ISSN 1330-7142

UDK = 638.14

FORMIRANJE I NJEGA NUKLEUSA MEDONOSNE PELE (Apis mellifera L.)

Z. Pukadija, A. Opaak, T. Florijani, D. Jelki, P. Miji, I. Bokovi
Struni lanak
Professional paper
SAETAK
Suvremeno pelarstvo ne prihvaa roj s grane kao dio tehnolokoga procesa. Suvremeni pelar proizvodi
umjetni roj nukleus u trenutku kada njemu odgovara, s obzirom na pane i klimatske uvjete.
Organiziranjem proizvodnje selekcioniranih oploenih matica pelarima je omogueno da ne troe
dragocjeno vrijeme u sezoni na proizvodnju matica, ve ih je mogue nabaviti na tritu. Ovim radom htjeli
smo komparirati dva najea naina proizvodnje nukleusa s oploenim selekcioniranim maticama:
dodavanje oploene selekcionirane matice nukleusu sastavljenome od tri okvira s poklopljenim leglom i dva
okvira meda (skupina A); dodavanje oploene selekcionirane matice paketnome roju (skupina B).
Istraivanje je pokazalo kako su nukleusi skupine A bili jai i uspjeli se, do trenutka uzimljavanja, razviti do
prosjeno 17 okvira i do teine u LR konici od 35 kg, dok su se nukleusi skupine B razvili do snage prosjeno
11 okvira i do teine LR konice od 23 kg.
Kljune rijei: nukleus pela, pelarstvo, paketni nukleus

UVOD
Tradicionalno pelarstvo naega podneblja poznaje samo prirodni roj s grane kao nain razmnoavanja
pelinjih zajednica (Pukadija, 2003.). Nije rijetko da se meu pelarima i danas vie potuju oni
kojima je roj ranije izletio te oni iji je roj bio vei. Suvremeno pelarstvo ne poznaje sakupljanje
rojeva po granama drvea koje je zasaeno po pelinjaku. U nekim, ne tako davno tiskanim
pelarskim prirunicima, ak se i preporua saditi na pelinjaku ono drvee koje nema visoku kronju,
kako bi se rojevi lake skidali. Poznato je kako stara matica sa sobom odvodi polovicu pelinje
zajednice, dok u konici ostaje zatvoreni matinjak iz kojeg e izii mlada matica i druga polovica
pelinje zajednice (Tucak i sur., 2002.). Dakle, ukoliko se proizvodnoj zajednici dogodi rojenje pred
glavnu pau, ona nee imati dovoljno pela letaica i nee sakupiti oekivanu koliinu meda (Dadant,
2000.). Drugim rijeima: manje pela znai manje meda. Suvremeno pelarstvo ima za cilj sprijeiti
pojavu rojevnoga nagona i gubitak pela pred glavnu pau (Drai i Bubalo, 2002.). Meutim, i
suvremeni pelar ima potrebu poveati svoj pelinjak, obnoviti zimske gubitke ili ponuditi tritu
viak rojeva. Dananji bi pelar trebao formirati roj u vrijeme kada njemu odgovara (Webster, 2007.),
a to je na kraju ili poslije glavne pae (obino je to u naim uvjetima paa bagrema).
Pelarima su danas poznati brojni naini formiranja nukleusa. Tehnologija formiranja nukleusa ovisi,
prije svega, o tome s kakvom maticom raspolaemo, tj. imamo li mladu oploenu maticu, mladu jo
nesparenu maticu, matinjak ili, pak, staru maticu iz proizvodne zajednice. Danas pelari koji pelare s
ciljem proizvodnje meda uglavnom nabavljaju sparene selekcionirane matice pela od registriranih
proizvoaa. Pelari s takvim maticama formiraju nukleuse uglavnom na dva naina: oploena matica
s dodatkom tri okvira legla i dva okvira meda s pelama i oploena matica s paketnim rojem (Krakar,
2003.).
(1) Dr.sc. Zlatko Pukadija, docent, dr.sc. Anelko Opaak, izvanredni profesor, dr.sc. Tihomir Florijani,
docent, Dinko Jelki, diplomirani inenjer, asistent, dr.sc. Pero Miji, izvanredni profesor i mr.sc. Ivica
Bokovi, asistent - Poljoprivredni fakultet, Trg Svetog Trojstva 3, 31000 Osijek

MATERIJAL I METODE
Formirali smo dvije skupine nukleusa. Jednu skupinu nukleusa (u daljnjem tekstu skupina A) formirali
smo od mladih oploenih matica u kavezima kojima smo dodali tri okvira legla s pelama i dva okvira
meda iz proizvodne zajednice. Drugu skupinu nukleusa (u daljnjem tekstu skupina B) formirali smo
od paketnih rojeva - mlada oploena matica s neto vie od 1 kg pela. Matice su nabavljene od istoga
proizvoaa, a svi okviri s poklopljenim leglom i pele bili su s pelinjaka Poljoprivrednoga fakulteta
u Osijeku. Rojevi su formirani poslije cvatnje bagrema, 22. svibnja 2006. godine, na pelinjaku
Poljoprivrednoga fakulteta u Osijeku. Prvi pregled obavili smo nakon 7-10 dana od formiranja, a
sljedea dva mjeseca pratili smo razvoj nukleusa, mjerei broj zaposjednutih okvira pelama i teinu
konica.
REZULTATI
Oploena matica s tri okvira legla i dva meda
Tijekom prvoga pregleda kod svih osam formiranih nukleusa uoeno je prisustvo jajaaca u stanicama
saa, to je siguran dokaz da je matica prihvaena i da je formiranje nukleusa uspjelo. Daljnji dobar
razvoj tako formiranoga nukleusa osigurala je stalna tiha paa, koja je osigurala stalni dotok hrane, to
e maticu stimulirati na kontinuirano intenzivno nesenje.
Tako formirani nukleusi razvili su se do snage dva puna LR nastavka, a etiri najjaa nukleusa vrcali
smo i prije uzimljavanja i dobili 10 kg meda po konici.
Paketni roj
Smjetaj paketnoga roja u konicu obavili smo u sumrak. Konicu (LR) smo pripremili tako da smo na
podnicu stavili nastavak bez okvira i u njega otvoren transportni kavez s pelama, iz kojeg smo
prethodno izvadili kavez s maticom. Drugi nastavak s praznim saem i saem s medom stavili smo
iznad transportne kutije. Izmeu okvira stavimo kavez s maticom, na kojem smo otvorili prolaz
pelama do pogae u kavezu (Slika 1.). Tijekom prole noi pele su izile iz transportne kutije i
zauzele okvire oko matice u gornjem nastavku te smo sljedeega dana uzeli praznu transportnu kutiju i
nastavak bez okvira.

Slika 1. Smjetaj paketnoga roja u LR konicu

Figure 1. Setting of package nuclei in LR bee hive

Za 7 - 8 dana provjerili smo je li matica prihvaena i provjerili jainu nukleusa. Drugi pregled obavili
smo nakon 14 dana. Naili smo na nukleuse sa svega nekoliko stotina pela i maticom koja sasvim
lijepo izgleda i lijepo je poela zalijegati i s neto legla u svim stadijima. Dok smo, s druge strane,
primijetili nukleuse kod kojih nismo uoili gubitak pela. Zajedniko svim nukleusima nakon 14 dana
bilo je znatan gubitak pela i slabije neenje matice. Ti su se simptomi pokazali, iako smo osigurali
dovoljno hrane, a i cijelo vrijeme neto je medilo u okolici pelinjaka. Naime, kritino razdoblje za

nukleus, koji je formiran od paketnoga roja, nastaje ve nakon 10-tak dana, jer stare pele polako
poinju umirati, a nove jo ne poinju izlaziti te nema dovoljno pela da hrane leglo i brinu o matici.
Nukleuse kod kojih je gubitak pela bio vrlo izraen pojaali smo dodavanjem mladih pela. Tijekom
cijeloga prvoga mjeseca ivota takvoga nukleusa osiguravali smo nukleusu dovoljno hrane i, prema
potrebi, intervenirali.

18
16
14
12
10
8
6
4
2
0
a

Prosjean broj okvira zaposjednutih

pelama
Average number of frames with bees

Oploena matica s tri okvira legla i dva meda ili paketni roj
Nakon to smo proli sve stadije razvoja s nukleusima obje smo ispitivane skupine komparativno
prikazali.
Istraivanje je pokazalo kako su nukleusi skupine A, do trenutka uzimljavanja, 25. kolovoza,
zauzimali prosjeno 17 okvira i donijeli dovoljno meda za zimu (prosjeno 15 kg). Potrebno je
istaknuti kako su se etiri nukleusa na suncokretu vrlo jako razvili te smo im morali dodati i trei
nastavak. Svaki od tih nukleusa dao je jo iste godine 10-ak kilograma meda. Nukleusi skupine B
zauzimali su prosjeno 11 okvira i donijeli su za zimu prosjeno10 kg meda (Grafikon 1.). Meu tim
nukleusima nije bilo onih koje se moglo vrcati, ali je zato bilo tri slabia koja su tijekom jeseni ubile
ose.

20.05.

20.06.

Skupina Group A

20.07.

20.08.

Datum - Date
Skupina Group B

Grafikon 1. Komparativni prikaz snage nukleusa skupine A i B tijekom prva dva mjeseca
Figure 1. Comparative review of strength of nucleus groups A an B during first two months

Iz podataka s Grafikona 1. vidljivo je da su se nukleusi skupine A razvijali bre u odnosu na skupinu B

i donosili vie meda, tako da su do trenutka uzimljavanja prosjeno zauzeli 17 okvira saa i postigli
teinu konice do prosjenih 35 kg.
Na Grafikonu 1. takoer moemo uoiti kako su nukleusi skupine B bili u slabijoj kondiciji u odnosu
na nukleuse skupine A i do trenutka uzimljavanja zauzimali su prosjeno 13 okvira i teili prosjeno
23 kg.
ZAKLJUAK
Na osnovi provedenih istraivanja moemo zakljuiti da su nukleusi skupine A idealni za potrebe
unutar pelarskoga gospodarstva. Dakle, za nadoknaivanje zimskih gubitaka ili za poveanje radne
operacije na pelinjaku. Nukleusi skupine A do trenutka uzimljavanja razviju se dovoljno (dovoljan
broj pela i dovoljna koliina meda), kako bi mogli uspjeno prezimiti i sljedee sezone biti kvalitetne

proizvodne zajednice. Ti se nuklusi mogu vrlo uspjeno plasirati i na trite, pogotovo jer je mogue
prilagoditi tehnologiju proizvodnje nukleusa tako da se dobiju vrlo traeni rani rojevi, koji postiu
dobru cijenu na tritu.
Nukleusi skupine B idealni su za trite. Jedini im je nedostatak to se ne mogu dobiti rano u sezoni pa
im je i cijena neto nia. Meutim, sve ostale osobine paketnih rojeva pogoduju stavljanju tih nukleusa
na trite: mogu se naseliti u sve konice, bez obzira na tip i veliinu okvira, lako se transportiraju,
nema saa, niti bolesti koje se njime prenose. Nukleusi skupine B zahtijevaju veu panju i vie rada,
kako bi postigli eljenu snagu, koja e im omoguiti prezimljavanje.
LITERATURA
1.
2.
3.
4.
5.

Dadant and sons (2000): The hive and the honey bee. Chelsea, Michigan, USA.
Drai, M., Bubalo, D. (2002.): Paketne pele. Hrvatska pela, 6:125.-131.
http://www.pcelarstvo.hr/tehnologija/o_pcelama/paketni_rojevi.html (on line 20.11.2007)
Krakar, D. (2003.): Paketni roj pela program poekih pelara. Hrvatska pela, 12:248.-249.
Pukadija, Z. (2003.): Uinkovitost formiranja nukleusa sa svrhom kontrole nametnika Varroa
destructor (Andreson i Trueman 2000). Hrvatska pela, 3:60.-62.
6. Tucak, Z., Bai, T., Horvat, S., Pukadija, Z. (2002.): Pelarstvo. Sveuilini udbenik,
Sveuilite J.J. Strossmayera u Osijeku, Poljoprivredni fakultet.
7. Webster, K. (2007): A beekeeping diary: Summer-making nucleus colonies; the main honey flow
begins. American Bee Journal, 147(6):485-487.

FORMATION AND REARING OF THE BEE NUCLEI (Apis mellifera L.)

SUMMARY
Modern beekeeping does not accept swarm from the branch as a part of technological process. Modern
beekeeper produces an artifical swarm, a bee nuclei, when it is the most suitable period for him, in terms of
pasture and climate conditions. Organizing production of the selected fertilized queen-bees allow beekeepers
not to spend valuable time in the season for the production of queen-bees, because it is possible to get supply
on the market. Comparison of two of the most common production methods have been described: inserting
fertilized selected queen-bee into the nuclei consisting of three frames with covered brood and two frames
with honey (Group A) and inserting fertilized selected queen-bee into the package-swarm (Group B). The
research showed that nuclei from the Group A were stronger, and succeeded to create, until the period of
hibernation, about 17 frames weighing 35 kg in LR beehive. The nuclei from the Group B were formed at
strength of about 11 frames weighing 23 kg in LR beehive type.
Key-words: bee nuclei, beekeeping, package nuclei

(Primljeno 14. svibnja 2008.; prihvaeno 01. listopada 2008. - Received on 14 May 2008; accepted on
1 October 2008)