srpski

RS

serbneska

PRVI KORACI

NA ISLANDU
Informacije za strance koji se doseljavaju na Island

Efnisyfirlit

slenska

4. Velkomin til slands

8. Mikilvgt a athuga
10. Almenn rttindi
og skyldur
14. Dvalar- og
atvinnuleyfi
18. Vinna slandi
22. Skattskylda
24. Heilsugsla
og sjkratryggingar
28. Flagsjnusta
30. Hsni
32. Sklakerfi
34. slenskukennsla
38. Heimilisfng,
smanmer
og netfng
helstu stofnana
og annarra
jnustuaila
41. Ef eitthva
bjtar

Sadraj

serbneska / srpski

5. Dobrodoli na Island
9. Vano je proveriti
11. Opta prava i obaveze
14. Boravine i
radne dozvole
19. Rad na Islandu
23. Porezi
25. Zdravstvo i
zdravstveno osiguranje
29. Socijalna sluba
31. Stanovanje
33. kolski sistem
35. Nastava islandskog jezika
39. Adrese, telefonski
brojevi i internet
adrese vanih
ustanova i
uslunih
organizacija
41. U sluaju
nevolje

VELKOMIN TIL SLANDS

slenska

Velkomin
a getur veri erfitt a flytja ntt land en einnig spennandi.
Besta leiin til a lta sr la vel nju landi er a taka tt
samflaginu og lra tungumli. essi bklingur er alls ekki
tmandi en hefur a geyma upplsingar um slenskt samflag
sem vonandi gagnast flki a feta fyrstu skrefin slandi.

Peningar
Gjaldmiillinn er krna, ISK. Allir bankar skipta gjaldeyri.
Flestar verslanir og fyrirtki taka greislukort (debit og
kredit) og au m lka nota leigublum. Far verslanir
taka vi erlendum gjaldmilum. Eftir a vikomandi hefur
fundi atvinnu er mikilvgt a stofna bankareikning. Flestir
vinnuveitendur borga laun beint inn bankareikning.
Bankar gera mismunandi krfur til eirra sem skja um
a stofna bankareikning. Allir bankar gera krfu um a
umskjandinn s me kennitlu og skilrki me mynd.

Bkasfn
Bkasfn eru llum opin og ar er agangur a msum
upplsingum. bkasfnum er hgt a nlgast bkur
slensku og rum tungumlum. Auk ess er ar hgt a
lesa dagbl, tmarit, alfriorabkur, orabkur og nnur
uppflettirit. Flest bkasfn bja upp Internet agang.

Internet
Agangur a Interneti er frr mrgum kaffihsum Reykjavk
og var ef komi er me eigin tlvu. Internetagangur
er einnig dr ea keypis hj feramannamistvum,
bkasfnum, einstaka verslunum og bnkum.

DOBRODOLI NA ISLAND

serbneska / srpski

Dobrodoli
Preseljenje u novu zemlju moe biti teko ali ujedno i
interesantno iskustvo. Uklapanje u drutvo i uenje jezika je
najbolji nain da se oseate dobro u novoj zemlji. Ova broura
nije iscrpna, ali sadri informacije o islandskom drutvu koje
e vam nadamo se pomoi u prvim koracima na Islandu.

Novac
Islandska valuta je islandska kruna (ISK). Devize se mogu promeniti
u svim bankama. Velika veina prodavnica i preduzea, kao i taksiji
primaju kartice (debitne i kreditne). Vrlo malo prodavnica prima
stranu valutu. Vano je otvoriti tekui raun nakon to ste dobili
posao, jer veina poslodavaca isplauje line dohotke na tekue
raune. Uslovi za otvaranje rauna se razlikuju od banke do banke.
U svim bankama je pravilo da lice mora imati islandski matini
broj graana i mora pokazati linu ispravu sa fotografijom.

Biblioteke
Biblioteke su otvorene svima, a u njima se mogu dobiti razne
informacije. U bibliotekama se mogu pozajmiti islandske knjige,
kao i knjige na stranim jezicima. Osim toga, u bibliotekama
se mogu itati dnevne novine, asopisi, enciklopedije,
renici i drugi prirunici. U veini biblioteka
je dozvoljen pristup internetu.

Internet
Pristup internetu je besplatan u mnogim kafiima
u Rejkjaviku i drugim mestima ukoliko imate svoj
kompjuter. U mnogim centrima za informacije,
bibliotekama, kao i u nekim prodavnicama
i bankama je internet takoe besplatan
ili vrlo jeftin.

VELKOMIN TIL SLANDS

slenska

Upplsingar, asto og rgjf

eftirtldum stum er unnt a f upplsingar um allt sem
varar innflytjendaml, slenskt samflag, slenskukennslu,
rttindi og skyldur, og tlka- og ingajnustu:

Aljahs

Hverfisgata 18, 101 Reykjavk,

www.ahus.is, info@ahus.is, 530 9300

Aljastofan

Rsenborg, Sklastgur 2, 2. h, 600 Akureyri,

http://menntasmidjan.is, astofan@akureyri.is, 460 1234

Fjlmenningarsetur

rnagata 2-4, 400 safjrur,

www.fjolmenningarsetur.is, info@mcc.is, 450 3090

www.island.is

Er jnustuvefur og leiarvsir a opinberri jnustu me

hagntu efni fyrir almenning og fyrirtki. ar er meal annars
a finna upplsingar fyrir innflytjendur nokkrum tungumlum
og orskringar. Notendur geta fundi ar nnast ll eyubl
rkisins og grunnupplsingar um ll sveitarflg og stofnanir.

um sendir
Upplsingar
og risskrifstofur:

www.utanrikisraduneyti.is/sendi-og raedisskrifstofur/erlendar/nr/41

Neyarnmer lgreglu og
neyarjnust er 112
Hringdu 112 egar slys ea veikindi vera,
rf er sjkrabl, ef kviknar ea verur
fyrir ofbeldi.
Auk ess geta konur sem vera fyrir
ofbeldi leita til Kvennaathvarfsins
561 1205 ea 800 6205.

DOBRODOLI NA ISLAND

serbneska / srpski

Informacije, pomo i saveti

Ovo je lista ustanova koje pruaju informacije o pitanjima
doseljenika, islandskom drutvu, nastavi islandskog jezika, pravima
i obavezama. Te ustanove takoe vode prevodillaku slubu:

kua
Meunarodna
Hverfisgata 18, 101 Reykjavk,
www.ahus.is, info@ahus.is, 530 9300

Meunarodni centar

Rsenborg, Sklastgur 2, 2 sprat, 600 Akureyri,

http://menntasmidjan.is, astofan@akureyri.is, 460 1234

i informacioni centar
Multikulturni
rnagata 2-4, 400 safjrur,
www.fjolmenningarsetur.is, info@mcc.is, 450 3090

www.island.is
To je informativni sajt sa pretraivanjem sa korisnim informacijama o
raznim uslugama u javnom sektoru za graane i preduzea. Na tom
sajtu se mogu dobiti informacije o doseljenicima na nekoliko jezika, kao
i objanjenja pojmova. Na sajtu se nalaze skoro svi formulari dravnih
slubi, kao i osnovne informacije o svim optinama i organizacijama.

o ambasadama
Informacije
i konzulatima

www.utanrikisraduneyti.is/sendi-og-raedisskrifstofur/erlendar/nr/41

Broj policije i hitne pomoi

u celoj zemlji je 112.
Nazovite 112 u sluaju udesa ili akutne
bolesti, ukoliko trebate kola hitne pomoi,
u sluaju poara ili ako ste rtva nasilja
ene koje su rtve nasilja mogu
da se obrate Sklonitu za ene na
telefone 561 1205 ili 800 6205.

MIKILVGT A ATHUGA

slenska

Gott er a hafa eftirfarandi atrii huga egar

komi er til landsins:

Ert me kennitlu?
Ert me dvalarleyfi?
arft atvinnuleyfi?
Ert me lgheimili slandi?
Ert me skattkort?
Ert me sjkratryggingu?
Mikilvgt er a endurnja tmanlega ll leyfi.
Ggn og vottor urfa a vera slensku,
ensku ea Norurlandamli dd af lggildum
skjalaanda.
Mikilvgi ess a hafa lgheimili
Til a eiga rtt almennum sjkratryggingum,
flagsjnustu, agangi a leikskla, grunnskla
og fleira arf a hafa lgheimili. egar skipt er um
lgheimili arf a tilkynna a til jskrr. Leitau
upplsinga hj jskr um hvert tilkynnir
breytt lgheimili nu sveitarflagi.

VANO JE PROVERITI

serbneska / srpski

Kad se doselite na Island, vano je proveriti

sledee stvari: .

Da li ste dobili matini broj graana (kennitala)?

Da li imate boravinu dozvolu?
Da li imate radnu dozvolu?
Da li imate prijavljeno mesto boravka na Islandu?
Da li imate poresku karticu?
Da li imate zdravstveno osiguranje?
Vano je na vreme obnoviti sve potrebne dozvole!
Dokumenti i uverenja trebaju biti na islandskom,
engleskom
ili na nekom od nordijskih jezika
Vano je imati prijavljeno mesto boravka na Islandu
Prijavljeno mesto boravka na Islandu je preduslov za dobijanje
osiguranja, ukjluivanje u socijalni sistem, dobijanje mesta u vrtiu
i kolskom sistemu, itd. U sluaju preseljenja, obavest o promeni
mesta boravka treba poslati Zavodu za popis stanovnitva
(jskr). U Zavodu moete dobiti informacije kako da
prijavite promenu mesta boravka u optini u kojoj ivite.

Almenn rttindi og skyldur

slenska

a fylgja v bi rttindi og skyldur a ba slandi, eins og

annars staar. Margar venjur og hefir geta veri lkar milli
landa. Mikilvgt er a vita a eftirfarandi reglur gilda slandi:

10

Allir eru jafnir fyrir lgum og njta mannrttinda n tillits til

kynferis, trarbraga, skoana, jernisuppruna, kynttar,
litarhttar, efnahags, tternis og stu a ru leyti.
slandi gilda srstk lg um jafna stu og jafnan rtt kvenna
og karla.
Ofbeldi er banna me lgum, bi innan og utan veggja
heimilisins.
slandi gilda srstk lg er vara rttindi barna. llum ber
skylda til a lta vita sma 112 leiki grunur a brn su beitt
lkamlegu, andlegu ea kynferislegu ofbeldi.
Allir sem eru 18 ra og eldri mega gifta sig. Hgt er a f
skilna tt makinn vilji a ekki. Vi skilna er eignum
venjulega skipt til helminga milli hjna. Samkvmt
lgum er forsj yfir brnum sameiginleg vi skilna ea
sambarslit. Ef greiningur er um forsj arf a vsa
honum til dmstla en sslumaur getur rskura um
greining varandi umgengnisrtt.
Hraakstur og akstur undir hrifum fengis er litinn
alvarlegum augum og refsing er har fjrsektir,
kuleyfissvipting og varhald vi treku brot.

Opta prava i obaveze

serbneska / srpski

Kao i u svim drugim zemljama sveta, stanovnici Islanda imaju odreena

prava i obaveze. Obiaji i navike se mogu razlikovati od zemlje do zemlje,
zato je vano imati na umu sledea opta pravila koja vae na Islandu:

Ravnopravnost je zakonski zagarantovana. Svi ljudi imaju ista prava

bez obzira na spol, religiju, stavove, nacionalno poreklo, rasu, boju
koe, materijalno stanje, porodine veze i poloaj u drutvu.
Na Islandu je na snazi poseban zakon o ravnopravosti polova.
Bilo kakva vrsta nasilja, ukljuujui i nasilje nad lanovima porodice,
je zakonom zabranjena.
Na Islandu je na snazi poseban zakon o pravima dece. Svi graani
su duni prijaviti na telefon 112 sluajeve fizikog, psihikog ili
seksualnog zlostavljanja dece.
Pravo sklapanja braka imaju svi graani stariji od 18 godina.
Razvod braka je mogue dobiti ak i ako se suprunik sa time
ne slae. Pri razvodu braka se imovina obino deli na pola
izmeu suprunika. Starateljstvo nad decom pri razvodu braka
ili raskidanju vanbrane zajednice je zajedniko. Ukoliko se
suprunici ne mogu dogovoriti oko starateljstva, treba se obratiti
sudu koji e doneti reenje o tome. Nadlena optinska uprava
moe doneti reenje u vezi prava poseivanja dece.
Vonja preko dozvoljene brzine i pod uticajem alkohola
je ozbiljan prekraj, za koji je predviena novana kazna,
oduzimanje vozake dozvole ili zatvor u sluaju da se prekraj
ponovi.

11

Almenn rttindi og skyldur

slenska

Melag
Einstir foreldrar eiga rtt melagi fr hinu foreldrinu. Tryggingastofnun rkisins sr um a borga melag til einstra foreldra eftir
rskur fr sslumanni fi eir ekki melag borga fr hinu foreldrinu.
Foreldrar geta einnig kvei fyrirkomulag melagsgreislna sn
milli ea gegnum Tryggingastofnun rkisins. heimilt er a semja
um lgri fjrh en nemur lgmarksmelagi. Rlegt er a hafa
samband vi sslumann vieigandi umdmi ur en leita er til
Tryggingastofnunar rkisins. Frekari upplsingar eru www.tr.is.

Kennitala
Allir sem fast slandi f sjlfkrafa kennitlu. jskr slands
gefur t kennitlur en hn er lykillinn a slensku samflagi.
Kennitalan er aukennisnmer einstaklings og tengist llum
hans persnulegu upplsingum; rttu nafni, lgheimili, aldri
og fjrhagsskuldbindingum. Kennitalan er 10 stafa tala; fyrstu 6
tlurnar eru fingardagur, fingarmnuur og tveir sustu
tlustafirnir fingarri. Kennitalan er alls staar notu til a
aukenna flk, til dmis heilbrigiskerfinu, vi skrningu skla,
bankakerfinu og meira a segja myndbandaleigum.

Ekki er hgt a skja um kennitlu eigin vegum

Ef um er a ra rkisborgara rkja innan Evrpska efnahagssvisins
(EES) getur vikomandi vinnuveitandi stt um kennitlu en einnig er
mgulegt a EES-vinnumilun ski um kennitluna ea tryggingaflag ef keypt er sjkratrygging. Vinnuveitandi getur lka stt um
kennitlu fyrir maka.
Ef um er a ra rkisborgara utan EES er a oftast tryggingaflag
sem stt er um sjkratryggingu hj sem skir um kennitluna.
Skja verur um kennitlur fyrir brn sem koma til landsins. Einungis
foreldrar geta stt um kennitlur og arf anna eirra a vera komi
me tgefi dvalarleyfi. Fingarvottor vikomandi barna verur
a fylgja me egar stt er um kennitlu fyrir au hj jskr.

jskr - Borgartn 24
569 2900 - www.thjodskra.is

12

Opta prava i obaveze

Samohrani roditelji imaju pravo na alimentaciju koju plaa drugi roditelj. Osiguravajui
zavod (Tryggingastofnun rkisins) isplauje alimentaciju samohranom roditelju prema
odluci optinske uprave, ukoliko je on ne dobija od drugog roditelja. Roditelji takoe
mogu sporazumno odluiti nain plaanja alimentacije, bilo neposredno ili preko
Osiguravajueg zavoda. Preporuljivo je stupiti u kontakt sa optinskom upravom pre
nego to se obratite Osiguravajuem zavodu. Detaljnije informacije: www.tr.is.

Matini broj graana (kennitala)

Sva deca koja se rode na Islandu dobijaju automatski matini broj graana. Zavod
za popis stanovnitva (jskr slands) izdaje matine brojeve graana koji su klju
za ulazak u islandsko drutvo. Matini broj graana je jedinstveni broj koji povezuje
graanina sa svim njegovim linim informacijama; imenu, adresi, starosti i finansijskim obavezama. On se sastoji od deset jednocifrenih brojeva: prvih est brojeva
oznaavaju datum, mesec i zadnja dva broja u godini roenja. Matini broj graana se
koristi za identifikaciju ljudi u zdravstvenom i kolskom sistemu, u bankama, a ak i da
bi se iznajmili video-diskovi.

Pojedinac ne moe sam da podnese

zahtev za matini broj graana.
Za dravljane zemalja Evropske Ekonomske Zajednice (EEZ) zahtev za dobijanje
matinog broja graana moe podneti poslodavac, Biro rada EEZ-a ili osiguravajue
drutvo ukoliko je stranac kod njih kupio polisu zdravstvenog osiguranja. Poslodavac
takoe moe podneti zahtev za izdavanje matinog broja za suprunika radnika.
Za dravljane zemalja van EEZ-a zahtev za izdavanje matinog broja najee podnosi
osiguravajue drutvo kod kojeg stranac kupuje polisu zdravstvenog osiguranja.
Deca koja se doseljavaju na Island takoe treba da dobiju matini broj graana. Za njih
zahtev mogu da podnesu samo roditelji. Jedan roditelj mora da ima boravinu dozvolu.
Zahtev za izdavanje matinog broja graana za decu se podnosi kod Zavoda za popis
stanovnitva uz priloeni izvod iz matine knjige roenih.

Zavod za popis stanovnitva - Borgartn 24

569 2900 - www.thjodskra.is

serbneska / srpski

Alimentacija

DVALAR- OG ATVINNULEYFI

slenska

Dvalarleyfi
Norrnir rkisborgarar urfa ekki dvalarleyfi slandi.
Dvalarleyfi er venjulega gefi t til eins rs senn. Dvalarleyfi sem stt
er um verur a vera samrmi vi tilgang dvalar tlendings slandi.
lkar reglur gilda um dvalarleyfi eftir v hvort flk kemur fr rkjum
innan ea utan EES. Sj nnar um dvalarleyfi heimasu
tlendingastofnunar, www.utl.is og www.island.is.
Athugi! Feramannaritun er ekki a sama og dvalarleyfi.
Feramannaritun er a hmarki veitt rj mnui og er venjulega
ekki framlengd.

Rkisborgarar innan EES

Rkisborgarar fr EES, fyrir utan Rmenu og Blgaru, sem tla a dvelja
slandi lengur en rj mnui, er heimilt a skja um dvalarleyfi eftir komuna
til landsins. Skja verur um dvalarleyfi samrmi vi tilgang dvalar. Sj
nnar heimasu tlendingastofnunar, www.utl.is og www.island.is.

Rkisborgarar utan EES

Rkisborgarar utan EES, samt Rmenu og Blgaru, urfa dvalarleyfi ur
en eir koma til landsins.

Umskn um dvalarleyfi
Dvalarleyfum er skipt flokka eftir tilgangi dvalar. Taka arf skrt fram
umsknareyublai hvaa tilgangi s sem skir um dvalarleyfi er kominn til
landsins. tlar hann a vinna? Koma til fjlskyldu sinnar? Ea nm? Tilgangur
dvalar rur v um hvers konar dvalarleyfi er stt og hvaa ggnum arf
a skila me umskninni. Nnari upplsingar um hvaa ggn urfa a fylgja
umskn um dvalarleyfi eru heimasu tlendingastofnunar, www.utl.is.

Dvalarleyfi fyrir maka

Maki rkisborgara fr EES, sem hefur fengi dvalarleyfi slandi, getur tt
rtt dvalarleyfi slandi. Sama gildir um maka rkisborgara utan EES sem
hefur fengi dvalarleyfi sem ekki er h neinum takmrkunum.

Dvalarleyfi fyrir brn

Foreldrar me tgefi dvalarleyfi skja um dvalarleyfi fyrir brn sn.
Fist barn slandi arf a skja um dvalarleyfi fyrir a.

Framlenging dvalarleyfi
Umskn um framlengingu dvalarleyfi arf a berast tlendingastofnun
minnst einum mnui ur en gildandi dvalarleyfi rennur t. a er
byrg einstaklinganna sjlfra a umskn um dvalarleyfi s lg inn hj
tlendingastofnun ngu snemma.

14

BORAVINE I RADNE DOZVOLE

serbneska / srpski

Boravine dozvole
Dravljanima nordijskih zemalja ne treba boravina dozvola na Islandu.
Boravine dozvole se obino izdaju na godinu dana. Vrsta boravine dozvole
mora biti u skladu sa svrhom boravka stranca u zemlji. Pravila o izdavanju
boravinih dozvola se razlikuju ovisno o tome da li je stranac dravljanin
zemalja EEZ-a ili ne. Detaljnije informacije o boravinim dozvolama se nalaze
na sajtu Direktorata za imigraciju (tlendingastofnun), www.utl.is i na www.island.is.
Vano! Turistika viza nije isto to i boravina dozvola. Turistike vize se izdaju
najvie na tri meseca i obino se ne mogu produiti.

Dravljani zemalja lanica EEZ-a

Dravljani zemalja lanica EEZ-a, osim dravljana Rumenije i Bugarske, koji nameravaju da
borave u zemlji due od tri meseca mogu da podnesu zahtev za dobijanje radne dozvole
nakon dolaska na Island. Vrsta boravine dozvole za koju se podnosi zahtev mora biti u
skladu sa svrhom boravka stranca u zemlj i. Detaljnije informacije o boravinim dozvolama
se mogu dobiti na sajtu Direktorata za imigraciju www.utl.is i na www.island.is.

Dravljani zemalja van EEZ-a

Dravljani zemalja van EEZ-a, kao i dravljani Rumenije i Bugarske, moraju dobiti
boravinu dozvolu pre nego to dou na Island.

Molba za izdavanje boravine dozvole

Postoji nekoliko vrsta boravinih dozvola, ovisno o nameni boravka. U formularu molbe
za izdavanje boravine dozvole treba navesti taan razlog dolaska na Island, da li je to
rad, pridruivanje porodici, kolovanje itd. Prema svrsi boravka se odluuje koja vrsta
dozvole boravka e se izdati i koje dokumente treba priloiti uz molbu. Detaljnije
informacije o dokumentima koje treba priloiti uz molbu za izdavanje boravine
dozvole se mogu dobiti na sajtu Direktorata za imigraciju www.utl.is.

Boravina dozvola za suprunika

Suprunik dravljana zemalja lanica EEZ-a koji je dobio dozvolu boravka an Islandu
ima takoe pravo na dobijanje boravine dozvole. To takoe vai i za suprunika
dravljana zemalja van EEZ-a koji ima boravinu dozvolu bez ikakvih ogranienja.

Boravine dozvole za decu

Roditelji koji imaju boravinu dozvolu na Islandu mogu da podnesu zahtev za
dobijanje boravine dozvole za decu. Zahtev za dobianje boravine dozvole se mora
podneti i za dete roeno na Islandu.

Produenje boravine dozvole

Molbu za produenje boravine dozvole treba dostaviti Direktoratu za imigraciju
najkasnije mesec dana pre isteka vaee boravine dozvole. Stranci su sami duni
voditi rauna da na vreme podnesu zahtev za produavanje boravine dozvole.

15

DVALAR- OG ATVINNULEYFI

slenska

Atvinnuleyfi
Norrnir rkisborgarar urfa ekki atvinnuleyfi slandi.
Rkisborgarar EES, fyrir utan Rmenu og Blgaru, urfa
ekki atvinnuleyfi slandi.
Rkisborgarar utan EES, samt Rmenu og Blgaru,
urfa atvinnuleyfi ur en eir koma til starfa slandi.
Atvinnuleitendur fr lndum utan EES geta ekki komi til
slands sem feramenn og hafi strf hr.
Ef einstaklingur er slandi egar stt er um atvinnuleyfi fyrir
hann fyrsta sinn arf hann a yfirgefa landi. Til eru
undantekningar fr essu skilyri sem Vinnumlastofnun
gefur upplsingar um. Sj nnar heimasu
Vinnumlastofnunar, www.vmst.is og www.island.is.

Rkisborgarar utan EES

Atvinnurekandi skir um atvinnuleyfi en ekki starfsmaurinn.
egar atvinnurekandi skir um atvinnuleyfi ea framlengingu
atvinnuleyfi skilar hann umskn tlendingsins um dvalarleyfi, ea
framlengingu um dvalarleyfi, samt umskn sinni um atvinnuleyfi
til tlendingastofnunar. tlendingastofnun sendir umsknina
um atvinnuleyfi til Vinnumlastofnunar sem hefur heimild til a
veita atvinnuleyfi. Umskn um framlengingu atvinnuleyfi arf a
berast Vinnumlastofnun minnst einum mnui ur en gildandi
atvinnuleyfi rennur t. a er byrg atvinnurekanda a umskn um
framlengingu atvinnuleyfi s lg inn hj tlendingastofnun ngu
snemma. Sj nnar um atvinnuleyfi heimasu Vinnumlastofnunar,
www.vinnumalastofnun.is, www.eures.is og www.island.is.

Dvalar- ea atvinnuleyfi ru
EES-rki gildir ekki slandi.

Upplsingar um dvalarleyfi er a finna www.utl.is og um

atvinnuleyfi www.vinnumalastofnun.is. Einnig er hgt a
finna upplsingar um dvalar- og atvinnuleyfi www.island.is.

16

BORAVINE I RADNE DOZVOLE

serbneska / srpski

Radne dozvole
Dravljanima nordijskih zemalja ne treba radna dozvola na Islandu.
Dravljanima zemalja lanica EEZ-a osim Rumenije i Bugarske ne
treba radna dozvola na Islandu.
Dravljani zemalja van EEZ-a, kao i dravljani Rumenije i Bugarske,
treba da dobiju radnu dozvolu pre nego to dou da rade na Islandu.
Dravljani zemalja van EEZ-a koji trae posao na Islandu ne smeju da
dou na turistikoj vizi u zemlju i ponu da rade.
Ukoliko stranac boravi u zemlji kada podnese prvi put zahtev za dobijanje
radne dozvole, mora otputovati van zemlje dok mu se ne izda dozvola. Od
tog pravila postoje izuzeci o kojima Direktorat rada (Vinnumlastofnun)
moe dati detaljnije informacije, videti na sajtu Direktorata rada www.
vmst.is ili na www.island.is.

Dravljani zemalja van EEZ-a

Poslodavac podnosi zahtev za dobijanje radne dozvole, a ne radnik. Kada
poslodavac podnosi zahtev za dobijanje ili produavanje radne dozvole,
on mora Direktoratu za imigraciju predati molbu stranog dravljanina
za dobijanje ili produavanje boravine dozvole, kao i svoju molbu za
izdavanje radne dozvole. Direktorat za imigraciju e proslediti molbu
za dobijanje radne dozvole Direktoratu rada koji izdaje radnu dozvolu.
Molbu za produenje radne dozvole treba dostaviti Direktoratu rada
najkasnije mesec dana pre isteka vaee radne dozvole. Poslodavac je
odgovoran za to da se na vreme podnese zahtev za produavanje radne
dozvole. Detaljnije informacije o radnim dozvolama se nalaze na sajtu
Direktorata za rad www.vinnumalastofnun.is, www.eures.is i na
www.island.is.

Boravina i radna dozvola u nekoj od zemalja

EEZ-a ne vai na Islandu.

Informacije o boravinim dozvolama se mogu dobiti na sajtu

www.utl.is, a o radnim dozvolama na www.vinnumalastofnun.is,
kao i na sajtu www.island.is.

17

VINNA SLANDI

slenska

slandi semja stttarflg vi atvinnurekendur um

laun og nnur rttindi launaflks formi kjarasamninga.
kjarasamningum eru kvi um laun, rtt til launa
veikinda- og slysaforfllum, vinnu- og hvldartma, orlof
og fleira. Laun sem sami er um rningarsamningum
urfa a vera samrmi vi gildandi kjarasamninga
vikomandi starfsgrein. slandi eru reglur um lgmarkslaun.
kvi rningarsamningi starfsmanns um lakari kjr
en kjarasamningur segir til um eru lgleg og gild. Allt
launaflk ntur rttinda sem fram koma kjarasamningum.
Stttarflgin astoa einstaklinga til dmis ef eir hafa ekki
fengi greidd laun. Stttarflg taka sumum tilvikum tt
a greia fyrir mis nmskei, ar me tali slenskunmskei.

Hvernig er hgt a finna atvinnu?

Strf eru auglst dagblum, en upplsingar um strf m
einnig finna vefjum sumra fyrirtkja. er hgt a skr sig
hj vinnumilunum sem astoa vi atvinnuleit. Sj nnar
vef Vinnumlastofnunar, www.vmst.is og EES Vinnumilun,
www.eures.is.

18

RAD NA ISLANDU

serbneska / srpski

Sindikati na Islandu pregovaraju sa poslodavcima o platama,

doprinosima zaposlenih i sklapaju opte platne ugovore. Tim
ugovorima se odreuju plate, pravo na novanu naknadu u sluaju
bolesti ili udesa, radno vreme i vreme za odmor, godinji odmori itd.
Lini dohodak koji radnik ugovori sa poslodavcem i koji je naveden
u radnom ugovoru mora biti u skladu sa iznosima ugovorenim u
optem platnom ugovoru za adekvatnu profesiju. Na Islandu postoje
pravila o minimalnom linom dohotku. Ukoliko je lini dohodak koji
radnik ugovori sa poslodavcem u svom radnom ugovoru manji od
minimalne plate odreene u optem platnom ugovoru, taj ugovor
e biti nezakonit i poniten. Svi zaposleni na Islandu imaju pravo na
povlastice navedene u optim platnim ugovorima. Sindikati pomau
zaposlenima u sluaju da im ne bude isplaen lini dohodak. Sindikati
takoe ponekad dotiraju doobrazovanje zaposlenih, kao na primer
kurseve islandskog jezika.

Kako pronai posao?

Slobodna radna mesta su oglaena u dnevnim novinama, a i na
sajtovima pojedinih kompanija. Takoe se moete prijaviti u neku od
agencija za zapoljavanje koji e vam pomoi u traenju posla. Vie
informacija o tome ete nai na sajtu Direktorata za rad www.vmst.is i
kod EEZ-biroa rada www.eures.is.

19

VINNA SLANDI

slenska

Gott a hafa huga vegna starfa slandi:

me skriflegan rningarsamning? EES-borgari sem vinnur tvo

Ertu
mnui ea lengur fyrir sama atvinnurekanda rtt v a gerur s vi
hann skriflegur rningarsamningur. rningarsamningi verur a koma
fram nafn itt og atvinnurekandans, upplsingar um hvar og vi hva
starfar, hvaa laun hefur, vinnu- og rningartma, uppsagnarkvi
og aild a lfeyrissji og stttarflagi.
r greidd rtt laun samkvmt kjarasamningi? Er vinnutmi inn
Eru
lengri en lg og kjarasamningar leyfa? Hefur fengi orlof samrmi vi
lg og kjarasamninga? Hafa r veri greidd laun egar ert fr vinnu
vegna veikinda ea slysa?
launaseil egar laun n eru greidd t? Launaseill er skrifleg
Fru
stafesting um fjrh launa inna og hva atvinnurekandi hefur dregi
af launum num, svo sem skatt.
atvinnurekandi skatti af launum num? Skilar hann gjldum til
Skilar
lfeyrissjs og stttarflags? Allt launaflk a borga lfeyrissj, a fr
greitt r lfeyrissji egar a lkur strfum vegna aldurs ea veikinda.
me menntun fr heimalandi nu? Fu essa menntun
Ertviurkennda
slandi. Slkt getur btt stu na vinnumarkainum.
vandaml samskiptum num vi ara vinnustanum?
Eru
Fu upplsingar og asto hj stttarflagi, AS, Aljahsi ea
Fjlmenningarsetri.

Hj AS er hgt a f bkling um rttindi og skyldur vinnumarkai

ea www.asi.is.
Mat nmi.
Menntamlaruneyti, heilbrigis- og tryggingaruneyti,
dms- og kirkjumlaruneyti, fjrmlaruneyti og inaarog viskiptaruneyti hafa umsjn me nmsmati og viurkenningu starfsrttindum erlendis fr. Nnari upplsingar og
umsknareyubl er hgt finna vefnum, www.menntagatt.is.
Viurkenning lggiltum ingreinum.
Menntamlaruneyti tekur vi umsknum um viurkenningu
menntun til starfa lggiltum ingreinum.

20

RAD NA ISLANDU

serbneska / srpski

Prilikom zapoljavanja na Islandu

treba obratiti panju na sledee:

imate pismeni ugovor o radu? Dravljanin EEZ-a koji radi na Islandu

Dadvalimeseca
ili due kod istog poslodavca ima pravo na pismeni ugovor
o radu. U ugovoru o radu treba da bude navedeno ime radnika, ime
poslodavca/preduzea, informacije o radnom mestu, linom dohotku,
radnom vermenu i roku zapoljavanja, otkazni rok i naziv penzionog
osiguranja i sindikata kome radnik pripada.
lini dohodak u skladu sa optim platnim ugovorima? Da li
Daraditeli vamdueje radno
vreme nego to opti platni ugovori propisuju? Da li je
plaeni dodatak za godinji odmor u skladu sa optim platnim ugovorima?
Da li vam je isplaena plata ukoliko ste bili na bolovanju zbog bolesti ili
udesa?
li dobijate platni list pri svakoj isplati linog dohotka? Platni list je
Dapismeni
dokaz o iznosu plate i doprinosima i porezima koje plaate.
li poslodavac plaa porez na va lini dohodak? Da li plaa penzioni
Dadoprinos
i sindikalnu lanarinu? Svi zaposleni moraju plaati doprinose
u penziono osiguranje iz kojeg im se isplauje penzija nakon zavretka
radnog veka zbog starosti ili bolesti.
li imate neku strunu spremu iz vae zemlje koju bi hteli da koristite na
DaIslandu?
Traite da vam se prizna struna sprema, jer to moe poboljati
va poloaj na radnom tritu.

li imate problema na vaem radnom mestu? Za informacije i pomo

Dase obratite
vaem sindikatu, AS, Meunarodnoj kui ili Multikulturnom i
informativnom centru.

Broura o pravima i dunostima na radnom tritu se moe dobiti kod

udruenja islandskih sindikata AS ili na sajtu www.asi.is
Procena strune spreme.
Ministarstva obrazovanja, zdravlja, pravosua, financija, industrije i trgovine
su nadlena za procenu i priznavanje strune spreme steene u inostranstvu.
Detaljnije informacije i formulari se nalaze na sajtu www.menntagatt.is.
Priznavanje zanata.
Ministarstvo obrazovanja prima zahteve za priznavanje zanata.

21

SKATTSKYLDA

slenska

Allir sem vinna slandi eru skattskyldir. Launamenn greia

um 36% af launum skatt. Skattkort gefur um 30.000 kr.
skattaafsltt mnui. Hgt er a nta ann hluta af skattkorti
maka sem hann ntir ekki a fullu sjlfur. Atvinnurekendur
vera a f skattkorti hendur svo hgt s a nta skattaafsltt
stagreislu. Skattayfirvld gefa t skattkort. Greiddir
skattar koma fram launaseli. Nausynlegt er a varveita
launaselana til a sanna a skattar hafi veri greiddir.

Skattframtal
Allir sem eru skattskyldir slandi urfa a skila skattframtali
hverju ri, venjulega marsmnui. ar skal telja fram heildarlaun
rsins undan. Skattar eru lagir samkvmt skattframtali og ef
vikomandi hefur greitt of miki ea of lti skatt er a leirtt
gst sama r og skattframtali er skila. Tali er fram netinu
og er veflykill sendur lgheimili allra skattgreienda, 16 ra og
eldri. S skattframtali ekki skila tlar skattstjri tekjur og lg
gjld eru reiknu samkvmt v.

Barnabtur
Greiddar eru barnabtur vegna barna yngri en 18 ra. Vi
kvrun barnabta er teki tillit til tekna foreldra ea
forrisaila samkvmt skattframtali.
netslinni www.rsk.is er a finna eyubla skattframtals
sj tungumlum og bkling um skattlagningu slandi tta
tungumlum.

22

POREZI

Poreska prijava
Svi graani koji plaaju porez na Islandu moraju jednom godinje, obino
u martu, podneti poresku prijavu. U poreskoj prijavi se navode prihodi
prijanje godine. Porez se procenjuje prema podacima u poreskoj prijavi.
Ukoliko je neko preplatio porez ili ga duguje, to se ispravlja u avgustu te
godine kada je poreska prijava predana. Poreske prijave se popunjavaju
na internetu, a ifre se alju na adresu prijavljenog mesta boravka svih
poreskih obveznika starijih od 16 godina. Ukoliko se poreska prijava ne
preda na vreme, Dravna poreska sluba daje
procenu primanja i odreuje porez prema
toj proceni.

Deji doplatak
Deji doplatak se isplauje porodicama za decu mlau
od 18 godina. Visina dejeg doplatka ovisi o primanjima
roditelja ili staratelja koja su navedena na poreskoj prijavi.
Na sajtu www.rsk.is se nalaze formulari za prijavu poreza
prevedeni na sedam jezika, kao i broura o porezima
na Islandu prevedena na osam jezika.

serbneska / srpski

Svi zaposleni na Islandu obavezni su plaati porez. Porez na lini dohodak

iznosi oko 36%. Sa poreskom karticom se meseno moe dobiti poreska
olakica od oko 30.000 kruna. Ukoliko suprunik ne korsiti svoju poresku
karticu, mogue je dobiti deo njegove poreske olakice. Poreska kartica
se mora predati poslodavcima kako bi mogli da isplate poresku olakicu.
Poreska sluba izdaje poresku karticu. Naplaeni porezi moraju biti
navedeni na platnom listu. Vano je sauvati platne listove kako bi mogli
dokazati da ste platili porez.

HEILBRIGISJNUSTA OG SJKRATRYGGINGAR

slenska

eir sem ekki eru sjkratryggir urfa a borga fullt gjald fyrir
lknisjnustu og dvl sjkrahsum. eir sem hafa sjkratryggingu
greia aeins hluta gjaldsins. Upplsingar um sjkratryggingar m f hj
Tryggingastofnun rkisins sem birtir r m.a. heimasu sinni, www.tr.is,
msum tungumlum.
Samkvmt lgum um rttindi sjklinga eiga allir rtt tlkun
upplsinga egar eir skja jnustu heilbrigiskerfisins tali
eir ekki slensku. S rf tlki arf a taka a fram egar
tmi er pantaur hj lkni heilsugslust ea sjkrahsi. S
vikomandi sjkratryggur slandi hann rtt endurgreislu
kostnaarins, annars ber hann kostnainn sjlfur.

Heilsugsla og heimilislknar
Heilsugslustvar eru um allt land og llum hverfum
hfuborgarsvisins. ar er veitt ll almenn heilbrigisjnusta og anga
leitar flk jafnan fyrst vegna veikinda ea annarra heilsufarsvandamla.
Flk rtt a leita til hvaa heilsugslustvar sem er, en skilegast er
a sna sr til heilsugslustvar sem nst heimili snu. Auk almennrar
lknisjnustu sinna heilsugslustvar mravernd, ung- og
smbarnavernd, sklaheilsugslu og hjkrun heimahsum.

Lknisjnusta utan opnunartma heilsugslustva

Utan opnunartma heilsugslustva eru vallt heilsugslulknar vakt
vi allar heilsugslustvar landsbygginni. Ef rf er lknisjnustu
utan opnunartma heilsugslustva hfuborgarsvinu, .e. um kvld,
ntur ea helgar, sinnir Lknavaktin essari jnustu sma 1770.

Lyf
Lyf eru seld aptekum. Sum lyf eru ekki afgreidd nema samkvmt lyfseli
fr lkni.

Alvarleg slys ea veikindi

Ef rf er skjtri asto vegna alvarlegra slysa ea veikinda er
neyarasto veitt sma 112..

24

ZDRAVSTVO I ZDRAVSTVENO OSIGURANJE

serbneska / srpski

Graani koji nemaju zdravstveno osiguranje snose sve trokove

zdravstvenih usluga i boravka u bolnici. Osiguranici plaaju
participaciju. Informacije o zdravstvenom osiguranju daje
Osiguravajui zavod. Informacije se nalaze na sajtu zavoda na
nekoliko jezika (www.tr.is).
Prema zakonu o pravima bolesnika, pacijenti koji ne razumeju
islandski imaju pravo na prevoenje informacija. Ukoliko vam je
potreban prevodilac trebate to rei pri zakazivanju termina kod
lekara u dispanzeru ili u bolnici. Ukoliko pacijent ima zdravstveno
osiguranje na Islandu, trokovi prevoenja su pokriveni, a ukoliko
nije osiguran mora sam da snosi trokove.

Domovi zdravlja i
lekari opte prakse
U celoj zemlji i u svim delovima podruja Rejkjavika rade domovi
zdravlja. U njima se pruaju opte zdravstvene usluge i njima se ljudi
prvo obraaju u sluaju bolesti ili zdravstvenih problema. Graani
imaju pravo izbora kojem domu zdravlja e se obratiti, iako je
poeljno da budu prijavljeni u domu zdravlja najbliem svom mestu
boravka. U domovima zdravlja rade lekari opte prakse, trudniki
dispanzer, deje savetovalite, kolski lekari i patronana sluba.

Deurna lekarska pomo van

radnog vremena domova zdravlja
Van radnog vremena domova zdravlja je uvek deurna sluba lekara
opte prakse. Van podruja Rejkjavika su deurstva u domovima
zdravlja, a na podruju Rejkjavika je uvee, nou i vikendom deurna
sluba Lknavaktin. Broj telefona je 1770.

Lekovi
Lekovi se prodaju u apotekama. Za neke lekove je potrreban
lekarski recept.

Teke nesree ili bolesti

U sluaju tekih nesrea, povreda ili akutnih bolesti treba pozvati
hitnu pomo na telefonski broj 112.

25

HEILBRIGISJNUSTA OG SJKRATRYGGINGAR

slenska

Upplsingar um heilbrigisjnustu
Landlknisembtti hefur eftirlit me allri heilbrigisjnustu slandi.
Hj embttinu er hgt a f upplsingar um heilbrigisjnustu og
anga er hgt a leita vilji flk kvarta yfir jnustu heilbrigiskerfisins.

Hvaa skilyri arf a uppfylla

til a vera sjkratryggur?

fr EES: Ef eir hafa gilt E-104 vottor sem snir a eir hafa
Rkisborgarar
veri sjkratryggir ru EES-rki sustu sex mnui ur en eir koma til
slands last eir strax sjkratryggingarttindi enda flytji eir bsetu sna/
lgheimili til slands ea stundi atvinnu slandi. Framvsa arf vottorinu hj
Tryggingastofnun rkisins sem getur kanna hvort lgheimilisskilyrinu s
fullngt. Ef svo er ekki verur vikomandi a sna fram me stafestingu fr
skattstjra a hann vinni hr landi. Brn yngri en 18 ra hafa smu rttindi
og foreldrar eirra. Ef ekki er hgt a framvsa gildu E-104 vottori arf
vikomandi a ba sex mnui eftir a lgheimili er skr jskr anga
til almenn sjkratrygging tekur gildi, ea sna fram me stafestingu fr
skattstjra a hann hafi unni hr landi sex mnui. Flk getur tryggt sig
hj tryggingaflagi anga til almenn sjkratrygging tekur gildi.
utan EES: Vikomandi verur a hafa gild dvalar- og atvinnuleyfi
Rkisborgarar
og allir urfa a kaupa einkatryggingu fyrir fyrstu sex mnuina slandi, ea
ar til sjkratrygging almannatrygginga slandi tekur gildi. Atvinnurekanda
ber a kaupa sjkratryggingu fyrir starfsmann anga til hann last rtt til
sjkratrygginga almannatrygginga sex mnuum eftir a dvalarleyfi hefur
veri veitt hj tlendingastofnun og lgheimili veri skr hj jskr.
Skrning heimilisfangs utangarsskr er ekki fullngjandi skrning til a
last rtt til sjkratrygginga almannatrygginga slandi.

26

ZDRAVSTVO I ZDRAVSTVENO OSIGURANJE

serbneska / srpski

Informacije o zdravstvenim uslugama

Direktorat zdravlja je nadzorni organ za sve zdravstevne usluge na
Islandu. U direktoratu se mogu dobiti informacije o zdravstvenom
sistemu, a tamo se mogu i uloiti albe na zdravstvene usluge.

Uslovi za dobijanje
zdravstvenog osiguranja

Dravljani zemalja lanica EEZ-a dobijaju odmah osiguranje ako se

doseljavaju
na Island ili stupaju u radni odnos, ukoliko imaju ispravno
uverenje E-104 kojim mogu dokazati da su imali zdravstveno osiguranje
u jednoj od zemalja EEZ-a najmanje est meseci neposredno pre
dolaska na Island. Uverenje E-104 se mora dostaviti Osiguravajuem
zavodu gde se proverava da li je prijavljeno mesto boravka na Islandu.
Ukoliko mesto boravka nije prijavljeno, stranac mora dostaviti uverenje
od Dravne poreske slube da je zaposlen na Islandu. Deca mlaa od
18 godina imaju ista prava kao i roditelji. Ukoliko stranac nema uverenje
E-104 morae ekati est meseci od upisa mesta boravka u Zavod za
popis stanovnitva da bi dobio zdravstveno osiguranje ili e morati
dostaviti uverenje od Dravne poreske slube da je bio zaposlen na
Islandu proteklih est meseci. Polise zdravstvenog osiguranja se mogu
kupiti kod privatnih osiguravajuih drutava dok se eka da se steknu
prava na opte osiguranje.
zemalja van EEZ-a: Stranac mora imati boravinu i radnu
Dravljani
dozvolu i mora kupiti polisu osiguranja kod privatnih osiguravajuih
drutava prvih est meseci boravka na Islandu, sve dok se ne stekne
pravo na opte osiguranje. Obaveza je poslodavca da kupi osiguranje
za svog radnika dok on ne stekne pravo na opte osiguranje, odnosno
est meseci nakon to je Direktorat za imigraciju izdao boravinu
dozvolu i mesto boravka registrovano u Zavodu za popis stanovnitva.
Registrovanje adrese u vanredan popis graana nije dovoljno za
sticanje prava na zdravstveno i opte osiguranje na Islandu.

27

FLAGSJNUSTA SVEITARFLAGA

slenska

Markmi flagsjnustu sveitarflaga er a tryggja

fjrhagslegt og flagslegt ryggi og stula a velfer ba
grundvelli samhjlpar. Me flagsjnustu er tt vi
margvslega jnustu og rgjf. Flagsleg rgjf felur m.a.
sr upplsingar um flagsleg rttindaml og stuning vegna
flagslegs ea persnulegs vanda. ar m nefna rgjf
vegna uppeldisvanda barna ea vegna annarra vandamla
fjlskyldunni. Einnig er hgt a ska eftir rgjf og
asto vegna fjrhagserfileika og hsnismla. Rttur til
flagsjnustu er byggur v a eiga lgheimili landinu
og stt er um asto heimasveitarflagi.
Athugi a fjrhagsasto fr sveitarflagi getur valdi v
a dvalarleyfi fst ekki framlengt. Einnig m umskjandi um
rkisborgarartt ekki hafa egi framfrslu fr sveitarflagi
sustu rj rin ur en stt er um rkisborgarartt.

Kannau rtt inn til

flagsjnustu v sveitarflagi
ar sem tt lgheimili.

SOCIJALNA SLUBA U OPTINAMA

serbneska / srpski

Svrha socijalne slube u optinama je da osigura finansijsku i

drutvenu sigurnost, podstie dobrostanje graana i da pomae
ljudima u nevolji. U okviru socijalne slube se pruaju razne usluge,
pomo i savetovanje, kao na primer savetovanje u vezi vaspitnih
problema dece ili drugih problema u porodici. Takoe se u
socijalnoj slubi mogu trai saveti u vezi finansijskih ili stambenih
problema. Pravo na usluge socijalne slube je vezano za optinu
u kojoj je prijavljeno mesto boravka. Pravo stranih dravljanina na
usluge socijalne slube se razlikuje ovisno o zemlji porekla stranca.
To vai posebno za graane nordijskih zemalja.
Vano je znati da ukoliko primite novanu socijalnu pomo
(framfrsla) od optine rizikujete da vam boravina dozvola ne
bude produena. Takoe treba imati na umu da ako podnosite
zahtev za dobijanje dravljanstva ne smete primiti novanu
socijalnu pomo tri godine pre podnoenja zahteva.

Raspitajte se o vaem pravu

na usluge socijalne slube u
optini u kojoj ivite.

29

HSNI

slenska

A leigja hsni
bir til leigu eru oftast auglstar dagblum. vefsunni www.leigulistinn.
is er hgt a finna bir til leigu hfuborgarsvinu. Borga verur kvena
upph vi skrningu til a f lista yfir leigubir. Flki hsnisleit sem br
utan hfuborgarsvisins er rlagt a leita upplsinga snu sveitarflagi.

Hsaleigusamningur
Mikilvgt er a gera skriflegan hsaleigusamning vi leigusala egar b
er tekin leigu. Eyubl fyrir hsaleigusamning er hgt a nlgast vef
flagsmlaruneytisins, www.felagsmalaraduneyti.is, slensku, ensku
og plsku. Hsaleigusamninga er einnig hgt a nlgast skrifstofum
sveitarflaga, hj hsnisnefndum og hj balnasji.

Hsaleigubtur
Ef tt lgheimili slandi getur stt um hsaleigubtur hj flagsjnustu
ns sveitarflags en er hluti leigunnar endurgreiddur. Ef bi er
gistiheimili, atvinnuhsni ea herbergi fst ekki hsaleigubtur. Til a f
hsaleigubtur verur a byrja v a inglsa leigusamningi hj sslumanni
sem gildir a minnsta kosti sex mnui. Upplsingar um hsaleigubtur m f
hj flagsjnustu sveitarflaganna og hj flagsmlaruneytinu.

Lgheimili
Mikilvgt er a vera me skr lgheimili. Til a geta tt lgheimili slandi er
nausynlegt a hafa kennitlu og dvalarleyfi. Lgheimili gefur flki mis rttindi
svo sem til nms og jnustu sveitarflaga, til sjkratrygginga kosningarttar
sveitarstjrnarkosningum og rttar til a skja um rkisborgarartt. Sex
mnaa bitmi til almennra sjkratrygginga hefst vi skrningu lgheimilis hj
jskr og riggja ra til kosningarttar sveitarstjrnarkosningum. Skrning
heimilisfangs utangarsskr er ekki fullngjandi. Allur opinber pstur er sendur
lgheimili nema um anna hafi veri srstaklega bei.

Rafmagn, heitt vatn og smi

egar flutt er inn b er mikilvgt a lta lesa af mlum vegna rafmagns
og hita svo leigjandi/kaupandi greii einungis fyrir sna notkun. Skrifstofur
sveitarflaga geta gefi upplsingar um fyrirtki sem selja rafmagn og heitt vatn
sveitarflaginu. a eru nokkur smafyrirtki sem bja upp mismunandi kjr.
Best er a f upplsingar hj smafyrirtkjum um hvernig hgt er a f smanmer.

30

STANOVANJE

serbneska / srpski

Iznajmljivanje stana
Stanovi za iznajmljivanje su obino oglaeni u dnevnim novinama. Na sajtu www.
leigulistinn.is se mogu pronai stanovi za iznajmljivanje u irem podruju Rejkjavika. Na
taj sajt se treba pretplatiti da bi se dobila lista stanova. Ukoliko se trai stan van Rejkjavika
je najbolje obratiti se za informacije u samoj optini.

Ugovor o iznajmljivanju stana

Vano je sklopiti pismeni ugovor o iznajmljivanju stana sa stanodavcem kada iznajmite
stan. Formulari ugovora o iznajmljivanju stana na islandskom, engleskom i poljskom
jeziku se mogu nai na sajtu ministarstva socijalnih pitanja. www.felagsmalaraduneyti.is,.
Ugovori o iznajmljivanju stana su dostupni i u optinskim kancelarijama, kod stambenih
komisija i kod Stambenog zavoda.

Podstanarski dodatak
Ukoliko imate prijavljeno mesto boravka na Islandu moete podneti zahtev za dobijanje
podstanarskog dodatka u socijalnoj slubi u vaoj optini. Podstanarski dodatak je iznos
stanarine koju plaate koji vam optina vrati. Pravo na podstanarski dodatak nemaju ljudi
koji ive u motelima, radnom prostoru ili iznajmljuju samo sobu. Da bi dobili podstanarski
dodatak morate overiti ugovor o iznajmljivanju stana u optinskoj upravi. Rok trajanja
ugovora mora biti najmanje est meseci. Informacije o podstanarskim dodacima moete
dobiti u socijalnoj slubi u optini u kojoj ivite ili u ministarstvu socijalnih pitanja.

Prijavljeno mesto boravka

Na Islandu je vano imati prijavljeno mesto boravka. Da bi mogli da prijavite mesto
boravka morate imati matini broj graana i dozvolu boravka. Sa prijavljenim mestom
boravka dobijate razna prava, kao to su kolovanje i usluge optine, zdravstveno
osiguranje, pravo glasanja u optinskim izborima i pravo da podnesete zahtev za
islandsko dravljanstvo. estomeseni period ekanja za dobijanje socijalnog i
zdravstvenog osiguranja poinje od prijavljivanja mesta boravka u Zavod za popis
stanovnitva. Pravo glasanja u optinskim izborima se dobija tri godine nakon prijave
mesta boravka. Nije dovoljno samo registrovati adresu u vanredan popis graana. Sva
slubena pota se alje na prijavljenuo mesto boravka, ukoliko se posebno ne zatrai
slanje pote na drugu adresu.

Struja, topla voda i telefon

Kada se uselite u stan, proverite merae za struju i vodu kako bi kao podstanar ili novi
vlasnik stana platili samo za vae korienje. Optinske kancelarije pruaju informacije
o preduzeima koja snabdevaju optinu sa strujom i toplom vodom. Na Islandu postoji
nekoliko telefonskih kompanija koje nude razne usluge i cenovnike. Za kupovinu
telefonske pretplate najbolje je obratiti se telefonskim kompanijama.

31

SKLAKERFI

slenska

Samkvmt lgum hafa allir jafnan rtt til nms n tillits til kyns, fjrhags,
bsetu, trar, ftlunar og menningarlegs- ea flagslegs uppruna.

Dagforeldrar
Dagforeldrar annast gslu barna heimahsum. Starfstmi er virka daga og er dvalartmi
barna mismunandi en aldrei lengri en 9 klukkustundir senn. Flest brn gslu hj
dagforeldrum eru aldrinum eins til riggja ra, geta yngri ea eldri brn veri gslu
hj dagforeldrum. Dagforeldrar eru sjlfsttt starfandi og kvara yfirleitt sna gjaldskr
sjlfir en borga arf fyrir dvl hj dagforeldri. Hgt er a f upplsingar um dagforeldra
hj vikomandi sveitarflagi.

Leikskli
Leiksklar eru fyrir brn allt fr 12 mnaa aldri til 6 ra aldurs, mismunandi eftir
leiksklum og sveitarflgum, og hafa foreldrar frjlst val um a hvort brnin fari
leikskla ea ekki. Langflest brn fara leikskla og rlegt er a brn innflytjenda geri
a lka v a hjlpar eim a lra slensku. Borga arf fyrir leikskladvl og er stt um
hana hj vikomandi sveitarflagi. Til a barni komist sem fyrst bilista ur en a
nr leiksklaaldri er rlegt a skja um leiksklaplss svo fljtt sem kostur er.

Grunnskli
a er skylda a senda ll brn aldrinum 6-16 ra grunnskla og er nmi keypis.
mrgum sveitarflgum geta brn fari frstundaheimili ea heilsdagsskla eftir
a hefbundnum skladegi lkur. Greia arf fyrir slka jnustu. Mismunandi er eftir
sveitarflgum hvar hgt er a skr brn skla. Hgt er a f upplsingar um a hj
jnustumistvum Reykjavk ea bjarskrifstofum vikomandi sveitarflagi.

Framhaldsskli
Allir sem hafa loki grunnskla slandi ea sambrilegu nmi erlendis geta fari
framhaldsskla. Nm framhaldssklum tekur yfirleitt 4 r. Borga arf sklagjld
framhaldsskla slandi en au eru mismunandi eftir sklum. Nnari upplsingar um
framhaldsskla er hgt a finna vefnum www.menntamalaraduneyti.is/stofnanir.

Hskli
Nemendur sem hefja nm hskla urfa a hafa loki stdentsprfi ea sambrilegu
nmi. tta sklar bja upp menntun til hsklagru. Borga arf skrsetningar- ea
sklagjld hskla slandi en au eru mismunandi eftir sklum. Nnari upplsingar um
hskla er hgt a finna vefnum www.menntamalaraduneyti.is/stofnanir.

KOLSKI SISTEM

Dadilje ovlatene osobe za uvanje dece

Dadilje uvaju decu u privatnim kuama. Rade samo radnim danima, a duina dejeg
boravka je po izboru, ali ne sme prei devet asova na dan. Veina dece na uvanju kod
dadilja su uzrasta od jedne do tri godine, iako dadilje nekad primaju i mlau ili stariju
decu. Dadilje rade samostalno i imaju svoje cenovnike, po kojima roditelji plaaju za
uvanje dece. Informacije o dadiljama se mogu dobiti u optini u kojoj ivite.

Deji vrti
Deji vrtii su namenjeni deci od 12 meseci do 6 godina. Uzrast dece u vrtiima se
razlikuje ovisno o vrtiima ili optinama. Vrtii nisu u sklopu obaveznog kolovanja i
roditelji mogu sami da odlue da li ele upisati svoje dete u vrti ili ne. Velika veina dece
na Islandu pohaa vrti, a to se posebno preporuuje deci stranaca, kako bi bre nauila
islandski jezik. Deji vrti nije besplatan, a za mesto se treba obratiti optini u kojoj ivite.
Roditeljima se preporuuje da upiu dete to pre na listu ekanja za prijem u vrti, kako
bi dobilo mesto kad bude dolo do uzrasta za primanje.

Osnovna kola
Osnovnokolsko obrazovanje je obavezno za decu uzrasta 6 do 16 godina i besplatno
je. U mnogim optinama deca mogu da budu u produenom boravku u koli. Produeni
boravak nije besplatan. Nain upisa dece u kolu se razlikuje od optine do optine.
Informacije o tome se mogu dobiti u mesnim zajednicama u Rejkjaviku ili u optinskim
kancelarijama u drugim optinama.

Srednja kola
Nakon zavrteka osnovne kole na Islandu ili adekvatnog kolovanja u inostranstvu, moe
se upisati u srednju kolu. Srednjokolsko obrazovanje obino traje etiri godine. U svim
srednjim kolama na Islandu se plaa kolarina, koja ovisi od kole do kole. Detaljnije
informacije o srednjim kolama se mogu nai na sajtu Ministarstva obrazovanja
www.menntamalaraduneyti.is/stofnanir

Univerzitet
Preduslov za upis na fakultet je maturski ispit ili slina kvalifikacija. Na Islandu radi osam
univerziteta i fakulteta. Upisnina i kolarina se naplauju na svim fakultetima, iako se
iznos razlikuje. Detaljnije informacije o univerzitetima se mogu nai na sajtu Ministarstva
obrazovanja www.menntamalaraduneyti.is/stofnanir

serbneska / srpski

Zakonom je svima zagarantovano pravo na kolovanje bez obzira na spol,

imovinsko stanje, stanovanje, religiju, mentalnu ili telesnu zaostalost ili kulturno
i drutveno poreklo.

SLENSKUKENNSLA

slenska

Til a geta teki virkan tt nju samflagi er mikilvgt a lra tungumli.

Me slenskukunnttu er auveldara a afla upplsinga, ekkja rttindi sn og
skyldur, kynnast flki og vera hluti af samflaginu. Hr er listi yfir alla skla sem
kenna slensku fyrir tlendinga. Kostnaur vi a a fara nmskei getur
veri mismunandi og stundum eru au keypis. Sum stttarflg veita styrki til
slenskunms. Hgt er a afla sr upplsinga hj vikomandi stttarflagi.

Reykjavk, Kpavogur og Hafnafjrur

Aljahs og Framvegis
Sumli 6, 108 Reykjavk, 581 4914
skraning@framvegis.is
Betri rangur
Suurlandsbraut 6, 108 Reykjavk, 897 7995
ik@mk.is
Endurmenntun Hskla slands
Dunhagi 7, 107 Reykjavk, 525 4444
www.endurmenntun.is, endurmenntun@hi.is
Kvldskli Kpavogs
Snlandsskli /Furugrund, 200 Kpavogur, 564 1507, 564 1527
www.kvoldskoli.kopavogur.is, kvoldskoli@kopavogur.is
Mmir smenntun
Skeifan 8. ldugata 23. nglabakki 4 [Mjdd], Reykjavk, 580 1800
www.mimir.is, mimir@mimir.is
Nmsflokkar Hafnarfjarar Mist smenntunar Hafnarfiri
Sklabraut 1, 220 Hafnafjrur, 585 5860
www.namsflokkar.hafnarfjordur.is
Smennt Hsklans Reykjavk
Ofanleiti 2, 103 Reykjavk, 599 6353
www.ru.is, thorunns@ru.is

netinu
www.vefskoli.is
Nmsflokkar Reykjavkur bja upp fjarnm netinu.
551 2992
Icelandic Online: www.icelandic.hi.is
keypis slenskukennsla er umsjn
hugvsindadeildar Hskla slands

34

NASTAVA ISLANDSKOG JEZIKA

serbneska / srpski

Poznavanje jezika je vano da bi se moglo uestvovati u novom drutvu. Znanje islandskog

omoguava vam da sami doete do informacija, budete upoznati sa vaim pravima i
obavezama, da se upoznate sa ljudima i aktivno uestvujete u drutvu. Na ovoj listi su sve
kole u kojima se predaje islandski za strance. Cena kurseva se razlikuje od kole do kole,
a u nekim sluajevima je nastava besplatna. Neki sindikati novano pomau pohaanje
kurseva svojih lanova. O tim stipendijama se moete raspitati kod vaeg sindikata.

Reykjavk, Kpavogur and Hafnafjrur

Aljahs i Framvegis
Sumli 6, 108 Reykjavk 581 4914
skraning@framvegis.is.
Betri rangur
Suurlandsbraut 6, Reykjavk 897 7995
ik@mk.is
Endurmenntun Hskla slands
Dunhagi 7, 107 Reykjavk 525 4444
www.endurmenntun.is, endurmenntun@hi.is
Kvldskli Kpavogs
Snlandsskli /Furugrund, 200 Kpavogur 564 1507, 564 1527
www.kvoldskoli.kopavogur.is, kvoldskoli@kopavogur.is
Mmir smenntun
Skeifan 8. ldugata 23. nglabakki 4 [Mjdd], Reykjavk 580 1800
www.mimir.is, mimir@mimir.is
Nmsflokkar Hafnarfjarar Mist smenntunar Hafnarfiri
Sklabraut 1. Hafnafjrur 585 5860
www.namsflokkar.hafnarfjordur.is
Smennt Hsklans Reykjavk
Ofanleiti 2, Reykjavk 599 6353
www.ru.is, thorunns@ru.is

Na internetu
www.vefskoli.is
Nmsflokkar Reykjavkur nude nastavu islandskog preko interneta.
551 2992
Icelandic Online: www.icelandic.hi.is.
Besplatna nastava islandskog jezika pri
filozofskoj katedri Univerziteta Islanda.

35

SLENSKUKENNSLA

slenska

Landsbyggin
Aljastofan
Rsenborg, Sklastgur 2, 600 Akureyri, 460-1234
www.menntasmidjan.is, astofan@akureyri.is
Farsklinn - mist smenntunar
Norurlandi vestra Faxatorg
550 Saurkrkur, 455-6010, 894-6012
www.farskolinn.is, bryndis@farskolinn.is
Fjlbrautarskli Norurlands vestra
Skagfiringabraut 21, 550 Saurkrkur, 455 8000
www.fnv.is, fnv@fnv.is
ekkingarsetur ingeyinga
Gararsbraut 19, 640 Hsavk, 464 0444
www.hac.is, hac@hac.is
Frslunet Austurlands
Tjarnarbraut 39e, 700 Egilsstair, 471 2838, 892 2838
www.fna.ism, fna@fna.is
Frslunet Suurlands
Tryggvagata 25, 800 Selfoss, 480 8155
www.sudurlands.is/fs, fnv@fnv.is
Mist smenntunar Suurnesjum
Sklavegur 1, 230 Keflavk, 421 7500
www.mss.is, mss@mss.is
Smenntunarmistin Vesturlandi
Bjarnarbraut 8, 310 Borgarnes, 437 2390
www.simenntun.is
Frslumist Vestfjara
Suurgata 12, 400 safjrur, 456 5025
www.frmst.is, frmst@frmst.is
Viska: frslu og
smenntunarmist Vestmannaeyja
Strandvegur 50, 900 Vestmannaeyjar, 481 1950
www.viska.eyjar.is

36

NASTAVA ISLANDSKOG JEZIKA

serbneska / srpski

Van ireg podruja Rejkjavika

Aljastofan / Meunarodni centar u Akurejriju
Rsenborg, Sklastgur 2, 600 Akureyri, 460-1234
astofan@akureyri.is, www.menntasmidjan.is
Farsklinn - mist smenntunar
Norurlandi vestra Faxatorg
550 Saurkrkur, 455-6010, 894-6012
www.farskolinn.is bryndis@farskolinn.is
Fjlbrautarskli Norurlands vestra
Skagfiringabraut 21, 550 Saurkrkur, 455 8000
www.fnv.is, fnv@fnv.is.
ekkingarsetur ingeyinga
Gararsbraut 19, 640 Hsavk, 464 0444
www.hac.is, hac@hac.is
Frslunet Austurlands
Tjarnarbraut 39e, 700 Egilsstair, 471 2838, 892 2838
www.fna.ism, fna@fna.is
Frslunet Suurlands
Tryggvagata 25, 800 Selfoss, 480 8155
www.sudurlands.is/fs, fnv@fnv.is
Mist smenntunar Suurnesjum
Sklavegur 1, 230 Keflavk, 421 7500
www.mss.is, mss@mss.is.
Smenntunarmistin Vesturlandi
Bjarnarbraut 8, 310 Borgarnes, 437 2390
www.simenntun.is
Frslumist Vestfjara
Suurgata 12, 400 safjrur, 456 5025
www.frmst.is, frmst@frmst.is.
Viska: frslu og
smenntunarmist Vestmannaeyja
Strandvegur 50, 900 Vestmannaeyjar, 481 1950
www.viska.eyjar.is.

37

Heimilisfng, smanmer og netfng

helstu stofnana og annarra jnustuaila
Aljahs
Hverfisgata 18
101 Reykjavk
530 9300
fax: 530 9301
www.ahus.is
Alusamband
slands
Stn 1
108 Reykjavk
535 5600
fax: 535 5601
www.asi.is
Aljastofa
Rsenborg
Sklastgur 2
600 Akureyri
460-1234
www.akureyri.is/
thjonusta/
althjodastofa
Dms- og
kirkjumlaruneyti
Skuggasund
150 Reykjavk
545 9000
fax: 552 7340
http://government.is
EES- Vinnumilun
Engjateigur 11
554 7600
www.eures.is
Fjlmenningarsetur
rnagata 2-4
400 safjrur
450-3090
plska: 470-4708
serbneska kratska: 470-4709
tlenska: 470-4702
www.fjolmenningarsetur.is
www.mcc.is

38

Flagsmlaruneyti
Hafnarhs / Tryggvagata
150 Reykjavk
545 8100
fax: 552 4804
http://government.is

Heilbrigis og
tryggingamlaruneyti
Vegmli 3
150 Reykjavk
545 8700
fax: 551 9165
http://government.is
Landlknisembtti
Austurstrnd 5
170 Seltjarnarnes
510 1900
www.landlaeknir.is
Menntamlaruneyti
Slvhlsgata 4
101 Reykjavk
545 9500
fax: 562 3068
http://government.is
Rkistollstjraembtti
Tryggvagata 19
150 Reykjavk
560 0300
fax: 562 5826
www.tollur.is

Rkisskattstjri
Laugavegur 166
150 Reykjavk
563 1100
fax: 562 4440
www.rsk.is
Tryggingastofnun rkisins
Laugavegur 114
105 Reykjavk
560 4400
fax: 562 4535
www.tr.is

Vinnumlastofnun
Hafnarhs /
Tryggvagata
101 Reykjavk
515 4800
fax: 511 2520
www.vinnumalastofnun.is
tlendingastofnun
Skgarhl 6
105 Reykjavk
510 5400
fax: 510 5405
www.utl.is
jskr
Borgartn 24
150 Reykjavk
569 2900
fax: 569 2949
www.thjodskra.is
Hagstofa
slands
Borgartn 21a
150 Reykjavk
528 1000
fax: 528 1099
www.hagstofa.is
Raui Kross
slands
Efstaleiti 9
103 Reykjavk
570 4000
fax: 570 4010
www.redcross.is
Samtk 78
Flag Lesba
og Homma
slandi
Laugavegur 3
101 Reykjavk
552 7878
www.samtokin78.is

Adrese, telefonski brojevi i internet adrese

vanih ustanova i uslunih organizacija
Meunarodna kua
Hverfisgata 18
101 Reykjavk
530 9300 fax: 530 9301
www.ahus.is
Udruenje
islandskih sindikata
Stn 1
108 Reykjavk
535 5600
Telefaks: 535 5601
www.asi.is
Meunarodni
centar
Rsenborg, Sklastgur 2
600 Akureyri
460-1234
www.akureyri.is/thjonusta/
althjodastofa
Ministarstvo pravosua
i religija
Skuggasund
150 Reykjavk
545 9000
Telefaks: 552 7340
http://government.is/
Biro rada EEZ-a
Engjateigur 11
554 7600
www.eures.is
Multikulturni i
informacioni centar
rnagata 2-4 ,
400 safjrur
450-3090
poljski: 470-4708
srpski/hrvatski: 470-4709
tajlandski: 470-4702
www.fjolmenningarsetur.is
www.mcc.is

Ministarstvo za
socijalna pitanja
Hafnarhs / Tryggvagata
150 Reykjavk
545 8100
Telefaks: 552 4804
http://government.is/

Direktorat rada
Hafnarhs /
Tryggvagata
101 Reykjavk
515 4800
Telefaks: 511 2520
www.vinnumalastofnun.is

Ministarstvo zdravlja
i osiguranja
Vegmli 3
150 Reykjavk
545 8700
Telefaks: 551 9165
http://government.is

Direktorat za
imigraciju
Skgarhl 6
105 Reykjavk
510 5400
Telefaks: 510 5405
www.utl.is

Direktorat za zdravlje
Austurstrnd 5
170, Seltjarnarnesi
510 1900
www.landlaeknir.is
Ministarstvo obrazovanja
Slvhlsgata 4
101 Reykjavk
545 9500
Telefaks: 562 3068
http://government.is
Dravna carina
Tryggvagata 19
150 Reykjavk
560 0300
Telefaks: 562 5826
www.tollur.is

Dravna
poreska sluba
Laugavegur 166
150 Reykjavk
563 1100
Telefaks: 562 4440
www.rsk.is
Osiguravajui zavod
Laugavegur 114
105 Reykjavk
560 4400
Telefaks: 562 4535
www.tr.is

Zavod za popis
stanovnitva
Borgartn 24,
150 Reykjavk
569 2900
Telefaks: 569 2949
www.hagstofa.is
Islandski
biro za
statistiku
Borgartn 21a
150 Reykjavk
528 1000
Telefaks: 528 1099
www.thjodskra.is
Crveni Krst
Islanda
Efstaleiti 9
103 Reykjavk
570 4000
Telefaks: 570 4010
www.redcross.is
Organizacija 78
Udruenje lezbejki
i homoseksualaca
na Islandu
Laugavegur 3
101 Reykjavk
552 7878
www.samtokin78.is

39

Ef eitthva bjtar

slenska

AA Samtkin
Tjarnagata 20
101 Reykjavk
551 2010
www.aa.is

Kvennaathvarfi
PO Box 1486
Box 121
561 1205, 800 6205
kvennaathvarf@islandia.is

Kvennargjfin
Tngata 14
101 Reykjavk
552 1500

Lknavaktin
hfuborgarsvinu
Smratorg 1
201 Kpavogur
1770
www.laeknavaktin.is

Stgamt
Rgjf fyrir frnarlmb
kynferislegs ofbeldis
Hverfisgata 115
105 Reykjavk
562-6868 / 800-6868
www.stigamot.is

Hjlparsmi
Raua krossins
1717

40

U sluaju nevolje:

serbneska / srpski

AA organizacija na Islandu
Tjarnagata 20
101 Reykjavk
551 2010
www.aa.is

Sklonite za ene
PO Box 1486
Box 121
561 1205, 800 6205
kvennaathvarf@islandia.is

Savetovanje za ene
Tngata 14
101 Reykjavk
552 1500

Lekarska deurna sluba

na podruju glavnog grada
Smratorg 1
201 Kpavogur
1770
www.laeknavaktin.is

Stgamt
Centar za pomo rtvama
seksualnog zlostavljanja
Hverfisgata 115
105 Reykjavk
562-6868 / 800-6868
www.stigamot.is

Telefon za pomo
Crvenog Krsta
1717

41

FYRSTU SKREFIN SLANDI

slenska
Eftirtaldir ailar styrktu
tgfu essa bklings:
Innflytjendar,
Alusamband slands,
Samtk atvinnulfsins,
tlendingastofnun,
Vinnumlastofnun,
Rkisskattstjri
ing 10 tunguml:
Tlka- og ingajnusta
Aljahss
Staur og tgfur:
Reykjavk , 2007

42

PRVI KORACI NA ISLANDU

serbneska / srpski

Ustanove i organizacije koje su

finansirale izdavanje ove broure:
Imigracioni komitet,
Udruenje islandskih sindikata,
Udruenje islandskih poslodavaca,
Direktorat za imigraciju,
Direktorat rada,
Dravna poreska sluba
Prevod na 10 jezika:
Prevodilaka sluba
Meunarodne kue
Mesto i godina izdavanja:
Rejkjavk , 2007

43

ISBN: 978-9979-9833-5-4

Prentun: safoldarprentsmija

Izdava: Imigracioni komitet

Realizacija: Meunarodna kua i Helga Arnardttir
Dizajn: Glenn Barkan

tgefandi: Innflytjendar
Umsjn: Aljahs, Helga Arnardttir
Umbrot: Glenn Barkan