 8.13.
Sposobnost leajnih postolja da se ponaaju zadovljavajue ovisi o njihovoj
mogunosti horizontalnog i poprenog deformiranja. Bono irenje sprijeeno je u 2
smjera: (1) ili sueljnim trenjem ili (2) unutarnjom vlanom armaturom, kao to je na
slici 8.13b. Ogranienje trenjem ovisi o optereenoj povrini, koje je dano 'faktorom
oblika' S. Ako je leajno postolje beskonano dugo i dimenzija kontakta je b 1, faktor
oblika je jednak S = b1/t, gdje je tstvarna debljina

TLANE VEZE

Veza deformacija i naprezanja za

leajno postolje razliite tvrdoe

TLANE VEZE
Kombinirano stlaivanje i savijanje
rjeava se superpozicijom osnog
naprezanja i naprezanja savijanjem, kako
je prikazano na slici.Ekscentritet pri
optereenju, e = M/N, ne smije
prekoraiti 1/6 irine leajnog postolja (=
srednjoj treini mjere). Povrina
poprenog presjeka su izraunati sa
efektivnim dimenzijama oslanjanja b1 i bp.
Ipak je prilino rijetka upotreba stlaenih
leajnih postolja gdje postoje momenti
savijanja, jer u pravilu cijela svrha
krutosti veze je preuzimanje momenata
otpora u spoju. Vjerojatnija situacija je
prisutstvo zaokreta. Gdje su poznati
zaokret imamo deformaciju t = 0.5bl
(pozitivna vrijednost na poetku ruba i
negativna na kraju brida postolja).
PCI Prirunik ograniuje rotaciju
Ponaanje elastomernog leajnog postolja

TLANE VEZE
PRIMJER

TLANE VEZE

POSMINE VEZE
Posmine

sile rijetko kada u spoju djeluju same. U veini sluejeva posmine sile se prenose
kroz betonski dio u kombinaciji s direktnim ili tlanim savijanjem. Prijenos posmika nikad se ne
promatra u prisustvu vlanog napona. Posmine veze pojavljuju se najee izmeu 'panela'
znatno velikih povrinskih ploha. U tom kontekstu, paneli oznaavaju podne elemente, kao u
sluaju horizontalnog membranskog djelovanja ili zidove, kao u sluaju posmika zidova.
Prijenos posmika esto se dogaa izmeu montanih elemenata i na licu mjesta lijevane
ispune, kao u sluaju spregnutih podova i greda .
Prijenos posmika je kompleksan fenomen zbog njegovog oslanjanja na malu povrinu
strukture, fizikih i materijalnih svojstava, modula naprezanja i izvedbe. Projektanti su oprezni
iz dva razloga. Prvo, iako meudjelovanje posminih sila moe biti dosta veliko, nekoliko
metara kvadratnih u nekim sluajevima, kritina sila prenosi vrlo malo dijelovanje, otprilike
manje od 5 posto te povrine, i manje od 1 ili 2 mm debljine. Hidratizacija cementne, upijanje
slobodne vode i istoa sudarnih povrina ima znaajni utjecaj na prijenos posminih sila.
Drugo, nain sloma za posmik je krt i ne moe se elastino vratiti. Zbog tih razloga parcijalni
faktori sigurnosti su prilino veliki kao to prikazuju razlike izmeu rezultata eksperimentalnih
testiranja i vrijednosti u pravilnicima.
Posmine sile meu betonskim elementima mogu se prenositi po jednoj, ili vie, od slijedeih
metoda:
1.
2.
3.
4.
5.

Adhezijom i sprezanjem
Posminim trenjem
Posminim klinom
Djelovanjem modanika
Mehanikim napravama

POSMINE VEZE
POSMINA ADHEZIJA I SPREZANJE
Kad je beton lijevan na licu mjesta izmeu predgotovljenih
betonskih povrina, adhezijsko sprezanje ostvaruje se u
svjeoj cementnoj pasti, u sitnim pokotinama i porama
sazrelog betona. Naprezanje prianjanja uvelike ovisi o
izvedbi i istoi stvrdnute povrine, posebno kada se
nakupi ulje i praina. Iako je veza prilino vrsta pri samom
posmiku, postojanje i malog vlanog naprezanja kada nema
poprenog pridranja izazvati e nagli slom zbog poprenih
sila. Iz tih razloga odrezno sprezanje nije pouzdano, i
openito nije doputeno samo njegovo djelovanje

POSMINE VEZE
POSMINO TRENJE
Kao i posmino sprezanje, posmino trenje ovisi o prirodi vanjskih
povrina izmeu kontaktnih povrina. Kada dodirna povrina ima
odreenu hrapavost, posmik e se prenositi trenjem iako je vanjska
povrina raspucana do vrijednosti manje nego kritina irina,
karakteristino 0.5 2.0 mm ovisno kako je povrina pripremljena.
Postoji skoro uvijek meuispuna lijevana na licu mjesta (buka ili mort),
iako e suhe kontaktne povrine takoer proizvesti veliki otpor trenja. U
bilo kojum sluaju normalna, ili poprena, sila N mora biti mobilizirana
za dobivanje posmine sile trenja V, koja se dobiva kao:
V = N
gdje je = koeficijent trenja kroz spoj
Nakon djeljenja sa kontaktnom povrinom Ac prosjeno posmino
naprezanje je: =
gdje je tlano naprezanje po spoju = N/Ac.

POSMINE VEZE
Mehanizam posminog trenja idealiziran je na slici 8.15 kao medel 'zub pile' gdje je
zub nagiba = tan . Visina, duina i kut skoenja zuba nee biti jednaki , i tako e
vei zubi biti prvi optereeni i mogu dosegnuti graninu sposobnost puno prije
dostizanja maksimalne posmine sile. Ipak, svaki zub doprinosi ukupnoj posminoj
sili i tako se dobiva prosjena posmina sila.
Normalna sila moe se proizvesti iznutra, armaturom (rebra ili vlakna), kao to je
prikazano na slici 8.16. Pri poveanju posminog klizanja s posmina sila se
poveava do pojave graninog odvajanja wmax. Iako pravila u praksi ne procjenjuju
veliine s i wmax, puno granino naprezanje poprenih ipki mobilizirat e se ako je
ostvarena minimalna povrina armature od 0.15 posto Ac i ako su ipke propisno
usidrene. Ako je 45 prethodna jednadba mijenja se u:
V = N + Asfy ( sin + cos )
Sposobnost smicanja poveava se sa poveanjem nosivosti koliine poprene
armature do granice kada dolazi do raspucavanja betona. Zbog toga ako nema
vanjske normalne sile (N = 0) ali kontaktne povrine su na drugi nain sprijeene
od razdjeljivanja pri pomicanju, granino posmino naprezanje = V/Ac 0.23
N/mm2 po BS8110, Dio 1, Toka 5.3.7a. Ako N postoji po Toci 5.3.7b 0.45
N/mm2. Ipak, ova Toka ne odreuje veliinu tlanog naprezanja, navodei samo
da spojevi moraju biti pod tlakom u svim projektnim uvjetima. Ako su ve
navedene vrijednosti prekoraene, posmino trenje je tada zanemareno u

POSMINE VEZE

Normalna sila N poveava otpornost

posminog trenja

Model 'zuba pile' za posmino trenje

POSMINE VEZE
POSMINI KLINOVI
Posmini klinovi poznati su kao "krunski spojevi"
zbog oblika izrezanih dijelova kao to je
prikazano na slici . Posmini klin oslanja se na
mehaniki utor i razvija unutarnje tlano
dijagonalno koenje u ravnini smicanja. Skoeni
dio u pravilu osigurava lake uklanjanje iz
oplate. Takoer postoji pri omeenosti betona u
drugom smjeru. Minimalna duina klina mora
biti 40 mm, a dubina utora najmanje 10
mm.Duina / visina ne smije prekoraiti 8. Kut Posmini klin za
tlanog potpornja ovisi o dimenzijama povrine otpornost
klina i moe se lako odrediti da li su posmini
klinovi poloeni kao na slici.Rezultirajua
normalna uporabna sila N ima veliinu N=V cot
, kija se prenosi ili armaturom, povrine A s,
popreno na dodirnu povrinu,predstlaivanjem
P od vanjskih utjecaja (na primjer kao nakon
naprezanja) ili kombinacijom obiju tako
da je:
Vcot
P
As
0.95f y

posminu

POSMINE VEZE
PRIMJER

Detalj

POSMINE VEZE
MODANICI

Gdje su ipke armature, sidreni vijci, zavoji bez glave, itd., postavljeni kroz spoj,
posmine sile mogu se prenositi preko takozvanih "djelovanja modanika" ipaka.
U kontekstu ipka je nazvana modanikom.Obino gdje je ostvarena posmina
nosivost spoja, modanik djeluje sam, utjecaj posminog trenja i posminog klina
je zanemaren.

"Modanik" je izloen djelovanju posmine sile u betonu u koji je modanmik

ugraen, kao na slijedoj slici. Slom se moe dogoditi pri lokalnom raspucavanju
betona na elu modanika, koje moe dovesti do poveanja savijanja kraka
ugraenog modanika , kao na slici. To moe dovesti do plastinog (=duktilnog)
otkazivanja uslijed savijanja u modaniku krt posmini slom je veoma rijedak
osim kada je razdjelna pukotina, w na slici 8.19b, odrana vrlo malom vanjskim
stlaivanjem. Duina ugraivanja na bi smjela biti manja od 30 x promjer
modanika ili 300 mm, ukljuujui kuke i ipke.

Razdjelna armatura, uobiajeno R8 petlje, postavljaju se oko modanika za

poveanje otpornosti modanika, iako pravilo u praksi ne uzima njegovo
djelovanje u slijedeoj jednadbi. Posmina sposobnost modanika optereenog
sa eksentricitetom e ( w 0 na slici 8.19b ) je

POSMINE VEZE

Nosivost i ponaanje modanika

za posminu otpornost

POSMINE VEZE
PRIMJER

POSMINE VEZE
MEHANIKE NAPRAVE ZA POSMIK
Prijenos

posmika moe se lokalno ostvariti mehanikim posminim spojevima. Projektiranje se mora

vrlo paljivo provesti jer je osiguravanje visoke posmine krutosti spoja ostvareno ili polaganjem na
mjestu zavarene ploe ili upotrebom vrsto zateznih vijaka. Prema tome, ne postoji vlastita
fleksibilnost u spoju te ne moe prenijeti sile koje nisu u ravnini. Najupotrebljeniji oblik mehanikog
spoja je zavarena ploa ili ipka kao na slici. Utjecaji toplinskog irenja ugraene ploe moraju se uzeti
u obzir radi sprijeavanja raspucavanja u okolnom betonu. Mala pukotina (napravljena dijamantim
iljkom kotaa) na svakom kraju ploe e zadovoljavati. esto se upotrebljavaju usidreni elini kutnici
sa naglavnim avlima. Gornji krak kutnika mora imati ozranu rupu(e). Vijani spojevi se rijetko
upotrebljavaju, zbog potencijalnog klizanja u prevelikim rupama to smanjuje poetnu krutost. Postoje
neke potekoe u ostvarenju postojeeg okretnog momenta u svakom vijku i u grupi vijaka radi
fleksibilnosti ugraene ploe.

Uobiajene

dimenzije za zavareni detalj ploe su 100 x 100 x 6 mm postojee mekane eline ploe i
150 x 75 x 10 mm ugraene mekane eline ploe. Ploe vee od navedenih moraju imati ozrane
rupe radi sprijeavanja stvaranja zranih depova. Pridravajue ipke su T10 ili T12 i zavarene su na
donju stranu ugraene ploe, na razmaku od 60-70 mm. Dodatni kutnici su 75 x 50 x 6 valjani dijelovi
x 100-150 dugi. Vijci su obino duine 100 mm x 10 ili 12 mm promjera naglavnih vijaka, privreni
polu-automatskim procesom zavarivanja.

POSMINE VEZE
Granini posmini kapacitet zavarenog ploastog spoja je manji od: (a) otpornosti
izvlaenja ugraene ploe; (b) nosivosti zavara pridravajuih ipaka na
ugraenoj ploi; ili (c) posmine nosivosti meuploe ili ipke.
vrstoa ipke mora se smanjiti za faktor 2 radi doputanja mogueg
ekscentrinog savijanja zbog kosog poloaja ipke u odnosu na plou. Ovaj faktor
2 pretpostavlja da je ipka zavarena to je mogue blie poetku nagiba i da su i
20. U odnosu na slijedeu sliku sposobnost izvlaenja je:
V = n 0.95 As 0.5 fy cos cos
gdje je n broj (obino 1), i su nagibi (obino 20-30), pridravajuih ipki prema
horizontali i vertikali. Otpornost ugraene ploe se zanemaruje. Kapacitet zavara
(b) pridravajuih ipki je
V = m pw lw tw
gdje je pw vrstoa zavara , uzeta kao 215 N/ mm2 za klasu E43 elektroda i mekih
elinih ipki, lw je stvarna duina zavara 2tw, i tw je debljina vrata ( = veliina
zavara / ). Veliina zavara je obino izmeu 3 i 6 mm za ipke do 25mm promjera.

POSMINE VEZE

Zavarena ploa za posminu otpornost

POSMINE VEZE
Kapacitet ploe (c) odreen je prema slijedeem.Veliina zavara uvjetovana je
pozitivnom posminom silom u horizontalnom momentu M = Ve, gdje je e
udaljenost izmeu zavara i jednaka je duini meuploa ( vidi prijanju sliku).
Posmine deformacije i savijanje ploe su zanemarive. Ako neto duina zavara
lw i duina kraka tw, maksimalno granino naprezanje zavara w je:

POSMINE VEZE
PRIMJER:
Odredi granini posmini kapacitet
ugraenog ploastog spoja kao na slici.
Rjeenje:
V = 1 x 0.95 x 201 x 0.5 x 250 x cos 20
x cos 20 x 10-3 = 21.1 kN
V = 1 x 215 x (4/ ) x 2 x (60 proizlazi
12) x 10-3 = 58.4 kN
V = = 21.5 kN
Minimalna posmina otpornost V = 21.1
kN

POSMINE VEZE

Izraz spojnica sastoji se od:

podruja izmeu spojenih montanih jedinica,
betonske ispune ili drugog vezivnog materijala,
onih dijelova samih jedinica koji sudjeluju u statikom
djelovanju spojnice.
Statiki proraun spojnica bavi se odreivanjem veliine
njihove otpornosti i deformabilnosti izraene njihovim radnim
dijagramom.Naelo kod projektiranja velikih panelnih
konstrukcija je meusobno spojiti predgotovljene jedinice na taj
nain da se dobiju krute vertikalne i horizontalne membrane
(od podova i zidova). To se ostvaruje pomou horizontalnih i
vertikalnih spojnica izmeu jedinica i serklaa smjetenih na
posu ili stropu u svim nosivim zidovima u zgradi (sl.1.1).
Serka sijee vertikalne spojnice i ini njihov sastavni dio. Kada
se u zidovima oekuju vlana naprezanja, du njihovih rubova
postavljaju se vertikalni serklai. Ovi serklai sijeku
horizontalne spojnice i takoer postaju njihov sastavni dio.

POSMINE SPOJNICE

Spojevi u velikoj panelnoj konstrukciji

POSMINE SPOJNICE

Sile smicanja u vertikalnim

spojnicama izazvane:
a)horizontalnim djelovanjima,
b)nejednolikim vertikalnim
optereenjem,
c) nejednakim slijeganjem tla,
d) sekundarni ravnoteni sustav,
nastao zbog lokalnog sloma u
zidu

POSMINE SPOJNICE

Horizontalne spojnice se prvenstveno odnose na sile koje

djeluju okomito na osi spojnice, koje se nazivaju normalne
sile. Ove sile su obino tlane i odreuju otpornost
horizontalnih spojnica.
Sile smicanja koje se pojavljuju u horizontalnim spojnicama su
obino nevane, osim u sluajevima gdje velika horizontalna
djelovanja nastupaju s malim vertikalnim optereenjima, pri
emu sile smicanja postaju kritine za raunsku otpornost
spojnice. Ovakva situacija je uobiajena kod potresa.

Unutarnje sile u
horizontalnim spojnicama:
a) lana sila koja kontrolira
otpornost spojnice,
b) sila smicanja mjerodavna za
otpornost spojnice

POSMINE SPOJNICE

Vertikalne sile u posminim spojnicama se prenose kroz ugraeni beton u

spojnici i kroz krino ojaanje u spojnici. Tlana sila N, koja djeluje
okomito na ravninu spojnice igra slinu ulogu kao i ojaanje. Vlana sila
N u spojnici smanjuje njezinu otpornost na smicanje. Moemo razlikovati
dvije vrste posminih spojnica: ravne spojnice s glatkim ili grubim
povrinama ,klinaste spojnice, razdijeljene ili koncentrirane .

Vrste posminih
spojnica:
a) ravne
b) klinaste
razdijeljene
c) klinaste
koncentrirane

POSMINE SPOJNICE

Glatka povrina odgovara povrini betona dobivenoj nekom ravnom formom, a

gruba povrina odgovara gornjoj povrini, slobodno lijevanoj, bez poliranja.
Spojnice s jednim klinom ili manje na metar duljine spojnice smatraju se
spojnicama s koncentriranim klinovima. Tamo gdje se stropna ploa preklapa s
vertikalnim spojnicama, to se moe smatrati koncentriranim klinom.
Spojnice se takoer mogu definirati kao otvorene ili zatvorene
Razlika izmeu ova dva tipa odnosi se na mogunost, koju nude otvorene
spojnice, provjere da li je spojnica pravilno ispunjena svjeim betonom.
Zbog njihovog poeljnijeg ponaanja u konstrukciji, kontinuirane klinaste
spojnice se obino koriste kao vertikalne spojnice u montanim zidovima.
Ako je Akey 0,2 Aj, spojnica se smatra da je ravna, i to glatka.
Horizontalne spojnice u nosivim zidovima, koje se odnose na smicanje su
najee ravne. U onim sluajevima gdje u ovim spojnicama djeluju vee sile
smicanja, popraene relativno malim tlanim silama, preporuljivo je da se
koriste klinaste spojnice.

POSMINE SPOJNICE

U sluajevima gdje je otvor za vrata vrlo blizu vertikalne spojnice,

otpornost vertikalne spojnice treba raunati uzimajui u obzir da
samo dio spojnice (duljina ljz) moe nositi posmine i tlane sile.
Izraz za poprenu armaturu u posminim spojnicama (i za klinaste i
za ravne spojnice) je
A s f yd Nd
A j fcd

0,01

i za Nd 0,01 Aj fcd:

A s f yd

0,01

A j fcd
As, fyd - povrina presjeka poprene armature i raunska vrstoa elika,
Nd
- raunska normalna sila (pozitivna ako je tlana),
Aj, fcd - povrina poprenog presjeka du spojnice i raunska vrstoa
gradilinog betona.

POSMINE SPOJNICE

Geometrija klinaste spojnice

POSMINE SPOJNICE

Otvor za vrata blizu vertikalne spojnice

POSMINE SPOJNICE
OTPORNOST SPOJNICA
Otpornost klinastih posminih spojnica RjV je definirana kao maksimalni
kapacitet smicanja ovih spojnica. Pomak koji se odnosi na R jV oznaava
se uR. S veim pomacima u>uR kapacitet smicanja spojnice smanjuje se
na ustaljenu vrijednost RjVu koja se zove preostali kapacitet smicanja

Radni dijagram posminih

spojnica: 1) klinaste, 2) ravne

POSMINE SPOJNICE

POSMINE SPOJNICE
Koeficijenti 1 i 2 koji se
koriste u formuli
Vrsta spojnice

ravna glatka
ravna gruba
klinasta

0
0
0,07

2
razdjeln
a
armatur
a
0,6
0,9
0,9

glavna
armatur
a
0,5
0,7
0,9

POSMINE SPOJNICE

POSMINE SPOJNICE
Koeficijenti 1 i 3 koji se koriste u prijanjoj formuli

Vrsta spojnice

ravna glatka
ravna gruba
klinasta

0
0
0,07

razdjelna glavna
armatura armatura
0,5
0,4
0,75
0,6
0,75
0,6

POSMINE SPOJNICE

mina krutost posminih spojnica

Odnos V(u) za spojnice s istom koliinom armature; klinasta

spojnica prikazana je punom linijom:
o
o
1 N = 0, 2 tlak = N, 3 vlak = N, 4 N = 0, 30 key 45
; ravna spojnica, N = 0 - crtkanom linijom

POSMINE SPOJNICE
Posmina krutost

Cj

V
A j u

gdje je Aj - povrina uzdunog odsjeka spojnice,

u - zajedniki pomak spojenih zidova.

Krutost Cj (a) i njezin

utjecaj (b) na
raspodjelu naprezanja
na dnu poprenog
presjeka: 1
zanemarujui
deformabilnost
vertikalnih posminih
spojnica,
2
uzimajui u obzir

VLANI SPOJEVI

Spajanje montanih dijelova izvodi se omatanjem ipkama armature ili petljama

Montani elementi imaju sidrene ipke, koje su ugrauju na licu mjesta nakon
montae.
Puna duina sidrenja je osigurana za ugraenu ipku i proraunava se prema istim
pravilima kao kod betoniranja na licu mjesta.Sidrene ipke savijaju se na punih
180, kao na slici 8.22a, inae bi preklop bio nedopustivo velik.
Duina preklopa je 2r + 3 + = 8. Ako je r = 8, prema jednadbi 9.32, tada
je duina preklopa 20. Od povrine montanog elementa do iljka petlje mora biti
slobodan prostor od 20 mm. Ako se petlje ne mogu zajedno dodirivati , maksimalni
razmak izmeu, jedne iznad druge , treba biti 4 radi onemoguavanja formiranja
tlanog potpornja meu susjedima.
Poprena komponenta dijagonalnog potpornja mora zadravati poprene ipke
koje imaju silu 0.2 Ny, kada je Ny aksijalna sila u petlji.Poprene ipke moraju biti
usidrene ovo esto izaziva probleme u plitkim spojevima gdje su petlje
postavljene blizu dna ( ili vrha ) elementa.
U tom sluaju petlje se orijentiraju u smjeru okomitom na manju dimenziju spoja.

VLANI SPOJEVI

Deformabilnost spoja moe se proraunati na isti nain kao i tlani

spoj.
Glavni problem vertikalnog preklapanja je osigurati formiranje, na
mjestu betoniranja, potpunog pozitivnog prijanjanja sa elinim
ipkama. Punilo se tlano injektira u rupu ispod nivoa preklopa i
pojava punila u odzranim rupama iznad vrha preklopa je pokazalo
zavretka injektiranja.
Prsten ne smije biti udaljen manje od 6 mm od svake strane ipke.
Ispuna se ne smije skupljati i mora biti dovoljno viskozna radi
doputanja tlanog injektiranja, kroz promjer sapnice od 20 mm,
upotrebom rune pumpe. Mjeavina, 2:1 pijesak cement, koja sadri
svojstven ekspandirani agens, upotrebljava se radi osiguravanja 24satne vrstoe od 20 N/ mm2 i 28-dnevnu vrstou od oko 60 N/ mm2.
Sidrenje se iskljuivo upotrebljava za prijenos vlaka i posminih sila.
Sidrita kao sidreni vijci, navojni naglavci, ine ili zatvorene matice
privruju se na osovinu ploa i sidre u montane elemente.
Doputeno odstupanje omogueno je predimenzioniranjem ili
proreznim rupama u spojnim dijelovima.Vlanu sposobnost vijanih
spojeva mora odreivati granina vrstoa sidrenih vijaka jer ona daje

VLANI SPOJEVI
Gdje je luk petlje radijusa r ugraen preko duine lp = 20 + 20
mm, otpornost izvlaenja petlje Ny dana je slijedeim
empirijskim jednadbama
Ny = ( 1.2 r lp + 0.7 l ) ( 0.6 n + 1.1 ft )
Ny = 2 x 0.95 fy As

gdje je n normalno naprezanje i ft vlana vrstoa betona uzeta

kao ft = 0.24 .

Vlani spoj sa direktnim

preklopnim petljama

Vlani spoj koristei

otpornost prijanjanja

VLANI SPOJEVI

Zavarivanje se provodi za spajanje elemenata preko sidrenih

ipki, potpuno usidrenih ploa ili valjanih elinih dijelova , itd.
Spoj se moe ostvariti direktno izmeu sidrenih ploa ili ipki
kao na slici, ali se ee izvodi indirektno meuipkom ili
ploom.

Zavarena veza izmeu rebra i ploe

Dimenzije za zavareno rebro na plou

ili kutnik

VLANI SPOJEVI

Minimalne duine zavara za

razvoj potpune vrstoe na
preklopu ipaka

VLANI SPOJEVI
PRIMJER

OSTALI SPOJEVI
SPOJEVI AVLIMA

Spojevi avlima transformiraju potpuno posmine sile

na (dominantne) gravitaciju i odiue sile pruajui
jednostavne detalje i konstrukciju, te mogu definirati
najjednostavniji nain povezivanja elemenata. Kako bi
im se poveala nosivost i smanjilo lokalno cijepanje,
elini umetci esto povezuju elemente uz sidrene
ploice ili savijene dijelove strukture. Spoj je zavren
popunjavajui eline umetke cementnom smjesom
koja slui kao protupoarna i trajnosna zatita.

OSTALI SPOJEVI
SPOJEVI ZA SPREAVANJE MOMENATA

Spojevi za spreavanje momenata su mogui u raznim situacijama,

posebno kod temelja te izmeu greda i stupova. Osnove projektiranja ovih
spojeva opisane su u poglavlju 7.14, no ideja odljeva ili spajanja vijkom
eline ploice na kraj jedne komponenete i tada spajanja ploice sa
drugim komponentama pomou ipki moe biti iskoriteno i na drugim
mjestima gdje ima dovoljno slobodnog prostora.
Kako bi ovaj spoj bio strukturalno koristan, bilo kod smanjenja progiba u
gredama bilo kod poveanja globalne strukturalne krutosti, potrebni su
momenti otpora od najmanje 50 75 kNm. Ako je moment manji od o0vih
vrijednosti tada je bolje projektirati vezu avlima.
Izmeu tlanih i vlanih sila koje izazivaju moment potrebna je ravna
poluga debljine 150 250 mm. Na ovakav nain spoj treba stvoriti sile od
otprilike 300 kN. To postiemo koristei betonsku povrinu od priblino 20
000 mm2 (pretpostavljamo marku betona C40), te koristei dvije do tri
visoko vlane ipke promjera 16 20 mm (pretpostavljamo klasu 460).

OSTALI SPOJEVI

Ako koristimo varenje kao osiguranje kontinuiteta, tolerancije bi

trebale biti doputene kod pozicioniranja elika u razliite
komponente kako bi pojedina lokacija dobila priliku za smjetaj
posredne ipke izmeu ipki i dobro podeenih zavara. Sakrivene
zavare bi trebalo izbjegavati koliko god je mogue budui da bi ih
trebamo kontrolirati i kasnije.
Spojevi za spreavanje momenata treba projektirati za sluajeve
pojave duktilnih problema, sluajeve kada granina vrstoa spojeva
nije definirana posminom vrstoom ili kratkim duinama zavara,
kada su ploice ugraene na tanke dijelove, ili neke druge sluajeve i
detalje koji bi mogli voditi ka krtosti. Mnogi od principa ovih zahtjeva
su napredovali kroz dugogodinja seizmika istraivanja. Uobiajena
praksa u USA-u, Japanu i Novom Zelandu je da se ovaj spoj dizajnira i
izradi u vanjskom rubu okvira gdje su manje restrikcije na stupove i
grede

OSTALI SPOJEVI

Spojev za spreavanje momenata

SPECIFINI SPOJEVI SKELETNIH OKVIRA

spoj podna ploa-greda

spojevi na podupiruim mjestima
uzduni spojevi
podni spojevi na noseim zidovima

SPECIFINI SPOJEVI SKELETNIH OKVIRA

1.SPOJ PODNA PLOA-GREDA

podni spojevi se mogu podijeliti u dvije glavne

kategorije:
1.spojevi na podupiruim mjestima
2.spojevi na nepodupiruim uzdunim
spojnim mjestima

SPECIFINI SPOJEVI SKELETNIH OKVIRA

2.SPOJEVI NA PODUPIRUIM MJESTIMA

projektirani kao i obini

svrha projektiranja je osigurati prijenos vertikalnog
optereenja iz ploe na gredu kod normalnih i
izvanrednih (poar, nezgoda,...) sluajeva
optereenja

SPECIFINI SPOJEVI SKELETNIH OKVIRA

3.UZDUNI SPOJEVI
izmeu rubova predgotovljenih podnih
dijelova i greda (ili stupova) kada se oni
proteu paralelno s podom
glavna funkcija im je prenijeti
horizontalno smicanje koje
se javlja u podnom dijelu

SPECIFINI SPOJEVI SKELETNIH OKVIRA

4.PODNI SPOJEVI NA NOSIVIM ZIDOVIMA

na nivoima poda i temelja

postoji veliki raspon moguih
rjeenja kod njihova formiranjaod koritenja in situ betona i zategnutog elika do
zavarenih spojeva izmeu potpuno usidrenih ploa

PATENTIRANI SPOJEVI
Proraun ovakvih patentiranih sustava se
prema slinim dokazima, jedino se uzimaju u
nosivosti koje propisuje proizvoa
Za ovakve patentirane sustave postoje i
posebni softveri pomou kojih se moe provesti
dokaz nosivosti

Halfen patentirani spoj

PATENTIRANI SPOJEVI

Detalji

PATENTIRANI SPOJEVI

Arena Zagreb

PATENTIRANI SPOJEVI

Postavljanje ankera

Detalj nakon
betoniranja

PATENTIRANI SPOJEVI

Postavljanje stupa

PATENTIRANI SPOJEVI

Spojen stup