Professional Documents
Culture Documents
US - Procesna I Energetska Efikasnost
US - Procesna I Energetska Efikasnost
Markovi
Dragan
PROCESNA I
ENERGETSKA
EFIKASNOST
Beograd, 2010.
UNIVERZITET SINGIDUNUM
Dragan S. Markovi
PROCESNA I ENERGETSKA
EFIKASNOST
PRVO IZDANJE
Beograd, 2010.
Copyright:
2010 Univerzitet Singidunum
Izdava zadrava sva prava.
Reprodukcija pojedinih delova ili celine ove publikacije nije dozvoljena.
SADRAJ
PREDGOVOR
11
25
O ENERGIJI
67
77
ELEKTRINA ENERGIJA
103
EKONOMIKA I ENERGETIKA
111
KOGENERACIJA
139
163
SOLARNA ENERGIJA
183
ENERGIJA VETRA
203
219
243
OSNOVNO O OSVETLJENJU
311
SADRAJ
III
SAOBRAAJ
345
ENERGETSKI MENADMENT
365
375
ENERGETSKI BILANS
389
411
419
441
477
KORIENA LITERATURA
513
PREDGOVOR
Veina stanovnitva Planete ivi u velikim gradovima to u ovom trenutku oteava situaciju. Naime, zgrade su najvei pojedinani potroa energije, a time i veliki zagaiva
ivotne sredine. Zbog dugog ivotnog veka zgrada, njihov uticaj na okruenje u kom
ivimo je dug i kontinuiran i ne moe se zanemarivati. Zadovoljavanje 3E-forme - energija, ekonomija, ekologija - novi je zahtevni zadatak koji se postavlja pred projektante
i graditelje. Susreemo se s jedne strane s problemom nove izgradnje usklaene sa savremenim standardom ivota i odrivim razvojem, a s druge strane s problemom osavremenjivanja postojee izgradnje koja u velikom procentu ne zadovoljava dananji standard,
troi enormno puno energije i preko noi postaje veliki problem i veliki zagaiva ivotne
sredine. Dobro planirana odriva obnova zgrada danas moe delovati kao svojevrsni
urbanistiki i arhitektonski podsticaj, ali i kao polje za primenu inovativnih tehnikih i
tehnolokih reenja.
Ve je optepoznato da je ekasnija potronja energije i resursa relativno brz i bezbolan nain smanjivanja trokova u rmi, kao i uticaja na ivotnu sredinu. Meutim, do
sada je malo rmi obraalo dovoljno panje tim pitanjima. To se naroito odnosi na nivo
upravnih odbora, gde su teme upravljanja energijom i uticajima na ivotnu sredinu bile
sporedne teme.
Na takav stav reagovale su vlade irom sveta i uvele niz dobrovoljnih i obaveznih politika o potronji energije i zatiti ivotne sredine koje menjaju poslovnu klimu i regulatorno
okruenje u kom rme funkcioniu. Takoe, postoji rastui pritisak javnosti i oekivanja da
se mora poslovati na drutveno odgovorniji nain i da se resursi moraju koristiti ekasnije.
Energetski menadment moe biti razliit u zavisnosti od nivoa na kome se uspostavlja.
Tako se moe razlikovati menadment na nacionalnom, regionalnom, lokalnom ili na nivou
preduzea.
Energetski menader treba da poseduje neophodna tehnika znanja ili da ima
odreeno iskustvo u oblasti opteg menadmenta, ali u tom sluaju treba obezbediti
tehniku podrku, jer zadaci koji se postavljaju pred menadere su brojni i teko savladivi.
Energetska ekasnost i uvoenje obnovljivih izvora energije moraju postati prioriteni
ciljevi menadera, i ceo energetski menadment se mora uskladiti sa tim.
Ovaj udbenik je inicijalni pokuaj da se studentima Inenjerskog menadmenta priblii
ova multidisciplinarna oblast. Poseban izazov je bio nai meru u izlaganju tehnikotehnolokih tema za koje studenti nemaju adekvatna predznanja. Svestan sam da zbog
opsenosti oblasti neke teme nisu obraene ili nisu obraene u dovoljnoj meri. Takoe,
mogue je da su se potkrale neke greke ili nepreciznosti, stoga biu zahvalan svakome
ko ukae na mogue propuste ili da konstruktivne primedbe i sugestije kako bi udbenik
u sledeem izdanju bio kvalitetniji kao nastavno sredstvo.
Beograd, jul 2010.
VI
AUTOR
INJENICE,
UZROCI I POSLEDICE
Uz ovo ide i pitanje snabdevanja energijom, naroito onih gradova gde ivi vie ljudi
nego u nekim pojedinim dravama (recimo, Tokijo ima vie ljudi nego cela Kanada). Mada
gradovi zauzimaju samo 2% ukupne povrine nae planete, oni troe tri etvrtine ukupne
energije koja se proizvede u svetu. Primera radi, London (7,4 miliona ljudi) troi vie energije od cele Irske, Grke ili Portugala!
Potrebe za energijom se naglo uveavaju pa su gradske vlasti prinuene da se dovijaju
na razne naine. Tako su u Majamiju izraunali da saenje drvea moe znatno smanjiti
raune za struju koja se troi na rad rashladnih ureaja, tokom leta... Rauni su za oko
10% manji u delovima grada u kojima ima puno izraslog zelenila, koje osveava vazduh i
ini ga vlanijim, dok su delovi bez zelenila za 1 stepen topliji tokom dana a za itavih 6
stepeni topliji tokom noi! Neki drugi gradovi, na primer u vedskoj, koriste vie od 50%
energije poreklom iz nefosilnih goriva time to koriste solarnu i termalnu energiju.
U godinama koje nailaze (predvianja UN Intergovernmental Panel of Climate Change)
izvesno je namirivanje 2/3 potreba za elektrinom energijom. to se tie potreba zemalja
u razvoju, mnogo ta je i dalje neizvesno. Oekuje se da e ve 2010. godine potronja
elektrine energije porasti za 37%, a do 2020. ak za 76%! Bez ubrzanih i dodatnih
ulaganja u elektrosisteme, uveavae se korienje fosilnih goriva. Recimo, za rad termoelektrana na ugalj morae da se obezbedi 50% vie ove sirovine nego danas, i to ve
do 2020. godine. Slino uveanje oekuje se i kada je re o potronji zemnog gasa.
Najvei deo energije, to se danas upotrebljava, dobija se iz goriva sagorevanjem. Pri
tome se uz vrlo visoku temperaturu oslobaa toplota. Tu toplotu potom upotrebljavamo
ili za proizvodnju elektrine energije, za industrijske procese ili za grejanje. Energiju u
gorivima nazivamo primarnom energijom, a onu koja je prela jednu ili vie transformacija
sekundarnom energijom.
Najdominantniji tetan uticaj energetike na ivotnu okolinu se ostvaruje preko emisije
produkata sagorevanja, i on je dvojake prirode. U produktima sagorevanja se nalaze
CO2, CO, H2O, sumporni i azotni oksidi, a, letei pepeo i dr. Od navedenog se jedino
a moe videti, tada je dim crn, ostali tetni gasoviti produkti sagorevanja nemaju boju.
Najee je dim beo, pri emu bela boja potie od kondenzovane vodene pare. Ugljen dioksid predstavlja problem za ivotnu sredinu na specian nain, kroz doprinos globalnom
zagrevanju, dok azotni oksidi, a, ugljen monoksid, sumporni oksidi i ostali, utiu tetno
na ovekovo zdravlje.
Emisija ugljen - dioksida (CO2) u svetu usled sagorevanja fosilnih goriva dostigla je
6500 miliona tona godinje. Zbog stalnog porasta emisije CO2 njegova koncentracija
je poveana za 32% u odnosu na pre-industrijsko doba (280ppm). Zadnjih 20 godina
koncentracija CO2 u atmosferi se uveavala skoro konstantnom stopom rasta od 1.5 ppm
godinje. Tri etvrtine emisija CO2 usled ljudske aktivnosti nastaju sagorevanjem fosilnih
goriva, a ostatak je prouzrokovan najveim delom unitavanjem uma. Svetska potronja
energije e u narednih 20 godina porasti za 60%. Prema Ministarstvu za energetiku SAD
(Department of Energy) u narednih 20 godina potronja uglja e se uveati za 45%, nafte
PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
za 58% i prirodnog gasa za 93%. ak i ako upotreba uglja ostane na istom nivou kao
danas, nivo emisije CO2 e biti preveliki. Tri glavna sektora vre emisiju CO2. Proizvodnja
elektrine energije u emisiji uestvuje sa 42%, transport sa 24% a industrija sa 20%. U
ostatku od 14% nalaze se domainstva, uslune delatnosti, itd.
itav na moderni napredak je razvijan sa jeftinom fosilnom energijom iz nafte, gasa
i uglja (i u manjem obimu iz uranijuma kroz nuklearne elektrane). Osobenost ovih fosilnih
goriva je da nisu obnovljiva. Postoji ograniena koliina takvog goriva u zemlji i poto ga
stalno crpimo, ta koliina se smanjuje. Proteklih decenija, eksploatisane rezerve su smenjivala nova nalazita i proizvodnja je strahovito rasla. Ali ukupne, globalne rezerve su se
smanjivale.
Budui da sve vie i vie zemalja dostie sopstveni nacionalni vrhunac proizvodnje
nafte, pitanje koje se namee je kada e doi do svetskog vrhunca proizvodnje nafte, koji
se zove peak oil. Raspravljanje o stvarnom datumu vrhunca proizvodnje je, u stvari, irelevantno. Ono to je vano razumeti je da smo svedoci da je doao kraj jeftine i izobilne
energije. Energija postaje sve skuplja i skuplja zbog smanjenja proizvodnje nafte.
voljan uticaj na pomenute aktivnosti. U takvim uslovima, pitanja primene obnovljivih izvora
energije, smanjenja negativnog uticaja na okolinu, kao i pitanje energetske ekasnosti
ostaju po strani. Zbog svega navedenog celishodno je takav sistem transformisati.
Energetskom menadmentu u svetu se posveuje velika panja. Energetski menadment
predstavlja organizovano i trajno upravljanje parametrima energetskih tokova, poevi
od procesa nabavke energenata ili energije, preko procesa transformacije i proizvodnje, do krajnjeg korienja proizvedene energije. Sistem energetskog menadmenta predstavlja sredstvo za ostvarivanje unapred postavljenih ciljeva u oblasti energetike:
obezbeenje optimalnog i sigurnog snabdevanja energentima i energijom,
smanjenje potronje energije i trokova nabavke energije uz zadravanje optimalnog nivoa usluga,
stvaranje uslova da to veem broju korisnika budu dostupni i pristupani razliiti
energenti (toplotna energija, gas, elektrina energija, obnovljivi izvori energije)
smanjenje negativnog uticaja na ivotnu sredinu koje je nastalo korienjem energije,
upotreba obnovljivih izvora energije uz maksimalno korienje resursa sa teritorije za koju je manader zaduen.
Usvajanjem zakona o energetici (jul 2004.god.) kojim se ureuju ciljevi energetske
politike i nain njihovog ostvarivanja, nain organizovanja i funkcionisanja trita energije,
uslovi za uredno i kvalitetno snabdevanje kupaca energijom, kao i uslovi za ostvarivanje
energetske ekasnosti, postavljeni su novi okviri za rad i funkcionisanje energetskog sektora u Republici Srbiji.
Energetski menader treba da poseduje neophodna tehnika znanja ili da ima
odreeno iskustvo u oblasti opteg menadmenta, ali u tom sluaju treba obezbediti
tehniku podrku, jer zadaci koji se postavljaju pred manadere su brojni i teko savladivi.
Meutim, adekvatnom organizacijom je mogue nai reenje, pre svega prevazilaenjem
osnovnih problema, kao to su prikupljanjem podataka o potronji energije i pravljenje
baze podataka, kao i izrada enegetskog bilansa za predhodnu kalendarsku godinu.
Energetski menader treba da obavlja sledee aktivnosti:
prikupljanje, praenje i analiza podataka koje se odnose na nabavku, transformaciju i potronju energije,
izrada energetskog bilansa,
izrada periodinih izvetaja u oblasti energetike,
uee u izradi energetskog plana,
pronalaenje mogunosti korienja obnovljivih izvora energije,
pronalaenje mera za racionalno korienje energije,
priprema i praenje realizacije projekta za utedu energije ili korienje obnovljivih izvora energije,
KLIMA I KLIMATSKE
PROMENE
TA SVE PODRAZUMEVA KLIMA?
Klima nekog mesta se klasino denie na osnovu srednjih vrednosti, ekstrema i drugih
statistikih parametara meteorolokih uslova, tokom nekog intervala vremena (meseci,
godine, vekovi). Savremena denicija meutim, opisuje klimu kao dinamiki sistem u kome
uestvuju i jedni na druge deluju: atmosfera, okeani, ledeni i sneni pokriva, procesi na tlu
(litosfera) i biosfera ukljuujui oveka. Svaki od ovih uesnika (komponenata) u klimatskom
sistemu ima sopstvene zakonitosti i dinamiku, na koje deluju druge komponente i tako ih
menjaju.
11
12
pojava primeuje daleko do izvantropskih irina i da dodatno poviava globalnu temperaturu, dok su parametri klime u Srbiji i Crnoj Gori (i irem regionu) visoko korelisani sa
indeksom Severnoatlantske oscilacije.
Klimatske promene o kojima se danas mnogo govori, oznaavaju pre svega negativne
posledice uticaja oveanstva na inioce klimatskog sistema. Klimatskim promenama je
najvie ugroena atmosfera jer joj se menja sastav zbog nekontrolisanog sagorevanja
fosilnih goriva. Poveani efekat
staklene
bate je doveo do porasta srednje globalne
o
o
temperature vazduha od 0.3 C do 0.6 C u odnosu na predindustrijiski period, dok je
poslednja dekada prolog veka najtoplija od kada postoje merenja temperature. Porast
temperature uzrokuje topljenje ledenog pokrivaa i dovodi do porasta nivoa mora, dok
na kopnu dolazi do pomeranja granica temperaturnog i padavinskog reima. Postoje
indikacije da e nastavak dosadanjih
stihijskih antropogenih uticaja u 21.
veku proizvesti dramatine uticaje na
globalnu privredu, drutvo i ovekovu
okolinu.
Tokom poslednjih dekada jedan
od glavnih napredaka je postignut u
oblasti prognoze klime pomou objedinjenih numerikih modela cirkulacije
atmosfere i okeana. Sve uspenije rezultate meutim, danas daju sloeni
modeli koji sadre pored parametara okeana i atmosferske procese
sa aerosolima i gasovima staklene
bate, zatim procese na tlu i ledeni
pokriva. U ovakvim modelima se forsiranjem jednog parametra testiraju
reakcije drugih parametara ili itavih
komponenata klimatskog sistema.
Brojni klimatski modeli se razlikuju po
nameni odnosno da li se koriste za dobijanje mesene ili sezonske prognoze
klime, za procenu meugodinje do
dekadne varijabilnosti pojedinanih
Slika 3. emetski prikaz efekta ekstremnih
parametara, za dobijanje scenarija
temperatura
kada se (a) poveava prosena
klimatskih promena itd. Sigurno je
temeperatura, (b) poveava varijansa i (c)
da e se ubudue, praviti sve bolji
poveavaju i jedna i druga. Trenutna klima
numeriki modeli vremena i klime a
je izgleda hibrid sluaja (b) i (c); tj. srednja
dobijeni rezultati biti sve pouzdaniji i
temperatura je via a pojavljuju se hladnije i
toplije anomalije (ekstremi) (IPCC 2001)
primenljiviji.
PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
13
Klima je postala nauka u razvoju i u velikom broju zemalja su odluivanja zasnovana na klimatskim informacijama i prognozama. Sve su ei i sloeniji zahtevi za izradu
klimatskih produkata i projekata, a primene su najvee u oblasti poljoprivrede, vodoprivrede, graevinarstva, zdravstva itd.
Zbog straha od nepovratnih klimatskih promena prouavanje klime je postalo strateko
pitanje, tako da je u mnogim zemljama, posle odbrane i privrede, jedna od glavnih tema
u dravnim administracijama. Dugoroni cilj je da se klima i prognoza buduih klimatskih
uslova, ekploatiu kao prirodni resurs za to bolje socioekonomske uslove ivota na Zemlji. Zbog toga je borba protiv klimatskih promena koje uzrokuje ovek, postala predmet
meunarodnih konvencija, panela, programa i projekata, koji predlau i sprovode mere
za ouvanje postojee klime i ovekove okoline.
KLIMA GRADA
Klima grada se znaajno razlikuje od klime okolnih podruja. To je posledica u prvom redu dva faktora koji se na teritoriji grada razlikuju od okoline. Ta dva faktora su
bilans zraenja i vodni bilans. Razliiti bilans zraenja je posledica slabijeg reektovanja
sunevog zraenja zbog postojanja kanjonskih ulica. Razlike u vodnom bilansu nastaju
zbog manjeg poniranja kinice u tlo usled pokrivenosti tla, ime je pojaano oticanje, a
smanjena vlanost tla. Razlika nastaje i u isparavanju zbog smanjene vlanosti tla. Posledica ovih razlika je jae zagrevanje podruja grada. Razlike su takoe vrlo izraene i
kod nekih drugih elemenata kao to su vetar, magla i smog. Dalje, razlike se javljaju i u
razliitim delovima grada u zavisnosti od topograje i strukture grada. Znaajan uticaj
na modikaciju klime u gradu ima i aerozagaenje.
Danas veliki deo oveanstva ivi u velikim gradovima, dakle pod modikovanim klimatskim uslovima. Mnoge od klimatskih modikacija koje prouzrokuje grad imaju negativan uticaj na ljudsko zdravlje. Takvi su na primer visoke none temperature u toku leta, ili
smanjena provetrenost, koja doprinosi i povienju temperatura i aerozagaenja. Karakteristike grada koje dovode do nepovoljnih lokalnih klimatskih uslova, mogu se popraviti
odgovarajuim planskim merama u izgradnji ili rekonstrukciji grada. Tu su neki konkretni
elementi: gustina i visina gradnje, irina ulica, orijentacija zgrada, prilagoenost materijala, pri emu je za klimu zgrade izuzetno vana adekvatna upotreba stakla.
Treba imati u vidu da i pored mnogih zajednikih karakteristika svih gradova, svaki
pojedini grad, pa ak i deo grada ima neke svoje klimatske posebnosti, koje se mogu
utvrditi samo izuavanjem lokalnih specinosti.
Kako mogu da zatitim klimu?
Imamo, naalost, mnogo ekolokih problema koji su povezani jedni s drugima. Nakon
anketiranja strunjaka sprovedenog 2000. godine, zakljuuje se da je jedan od najakutnijih problema problem promene klime. Zbog toga emo se u sledeim redovima baviti
ovim problemom.
14
Tokom istorije planete Zemlje klima se oduvek menjala, delimino veoma drastino. Dolazilo je do smene toplih i ledenih doba. Dodue, u poslednjih 10.000 godina klima je bila
izuzetno stabilna. U tom periodu se razvila ljudska civilizacija. U poslednjih 100 godina,
otkad je poela industrijalizacija, globalna srednja temperatura se povisila za ca. 0,6 C
bre nego u prethodnih 1000 godina.
Osnovni je razlog promene klime, koji vie niko ne dovodi u pitanje, zagrejavanje Zemljine povrine. To za sobom povlai jo neke promene u globalnom klimatskom sistemu:
gleeri i polarni ledenjaci se otapaju, raste nivo mora, poveava se intenzitet kruenja
vodene mase na Zemlji, padavine su jae i ee dolazi do tzv. prirodnih katastrofa.
15
efekat staklene bate. Atmosfera tik uz Zemlju se jo vie zagrejava i tako se zatvara
(zaarani) krug.
Zato ljudi od pre 100 godina proizvode vie gasova staklene bate nego ranije?
Tokom industrijalizacije i sa porastom stanovnitva na Zemlji, te porastom saobraaja,
poveala se i potreba za energijom.To je dovelo do poveane upotrebe fosilnih goriva.
Pored toga, porasla je potreba za hranom, te neophodnost obezbeenja ivotnog standarda koji je bio na neto viem nivou nego ranije. Zbog toga je u poljoprivredi intenzivnije dolazilo do preobraavanja prirodnog zemljita u zemljite zasaeno monokulturama.
Ovakav trend se i danas nastavlja.
Kakve posledice sa sobom nosi zagrejavanje Zemljine povrine?
Gleeri i polarni ledenjaci se otapaju.
Poveava se temperatura okeana i raste nivo mora (gubi se tlo, malim ostrvima
preti potapanje).
Pojaava se intenzitet globalnog kruenja vodene mase: u tropskim predelima
ispari vie vode nego to ima padavina na severu; promenjena ema padavina.
Nivo soli u Atlanskom okeanu se poveava, Golfska struja i prenos toplote ka
Evropi slabe, ne mogu da se iskljue nagle klimatske promene.
ee dolazi do tzv. prirodnih katastrofa: oluje, poplave, sua.
ire se pustinje (gubitak povrina za stanovanje, izbeglice).
Promena vegetacije: moe da doe do odumiranja velikih uma. Time bi dolo
do velikog oslobaanja ugljen-dioksida, to bi jo vie povealo efekat staklene bate (vidi dole) i dovelo do jo breg zagrejavanja Zemljine povrine
(galopirajui efekat staklene bate).
Mogua oteenja ozonskog omotaa: sluti se da zagrejavanje Zemljine povrine
sa sobom povlai hlaenje stratosfere (deo atmosfere na 15 do 25 km visine),
to pojaava brzinu razgradnje ozonskog omotaa.
Kako moe da se sprei klimatska katastrofa?
Koncentracija gasova staklene bate u atmosferi ne sme vie da se poveava. Ovo
moe da se postigne samo drastinim smanjenjem emitovanja tetnih gasova. Sagorevanje
fosilnih resursa (nafta, zemni gas, ugalj) mora da se smanji i to:
smanjenjem upotrebe energije,
prelaskom na korienje obnovljivih i alternativnih izvora energije (sunce, vetar,
voda, biomasa).
17
OZON
Ozonski se omota stvarao milijardama godina, sve to vreme titei ivot na
Zemlji. Ozon je gas koji je veoma znaajan za ivot na Zemlji, zbog njegove
uloge apsorbera ultravioletnog zraenja. Spada u grupu malo prisutnih gasova
koji ulazi u sastav atmosfere. Njegov nastanak vezujemo za sloj atmosfere koji se
naziva troposfera, ali i za nie slojeve stratosfere, koja je isto sloj atmosfere. Ima
znaajnu ulogu u apsorpciji zraenja pri prolasku kroz atmosferu.
Pored funkcije apsorbera, ozon inicira hemijske reakcije. Ultravioletno zraenje dospeva do ivih bia kada se smanji koncentracija ozona u stratosferi, a povea se njegova koncentracija u troposferi. Ozon u troposferi utie na klimatske uslove i dovodi do
poveanja temperature.
19
Gasovi pod nazivom freoni, su glavni gasovi koji dovode do razaranja ozona. Iz
raspadnutih molekula freona, pri fotodisocijativnom procesu, oslobaaju se atomi hlora.
Razgradnja ozona ima svoje tetne posledice. Posledice kao to su:
vei prodor ultravioletne radijacije prema zemljinoj povrini usled oteenja
ozonskog omotaa
efekat staklene bate tj. uticaj na klimatske uslove na Zemlji
ultravioletno zraenje ima tetan uticaj na bioloki materijal, a samim tim i na
vegetaciju, ivotinjski svet i zdravlje ljudi.
KISELE KIE
Kisela kia je termin koji se odnosi na meavinu suvog i vlanog atmosferskog taloga
koji sadri veu koliinu azotne i sumporne kiseline. Taj termin oznaava vrstu zagaenja
- a u hemiju ga je polovinom 19. veka uveo kotski hemiar Robert Angus Smith. One
nastaju i od prirodnih uzronika, kao to su vulkani i trula vegetacija, i od uzronika za
koje je kriv ljudski faktor, i pre svega su to emisije sumpor dioksida i azotnih oksida koje
su nastale od sagorevanja fosilnih goriva.
Zanimljivo je da je kia, ak i kad je ista, prirodno kisela i da je njen pH faktor 5,5,
dok je faktor kiselosti za neutralnu vodu 7.
Padavine (vodeni talozi, kie) esto su blago kisele reakcije zbog prisustva ugljene
kiseline u njima zahvaljujui prisustvu ugljen-dioksida u atmosferi. Meutim, kao rezultat
antropogenih aktivnosti u vazduhu se nalaze gasovita jedinjenja- oksidi sumpora i azota,
koji se rastvaraju u vodi stvarajui odgovarajue kiseline (pre svega sumporastu i azotastu).
estice toksinih metala, kao sastavni deo kiselih kia, kroz vodu dolaze u voe, povre
i meso i, mada ne utiu na ivotinje, one esto ozbiljno ugroavaju ljude koji se tim mesom
hrane. Naime, iva koja se taloi u organima i tkivima ivotinja ima veze sa oteenjima
mozga kod dece, nervnim obolenjima, oteenjima mozga i smrtonosnim bolestima, dok
aluminijum, koji je prisutan u organima ivotinja, povezuju sa bubrenim problemima i
Alchajmerovom boleu.
Padavine u urbanim i industrijskim zonama, koje obiluju ovim kiselinama, oznaene su
kao kisele kie. Pored kiselih kia u oblastima sa velikim atmosferskim zagaenjem este
su i kisele magle ili izmaglice. Kiseli vodeni talozi su veoma opasni za ivi svet, naroito
biljke, liajeve, organizme na kopnu, ali i za one u vodi (ribe). Pod dejstvom kiselih kia
propada umska vegetacija, unitavaju se poljoprivredne povrine i dolazi do pomora
riba u jezerima. Pored toga, kisele padavine deluju i na sve predmete na zemlji. One izazivaju naruavanje i koroziju spomenika, fasada zgrada, ukrasnih premeta od kamena,
metala i drugih materijala. Unitavanje kamenih spomenika, skulptura i ukrasa, naroito u
gradskim podrujima, oznaeno je kao kamena erozija. Izuzetno negativno dejstvo kiselih
20
PROTOKOL IZ KYOTA
Protokolom iz Kyota denie se nova energetska politika s ciljem stabilizacije koncentracije gasova staklene bate (Green House Gasses GHG) u atmosferi, koja ukljuuje
korienje obnovljivih izvora energije i poveanje energetske ekasnosti. Postavljeni su ciljevi za odreeno razdoblje (2008. - 2012.), a njihova realizacija zavisi od zakonodavne
ureenosti podruja i nansijske podrke. Iako je na deklarativnom nivou Kyotski protokol
prihvaen od gotovo svih zemalja potpisnica, implementacija smernica ide sporije nego
to je oekivano.
Osnovni problem Kyotskog protokola je u tome to kvantikovanu obavezu smanjenja
GHG emisija ima samo 40-tak zemalja lanica Aneksa B Protokola. Radi se o razvijenim
zemljama i zemljama s ekonomijom u tranziciji, koje su ujedno lanice iz Aneksa I Konvencije o promeni klime (UNFCCC). Dakle, kvantikovanu obavezu smanjenja emisije nemaju
ni Kina, ni Indija, niti nerazvijene zemlje, u kojima dolazi do znatnog poveanja GHG
emisije. Budui da su klimatske promene globalni problem, ekasna borba s poveanjem
antropogenih GHG emisija nije mogua bez ukljuivanja svih zemalja ili barem velike
veine zemalja sveta koje proizvode glavninu emisija. Stoga je ukljuivanje to veeg
broja zemalja, koje bi preuzele obaveze u skladu sa stepenom razvoja i mogunostima
za smanjenje emisija, jedan od najvanijih ciljeva novog sporazuma. Prihvatanje novog
sporazuma oekuje se krajem 2009. godine. Sporazum bi trebao da denie koncept za
smanjenje GHG emisije posle 2012. godine (post-Kyotsko razdoblje).
Paralelno s procesima vezanim uz Protokol iz Kyota, kao to je uvoenje sistema trgovanja pravima na emisiju CO2, dogaaju se velike promene u umreenim sistemima, elektrinoj energiji i prirodnom gasu, koji se od monopolskih sistema transformiu u otvorena
trita. Proces se odvija sporije od eljenog, pa EU priprema trei paket mera kako bi se
ubrzale promene i stvorili transparentni uslovi za funkcionisanje trita energije (Evropski
parlament glasanjem u aprilu 2009. podrao je nova pravila za jaanje unutranjeg EU
energetskog trita).
U zemljama biveg komunistikog sistema, od kojih je jedan deo u EU, procesi otvaranja energetskog trita zapoeli su kasnije, dok su se u nekim zemljama odvijali sporije
sa snanim socijalnim uticajem na cene energije. Uz te promene u funkcionisanju trita
energije uvodi se i trite prava na emisiju CO2, kao jedan od instrumenata ostvarivanja
postavljenih ciljeva smanjenja GHG emisija.
PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
21
23
OSNOVE
INENJERSKE FIZIKE
Fizika se oslanja na iskustva oveka i na jedan mali broj fundamentalnih zakona (zakoni ouvanja energije, mase, elektrinog optereenja, koliine kretanja i momenta koliine
kretanja), koji su dobijeni kao rezultat uoptavanja jednog veoma velikog broja eksperimenata.
Nekada je zika u sebi obuhvatala sve prirodne nauke kao: astronomiju, hemiju, biologiju, geologiju, matematiku i druge nauke, stoga je opravdano to se svaka nova
nauka prirode izgrauje na njenoj bazi i upotrebljava metode i sredstva koje otkriva
zika. Slobodno se moe rei da zika slui kao model egzaktnim naukama prirode i kao
temelj na kojem se izgrauju sve ostale prirodne nauke. Takoe zika je nauna osnova
tehnike i savremene tehnologije. Isto tako, zika je eksperimentalna nauka, zato to se
sve njene teorije oslanjaju na eksperimente i zajedno sa iskustvom slue kao jedini dokaz
njihovog potvrivanja.
MOLEKULARNA FIZIKA
Predstavlja deo zike koji izuava strukturu i svojstva materije polazei od tzv.
molekularno-kinetike teorije. Saglasno tome, svako telo (vrsto, teno ili gasovito) sastoji
se iz velikog mnotva veoma malih estica - molekula. Molekuli se mogu sastojati od jednog, dva ili vie atoma. Makroskopske osobine materije (tvari) mogu se bolje razumeti
pomou molekularne teorije materije, tj. posmatrajui ta se dogaa u mikroskopskom
svetu atoma i molekula. Atomi unutar molekula vezani su silama ije je poreklo elektrine
prirode.
PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
25
TERMODINAMIKA
Termodinamika je deo zike koji prouava toplotna stanja materije, denie makroskopska svojstva i utvruje matematike relacije koje takva svojstva (termodinamike
koordinate) povezuju u stanju ravnotee zatvorenih sistema. Jednostavnije reeno, termodinamika je nauka koja izuava pojave nastale meusobnim pretvaranjem toplotne i
drugih oblika energije (mehanike, hemijske, elektrine). Na osnovu iskustva znamo da se
iz mehanikog rada dobija toplota. Znamo da se radom, na primer, trljanjem, mehanika energija pretvara u toplotnu (dobijanje vatre u stara vremena). Ovo pretvaranje je
relativno lagano i potpuno, to znai da se sav utroeni rad pretvara u toplotu. Takoe,
poznato je da se i toplota moe pretvoriti u mehaniki rad. Heron Aleksandrijski zapazio
je da voda grejanjem provri i isparava i da nastala para moe vriti rad. Meutim, ovo
pretvaranje toplote u rad nije jednostavno i nikad nije potpuno. Reavanje odnosa kod
pretvaranja rada u toplotu, odnosno toplote u mehaniki rad, uticalo je da se termodinamika razvije kao nauka. Ona je nastala vie iz empirijskih saznanja i praktine potrebe
nego iz teorijskih razmatranja.
Pronalazak parne maine i njena primena u transportu i proizvodnji dovela je do
naglog razvoja industrije koja je zahtevala sve vee i ekonominije maine. Da bi se taj
zahtev zadovoljio, bilo je potrebno da se proue procesi koji se u tim mainama deavaju.
To je bio osnovni i prvi zadatak termodinamike. Zato moemo rei da se termodinamika
javila i razvila kao teorijska osnova termotehnike. Naravno, ona je u svom daljnjem razvoju izila vrlo brzo iz tih granica i ukljuila se u istraivanja mnogih zikih/zikalnih,
hemijskih i drugih procesa. Dakle, termodinamika se razvila, istorijski gledano, kroz reavanje problema parne maine, odnosno prouavanjem mehanizma pretvaranja toplote u
mehaniki rad. Klasina termodinamika razvila se vie zahvaljujui empirijskim potrebama
nego teorijskim razmatranjima. Naime, kada je krajem 18. veka pronaena parna maina i kada se poetkom 19. veka poela iroko primjenjivati postalo je interesantno koliko
se rada moe dobiti iz toplote. Trebalo je odrediti kvantitativni odnos izmeu toplote i
mehanikog rada, odnosno raznih oblika energije.
Termodinamika se razvila iz saznanja dobijenih eksperimentima i zasniva se na eksperimentalno utvrenim zakonima, tj. zakonima termodinamike. Spomenimo ih:
Prvi postulat ravnotee govori da svaki sistem prirodnih tela tei ravnotenom
stanju, a kada ga postigne, sistem vie nije sposoban da se sam od sebe merljivo promeni.
PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
27
Drugi postulat ravnotee govori, ako je jedno od dvaju tela, koja se nalaze
u toplotnoj ravnotei, u ravnotei s nekim treim telom, onda je u ravnotei s
tim telom i drugo od dvaju tela. Drugi postulat ravnotee naziva se i nultim
zakonom termodinamike.
Prvi zakon termodinamike je proirenje opteg prirodnog zakona na toplotne
pojave. To je zakon o ouvanju/odranju i pretvaranjima/transformacijama energije.
Drugi zakon termodinamike ukazuje na smer odvijanja procesa koji se deavaju
u prirodi koja nas okruuje i izraava osobenost tih procesa.
Trei zakon termodinamike omoguuje da se jednoznano odredi vana
termodinamika veliina stanja entropija.
STANJA MATERIJE
Posmatranjem okolnog sveta zapaamo da u njemu do izraaja dolaze dve tendencije. Jedna od njih nastoji da materiju to vie iri/raseje, a druga da je to vie skupi.
Posledica prve tendencije je velika rairenost/rasejanost materije i ogromna svemirska
rasprostranjenost. Delovanje druge tendencije ogleda se u privlanim silama koje vladaju
u mikro-svetu (nuklearne sile u jezgru atoma, elektrine sile izmeu jezgra i elektrona) i
u makro-svetu kao to je sila gravitacije u Svemiru. Stoga moemo zamisliti da postoje
i takva stanja kod kojih prevladava jedna od ovih tendencija. Dolazimo do idealnog
gasnog stanja, gde nema uticaja privlanih sila meu molekulima, pa meu njima vlada
potpuni nered, i do idealnog krutog stanja, gde je poloaj jedne estice strogo uslovljen
poloajem druge estice i prema tome vlada potpuni red.
Izmeu ovih graninih idealnih stanja susreemo se sa stanjima kod kojih se uoavaju
obe tendencije. Polazei od idealnog gasnog stanja prema idealnom krutom stanju postoje stvarna stanja:
idealno gasno stanje
realni gasovi
tenosti
neidealne krute materije
idealno kruto stanje.
Porast uticaja privlanih sila meu molekulima ogleda se i u promeni nekih svojstava
pojedinih stanja, npr. u otporu koje pojedino stanje prua sili koja nastoji promeniti njihov
oblik ili zapreminu/volumen.
28
Specine veliine se, dakle, odnose na 1 kg materije. Drugi zikalni uslovi, kao to
je promena temperature ili pritiska, mogu dakako promeniti zapreminu kao i specinu
zapreminu. Reciprona vrednost specine zapremine je gustina materije:
p = 1/v = m/V, [kgm-3].
Pritisak, p je sila koja deluje normalno na jedinicu povrine.
p = F/A, [N m2].
Kod tenosti i gasova pritisak deluje
na graninim povrinama i unutranjosti
sistema. Sila, F moe biti izazvana vlastitom teinom medijuma ili spoljanjim
optereenjem.
Pritisak zbog vlastite teine zavisi od
visine tenosti ili gasa. esto je, meutim,
spoljanje optereenje tako veliko da se
pritisak izazvan vlastitom teinom moe
zanemariti. U tom sluaju je pritisak izmeSlika 2. Pritisak zbog vlastite teine
ren na bilo kom mestu u sistemu priblino
jednak. Kod sistema koje susreemo u
nauci o toploti, promena pritiska s visinom kod gasova se moe zanemariti i
merodavno je spoljanje optereenje, ali
kod tenosti treba esto voditi rauna i
o visini stuba tenosti. Razlikujemo apsoSlika 3. Pritisak zbog spoljanjeg optereenja
lutni pritisak, nadpritisak i snieni pritisak ili podpritisak (vakuum).
PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
29
Nadpritisak i snieni pritisak odnose se na atmosferski pritisak, dok je apsolutni pritisak ukupni pritisak kojim deluje gas ili para. Apsolutni pritisak predstavlja zbir barometarskog i manometarskog pritiska, tj.
pa = pb + pm
Ako je pritisak u nekoj posudi manji od barometarskog, taj
podpritisak ili vakuum oitava se
na vakuummetru. U tom sluaju
apsolutni pritisak je jednak razlici barometarskog pritiska i
vrednosti koju pokazuje vakuummetar, tj.
pa = pb - pv
31
stanja. Pomou jednaine stanja mogu se, za neko stanje, iz zadatih veliina odrediti i
ostale veliine koje ta jednaina povezuje.
Budui da kod idealnih gasova nema privlanih sila izmeu molekula, postoji jednaina
stanja, koja uopteno vai za takve gasove i naziva se jednaina stanja idealnih gasova. im se ponu javljati privlane sile meu molekulama, dolazi do odstupanja od te
jednaine. Tako se kod realnih gasova moraju koristiti korekcioni koecijenti i pojavljuje se
vei broj usvojenih formula za jednainu stanja, a koje zadovoljavaju u manjoj ili veoj meri.
Tu je nemogue postaviti jednainu koja bi generalno vaila, zbog toga to do izraaja
dolazi individualnost pojedine materije kao posledice delovanja razliitih privlanih sila.
Kod tenosti i krutih materija zato nema jednaina stanja, nego izvestan broj zakonitosti i
zavisnosti za pojedine veliine stanja. Mi emo posmatrati, uglavnom, gasno stanje.
NORMALNI USLOVI
U termodinamici se esto susreemo s pojmom normalni uslovi. Oni se pripisuju stanju
koje je okarakterisano pritiskom od 1.013 bara i temperaturom od 0 C. Ponekad se za
normalne uslove uzima stanje okarakterisano pritiskom od 0.98 bara i temperaturom od
15C. Ovakvi uslovi se retko koriste, a nazivaju se normalni tehniki uslovi.
32
GASNI ZAKONI
Gasovi se razlikuju od vrstih tela i tenosti i
po tome to tee da zauzmu to veu zapreminu
(celu zapreminu koja im stoji na raspolaganju),
vrei pritisak na zidove suda. Pri promeni zapremine gasa menjae se i pritisak, ukoliko temperaturu odravamo konstantnom.Uporednim
merenjem zapremine i pritiska, pri konstantnoj
temperaturi, pokazuje se da je zapremina gasa
obrnuto srazmerna pritisku, tj.:
V1/V2 = P2/P1 V1P1 = V2P2 = const ,
33
tj. pri konstantnom pritisku odnos zapremine i temperature gasa je konstantna veliina,
to predstavlja Gej-Lisakov zakon.
Zamislimo sada da je klip sa prethodne slike ksiran za zidove suda i da se ne moe
pomerati. Time je obezbeeno da zapremina gasa u cilindru bude konstantna. Zagrevanjem gasa menjae se njegova temperatura, gas e pokazivati tenju da se iri i povea
svoju zapreminu, to e biti onemogueno injenicom da je klip nepokretan. Zbog toga e
rasti pritisak gasa na klip cilindra i to tako da je:
P1/T1 = P2/T2 = ... = P/T = const ,
odnosno, pri konstantnoj zapremini idealnog gasa odnos pritiska i temperature gasa
je konstantna veliina. Ovo je tzv. arlov zakon.
Objedinjujui sva tri gasna zakona moemo izvesti jedinstven zakljuak:
PV/T = const ,
pri emu se moe pokazati (eksperimentalno) da je konstanta u gornjem izrazu jednaka proizvodu broja molova i univerzalne gasne konstante. Tako se i na ovaj, empirijski
(iskustveni) nain dolo do jednaine stanja idealnih gasova.
REALNI GASOVI
Ranije je reeno da se svi gasovi slino ponaaju i da se na njih mogu primeniti zakoni
koji vae za idealnie gasove, u uslovima visoke temperature i niskog pritiska (ili male
gustine). Ako to, meutim, nije sluaj, onda se gasovi veoma razlikuju i na njih se ne moe
primeniti model idealnog gasa (pre svega, ne mogu se zanemariti meumolekulske interakcije), niti vai jednaina stanja idealnog gasa, bez unoenja odreenih popravki. Te
popravke je uveo Van der Vals, pa je po njemu jednaina stanja primenljiva na realne
gasove i dobila ime.
Molekuli realnog gasa nisu materijalne take, ve se mogu tretirati kao krute sfere
prenika d. To znai da se ni jedan molekul realnog gasa ne moe pribliiti zidu suda na
manje rastojanje od d/2, niti rastojanje izmeu centara dva molekula moe biti manje od
d. To takoe znai da molekulima realnog gasa ne stoji na raspolaganju ista zapremina
u kojoj se mogu kretati kao jednakom broju molekula idealnog gasa u istom sudu, ve
manja. Koliko je ona manja zavisi od veliine molekula konkretnog gasa. Dakle, ako je
jednom molu idealnog gasa na raspolaganju zapremina Vm= V/n, gde je V zapremina
suda, a n broj molova gasa, onda jednom molu realnog gasa u istom sudu na raspolaganju je zapremina Vm - b, gde se konstanta b odreuje eksperimentalno.
Zbog smanjenja zapremine poveava se broj udara molekula gasa o zidove suda, tj.
raste pritisak i smanjuje rastojanje izmeu molekula to znai da rastu meumolekulske interakcije. Da bismo shvatili kakva je veza izmeu poveanja broja interakcija (i poveanja
pritiska) i smanjenja zapremine, posmatrajmo sud u kome se nalaze estice idealnog gasa
(materijalne take) kroz koji prolazi zamiljena ravan. Svaka estica gasa sa jedne (npr.
34
leve) strane ravni interaguje i sa k estica sa druge strane ravni, a i ove sa njima. Umesto
da estice idealnog zamenimo esticama realnog gasa (i time smanjimo zapreminu koja
svakoj estici stoji na raspolaganju da unutar nje deluje na druge estice), jednostavnije
za razumevanje je da zadrimo estice idealnog gasa, ali im poveamo broj unutar iste
zapremine. Recimo da smo udvostruili broj estica gasa. To sada znai da svaka estica
sa leve strane ravni interaguje sa 2k estica sa desne strane, ali i da svaka sa desne
strane interaguje sa 2k estica sa leve. Dakle, ukupan broj interakcija uveao se etiri
puta (sa kvadratom porasta broja estica). To znai, ako se vratimo na razmiljanje umesto o broju estica, na zapreminu koja jednom istom broju stoji na raspolaganju, da to
je zapremina manja to je broj interakcija vei i to sa kvadratom te zapremine. Zbog toga
raste pritisak i ako je on u sluaju idealnog gasa bio P, u sluaju realnog gasa bie P +
a/V2m, gde je a konstanta koja se odreuje eksperimentalno.
Dakle, jednaina koja opisuje stanje realnih gasova (za jedan mol) glasi:
(P + a/V2m) (Vm b) = RT
35
potisne klip na gore za neko dx, delujui silom F . Tada je rad koji je izvrio gas:
k
dV
dA = F dx = F dx cos 0 = Fdx = F
= PdV A = PdV
s
Vp
Ukoliko bismo dodali nekoliko kuglica, klip bi bio potisnut na dole, kao i u sluaju hladjenja gasa (Q<0). Tada bi ugao izmeu sile kojom gas deluje na klip i pomeraja klipa
bio , pa je jasno (iz gornjeg izraza za rad) da bi rad koji gas vri bio negativan (A<0).
U tom sluaju kaemo da je izvren rad nad gasom. Takoe je mogu proces prelaska
gasa iz poetnog u konano stanje pri kome nema razmene toplote sa okolinom (Q = 0),
a da gas vri rad ili se nad gasom vri rad. I na kraju, mogue je da bez obzira na to da
li gas prima toplotu ili je predaje okolini, rad bude jednak nuli. Iz izraza za rad vidimo
da je to sluaj kada je dV = 0, odnosno, kada se u termodinamikom procesu menja stanje
bez promene zapremine. Ovom sluaju odgovaraju procesi pa na dijagramima III, IV i V,
odnosno ak na dijagramu II.
Da zakljuimo: koliina toplote koju gas razmenjuje sa okolinom prelazei iz jednog
u drugo ravnoteno stanje, kao i izvreni rad pri tome, zavisi od vrste termodinamikog
procesa, odnosno od naina na koji se ta promena odvija.
Moe se pokazati da, osim Q i A, od vrste termodinamikog procesa zavisi i Q+A,
QA, itd. ali veliina koja je jednaka razlici razmenjene toplote i izvrenom radu (Q) ne
zavisi. Ova razlika zavisi samo od poetnog i konanog stanja gasa, odnosno vrednosti
parametara gasa u tim stanjima. Zbog toga ova razlika ima i svoje posebno ime i naziva
se unutranja energija gasa (U).
U = Ei = N E1 ,
i =1
E1 =
i
kT
2
37
U=
i
i
NkT = nRT = nCV T .
2
2
CV =
i
R
2
Q = dU + d ' A
U matematikom zapisu Prvog zakona termodinamike koriene su pomalo neuobiajene
oznake. Kako gas ne moe da poseduje toplotu (podsetimo se, toplota je energija koju
on razmeni sa drugim telom, tj. okolinom), onda ona ne moe ni da mu se promeni, ve
oznaava elementarno malu razmenjenu toplotu. Slino, gas ne poseduje rad, ve ga vri
ili se nad njim rad vri, pa shodno tome oznaka d` predstavlja elementarno mali izvreni
rad, odnosno rad izvren pri elementarno maloj promeni stanja gasa. S druge strane,
gas poseduje unutranju energiju, pa je mogue i da mu se ona promeni. Re je o pravom
diferencijalu funkcije unutranje energije.
Koristei izraze za unutranju energiju i rad, Prvi zakon termodinamike moemo napisati i kao:
Q = nCV dT + PdV .
38
IZOTERMSKI PROCES
Izotermski proces promene stanja gasa od poetnog (stanje 1) do konanog (stanje 2)
predstavljen je na sledeoj slici.
Kriva kojom se on predstavlja se naziva izoterma. To je takav proces pri kome gas ne
menja svoju temperaturu. Dakle:
T = const dT = 0
Ako ovo zamenimo u Prvi zakon termodinamike
dobijamo:
Q = d ' A = PdV
Dakle, razmenjena koliina toplote u celom procesu je:
Vk
Q =
PdV
Vp
Koristei jednainu stanja idealnog gasa pritisak moemo izraziti preko temperature i zapremine, pa dobijamo:
Q = A = nRT ln
Vk
Vp
Ukoliko se proces odvija u smeru oznaenom na prethodnoj slici (12), tj. u smeru
rasta zapremine, onda je kolinik
Vk
1,
Vp
39
pa je
ln
Vk
0 i Q 0,
Vp
Vk
V
1 ln k 0 Q = A0.
Vp
Vp
IZOHORNI PROCES
Na sledeoj slici je prikazan proces promene
stanja idealnog gasa pri kome zapremina gasa
ostaje nepromenjena. To je izohorni proces, a kriva
(zapravo, prava) kojom se on predstavlja se naziva
izohora.
Dakle,:
V = const dV = 0 dA = 0 Q = dU = nCV dT
Tk
Tk
Tp
Tp
Q = nCV dT = nCV dT
Q = nCV (Tk Tp )
Primenom prvog zakona termodinamike dobili smo da pri izohornom procesu nema
vrenja rada, ve se ukupna koliina toplote troi na promenu unutranje energije. Gornji
izraz e biti pozitivan (to znai da gas mora da primi tu koliinu toplote) ako je konana
temperatura vea od poetne. Da li je to sluaj sa procesom prikazanim na naoj slici
znaemo ako primenimo jednainu stanja idealnog gasa (PV = nRT) iz koje se vidi da pri
konstantnoj zapremini opadanju pritiska odgovara opadanje temperature, pa je
Tk Tp Tk Tp 0 Q0.
Znai da je u ovom procesu gas predao okolini koliinu toplote Q i da mu se smanjila
unutranja energija. Da je smer procesa bio obrnut (strelica od take 2 ka taki 1) to bi
odgovaralo poveanju pritiska, odnosno poveanju temperature pa bi Q bilo pozitivno,
to bi znailo da se proces odvija uz utroak toplote koju bi gas primio od okoline.
40
IZOBARNI PROCES
Izobarni proces je proces koji se odvija pri konstantnom pritisku (P=const). Na sledeoj slici predstavljen je krivom (pravom) koja se naziva izobara.
Primena I zakona termodinamike daje:
Tk
Vk
Tp
Vp
PV = nRT V =
Tk
nR
nR
T dV =
dT
P
P
Tk
k
nR
Q = nCV dT + P dT = n (CV + R ) dT
P
Tp
Tp
Tp
Q = nCp (Tk Tp )
Cp = CV + R =
i +2
R
2
koja se naziva toplotni kapacitet pri konstantnom pritisku i koja takoe zavisi samo od
vrste gasa, odnosno od broja stepeni slobode molekula gasa. Inae i odnos toplotnih kapaciteta pri konstantnom pritisku i konstantnoj zapremini je konstanta koja ima svoj naziv
i to eksponent adijabate ili konstanta adijabate:
Cp
CV
i +2
i
Da li gas u izobarnom procesu prima ili oslobaa toplotu znaemo ako ispitamo pozitivnost izraza za Q, to, oigledno, zavisi od toga da li se proces odvija u smeru porasta
ili smanjenja temperature. Dakle ako se proces odvija u smeru rasta zapremine (kao na
slici), onda iz jednaine stanja idealnog gasa sledi da pri konstantnom pritisku mora rasti
i temperatura, pa je
Tk Tp Tk Tp 0 Q 0
gas je primio toplotu. U sluaju da strelica pokazuje takav smer odvijanja procesa koji
vodi smanjenju zapremine, zakljuak e biti obrnut.
41
ADIJABATSKI PROCES
Adijabatski proces je proces koji se odvija bez
razmene toplote sa okolinom to se moe postii na
dva naina:
termodinamiki sistem je idealno toplotno
izolovan od okoline ili
proces se odvija veoma brzo, gotovo trenutno,
tako da termodinamiki sistem (gas) prosto
ne stigne da razmeni toplotu sa okolinom.
Kriva kojom se adijabatski proces predstavlja na
P-V dijagramu se naziva adijabata i predstavljena
je na slici zajedno sa izotermom da bismo istakli
Slika 12. Adijabatski proces
injenicu da je to kriva koja veoma lii na izotermu, samo je strmija od nje. Razlog tome je injenica
da pri ovom procesu pritisak opada (u obrnutom
smeru i da raste) bre nego u sluaju izotermskog procesa jer ne samo da se zapremina
poveava nego i opada temperatura.
Primenom I zakona termodinamike dobijamo:
Q = dU + d ' A = 0 dU = d ' A
to znai da se rad vri na raun unutranje energije.
Jednaina koja opisuje promene stanja u adijabatskom procesu moe se napisati na
tri ekvivalentna naina:
PV = const ,
TV 1 = const ,
TP
= const .
43
Smer u kojem e se procesi odigravati na prirodan nain, a, imajui u vidu prethodne primere,
i pretvaranje toplote u rad mora biti u skladu sa
Drugim zakonom termodinamike, koji moemo formulisati na sledei nain:
Nije mogu proces pri kome bi se toplota
potpuno pretvorila u mehaniki rad bez drugih
promena (procesa).
Pokuajmo da osporimo ovo tvrenje.
U tom cilju posmatrajmo cilindar, iji su boni zidovi toplotno izolovani, a koji lei na rezervoaru Slika 13. Izolovani cilindar na rezertoplote ija je temperatura T. U cilindru se nalazi
voaru toplote
idealan gas, a sa gornje strane je zatvoren lako
pokretljivim klipom na kome se nalazi posuda sa
olovnim kuglicama. Uklanjanjem odreenog broja
kuglica dozvoliemo gasu da se iri unutar cilindra, potiskujui klip navie, istovremeno
zadravajui konstantnu temperaturu, apsorbujui toplotu Q iz rezervoara.
Promene stanja idealnog gasa, u ovom sluaju, moemo predstaviti na P-V dijagramu
izotermom. Povrina ispod krive, kako smo ranije nauili, jednaka je izvrenom radu na
podizanju klipa. Kako nije dolo do promene unutranje energije gasa
(T = const U = 0 ) ,
a imajui u vidu Prvi zakon termodinamike
(Q = U + A )
na prvi pogled mogli bismo zakljuiti da je ukupna apsorbovana toplota pretvorena
u rad na podizanju klipa. Da li to znai da gore navedeni Drugi zakon termodinamike
ne vai? Naravno da ne. Naime, drugi deo tvrenja (...bez drugih promena...) nije zadovoljen, poto se idealni gas na kraju procesa ne nalazi u istom stanju u kojem se nalazio
na poetku, promenila se zapremina gasa, kao i njegov pritisak. Da bi se ovaj zahtev
ispotovao i gas vratio u prvobitno stanje, na kraju svakog procesa pretvaranja toplote u
rad potrebno je obezbediti da sistem klip-cilindar radi ciklino.
Ureaji koji na ovaj nain rade, u ciklusu, pretvarajui toplotu u rad, nazivaju se toplotne maine.
TOPLOTNE MAINE
Na slici je dat ematski prikaz rada toplotne maine. U toku jednog ciklusa iz toplijeg
rezervoara (temperatura TT) radno telo toplotne maine prima energiju u vidu toplote
(QT). Deo ove toplote se koristi za vrenje rada (A), a ostatak toplote se predaje hladni44
A = QT QH
Oigledno je da ovako dobijen rad moe biti
pozitivna veliina (rad koji je izvrio sistem) ili negaSlika 14. Toplotna maina
tivna (rad koji je izvren nad sistemom).
Jasno je da je cilj da svaka toplotna maina vri to je mogue vei koristan rad, tj.,
da to vea koliina apsorbovane toplote bude pretvorena u rad. Koliko je neka maina
uspena na ovom zadatku denie se koecijentom (stepenom) korisnog dejstva:
Q QH
Q
A
= T
= 1 H
QT
QT
QT
45
k=
QH
QH
=
A
QT QH
KARNOOV CIKLUS
Iako dve formulacije Drugog zakona termodinamike eksplicitno tvrde da nije mogue napraviti
idealnu toplotnu mainu, odnosno rashladni ureaj,
ne prestaje tenja mnogih pronalazaa u svetu da
konstruiu upravo takvu, idealnu mainu. Koliko je
zapravo mogue pribliiti se realizaciji takve ideSlika 17. ematski prikaz idealnog
je, moda je mogue razumeti detaljnijim razmarashladnog ureaja
tranjem rada jedne idealne toplotne maine koja
bi predstavljala granini sluaj rada jedne realne
maine.
Na slici je prikazana jedna idealna toplotna maina. Nju predstavlja cilindar, zatvoren
klipom, ispod koga se nalazi idealan gas. Zidovi cilindra su napravljeni od termoizolacionog materijala koji potpuno spreava razmenu toplote sa okolinom (obojene povrine),
kao i postolje na koje se cilindar stavlja nakon uklanjanja sa rezervoara toplote. Dimenzije i priroda visokotemperaturskog (TT) i niskotemperaturskog (TH) rezervoara su takvi, da
malo oduzimanje (dodavanje) toplote rezervoaru, nee promeniti njegovu temperaturu,
tj., TT =const.i TH=const. Takoe, zanemaruje se trenje izmeu klipa i zidova cilindra, kao
i turbulencija gasa, a koliina gasa unutar cilindra je konstantna (nita ne moe da ue, ni
da izae iz cilindra). Osim toga, svi procesi koji se odigravaju tokom rada ove maine i
46
47
Zatim se cilindar stavlja na niskotemperaturski rezervoar. Veoma laganim dodavanjem optereenja na klip gas se sabija do poloaja 4 klipa, emu odgovara pritisak P4
i zapremina V4. Toplota osloboena (negativna toplota) pri sabijanju gasa predata
je rezervoaru toplote, ime je obezbeeno da temperatura gasa ostane nepromenjena,
T4=T3=TH. Stanju gasa koje se karakterie parametrima V4, P4, T4, odgovara taka 4
na P-V dijagramu. Proces 34, naziva se izotermska kompresija, a nad gasom je izvren
rad (negativan rad) brojno jednak povrini ispod odgovarajue izoterme.
Poslednji korak sastoji se u postepenom dodavanju optereenja na klip, pri emu je
cilindar na izolatorskom postolju. Klip se vraa u poetni poloaj (poloaj 1), gas se sabija
do pritiska P1 i zapremine V1, nema razmene toplote sa okolinom (Q=0). Proces 41
naziva se adijabatska kompresija, a gas vri negativan rad (zapravo, nad gasom je izvren
rad) koji je brojno jednak povrini ispod odgovarajue adijabate i temperatura gasa
raste do T1=TT. Ovime je ciklus zatvoren.
Primetimo da je ukupan izvreni rad
C =
Q12 Q3 4
Q12
TT TH
T
= 1 H
TT
TT
kC =
TH
TT TH
Toplotne maine se dele na klipne i turbo maine prema ureaju koji na raun irenja
gasa dobija mehaniku energiju. U klipnim mainama pokretni deo je klip kojeg gas pri
irenju potiskuje i koji je obino povezan sa osovinom nekog zamajca. U turbo mainama
pokretni deo je rotor na kojem se nalaze lopatice, a obrtanje se izaziva udarom struje
gasa. Na osnovu toga gde sagoreva gorivo koje daje potrebnu toplotnu energiju, toplotne maine se dele na motore sa unutranjim i spoljanjim sagorevanjem. Od motora sa
unutranjim sagorevanjem najznaajniji su Otov i Dizelov motor, a spoljanje sagorevanje
se vri kod parne maine i turbina.
PARNA MAINA
Parna maina, sa klipovima ili turbinom, spada u toplotne maine sa spoljnim sagorevanjem. Svaka toplotna maina uvek prima toplotu od toplotnog rezeorvara na vioj
temperaturi i predaje je hladnjaku (kondenzatoru) na nioj. Po Prvom principu termodinamike, odnosno Zakonu odranja energije, maina tokom svakog toplotnog ciklusa u
mehaniki rad pretvara razliku ovih toplota, unete i isputene. Termodinamiki ciklus po
kome radi parna maina je poznat kao Rankinov. Kao radno telo u cilindru, maina koristi
vodenu paru pod pritiskom po kojoj je dobila ime i koja se iri i skuplja, pomerajui klip
cilindra i menjajui pritisak i temperaturu u zavisnosti od dela krunog ciklusa. Stepen
korisnog dejstva kod maina sa klipom nije naroit. Samo nekoliko procenata uloene
toplote pretvara se na kraju u koristan rad.
Parna maina i njeno zlatno doba u XIX veku su deo jednog znatno dueg procesa.
Moe se rei da se ona toliko proirila svetom pre svega zato to je bila prva koja je
mogla da sa podnoljivim gubicima pretvori bilo koju toplotnu energiju u mehaniki rad. I
da je upravo zato i nestala.
Parna maina je svo vreme razvijana zbog potrebe za veom ekasnou postojeih
reenja i na kraju, i sama sasvim odbaena iz te iste potrebe. Ona je uvek bila zamiljena
kao toplotni motor sa spoljnim sagorevanjem, gde se toplota koja ulazi u njen ciklus moe
dobiti pri sagorevanjem uglja ili drveta, ali i iz bilo kog drugog izvora, od solarnih do
nuklearnih. No, sa razvojem daleko ekasnijih motora sa unutranjim sagorevanjem, njena
primena je izgubila smisao.
Sa druge strane, parna maina je deo jedne porodice koja uopte nije izumrla. Ona
je samo jedna ugaena evolutivna grana meu toplotnim mainama. Ono to je Dejms
Vat razvio sa dodavanjem kondenzatora bila je samo prva iroko prihvaena toplotna
maina. Danas su razne takve maine svuda oko nas, od friidera i benzinskih motora, do
na kraju karjeva, parnih turbina.
PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
49
Ako se vratimo u epohu koja je prethodila Njukomenovoj pumpi, moemo da je posmatramo kao raskre
u kome se odvojila jedna evolutivna grana parnih cilindara sa klipom. Ona se izuzetno ubrzano razvijala i
potom izumrla. No, u meuvremenu su preivele grane
koje su se paralelno razvijale i tako dovele do nastanka parnih turbina.
Bitno razliite od Vatovog motora, parne turbine se danas itekako koriste, pre svega u proizvodnji elektrine struje. Toplotna energija koja se u
termoelektranama dobija iz uglja, a u nuklearnim
elektrana u procesu sije, predaje se pari koja zatim pokree parnu turbinu i elektrini generator koji
proizvodi struju. Smatra se da na ovaj nain parne
turbine proizvode ak 80 odsto elektrine energije na
svetu. U njima je izumrla parna maina zapravo dobila zadovoljavajueg naslednika.
TOPLOTNE PUMPE
Toplotne pumpe predstavljaju radne (rashladne) maine kod kojih se, dovoenjem
rada ili toplote, nekoj materiji u termodinamikom sistemu obezbeuje prenos toplote od
tela nie na telo vie temperature. Mada su toplotne pumpe u sutini rashladne maine,
one se razlikuju od klasinih kunih rashladnih ureaja (hladnjaka, zamrzivaa) po samoj
nameni. Za razliku od rashladnih ureaja, toplotne pumpe slue za grejanje nekog prostora - materije (vazduha ili vode) na raun hlaenja neke okoline. Ta okolina predstavlja
toplotni izvor koji se nalazi na nioj temperaturi od temperature grejane sredine. Meutim,
zahvaljujui injenici da toplotni izvor predstavlja okolinu koja ima veliku masu u odnosu
na grejanu sredinu, kao i da ta okolina raspolae veom koliinom toplote nie temperature od koliine toplote grejane sredine koja se nalazi na vioj temperaturi, mogue je
tehnikim sredstvima izvriti prenos dela toplote sa tela nie na telo vie temperature. To
se ostvaruje uz odreen utroak mehanikog rada ili toplote vieg temperaturnog intenziteta od temperature grejane sredine. Sutina rada toplotnih pumpi u tehnici bazira na
mogunosti korienja dela toplote toplotnog izvora koji ima niu temperaturu od one koja
je potrebna korisniku toplote.
imaju manji termiki stepen/koecijent dejstva, to znai da daju manje rada u odnosu za
jednak iznos dovedene toplote. Kod realnih Karnoovih procesa izmena toplote se vri pri
konanim razlikama temperatura radnog medijuma i toplotnih rezervoara. Nepovratnost
izmene toplote ima za posledicu smanjenje termikog koecijenta korisnog dejstva, pri
emu je smanjenje rada procesa jednako teorijskom gubitku na radu (A=T0S). to je
vea razlika temperatura to je realni Karnoov proces sve loiji. Kako se rad dobija transformacijom dela dovedene toplote to bi pri malim razlikama temperatura nastupila mala
izmena toplote u mainama konanih dimenzija, pa bi srazmerno tome i dobijeni rad po
procesu bio vrlo mali. Zbog tog nedostatka Karnoov proces nema praktinu primenu.
U nastavku emo navesti neke od specijalnih procesa koji koriste gas kao radni medijum.
STIRLINGOV PROCES
Proces kog je 1816. godine patentirao Robert Stirling teorijski se prikazuje kao kombinacija dve izentrope i dve izohore. Konstrukcije ureaja/motora koji rade po Stirlingovom procesu imaju dva cilindra, od kojih je ekspanzioni cilindar grejan, a kompresioni
cilindar hlaen. Razlikuje se od ostalih ureaja po tome to koristi uvek istu koliinu gasa
(vazduha), nema usisa i ispusta (zagaenja okoline). Praktini nedostaci su mu prvenstveno u nemogunosti trenutnog starta i promene broja obrtaja, jer treba vremene da se
ugreje cilindar pre mogunosti dobijanja rada.
Termiki koecijent korisnog dejstva (stepen iskorienja) teorijskog regenerativnog
Stirlingovog procesa je:
t , S = 1
T1
T2
.
Stirlingov ureaj radi s bilo kojim izvorom toplote, npr. sunevom energijom ili otpadnom toplotom industrijskih procesa koja se u velikom iznosu javlja u topionicama gvoa
ili stakla.
PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
51
ERIKSONOV PROCES
Teorijski Eriksonov proces slian je Stirlingovom procesu, osim to su izohore zamenjene
s izobarnim promenama.
Ciklus je nazvan po vedskom inenjeru Johnu Ericssonu koji je najvie poznat kao konstruktor ratnog broda Monitor iz doba amerikog graanskog rata. Ureaji sa Stirlingovim i Eriksonovim ciklusom proizvode rad primenom spoljanjeg grejanja i hlaenja cilindara, te se zbog toga svrstavaju u ureaje koji rade na vrui vazduh. Krajem 19-tog veka,
pre poetka dominacije ureaja sa unutranjim sagorevanjem, proizvedeno je na hiljade
ureaja koji su radili po Eriksonovom procesu. Veinom su korieni za pokretanje vodenih
pumpi i kao pogonski motori u industriji. Dananja potreba za smanjenjem potronje goriva, a time i emisije tetnih gasova, vraa u primenu ureaje na vrui vazduh.
OTTO PROCES
Teorijski ciklus, koji se sastoji od dve izentrope i dve izohore, prvi je opisao Francuz
Aphonse Beau de Rochas 1862. godine. Nezavisno od njega, Nikolaus August Otto konstruisao je 1861. godine prvi 2-taktni motor sa unutranjim sagorevanjem benzina, inspirisan radom Jeana Lenoira koji je 1858. godine konstruisao jednocilindrini dvotaktni klipni
motor sa unutranjim sagorevanjem koji je usisavao gasnu smeu koju je palio varnicom
nakon ega je vrena ekspanzija i izduvavanje. Motor je radio bez prethodnog sabijanja
tako da je stepen korisnosti bio minimalan.
1876. godine Otto je konstruisao prvi gasni klipni motor koji je radio po etvorotaktnom
principu (to znai da postoje etiri termodinamika ciklusa koje se odigravaju u redosledu: 1-usisavanje; 2-kompresija; 3-sagorevanje; 4-izduvavanje. Ovakav motor je nastavio da se usavrava do dananjih dana.
DIESEL PROCES
Rudolf Diesel patentirao je 1893. godine motor s kompresijskim paljenjem, a 1897.
izradio funkcionalan prototip koji je mogao da radi sa raznim fosilnim gorivima. U Dieselovom procesu komprimuje se usisani vazduh u koji se utrcava/ubrizgava gorivo. Time je
izbegnut problem samozapaljenja goriva, pa se mogu postii dvostruko vei kompresioni
odnosi ( = V1/V2) od onih u Otto motorima. Pored toga, gorivo je jeftinije i sadri vie
energije po volumenu. Diesel je na Svetskoj izlobi u Parizu (1900. godina) demonstrirao
motor, koristei ulje kikirikija kao gorivo.
52
FENOMENI PRENOSA
U zici, hemiji i hemijskom ininjerstvu, fenomeni prenosa predstavljaju mehanizme
prenosa neke zike veliine sa jednog mesta na drugo. Tri osnova mehanizma prenosa
su provoenje (difuzija), prenoenje (konvekcija) i zraenje (radijacija).
Tri osnovne veliine koje se tretiraju u fenomenima prenosa su:
Prenos toplote,
Prenos mase i
Prenos koliine kretanja
Sve tri veliine prenose se na analogan nain.
Difuzija je spontani transport materije ili energije pod uticajem odgovarajueg gradijenta iz zone vie u zonu nie energije ili koncentracije. Kao i mnogi spontani procesi, difuzija je entropijski voen proces u kojem se energija ili materija koja difunduje uniformno
rasporeuje u raspoloivom prostoru podiui time entropiju sistema.
Svaki proces difuzije odvija se pod uticajem odgovarajueg gradijenta. Recimo difuzija materije se odigrava pod uticajem gradijenta koncentracije a difuzija toplote pod
uticajem gradijenta temperature. Difuzija je direktna posledica drugog principa termodinamike, koji kae da entropija nekog neravnotenog sistema moe samo da raste, sve
dok sistem ne doe u ravnoteu. Obzirom da materija difunduje iz oblasti vee koncentracije u oblast manje koncentracije, sistem prelazi iz ureenijeg u manje ureen sistem,
tj. entropija raste.
Kvantitativno, difuzija se opisuje Fikovim zakonima (prvi i drugi). Prvi Fikov zakon kae
da je uks (J) proporcionalan gradijentu koncentracije
c
x .
Drugi Fikov zakon se izvodi iz jednaine kontinuiteta. U jednodimenzionom sistemu:
J = D
c
J
=
t
x .
Kad postoji gradijent temperature doi e do transporta energije
T
Q =
St
x
gde je koecijent toplotne provodljivosti.
Toplota se prenosi u pravcu opadanja temperature.
53
PRENOENJE TOPLOTE
Prema drugom principu termodinamike toplota prelazi spontano
sa tela vie temperature na telo
nie temperature. Prenoenje toplote moe se vriti:
provoenjem,
konvekcijom i
zraenjem.
Provoenje toplote se odvija u
telima bez njihovog kretanja. PoSlika 21. Tri naina prenoenja toplote
znato je da ako se jedan kraj metalnog tapa zagreje, da e se i na
ostale delove tapa preneti toplota. Ovaj nain prenoenja toplote objanjava se kinetikom teorijom. Kinetika energija
molekula se prenosi sa molekula na molekul, te se na taj nain javlja protok toplote kroz
telo. Kod metala, ulogu prenosioca toplote imaju elektroni.
Konvekcija je prenoenje toplote putem strujanja (kretanja) nekog uida. Strujanjem
se prenose molekuli s mesta na mesto, a sa njma i njihova kinetika energija, odnosno
toplota.
Zraenje je nain prenoenja toplote, gde se toplota prenosi posredstvom elektromagnetnih talasa. Toplota najpre prelazi u energiju zraenja koja se prenosi brzinom svetlosti
do tela u kome se ona apsorbuje i ponovo prelazi u toplotnu energiju.
Provoenje toplote
Ako se deo ma kog materiala zagreva na jednom mestu, onda e se zagrevati i ostali
delovi tog materijala. Toplota se kod metala prenosi provoenjem, uglavnom, putem
slobodnih elektrona, odnosno atoma, koji prenose svoje vibracije susednim atomima.
Uoeno je da su metali najbolji provodnici toplote. Posmatrajte metalnu plou debljine d
i povrine S (sl. 22.).
Ako je na levoj strani ploe temperatura T1, a na desnoj T2, pri emu T1 > T22, onda e stalno proticati neka
koliina toplote sleva udesno. Takvo stanje se naziva stacionarno stanje.
Eksperimentalno je ustanovljeno da je koliina toplote
koja proe kroz tu plou u odreenom vremenskom intervalu srazmerna povrini te ploe S, temperaturnoj razlici T1
T2, kao i koecijentu toplotne provodljivosti koji zavisi od
Slika 22. Metalna ploa
vrste materijala, a obrnuto srazmerna debljini ploe d.
54
Neka je Q koliina toplote koja protekne za vreme h, onda je protok toplote u jedinici
vremena:
q=
Q S(T1 T2 ) (T1 T2 )
=
=
,
d
gde je:
q=
Q
protok toplote, koecijent toplotne provodljivosti.
Neka je na primer zid sastavljen od dva razliita materijala debljine d1 i d 2 i koecijenta toplotne provodljivosti . Delovi su uzeti jedan pored drugog.
Neka je T1 temperatura na levoj strani, T2 temperatura na desnoj strani, a Tx na zajednikoj (dodirnoj)
povrini. Onda e kroz povrinu S protok toplote biti:
q=
Q S(T1 T2 )
,
=
d1 d2
+
1 2
q=
Q S(T1 Tn )
= n
di
i =1 i
.
Konvekcija
Konvekcija je prenoenje toplote koje se vri na osnovu zakona kretanja uida. Obino
se za ovakav nain prenoenja toplote koriste prirodna strujanja uida koja se javljaju
usled gravitacije ili drugih uzroka. Za ovakve konvekcije primer je centralno grejanje.
Topla voda kao speciki laka ide navie,
cevovodom do radijatora, i tu odaje toplotu.
Rashlaena voda kao speciki tea, ide
cevovodom nanie pod uticajem gravitacije, i
ulazi u donji deo kotla. Tako voda cirkuliui
od loita radijatora prenosi toplotu po celoj
Slika 24. Prenoenje toplote konvekcijom
zgradi. U samoj prostoriji toplota se odvodi od
PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
55
radijatora takoe putem konvekcije vazduha. Vazduh koji zagreje radijator, speciki je
laki, te ide navie, a hladan vazduh dolazi odozdo. Na taj nain se obrazuje prirodno
strujanje vazduha pomou koga se toplota od radijatora rasporeuje po prostoriji.
Razni vetrovi u atmosferi takoe su vrsta konvekcije kojom se topao va zduh prenosi
sa jednog dela Zemljine povrine na drugi. Golfska struja toplotu sa ekvatora prenosi na
velike daljine putem povrinskog strujanja morske vode dok se hladna voda kree po dnu
okeana u suprotnom smeru.
Proces slobodne konvekcije moe da se pojaa upotrebom pumpe, ventilatora i sl. Na
taj nain ostvaruje se prinudna konvekcija. Detaljna analiza konvekcije vodi poreklo od
sloenih zakona dinamike uida, koji nisu obuhvaeni ovim predmetom.
Toplotno zraenje
Toplotno zraenje je elektromagnetno zraenje emitovano sa povrine tela. Sva tela
ga emituju. Poznato je da naelektrisane estice koje se kreu ubrzano emituju elektromagnetno zraenje. Poto se sva tela sastoje od naelektrisanih estica, sva tela emituju elektromagnetno zraenje. Na viim temperaturama kretanje naelektrisanih estica je intenzivnije
pa je na viim temperaturama, vea i emitovana toplotna snaga.
Emitovanjem i apsorbovanjem toplotnog zraenja se vri i razmena toplote izmeu
dva tela. Ljudi (temperatura 310K) takoe emituju zraenje i to u infracrvenom delu spektra. Sva ostala tela na toj temperaturi emituju toplotno zraenje slinog spektra.
Zraenja koja nastaju na raun drugih oblika energije, poznata su pod nazivom luminiscencije. Fosfor koji oksidie u vazduhu zrai (svetli) na raun energije koja se oslobaa
u hemijskoj reakciji, taj oblik zraenja naziva se hemiluminiscencija. Zraenje koje nastaje pri pranjenju u gasovima naziva se katodna luminiscencija.
Plankova hipoteza
Krajem 19. veka eksperimentalno je bio poznat izgled spektra toplotnog zraenja.
Postojao je problem ziari u to doba nisu mogli, teorijskim putem tj. matematikim
izvoenjem da potvrde oblik spektra apsolutno crnog tela!
Problem je reio nemaki ziar Maks Plank, 1900. godine uvodei u raun pretpostavku da tela ne emituju energiju kontinuirano tj. u bilo kom iznosu, nego u vidu malih
paketia ili porcija.
Taj najmanji, nedeljivi iznos energije zove se KVANT. 1918. Plank je dobio Nobelovu
nagradu za ovo otkrie.
57
Energija kvanta
Energija kvanta direktno je srazmerna frekvenciji zraenja
E=h
-34
FOTOELEKTRINI EFEKAT
Hronologija fotoelektrinog efekta
1887. Herc je primetio da se izmeu dve elektrode moe izazvati varnica manjim
naponom nego inae, ako se metalna elektroda obasja ultraljubiastom svetlou. Nije
dalje istraivao taj fenomen.
58
59
Energija kvanta se prilikom fotoefekta raspodeljuje na izlazni rad (Ai) i kinetiku energiju izbijenog elektrona (Ek):
h=Ai+Ek
1921. Ajntajn je dobio Nobelovu nagradu za doprinos teorijskoj zici, a posebno
radi otkria zakona fotoefekta.
Entropija
Prvi zakon termodinamike, koji je u stvari zakon ouvanja energije, ne daje
mogunost odreivanja smera termodinamikog procesa. Iz njega ne moemo odrediti smer promene toplote izmeu dva tela razliitih temperatura. S gledita I zakona
termodinamike prelaz toplote sa hladnijeg na toplije telo i obrnuto jednako je verovatan. Prema ovome, parobrod bi mogao uzimati toplotu iz mora, pokretati svoje
propelere i vraati je nazad u obliku hladne vode ili ak leda. Kao to znamo iz sopstvenog iskustva ovo je nemogue. Sadraj toplote morske vode ili potencijalne energije
je beskoristan jer nema rezervoara sa hladnijom vodom ili nema nieg potencijalnog
nivoa vode.
Posmatrajui ove primere moemo zakljuiti da postoji prirodan tok toplote od toplijeg ka hladnijem, odnosno prirodan smer pretvaranja energije: je od
mehanike energije ka toploti.
PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
61
Q
T
Q
T
1
S2 S1 =
62
63
eksergije materije moe biti i obratna, npr. sirovina moe da se transformie u proizvode
vie vrednosti eksergije. U tom sluaju jedan deo eksergije goriva koje ulazi u proces
prenosi se na proizvode i oduzima se od gubitka eksergije pri transformaciji energije pri
raunanju ukupnog gubitka eksergije u procesu.
S obzirom na mogunost meusobnog pretvaranja razliitih vidova energije, postoji
sledea klasikacija:
Energija koja se moe neogranieno pretvarati u druge oblike energije zove se
EKSERGIJA. Potpuno pretvaranje mogue je samo pomou povratnih procesa. U
ovu grupu spadaju: potencijalna, kinetika, mehanika i elektrina energija.
Energija koja se moe samo ogranieno pretvarati u druge oblike energije kao
na primer unutranja energija i toplota. Ogranienje pretvaranja je posledica
drugog principa termodinamike, a zavisi od oblika energije, stanja u kome se
proces odvija i stanja okoline.
Energija koja se ne moe pretvarati u drugi oblik energije zove se ANERGIJA.
Primer ove grupe energije su energija okoline i energija mora.
Korienjem pojmova eksergije i anergije mogue je denisati zakon o odranju energije i prvi princip termodinamike, kao njegov poseban sluaj, na sledei nain: U svim
energetskim procesima zbir eksergije i anergije je konstantan
ENERGIJA
= EKSERGIJA + ANERGIJA
Jedan od lanova desne strane jednaine moe imati i vrednost nula. Za pretvaranje
energije iz jednog oblika u drugi vai:
1. u svim nepovratnim procesima eksergija se pretvara u anergiju,
2. samo u povratnim procesima eksergija ostaje konstantna, i
3. nemogue je anergiju pretvoriti u eksergiju.
Svi realni energetski procesi su vie ili manje nepovratni, pa se sa pretvaranjem oblika
energije smanjuju zalihe eksergije jer se deo eksergije pretvara u anergiju. Ovim se
opravdava naziv drugog principa termodinamike -princip smanjenja eksergije.
Za sve energetske procese potrebna je energija i to ne bilo kakva energija ve energija koja se moe pretvoriti u druge oblike, znai eksergija. Energetski izvori su u stvari
izvori eksergije. Izrazi kao to su potronja energije i gubitak energije u suprotnosti su
sa zakonom o odranju energije po kome se energija ne moe ni potroiti ni izgubiti. Za
razliku od ovih pojmova, pojmovi potronja eksergije i gubitak eksergije imaju puno
znaenje jer se eksergija troi i gubi pretvarajui se nepovratno u anergiju.
Ono to nudi koncept eksergije je bliska veza izmeu transformacije sirovina i energije. Zahvaljujui tome, ceo ivotni ciklus se moe okarakterisati samo jednom vrednou
za potronju (iscrpljivanje) energetskih i sirovinskih izvora. Ta vrednost je ukupni gubitak eksergije tokom celog ivotnog ciklusa. Prednost korienja koncepta eksergije lei u
injenici da vrednost koja karakterie ivotni ciklus ima jasno ziko znaenje - gubitak
upotrebljive materije i energije.
64
65
O ENERGIJI
Energija je uzrok svemu to se dogaa oko nas. Pogledajte kroz prozor! Danju sa
Sunca dolazi energija zraenja, a s njom toplota i svetlost. Nou uline svetiljke troe
elektrinu energiju za osvetljavanje. Automobil koji prolazi pokraj nas koristi se energijom
uskladitenom u gorivu (benzinu, gasu/plinu, nafti) ili u akumulatorskoj bateriji. Hrana koju
jedemo sadri energiju potrebnu za rad i igranje.
Energija je sposobnost obavljanja rada.
Energija se pojavljuje u razliitim oblicima. Postoji hemijska energija, elektrina energija, toplotna energija, energija zraenja, mehanika energija i nuklearna energija.
Vano je zapamtiti da se energija ne moe unititi ni stvoriti, ve samo moe promeniti
svoj oblik.
OBLICI ENERGIJE
Oblike energije mogue je svrstati u razliite kategorije i podeliti prema razliitim
karakteristikama. Jedna od podela je podela na nagomilane (akumulisanje, uskladitene)
i prelazne oblike energije.
Nagomilani oblici energije mogu se odrati u svom obliku kroz due vremensko razdoblje, dok se prelazni oblici javljaju kratkotrajno. Prelazna energija se pojavljuje kad nagomilana energija menja svoj oblik ili kad nagomilana energija prelazi s jednog sistema
na drugi (s jednog tela na drugo).
PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
67
68
69
TOPLOTNA ENERGIJA
Toplota je prelazni oblik energije. Koristimo je za mnogo toga, na primer za zagrevanje prostorija i pripremanje hrane.
Prelaz toplotne energije izmeu tela razliitih temperatura odvija se na dva zikalno
razliita naina: prvi je provoenjem i prenoenjem, a drugi toplotnim zraenjem. Prvi je
vezan za materiju, a drugi je posledica elektromagnetskog zraenja.
Provoenje se dogaa kada toplotna energija prelazi s jednog tela na drugo prilikom
direktnog/neposrednog kontakta. Kada dotaknemo prstom vru predmet toplota prelazi
na prst provoenjem i zagreva ga. Toplota prelazi s predmeta koji ima viu temperaturu
na predmet koji ima niu temperaturu.
Metal je izvrstan provodnik toplotne energije. Drvo i plastika nisu dobri provodnici
toplote. Loi provodnici nazivaju se izolatorima. Zbog toga se kuhinjske posude rade od
metala a drke od plastike.
Prenoenje je kretanje gasova ili tenosti od toplijih prema hladnijim mestima. Ukoliko
je posuda za supu providna, mogue je videti kretanje struje prenoenja. Topli delovi supe
se kreu prema gore, dalje od zagrejavanog dela posude na dnu, prema hladnijem delu
posude na vrhu. Hladniji deo supe istovremeno se kree tako da zauzme mesto toplijeg
dela supe. Kretanje je krunog oblika unutar posude.
Strujanje vazduha u atmosferi esto je rezultat provoenja toplote prenoenjem. Dobar primer je vetar koji gotovo uvek duva u blizini mora. Topao vazduh je laki od hladnog vazduha i stoga se die. Kopno se zagreva bre od mora, pa je za vreme sunanog
dana kopno toplije od mora. Topao vazduh iznad kopna se die, a zamenjuje ga hladniji
vazduh iznad mora. To kretanje vazduha oseamo kao letnji povetarac.
Energija osloboena na Suncu naziva se Sunevom energijom. To je energija koja
nastaje u unutranjosti Sunca termonuklearnom fuzijom. Spajanjem etiri jezgra vodonika
u helijum oslobaa se energija od 1,17*10-18 kWh za svako jezgro helijuma. Ta se energija prenosi kondukcijom prema povrini Sunca s koje se emituje u Svemir (3,3*1027kWh
godinje) u obliku elektromagnetnih talasa, odnosno, kako se jo govori, zraenja: radiotalasa, infracrveno, vidljivo, ultraljubiasto, rendgensko i gama zraenje.
70
ENERGIJA HRANE
Energija menja oblik u svakom koraku lanca prehrane. To emo opisati na primeru
jednog klipa kukuruza.
Fotosinteza je proces u kojem se svetlosna energija pretvara u hemijsku energiju akumuliranu u glukozi. Za fotosintezu je potrebna svetlosna energija, hloroplast, voda i ugljen-dioksid. Dok je izloena svetlosti, biljka apsorbuje ugljen-dioksid, a isputa kiseonik.
Tokom fotosinteze biljka kroz koren uzima hranjive materije iz zemlje.
Kukuruz raste i razvija klipove, tj. vlastito seme. Energija svetlosti, posredstvom fotosinteze, akumulirana je u biljci. Zrna kukuruza puna su energije u obliku eera i skroba.
Obrani kukuruz slui kao hrana piliima i drugim ivotinjama. Pilii koriste hranu da bi
rasli i kretali se. Deo energije spremaju kao tkivo miia - proteine, i kao masno tkivo.
Da bi piletina stigla do trgovine potrebna je energija kod obrade, transporta i zamrzavanja. Kod pripreme jela takoe se troi energija.
Mi jedemo hranu za rast, kretanje i akumuliranje. Kada se nae telo koristi energijom
iz hrane, potreban mu je kiseonik koji udie iz vazduha. Kao deo produkata hemijskih
procesa u naem telu izdiemo ugljen-dioksid. Ugljen-dioksid opet mogu koristiti biljke za
rast. Dakle, to je veliki krug ivota!
VRSTE ENERGIJE
Vrste energije podrazumevaju pojavni oblik, odnosno naine na koji se uoava delovanje energije, to je jednim delom povezano s njezinim izvorima (npr. potencijalna,
kinetika, hemijska, elektrina ili energija vode, vetra, goriva itd).
PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
71
Oblici energije obuhvataju izvore i vrste energije, zavisno od njihovog mesta u procesima transformacije:
primarna energija
sekundarna energija
nalna energija
korisna energija
Primarna energija ili primarni izvori energije su izvori koji se dobijaju direktno iz
prirode i koji jo nisu proli nijedan proces transformacije, a mogu biti:
fosilni (npr. kameni i mrki ugalj, sirova nafta, prirodni plin i plinski kondenzat i sl)
nuklearni (npr. uran, torijum itd)
obnovljivi (solarna energija, energija vetra, energija vodenih tokova, biolokog ili
geolokog porekla itd).
Sekundarna energija ili sekundarni izvori energije su izvori koji su raznim tehnikim
postupcima transformacije dobijeni iz primarnih (npr. koks, briketi, obogaeno nuklearno
gorivo, benzin, lo ulje, elektrina struja, toplota itd). Tim se procesima transformacije
menjaju hemijski ili zikalni pojavni oblici primarnih izvora, to je nuno jer se veina izvora, u obliku u kojem je dobijena iz prirode, ne moe direktno koristiti.
Primarna i sekundarna energija esto se nazivaju zajednikim imenom energija goriva.
Finalna energija su izvori ili vrste energije koji krajnjem korisniku stoje na raspolaganju (npr. toplota, elektrina struja, razna goriva i sl). O nainu njihove primene pri
tome odluuje korisnik te ih odgovarajuim procesima pretvara u korisnu energiju. Finalnu
energiju stoga ine i primarni (npr. ugalj) i sekundarni izvori (npr. benzin). Pri procesima
transformacije, prenosa i skladitenja energije dolazi do gubitaka, odnosno jedan se deo
primarne i sekundarne energije ne moe iskoristiti.
72
Korisna energija je onaj deo energije koji se dobija nakon oduzimanja svih gubitaka
koji nastaju pri procesima dobijanja, prerade (proizvodnje), skladitenja i prenosa primarnih i sekundarnih izvora te transformacije nalne energije. Korisna je energija krajnjem korisniku na raspolaganju u njemu najprikladnijem obliku.
Govorei o energiji, procesima njene transformacije i energetskom privreivanju esto
se susreu izrazi kao to su intenzivnost primene energije i ekasnost njene primene ili
transformacije.
Intenzivnost primene energije ili energetska intenzivnost je tehniko-ekonomski pojam koji pokazuje koliko se primarne i sekundarne energije troi po jedinici nacionalnog
(drutvenog) proizvoda po stanovniku neke drave ili podruja. Manja intenzivnost pri
tome znai bolje iskoriavanje energije.
Ekasnost primene (transformacije) energije je tehniki pojam koji pokazuje koliki se
udeo primarne ili sekundarne energije moe pretvoriti u korisnu, odnosno koliki su gubici
u celom procesu transformacije. Brojano se iskazuje odnosima koji se nazivaju stepenima
korisnog delovanja ili stepenima iskorienja (zavisno od sistema koji se posmatra).
73
74
75
GORIVA, SAGOREVANJE,
KOTLOVI
Goriva i sagorevanje pretstavljaju vanu oblast neophodnu za razumevanje principa
u brojnim disciplinama inenjestva. Znanja iz oblasti goriva i procesa sagorevanja su
neophodna za pravilno organizovanje rada raznih ureaja i postrojenja. Izbor adekvatnog goriva i optimalnih uslova voenja procesa sagorevanja doprinose ekonominosti
i ekasnosti mnogih procesa i obezbeuju dobijanje materijala/proizvoda optimalnog
kvaliteta.
GORIVA
Goriva su primarni oblici energije u kojima je energija uskladitena u hemijskom ili nuklearnom obliku. Oslobaanjem energije goriva poveava se unutranja energija radne
tvari/supstance koja se tada koristi za dobijanje rada ili toplotne energije. Prema nainu
dobijanja goriva se dele na: prirodna i vetaka. U sadanjem trenutku tehnolokog
razvoja najvanija konvencionalna goriva su fosilna goriva: ugalj, nafta i prirodni gas, a
od nuklearnih goriva uran.
Fosilna ili mineralna goriva su goriva koja se sastoje od fosilnih ostataka, tj. od
ugljovodonika iz povrinskog omotaa Zemljine kore. Mogu se nai u sva tri agregatna
stanja, od gasovitih sa malim odnosom ugljenik/vodonik kao to je metan, preko tenih
kao to je nafta, do vrstih koji se sastoje preteno od ugljenika, poput kamenog uglja.
Fosilna goriva su izuzetno znaajna zato to se njihovim sagorevanjem mogu dobiti
znaajne koliine energije. Jo od davnina su u upotrebi neka od fosilnih goriva kao to je
ugalj. Ipak, tek sa poetkom eksploatacije nafte u 19. veku, poinje idustrijski razvoj koji
je doiveo ekspanziju u 20. veku. Zato se i kae da je 20. vek bio vek nafte.
PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
77
VRSTA GORIVA
Najvanije vrsto gorivo je ugalj. Smatra se da je proces nastajanja uglja zapoeo
pre mnogo miliona godina u movarnim podrujima kada je organska materija biljnog
porekla dospela ispod povrine vode. U nedostatku vazduha prvo se poinje stvarati
treset. Poveanjem pritiska i temperature (tektonske promene, vulkanska aktivnost) proces
ugljenisanja tokom vremena napreduje uz smanjenje udela vlage i lakoisparljivih sastojaka. U zavisnosti od podruja nastanka i geoloke starosti ugljeni se mogu podeliti u etiri
osnovne grupe: lignit, mrki ugalj, kameni ugalj i antracit.
Treset je neto izmeu drveta i uglja, nastaje u vodenoj sredini, u dubini od 7 8
metara, pre upotrebe se sui. Njegova toplotna mo je oko 10.000 kJ/kg
Lignit je najmlaa vrsta uglja, ute, tamno smee boje, ima 50% vode u sebi. Nalazita:
Kostolac, Kolubarski i Kosovski basen. Predstavlja i jednu vrstu mrkog uglja. Toplotne moi
oko 18.000 kJ/kg
Mrki ugalj procenat vode se smanjuje do 25% kod ove vrste. Poznata dva basena
kod nas su Sensko Resavski i Aleksinaki. Postoji u dva oblika, tvrd i mek. Kod tvrdog nisu
ouvani biljni ostaci, dok kod mekog jesu i on je zemljaste i tresetaste strukture. Toplotne
moi 23.000 kJ/kg
PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
79
Kameni ugalj procenat vode se smanjuje, kod ove vrste je od 4 10%. Predstavlja najstariju vrstu uglja. Kod nas ga ima u Ibarskom i Timokom basenu. Toplotne moi
33.000 kJ/kg 35.00 kJ/kg. Podela prema sadraju isparljivih supstanci:
plameni 40% sagorljivih supstanci, koristi se kao gorivo u plamenim peima
gasni 32-35% sagorljivih supstanci, koristi se za proizvednju svetleeg gasa,
u gasarama
masni za proizvodnju metalurkog koksa, 18-28% sagorljivih supstanci
posni kao gorivo u kotlovima i peima, 10-18% sagorljivih supstanci
antracit najstarija vrsta kamenog uglja, koristi se kao gorivo u kotlovima
i peima, od 4-10% sagorljivih supstanci. Bogat je ugljenikom, toplotna mo
35.500 kJ/kg.
U tabeli 1. date su karakteristike prema kojima se mogu klasikovati ugljevi.
Tabela 1. Klasikacija ugljeva
Voda
Donja toplotna
mo
Isparljivi
sastojci
Ukupno
ugljenika
kJ/kg
Lignit
35-75
6700-19250
53-62
60-67
Mrki ugalj
10-40
18850-26800
45-53
67-77
Kameni ugalj
3-10
23900-35400
10-50
77-92
Antracit
<3
<35400
<10
>91
Osim uglja koriste se jo od vrstih fosilnih goriva uljni kriljci iji je glavni sastojak organska materija slina nafti. Organska materija zarobljena je u krenjakoj strukturi koja
predstavlja balast, tako da je toplotna mo uljnih kriljaca znatno nia od naftne.
Drvo je izuzetno znaajan i plemenit materijal, koji ima primenu u mnogim oblastima
ljudske delatnosti, te ga je kao takvog najmanje isplativo spaljivati. To je najistije i najbezbednije gorivo koje danas postoji, posebno u odnosu na naftne derivate i nuklearno
gorivo, ali je i gorivo sa malim sadrajem azota i sumpora. Energija na bazi drveta je
dominantan izvor energije za preko dve milijarde ljudi u svetu, posebno za domainstva
u zemljama u razvoju.
Drvo tokom sagorevanja prolazi kroz 3 faze
1. Isuivanje: sve do temperature od oko 220C nestaje jo uveka prisutna voda
u drvetu. to je drvo vlanije, bie potrebna i vea energija da bi se drvo
isuilo.
2. Piroliza: izmeu 220 C i 270 C
3. Gasikacija i sagorevanje: Poev od 500 C startuje nalna oksidacija proizvoda namenjenih za sagorevanje uz oslobaanje toplote.
80
TENA GORIVA
Osnova skoro svih tenih/tekuih goriva je sirova nafta. Veruje se da je sirova nafta nastala raspadanjem organskih tvari prvenstveno ivotinjskog, ali i biljnog porekla
koje su se istaloile na dnu pliih delova bivih mora i okeana. Sastoji se od razliitih
ugljovodonika s dodatkom jedinjenja kiseonika, azota i sumpora. U zavisnosti od vrste
ugljovodoninih jedinjenja razlikuje se nafta metanske, naftenske i aromatske osnove te
njihove meavine.
PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
81
Proces prerade nafte se odvija u dve faze: primarnoj i sekundarnoj. Posle primarne
faze dobijaju se:
gasovita goriva,
benzinske frakcije,
petrolejske frakcije,
dizel-frakcije i lo-ulje,
frakcije maziva i
ostatak (bitumen).
U sekundarnoj fazi odvijaju se hemijski procesi:
krekovanje,
izgradnja ugljovodonika,
konverzija ugljovodonika,
ugradnja vodonika u ugljovodonike
Inicijalna ranacija nafte vri se frakcionom destilacijom pri emu se na razliitim temperaturama postepeno odvajaju prvo lake pa zatim sve tee frakcije. Proizvod koji
preostaje nakon procesa destilacije naziva se mazut. Mazut nastao destilacijom nafte s
naftenskom osnovom slui u proizvodnji maziva, dok se ostali mazuti koriste uglavnom kao
goriva u loitima generatora pare. Mazuti imaju visoku vrednost donje toplotne moi
koja se kree oko 40000 kJ/kg. Zbog visoke vrednosti koecijenta viskoznosti mazuta,
to se naroito odnosi na paranske mazute, za transport do i rasprivanje u plamenicima
moraju se zagrejavati na temperature od 60 do 130 C. Nafta se pojavljuje u sedimentnim stenama koje pripadaju mlaim geolokim razdobljima mezozoika i tercijara. Uz
naftu se najee nalaze i nalazita zemnog gasa.
Tabela 2. Analiza tipinih tekuih goriva (po masi)
82
Benzin
Dizel
Lako lo
ulje
Teko lo
ulje
Rezidualno
lo ulje
Ugljenik
0.862
0.838
0.834
0.829
0.883
Vodonik
0.128
0.121
0.117
0.114
0.095
Sumpor
0.010
0.035
0.040
0.045
0.012
Azot
0.000
0.000
0.000
0.000
0.000
Kiseonik
0.000
0.000
0.000
0.000
0.000
Vlaga
0.000
0.000
0.000
0.000
0.000
Pepeo
0.000
0.006
0.009
0.012
0.010
Gustina
Gornja toplotna
mo
Donja toplotna
mo
kg/l
0.76
0.87
0.9
0.95
0.95
kJ/kgF
46490
44942
44290
43746
42511
kJ/kgF
43623
42232
41669
41193
40383
83
GASOVITA GORIVA
Zemni (prirodni) gas je najvanije gasovito gorivo. On je smesa lakih ugljovodonika,
vode i drugih gasova. Sastav varira u zavisnosti od nalazita u irokim granicama. Najvei
je postotak metana (CH4) koji iznosi 50-100 %. Prema teim ugljovodonicima sastav
obino moe ii do heksana (C6H14). Pored gasovitih ugljovodonika u sastavu se najee
nalaze i ugljovodonici koji su pod okolinskim uslovima u tekuem stanju. Takvi sastojci se
obino jo u toku proizvodnje odvajaju kao gasni kondenzat. Toplotna mo prirodnog
gasa iznosi u zavisnosti od sastava 33-38 MJ/m3.
U poreenje s naftom korienje prirodnog gasa je novijeg datuma. Zbog lakoe
korienja prirodnog gasa iz leita gasa (direktno se iz buotine vodi na mesto upotrebe)
njegova proizvodnja se stalno poveava. Kasniji poetak intenzivnijeg korienja zemnog
gasa posledica je problema koji su se pojavljivali s transportom i skladitenjem gasa. Danas su meutim tehniki problemi velikim delom reeni. Izgraeni su gasovodi koji spajaju
zemlje i kontinente te omoguuju transport gasa na velike udaljenosti. S druge strane razvijena je tehnika ukapljivanja gasa koja omoguuje morski transport velikih volumena.
Prirodni gas spada u najistije, najsigurnije i najkorisnije fosilno gorivo. Sagoreva
bez ai i pepela, sa malim emitovanjem ugljen-dioksida i sumpor-dioksida i zbog toga
spada u najistija goriva. Meutim, i korienjem prirodnog gasa i njegovim sagorevanjem u atmosferu se oslobaa odreena koliina tetnih materija koja takoe dovodi do
zagaenja ivotne sredine. Sagorevanjem prirodnog gasa oslobaa se priblino jedna
polovina ugljen-dioksida koja se oslobaa spaljivanjem uglja. Ugljen-dioksid prouzrokuje pojaanje efekta staklene bate i globalnog porasta temperature. Sumpor-dioksid
se oslobaa spaljivanjem uglja i tenih goriva prouzrokujui tako zakieljenje okoline.
Prirodni gas prilikom sagorevanja praktino ne proizvodi sumpor-dioksid. Azotni oksidi
se u veoj meri oslobaaju u atmosferu i ivotnu sredinu nego prilikom sagorevanja nekih
drugih energenata.
Prirodnom gasu se dodaje odorant sredstvo jakog, neprijatnog i karakteristinog mirisa da bi prirodni gas, koji je bez mirisa, dobio specian miris kako bi se lake otkrilo
curenje gasa iz gasnih instalacija, a sam proces dodavanja odoranta prirodnom gasu
zove se odorizacija. Odorant sagoreva zajedno sa prirodnim gasom, a produkti sagorevanja nemaju neprijatan miris. Ureaj, kojim se odorant ubacuje u struju gasa, naziva se
odorizator.
84
Osim zemnog gasa esto se kao gorivo koriste otpadni gasovi iz industrijskih pogona
kao npr. koksni gas, i dr.
Na kraju, izbor goriva za konkretnu namenu ukljuuje uravnoteivanje brojnih faktora,
to ukljuuje kapitalni troak postrojenja, cenu goriva i trokove pogona i odravanja.
U razmatranje treba uzeti i verovatne budue promene u gorivu i cenovnim politikama, kao i u zakonodavstvu o zatiti ivotne sredine. Takoe, treba ostaviti prostora i za
neoekivano.
85
Kina (12,6%);
Indija (10,2%);
Australija (8,6%);
Juna Afrika (5,4%).
Ukupne, za sada istraene, svetske
rezerve prirodnog gasa trenutnu
svetsku potronju mogu zadovoljiti u
narednih 130 do 150 godina. Zalihe nafte su ak ispod 60 godina.
Meutim, neistraene zalihe gasa se
procenjuju na 130 godina.
Najvee rezerve prirodnog gase
se nalaze na teritoriji republika
biveg SSSR-a, dok su Australija i
Juna Amerika siromane ovim energentom.
Ukupna koliina prirodnog gasa
se procenjuje na 10000 triliona ft3,
a trenutno poznate rezerve su 5500
triliona ft3
86
SAGOREVANJE
U gorivima se sagorevanjem sa kiseonikom oslobaa unutranja hemijska energija
koja se prenosi na molekule poveavajui njihovu kinetiku energiju. Time se poveava
unutranja energija radne tvari, a zbog toga i temperatura. Kiseonik se gorivu po pravilu
dovodi sa vazduhom u kome ga ima oko 21 % (volumenski postotak).
Sagorevanje moe biti potpuno i nepotpuno. Potpuno sagorevanje je ono kod koga
svi gorivi sastojci u potpunosti izgore. U sluaju nedostatka kiseonika za sagorevanje
ili slabog meanja goriva i vazduha, proizvodi sagorevanja mogu sadravati jo uvek
gorive tvari ili gasove. To je nepotpuno sagorevanje koje je po pravilu nepoeljno jer
predstavlja gubitak. Gorivo se sastoji od: gorive tvari, vode i pepela. Sagorevanjem
goriva tvar prelazi u gasovitu, voda u paru, a pepeo ostaje u vrstom stanju.
Uz gorivo i kiseonik za poetak procesa sagorevanja potrebno je osigurati i trei
uslov, a to je temperatura zapaljenja. Zanimljivo je da se proces oksidacije (spajanje s
kiseonikom) javlja na svim temperaturama pri emu se oslobaa toplota, ali je kod niskih
temperatura proces oksidacije tako spor da se odvoenje toplote lako ostvaruje. Kako
se temperatura povisuje proces oksidacije, a time i oslobaanje toplote se intenzivira s
naroitim ubrzanjem na temperaturi zapaljenja.
Mehanizam sagorevanja goriva je vrlo sloen i teak za proraun kada se ele pratiti sve faze procesa. Ako se zadovoljimo samo bilansom tvari i toplote, to je za veliki
deo praktinih problema dovoljno, tada se proraun sagorevanja bitno olakava. Iz stehiometrijskih jednaina moe se na relativno lak nain izraunati koliina vazduha potrebnog za sagorevanje kao i koliine dimnih gasova koje pri sagorevanju nastaju.
Potpunost procesa sagorevanja zavisi od uslova i kvaliteta obrazovanja gorive smee,
i shodno tome minimalna koliina kiseonika esto nije u mogunosti da obezbedi potpuno
sagorevanje. Pri idealnim uslovima kod gasovitog goriva je mogue obezbediti potpuno
sagorevanje, dok kod tenog i naroito vrstog goriva uslovi obrazovanja gorive smese
su daleko od idealnih zbog ega se u loite uvodi vea koliina vazduha od teorijski
potrebnog. Veza izmeu stvarne i teorijski potrebne koliine vazduha je linearno proporcionalna. Koecijent njihove proporcionalnosti naziva se koecijent vika vazduha.
Ekonomino sagorevanje se postie pri optimalnim vrednostima koecijenta vika
vazduha a oni su denisani:
Vrstom goriva
Nainom sagorevanja
Vrstom loita
Kod savremenih konstrukcija kotlova koriste se sonde koje merei koliinu kiseonika u
produktima sagorevanja automatski na kotlu poveavaju ili smanjuju koliinu vazduha.
Temperatura sagorevanja je temperatura gasovitih produkata, kao rezultat zagrevanja toplotom koja je nastala sagorevanjem goriva. Razlikujemo:
PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
87
kalorimetrijsku,
teorijsku i
stvarnu temperaturu sagorevanja.
Kalorimetrijska temperatura sagorevanja je temperatura produkata koja nastaje potpunim sagorevanjem pri emu ne postoje toplotni gubici usled disocijacije i razmene toplote sa okolinom. Ona je najvia temperatura sagorevanja. Vie temperature se mogu
postii jedino dodatnim zagrevanjem vazduha ili goriva.
Teorijska temperatura sagorevanja uzima u obzir disocijaciju produkata, dok stvarna
ukljuuje i razmenu toplote sa okolinom.
Temperatura sagorevanja zavisi od:
toplotne moi goriva,
zapremine produkata sagorevanja,
sastava produkata sagorevanja,
specinog toplotnog kapaciteta produkata,
temperature vazduha,
temperature goriva.
Da bi se vrio bilo kakav proraun razmene toplote u postrojenjima u kojima se koristi
zika toplota gasovitih produkata ili bilo kog uida potrebno je najpre znati strujne
karakteristike uida.
Strujanje gasova kroz termiko postrojenje moe usled razlike biti u gustini toplijeg
i hladnijeg uida, a moe se ostvarivati i prinudnim putem. Prvi nain se denie kao
prirodna vua a drugi kao prinuda. Ovi poslednji sistemi se daleko ee sreu. Zbog
toga u delovima postrojenja postoje oblasti u kojima se pritisak razlikuje od atmosferskog.
Otpori pri strujanju gasova kroz termiko postrojenje mogu se podeliti na:
1. otpori pri prolazu vazduha kroz sloj goriva,
2. otpori pri prolazu gasova kroz sloj ispune,
3. poduni otpori pri strujanju gasovitih produkata, i
4. lokalni otpori pri strujanju gasovitih produkata.
Postoji 8 kotlovskih gubitaka o kojima je potrebno voditi rauna. Ovi gubici zavise od
vrste goriva, naina sagorevanja i konstrukcije kotla tako da ih ne sreemo kod svih vrsta
goriva i svih vrsta kotlova. Uglavnom se mogu podeliti na:
1. gubitak usled propadanja goriva kroz reetku,
2. gubitak usled nesagorelog goriva u ljaci i pepelu,
3. gubitak usled leteeg koksa,
4. gubitak usled hemijski nepotpunog sagorevanja,
5. gubitak usled ai,
88
89
veih kapaciteta grade se nizovi ili baterije parnih kotlova; parametri kotlova
iznose: pritisak pare ~ 1,5 MPa, temperatura pregrejanja pare do 250 C.
2. etapa: gorivo sagoreva u sloju na mehanikim reetkama, tj. reetkama s
pogonom za pokretanje. Osnovni predstavnici ove etape jesu parni kotlovi sa
sekcijama (sekcionalni) i strmocevni parni kotlovi; parametri iznose: pritisak
pare do ~ 4 MPa i temperatura pregrejanja pare do 450 C; vreme gradnje
od 1900. do 1925.
3. etapa: u razvoju parnih kotlova osim sagorevanja u sloju uvedeno je i sagorevanje goriva u prostoru odnosno sagorevanje pomou uglja samlevenog u
mlinovima. Zbog potpuno novih uslova sagorevanja ugljene praine, loite je
dobilo odreeni oblik i nia zapreminska optereenja nego pri sagorevanju
uglja u sloju. Parametri pare iznose: pritisak pare do 12,5 MPa i temperatura
pregrejanja do 525 C; vreme gradnje od 1925. do 1950.
4. etapa: to je izvedba velikih parnih kotlova u blok-sistemu, tj. parni kotao i
turbina ine jednu pogonsku jedinicu; pritisci se penju i preko kritine take, tj.
i preko 22,1 MPa, a temperatura pregrejanja pare i preko 525 C; vreme
gradnje od 1950. nadalje.
5. etapa: upotrebljavaju se potpuno novi izvori toplotne energije. Kao gorivo slue
odreeni elementi atomske mase preko 230: torijum (Th-232); uran (U-233,
U-235, U238); transuranski elementi; plutonijum (Pu-239) itd.; sijom (cepanjem) atoma takvih elemenata stvaraju se uz regulisano voenje procesa goleme
koliine toplotne energije. Parni kotao u ovom sluaju, tj. u nuklearnim elektranama postaje samo izmenjiva toplote na koji se posredno prenosi toplota dobijena u reaktoru. Nuklearni reaktor sa sistemom izmenjivaa dolazi na mesto
klasinog oblika parnih kotlova i ini primarni krug nuklearne elektrane, dok
ostali deo nuklearnih termo postrojenja kao turbina, cevovodi i ostalo, ostaje u
osnovi nepromenjen.
Osnovna standardizacija obuhvata propise o pritisku, kapacitetu i temperaturi pregrejanja parnih kotlova.
1. Pritisci u parnom kotlu su:
pd, Pa, - dozvoljeni, koncesijski pritisak; to je najvii pritisak pri kom je doputeno
da parni kotao radi. Na taj pritisak deluje sigurnosni ventil, odnosno sigurnosni
ventil se automatski otvara kad je doputeni pritisak prekoraen. On je osnova
za proraun vrstoe zidova cevi, komora, bubnja, itd.;
pr, Pa, - radni, pogonski ili nazivni pritisak (pritisak u bubnju); najee je to
pritisak 5% ispod dozvoljenog pritiska pa se pri manjim oscilacijama pritiska
ne otvara sigurnosni ventil. Veliina radnog pritiska je osnova za proraun cevovoda izvan parnih kotlova u sklopu termoenergetskog postrojenja;
pi, Pa, - izlazni pritisak iz pregrejaa pare; to je stvarni pritisak koji se meri
na izlazu iz parnih kotlova. Taj pritisak je pogonski ili radni umanjen za veliinu
PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
91
92
Prikazom Karnoovog krunog procesa utvruje se optimalna toplotna korisnost odnosno minimalni utroak toplote u odnosu prema dobijenom radu. Stvarna toplotna korisnost
krunog procesa pretvaranja toplotne energije u rad je znatno manja od Karnoovog
procesa i data je u prikazu po Klauzijus-Rankin (Clausius Rank) dijagramu, slika 6.
93
tR =
A1233'1
* 100 [%],
A123ca1
tR =
A123451
* 100 [%],
A1234 da1
za pregrejanu paru:
tR < tC .
Naini na koje se tehniki mogu poveat toplotna korisnost t su:
podizanje radnog pritiska i temperature pregrejanja svee pare u parnom
kotlu i snienje pritiska izlazne pare na turbini (kondenzacijski pritisak),
uvoenje meupregrejane pare u parnom kotlu,
regenerativno predgrejanje napojne vode.
Navedene mere neposredno utiu na utvrivanje osnovnih karakteristika parnog kotla
i proces pretvaranja energije u termoenergetskim postrojenjima direktno odreuje karakteristike parnog kotla.
94
95
reetke) ili sa stepenastom reetkom s regulisanim dovodom vazduha po pojedinim redovima reetke;
loita za sagorevanje raznih vrsta otpadaka (industrijski ili gradski otpaci) s
raznim vrstama reetki (ovaj tip loita razvio se u poslednje vreme u industrijskim
i gradskim centrima zbog sagorevanja vrlo velikih koliina raznih otpadaka);
loita za sagorevanje vrstih goriva u prostoru, odnosno loita za sagorevanje
ugljene praine (mlinsko loenje);
loita za sagorevanje tenih goriva s velikim brojem tipova gorionika;
loita za sagorevanje gasovitih goriva s razliitim tipovima gorionika;
loita za istovremeno sagorevanje vie vrsta goriva s odvojenim gorionicima za
svaku vrstu goriva i kombinovanim gorionicima za vie vrsta goriva (gasno-uljni
gorionici);
loita za korienje otpadne toplote, npr. korienje toplote gasova iz visokih
pei, konvertera itd.
Navedena podela na odreene tipove parnih kotlova nije jedina i nije konana, jer i
mnogi drugi inioci uslovljavaju razne izvedbe parnih kotlova.
U poslednje vreme sve se manje proizvode kotlovska postrojenja koja kao gorivo koriste ugalj, a sve se vie prave kotlovi - spalionice smea.
Jedno od takvih postrojenja je prikazano na slici 8.
1-dovoz smea eleznicom, 2-vaganje/kontrola smea, 3-razdvajanje smea, 4-odvodnja smea,
5-spremite smea, 6-kotlarnica,
7-prostor za proiavanje dimnih gasova, 7a-elektroltar, 7bpranje sa vodom, 7c-katalizator, 7d-sakuplja leteih estica
8-prostor sa parnom turbinom,
9-izmenjivaka stanica toplote,
10-postrojenje za pripremu sone
kiseline, 11-laboratoriji, 12-dimnjak, 13-komandno mesto, 14spremnik za suenje vazduha,
15-silos i odlagalite otpadnih
estica, 16-drutvene prostorije,
17-staro postrojenje
97
99
100
101
102
ELEKTRINA
ENERGIJA
103
ovek je, neto slino, zasnovano na tom svojstvu prirode, uinio i sa elektrinom energijom: po izlasku iz elektrana, elektrina energija se icama prenosi i distribuira do svih nas.
Mi je koristimo onako kako nam je u tom trenutku potrebno: za osvetljenje (ukljuivanjem
sijalice, elektrina energija postaje svetlosna energija), za pokretanje maina i aparata
(ukljuivanjem, na primer, miksera, elektrina energija postaje mehanika), za zagrevanja
(ukljuivanjem TA pei, postaje toplotna energija), u hemijskim procesima (hemijska)
ovek je elektrinu energiju uinio oblikom energije koji se lako dobija iz bilo kog
drugog oblika energije i isto tako - lako, pretvara u bilo koji drugi oblik energije, tj.
onaj oblik koji je potreban oveku. Zbog toga se i kae da je elektrina energija najplemenitiji oblik energije.
Elektrina energija se dobija u elektranama. Generator koga pokree neka turbina
proizvodi elektrinu energiju. U blizini generatora se pravi trafostanica ija je uloga da
napon transformie u vii, koji se dalje preko dalekovoda prenosi na vea rastojanja. U
trafostanici se nalazi i oprema koja omoguuje iskljuenje pojedinih delova mree. Kod
potroaa se u trafostanici visoki napon sniava na eljenu vrednost.
Na slici je prikazana tehnoloka ema proizvodnje elektrine energije iz uglja. Obavljaju se etiri transformacije energije. Prva je u parnom kotlu, gde se hemijska energija
transformie u toplotnu energiju pregrejane vodene pare. Druga u parnoj turbini, gde se
toplotna energija vodene pare transformie u mehaniku energiju u vidu obrtanja turbine.
104
Trea je u sinhronom generatoru u kome se mehanika energija pretvara u elektrinu energiju. etvrta se obavlja u transformatoru, da bi se uinila pogodnijom za prenos.
Kotao, turbina, generator, transformator i pratea postrojenja predstavljaju termoenergetski blok. Termoelektranu ini vie blokova. Svaki blok je autonoman.
Gorivo sagoreva u parnom kotlu, pa prolazei
kroz parni generator dovedena voda se pretvara
u paru, koja se zatim pregreva. Pod visokim pritiskom se ova para dovodi
u parnu turbinu. U sprovodnim kanalima turbine
para ekspandira i stvara
se kinetika energija struje
pare. Struja pare velikom
Slika 2. Princip rada termoelektrane
brzinom udara u radne lopatica rotora turbine i on
se okree. Osovine rotora turbine i elektrogeneratora su mehaniki spojene, tako da se
pomou ove sprege na krajevima generatora dobija elektrina energija. Da bi se potencijalna energija pare to vie iskoristila ekspandiranje pare u turbini treba da omogui
to manji pritisak i temperaturu. U kondenzatoru se para iz turbine pretvara u kondenzat,
a kako se obim pare smanjuje desetak hiljada puta, u kondenzatoru se obrazuje veliki
vakuum. Kondenzat se pomou pumpe usmerava u parni generator radi ponovnog isparavanja. U savremenim termoelektranama, u elektrinu energiju se pretvara oko 40%
utroenog goriva.
Hidroelektrane
Osnova rada hidroelektrana je promena potencijalne energije vode. Prema vrsti rezerve vode hidroelektrane (HE) mogu biti akumulacione i protone. Prema padu vode
mogu biti sa niskim pritiskom (do 15m), sa srednjim pritiskom (15 do 50m) i visokim pritiskom (pad preko 50m). Prema nainu gde su smetene turbine i generatori mogu biti
PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
105
pribranske i derivacione. Prema vrsti turbina mogu biti sa Peltonovim, Francisovim, Kaplanovim ili propelerne turbine.
Akumulacione hidroelektrane (Trebinje) se grade tamo gde je mogue lako i jeftino izgraditi akumulaciono jezero. Ove elektrane malo zavise od atmosferskih usova. Protone
HE (erdap) koriste prirodni protok vode koji zavisi od koliine padavina. Pre izgradnje
potrebno je imati podatak o padavinama za prethodnih 20 godina.
Upotrebljena voda se po izlasku iz turbine moe vraati cevima nazad u vetaku
akumulaciju. Kada u renom koritu nema dovoljno vode istim cevovodom se ta voda moe
vraati do turbina. To je reverzibilna elektrana (Bajina Bata).
Da bi se iz potencijalne
energije vode dobila elektrina potrebno je izvriti
tri transformacije energije.
Prva se obavlja u hidraulinoj turbini, gde se potencijalna energija vode
transformie u mehaniku
energiju na vratilu turbine. Druga je u sinhronom
generatoru gde se mehanika transformie u elektrinu. Trea je u transformatoru, podie se napon
radi prenosa na daljinu.
Slika 4. Princip rada hidroelektrane
Brana slui da skrene
vodu sa njenog toka i povisi nivo na odgovarajuu vrednost. Zahvat vode odvodi vodu iz jezera do turbine. Dovod
vode spaja zahvat sa vodostanom i moe biti kanal ili tunel. Vodostan je rezervoar na
kraju tunela koji treba da ogranii porast pritiska nastao naglim zatvaranjem turbine.
Brzina vode u cevovodu je 4 do 10 m/s.
Hidrauline turbine energiju toka vode pretvaraju u okretanje rotora. Mlaz vode deluje na lopatice u pravcu tangente. Stvara se obrtni moment pod ijim dejstvom rotor
poinje da se okree.
Posebnu vrstu ine HE na plimu i oseku. Prva je izgraena u Francuskoj snage 340MW,
amplituda plime dostie 11m. U Velikoj Britaniji se gradi jedna snage 800MW, amplituda
plime je 13,8m.
106
Nuklearne elektrane
Razlikuju se od termoelektrana po tome to
umesto kotla imaju reaktor. Raspadanjem jezgara
sionih materijala u reaktoru se stvara toplota
koja se na poseban nain
odvodi iz reaktora. Glavni delovi reaktora su: telo
reaktora, reektor, sistem
za hlaenje, sistem za reSlika 5. Jednostavan koncept nuklearne elektrane
gulaciju i sistem zatite. U
telu reaktora jezgro atoma nuklearnog goriva se
cepa. Ako je siono gorivo pomeano sa nekim
usporivaem (moderatorom) takav reaktor se naziva spori ili termalni. Ako
nema usporivaa onda je
to brzi reaktor. Kao moderator se najee koristi grat, teka voda ili
obina voda. Iz reaktora
Slika 6. Uobiajeni tip nuklearnog reaktora
se toplota odvodi pomou
vode, gasa (CO2) ili istopljenog metala (Na, legure Na i Sn). Odravanjem granine struje neutrona odrava se lanana reakcija. Pomou
ipki od kadmijuma regulie se struja neutrona.
RAZVODNA POSTROJENJA
Elektroenergetski sistem se sastoji iz vie elektrana i trafostanica. Elementi razvodnih
postrojenja su:
a) Sabirnice - Povezuju dovodne vodove sa odvodnim vodovima. Izrauju se od
golih (neizolovanih) bakarnih ili aluminijumskih provodnika. Popreni presek provodnika zavisi od struje u normalnom pogonu, porastu temperature za vreme
kratkog spoja, mehanikog naprezanja.
PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
107
108
ELEKTRINE MREE
Prenos elektrine energije od elektrane do potroaa obavlja se mreama visokog
napona razliitih naponskih nivoa. Visina napona zavisi od snage i daljine. Standardni
naponi su 110, 220, 380 i 400kV. Postoji vie sistema za raspodelu elektrine energije
kao na primer radijalni (otvoreni), prstenasti (zatvoreni) i kombinacija ova dva.
Prednost radijalnog su jednostavnost i manje investicije a nedostatak povean pad
napona kod potroaa. Ako doe do kvara u jednoj grani svi potroai te grane ostaju
bez napona napajanja. Zatvoreni sistem je skuplji ali sigurniji.
Popravka faktora snage
Potronja elektrine energije se moe podeliti na dva dela, aktivnu energiju i reaktivnu
energiju. Prva se direktno pretvara u mehaniku energiju, a druga slui za stvaranje naizmeninog magnetnog polja. Njima odgovaraju aktivna i reaktivna struja, koje su fazno
pomerene za 90 stepeni. Poznati su izrazi:
I 2 = I a2 + I r2
S2=P2+Q2
cos =P/S
Vidi se da e u sluaju manjeg faktora snage biti potrebna vea prividna snaga, vea
struja i poveanje preseka sabirnica. Zato je opti interes da ugao bude to manji, tj.
kosinus da tei jedinici. Popravka faktora snage se vri pomou sinhronih kompenzatora
i kondenzatora.
Ureaji za upravljanje potronjom
Mrena tonfrekventna komanda (MTK) ima zadatak da upravlja tarifama, javnim osvetljenjem, mrenim optereenjem. Sastoji se od centralne emisione automatike, emisionog
postrojenja (proizvodi tonsku frekvenciju i superponira je u mreu) i prijemnika MTK.
Zatita
Maksimalna struja koja moe prolaziti kroz oveije telo bez opasnosti po ivot je
50mA. Naponi do 65 V su bezopasni za oveka (1300 je otpor oveijeg tela, ali se
menja sa naponom). Sve preko toga je opasno. Zbog toga svi delovi koji se nalaze pod
naponom moraju biti zatieni.
Zatita od atmosferskog pranjenja
Podrazumeva se gromobranska zatita. Struja udara groma moe biti nekoliko desetina kA (kiloampera) pa i stotina kA. Ova struja se vrlo brzo uspostavi i vrlo brzo opadne,
PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
109
ELEKTRINE INSTALACIJE
Vrste i uloga elektrine instalacije
Kuni prikljuak je skup vodova koji povezuju elektroenergetske instalacije u zgradi
sa niskonaponskom mreom. Sastoji se od spoljanjeg i unutranjeg prikljuka. Spoljni
kuni prikljuak moe biti nadzemni i podzemni. Vod kunog prikljuka se titi pomou
osiguraa postavljenih na niskonaponskoj mrei (stubu) i u zgradi. Unutranji prikljuak
povezuje spoljanji kuni prikljuak sa instalacijom zgrade, a zavrava se pred elektrinim
brojilom.
Razvodne table su ploe snabdevene opremom za razdvajanje strujnih krugova. Prvo
se napravi projekat. Projektni zadatak sadri podatke o nameni objekta i zahtevima
investitora. Plan instalacije se unosi u plan graevinske osnove crtanjem oznaka za provodnike, razvodnu tablu, prijemnike i zatitu. Zatim se vri proraun korienjem tablica.
Zatim se vri specikacija materijala, predmer i predraun.
110
EKONOMIKA I
ENERGETIKA
111
112
113
energije, a uloga oveka sve se vie svodi na ulogu inicijatora, organizatora i kontrolora
tehnolokih procesa. Time se proizvodna snaga rada drutva neprestano poveava. Otuda
je sasvim opravdano da se koliina energije po stanovniku uzima kao merilo i kriterijum
stepena razvoja pojedinih nacionalnih ekonomija.
Smena lidera u potronji energije zasniva se na ekonomskoj celishodnosti potronje
pojedinih oblika energije. Tradicionalni izvori energije, drvo i ugalj, u poslednje vreme
preputaju ulogu lidera plemenitim izvorima energije: nafti i gasu. Ova dva izvora energije su za vrlo kratko vreme postali dominantni u potronji ukupne energije, ali zbog intenzivne potronje preti im opasnost da uskoro ustupe mesto lidera jo plemenitijem izvoru
energije - nuklearnoj energiji. Budunost oveanstva vie je usmerena na nuklearnu fuziju
nego na nuklearnu siju, obzirom da se radi o praktino neiscrpnom izvoru energije.
Upotrebom tih razliitih izvora energije omogueno je da ovek pobolja uslove ivota
i povea proizvodnju najrazliitijih upotrebnih vrednosti. Tradicionalni izvori energije vremenom su do te mere postali sastavni deo ovekove delatnosti da se uspostavila uzajamna
veza izmeu oblika korienja energije i ovekovog materijalnog blagostanja. Otuda je
potronja energije po stanovniku jedno od najpouzdanijih merila stepena razvoja materijalne kulture. Takoe, koecijent korelacije izmeu dostignutog nivoa drutvenog proizvoda po stalnim cenama i dostignutog nivoa potronje energije po stanovniku u Srbiji iznosi
0.962 a sveta 367, dok zemlje u razvoju imaju koecijent od 5.208.
Razliiti stepen korelacije izmeu drutvenog proizvoda i potronje energije u raznim
zemljama i oblastima, kao i u istoj zemlji u raznim vremenskim periodima, uslovljen je:
promenom strukture privrede, klimatskim uslovima, razlikama u ivotnom standardu, i
promenama u strukturi energije, obzirom na njihov razliit stepen korisnog dejstva. Otuda
samo u optem sluaju mogu da vae sledee konstatacije za razvrstavanje zemalja na
bazi potronje energije po stanovniku:
ispod 1.000 kg ekvivalentnog uglja su nerazvijene zemlje,
izmeu 1.000 i 2.000 kg ekvivalentnog uglja jesu zemlje u razvoju,
od 2.000 do 3.000 kg imaju srednje razvijene zemlje, i konano,
iznad 3.000 kg ekvivalentnog uglja imaju vodee zemlje tehnolokog doba.
Nain kako svet koristi energiju je jedna od osnovnih karakteristika ekonomije i itave
civilizacije. Napredak od zaprene snage do parne maine, potom motora sa unutranjim
sagorevanjem, i na kraju elektrine snage jesu kljuni elementi i pokazatelji razvoja sveta.
industrija, elektrohemija, elektro-metalurgija, elektronska industrija, kao i industrija automobila, brodogradnja, avionska, petrohemija, i to tako da su ove industrijske delatnosti i
grane, pored ekstraktivne industrije ustvari nosioci celokupnog savremenog ekonomskog
razvoja svake zemlje. U odnosu na sve vrste elektrina energija je u najveoj meri pokreta
privrednih struktura. I obnovljivi izvori energije - OEI (nuklearne sirovine, energija sunca,
geotermalna, energija plime i oseke, energija vetra) se mogu koristiti tek nakon transformacije u elektricnu energiju.
Energetska politika, kao deo opte ekonomske politike, denisana je kroz naela,
ciljeve, zadatke, mere i instrumente, poev od istraivanja i razvoja, dobijanja, distribucije
i korienja energije sa svrhom obezbeenja dovoljne koliine energije uz prihvatljive
cene energije. Uspenost ostvarenja ovog zadatka energetike mogua je ako se odredi
jedinstvena energetska politika, a ne preko politike parcijalnih interesa pojedinih faza/
sfera privrednog ivota, ili parcijalnih interesa pojedinih regiona zemlje.
Poto je injenica da je energetska snabdevenost bitna pretpostavka privrednog i
ukupnog drutvenog razvoja zemlje, adekvatna energetska ponuda kao odgovor na energetsku tranju mora biti usklaena sa ukupnim drutvenim razvojem zemlje. To podrazumeva da se zasniva koliko je to mogue na povezivanju, i drugim bitnim odrednicama,
od kojih izdvajamo sledee:
na korienju domaih ekonomski isplativih izvora energije,
razvoju najpovoljnijih transportnih i prenosnih sistema energije, njihovim povezivanjem sa susednim meunarodnim energetskim sistemima,
smanjenju uvozne zavisnosti zemlje,
uspostavljanju i jaanju trinih uslova privreivanja,
poveanju energetske ekasnosti u proizvodnji, preradi, transportu i potronji energije, revitalizaciji i rekonstrukciji postojeih kapaciteta, i zavretku zapoetih
investicija,
veem korienju OEI energije,
uvoenju novih i modernizaciji postojeih tehnologija,
aktivnom regionalnom povezivanju ,
minimizaciji negativnih uticaja na ivotnu sredinu,
podsticanju domae privrede, kao i koncesionim istraivanjima i proizvodnji.
Energetska politika iskazuje ciljeve i instrumente kojima vlada jedne zemlje treba da
razvija energetski sektor u pogledu: sigurnog i pouzdanog snabdevanja energijom, zatite
ivotne sredine, vlasnitva, trinog poslovanja, investicija, energetske ekasnosti, novih
obnovljivih izvora, povezivanja sa regionom i ire, mera socijalne zatite i dr. Nemogue
je denisati energetsku politiku, bez sklada sa privredno-ekonomskim razvojem zemlje, ali
i sa energetskom praksom i standardima zemalja u okruenju, ili drugim meunarodnim
dokumentima. Energetska politika denie naine uspostavljanja odgovarajueg pravnog,
institucionalnog, nansijskog i regulatornog okvira, koji je potreban za dostizanje nivoa
odrivog razvoja energetskog sektora.
PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
115
116
117
ENERGETSKI BILANS
Energetski bilans se moe denisati kako sa zikog i biolokog, tako i sa geografskog, energetskog i inenjerskog stanovita. U ekonomici energetike, energetski bilans
zemlje jeste agregatna slika svih ljudskih aktivnosti koje se tiu energije, izuzev prirodnih
i biolokih procesa. Nacionalni energetski bilans se utvruje za najmanje godinu dana
unapred. Zajednika metodologija utvrivanja i prezentovanja energetskog bilansa
omoguava pregled i analizu stanja i projekcije energetskog sektora zemlje.
Energetski bilans je periodini izvetaj koji se denie sa ciljem da se utvrde bilansi
izmeu domae proizvodnje, uvoza primarne odnosno sekundarne energije iz procesa
transformacije, konverzije u energetskim sistemima/bjektima, sa prikazom obezbeenja
energetskih potreba za nalnu potronju, saglasno potrebama privrede i graana, odnosno sektora potronje. Tokovi energije se prikazuju u zikim i energetskim jedinicama.
Energetski bilans prati tokove energije od njene pojave do upotrebe.
Tokovi energije imaju sledee faze: proizvodnja oblika energije, energetske transformacije, upotreba transformisanih oblika energije, uvoz i izvoz primarne i sekundarne
energije, upotreba pojedinih oblika energije u okviru pojedinih sektora potronje, transformacija i upotreba korisnih oblika energije.
Energetski bilans slui kao osnova za planiranje i prognoziranje mogunosti i tempa
razvoja ne samo energetske privrede ve i itave nacionalne ekonomije. Obzirom na
takvu ulogu i mesto energetski bilans je upotrebljiv i kao instrument za ekasno voenje
118
energetske politike zemlje. Preko njega se utvruju i analiziraju uzroci energetskih gubitaka na razliitim stepenima energetskih metamorfoza za pojedine oblike energije te se
na taj nain prua mogunost za preduzimanje ekasnih mera za njihovo smanjenje.
On je neizostavan deo strategije i programa razvoja energetike jedne zemlje, jer
direktno utie na obezbeenje stabilnog, sigurnog i pouzdanog i kvalitetnog snabdevanja energijom.
Gotovo obavezni elementi dugoronog bilansa energije su:
predvianje potreba za pojedine vrste energije,
predvianje potreba za snabdevanje sa primarnim resursima energije,
ukljuujui obnovljive izvore energije, proizvodnju elektrine i toplotne energije,
proizvodnju briketa, uglja i tenih goriva, kao i predvianje raznoenja tetnih
supstanci iz energetskih izvora,
predvianje naina za zadovoljavanje potreba za pojedinim vrstama energije
ukljuujui primarne (obnovljivi i neobnovljivi) i nalnu energiju,
predvianje koliine tetnih supstanci iz energetskih transformacija i uticaj na
ivotnu sredinu koja proizlazi iz proizvodnje i korienja energije,
lista neophodnih uslova usklaivanja i rezervni kapacitet u cilju postizanja
planiranog nivoa pouzdanog snabdevanja.
Obavezni elementi godinjeg energetskog bilansa su:
godinja potronja za pojedine vrste zaliha energije, nivo zaliha i rezervni kapaciteti,
godinji nivo tednje (rezervni kapaciteti) energetskih postrojenja i objekata,
neophodni nivo operativnih zaliha svake godine i kriterijumi energetske ekasnosti za svaku godinu.
Energetski bilans stoga mora posebno i detaljno da prikae pojedine oblike energije
i njihove transformacije, njihovu meusobnu zamenjivost i upotrebljivost. Otuda energetski
bilans osim kvantitativne strane (koliine pojedinih oblika energije) sadri i kvalitativnu
komponentu (strukturu oblika energije).
Energetski bilans prua podatke o strukturi energetskih oblika, a svi ti oblici moraju
se iskazati istim mernim jedinicama putem energetskih ekvivalenata, ime se obezbeuje
svoenje i uporedivost i obezbeuje mogunost zamene (supstitucije) uz utvrivanje stepena delovanja pojedinih transformacija.
Meutim, to ne znai da se parcijalni bilansi ne iskazuju u mernim jedinicama koje se
upotrebljavaju za pojedine oblike energije. Energetski bilans moe da se prikae tabelarno i graki.
Graki energetski bilans prikazuje ceo tok energije od primarne, sekundarne, preko
gubitaka u metamorfozama do nalne potronje.
119
ranerijama, koji su funkcija energetskih metamorfoza, zatim odbijanjem gubitaka prenosa i distribucije elektrine energije, izvoza, neenergetske i sopstvene potronje, dobija se
energetski potencijal raspoloiv za nalnu potronju.
Od ukupne nalne potronje projektovane za 2008. godinu (8.173 mil toe), 34%
se troi u industriji, 26% u saobraaju, a ak 40% u sektoru domainstava, komunalnih
preduzea i poljoprivrede. Prema globalnim procenama stepen delovanja energetskih
metamorfoza u nalnoj potronji energije iznosi:
za termike procese 60%
za mehanike procese 42%
za osvetljenje 3%, i
za ostale svrhe 80%.
Na osnovu gornjih procenata dobijamo sledee koliine korisne energije prema energetskom bilansu za 2008. godinu:
Toplotna energija
Mehanika energija
Svetlo
ostalo
Svega korisna energija
76.94%
21.54 %
0.06%
1.46 %
100.0
Prema tome, od 15.58 mil toe bruto raspoloive energije u sekundarnu energiju pretvoreno je 8.173 mil toe (I energetska transformacija), a u korisnu energiju svega 7.407 mil
toe (II energetska transformacija), pa je ukupna energetska ekasnost svega 47.5%.
Ovako niska energetska ekasnost je funkcija strukture energetskih izvora, u kojima
dominantno mesto ima lignit kod koga je vrlo nizak stepen korisnog dejstva. Sa izmenom
strukture potronje energije, sa poveanjem uea gasa, koksa i derivata nafte, kod kojih
je stepen korisnog dejstva znatno vei, poveae se i ukupna energetska ekasnost.
121
122
123
124
Poto aktivnosti na izgradnji sloenog energetskog objekta traju 8 - 10 godina, njegovo vremensko korienje u proizvodnji iznosi 25 - 30 godina. Uobiajeno je da se ukupno
vreme izgradnje i korienja energetskog objekta oznaava kao ivotni vek energetskog
objekta koji se sastoji iz vie faza ivotnog veka datih u tabeli:
Analiza
opravdanosti
Projektovanje
23
godine
12
godine
Gradnja
Primopredaja
(probni
rad)
Proizvodnja
radni
vek
Revitalizacija
Dodatna
proizvodnja
produeni
radni vek
Uklanjanje
45
godina
1 godina
25 30
godina
12
godine
15 godina
13
godine
Zbog visokih cena izgradnje novih kapaciteta, mnoge elektroprivrede, posebno zemalja koje su u tekim ekonomskim i privrednim problemima odluuju se za investiciona
ulaganja u revitalizaciju postojeih kapaciteta, kako bi produili korienje i poveali
ekasnost i pouzdanost EEK.
KRITERIJUMI IZBORA OBLIKA ENERGIJE
Osnovni postulat ekonomije jeste proizvesti energiju to jeftinije, u dovoljnoj koliini
i propisanog kvaliteta. Tako kvantitativni i kvalitativni aspekt ima u vidu karakteristike
pojedinih izvora energije u svim fazama tokova energije, i to:
I faza bruto proizvodnja energije
Iskazuje obim svih izvora primarne energije. Analizom trokova i cena po uslovnoj jedinici energije mogue je da se utvrdi ekonomska celishodnost proizvodnje energije po pojedinim izvorima energije, i da se utvrde elementi i faktori
komparativne prednosti proizvodnje pojedinih oblika energije;
II faza konverzija
Prua podatke o odnosu ulaza primarne energije u proces konverzije, i dobijene sekundarne energije. Ovde je re o procesima konverzije koji se odvijaju u termoelektranama, ranerijama, gradskim plinarama, postrojenjima za
preradu uglja. Trokovi procesa konverzije su osnovni inilac, odnosno faktor
usmeravanja proizvodnje energije u svim onim sluajevima gde postoje tehnike
mogunosti alteraativnog korienja ulaznih sirovina;
III faza potronja energije
Faza se odnosi na potronju energije koja daje koliinu energije raspoloivu za
krajnju potronju kako po oblicima energije tako i po sektorima potronje;
125
126
127
128
129
131
U
industrijalizovanim
zemljama, najvie nafte se
koristi na transport. Podatak da SAD troe oko 1/4 u
svetu, pokazuje vam nepravednost situacije. Ameriki
narod koristi 10% svetske
nafte samo za pogon svojih automobila. Da uporedimo, Afrika koristi samo
3,4% svetske nafte za
ivot.
Vie od 2/3 nafte se
koristi za transport. Najvie
nafte koja se koristi za
transport se troi na privatne automobile. (Izvor Rocky
Mountain Institute.)
Slika 3. Raspodela Potronje Primarne Energije po vrsti u 2006
Ovo je posebno neza Severnu Ameriku, Evropu-Evroaziju, Aziju-Pacik i kombinopravino jer u zemljama u
vano za svet
razvoju, nafta se troi potpuno drugaije. Veina njih
koristi naftu da bi proizveli
elektrinu energiju. U Senegalu na primer, oko 70%
elektrine energije je generisano iz nafte.
Azija, koja je jo daleko iza Severne Amerike
i Evrope po pitanju individualnog transporta, koristi naftu mnogo manje od
uglja koji obezbeuje pola
njihove energije (uglavnom
za industriju i proizvodSlika 4. Potronja nafte u SAD po sektoru (2004)
nju elektrine energije). Ali
potranja za automobilima
u Kini ubrzano raste a time i potranja za naftom. U zadnjih 30 godina, posle naftne
krize sedamdesetih, samo su Evropa i Evroazija smanjile potronju nafte koristei sve vie
prirodni gas gde god je to bilo mogue. Svi drugi delovi poveali su svoju potrebu za
naftom, a najvie od svih Azija.
132
133
U zemlji koja proizvodi naftu, razvoj polja se odvija u fazama. Najlaka i najvea
polja se prvo razvijaju. Posle toga dolaze na red ona tea i manja. Kada sve vie naftnih polja dostigne vrhunac proizvodnje, ukupna proizvodnja zemlje, koja predstavlja
udruenu proizvodnju individualnih polja, e na kraju takoe dostii svoj vrhunac i poeti
opadati (graf iznad).
Godinu dana posle dostizanja vrhunca proizvodnje gde naziv zemlje pokazuje godinu
u kojoj je postignut. (Izvor Energy Watch Group, Oil Report 2007.)
Ovo je veoma dobro razumljiv proces jer iskustvo u tome imaju mnoge zemlje koje su
prele svoj nacionalni vrhunac proizvodnje nafte.
134
Slika 8. Svetska otkria nafte u periodima od po 10 godina (izvor ASPO The Oil
Drum: Peak Oil Overview - March 2008.)
Nalazita nafte dostigla su vrhunac ezdesetih to znai da veina nafte koja se crpi
danas dolazi iz starih naftnih polja koja su otkrivena pre vie decenija. Nekoliko nezavisnih
organizacija prouavaju ovu stvar veoma osetljive i politike prirode. 95% predvianja
vide vrhunac proizvodnje izmeu 2008 i 2010. Pa sadanjem saznanju, sva tena proizvodnja dostigla je vrhunac u julu 2006.
Ispod je prognoza svetske proizvodnje nafte od strane Energy Watch Group. Po njima,
vrhunac proizvodnje nafte se ve desio 2006 godine. I dodatno tome, posle nekoliko godina ravne proizvodnje, predviaju da e proizvodnja naglo i strmo opasti.
135
Prema studiji organizacije Energy Watch Group, vrhunac proizvodnje nafte se dogodio
2006 godine i sada sledi stalno opadanje proizvodnje. Crvena takasta linija pokazuje
projekciju iz World Energy Outlook (WEO) objavljene od strane internacionalne Agencije
za Energetiku (the International Energy Agency -IEA) koja je totalno van realnosti. (Izvor
Energy Watch Group, Oil Report 2007.)
Slika 10. Cene sirove nafte od 1861-2008 (US dolara po barelu) (Izvor BP Global.)
Na individualnom nivou, treba da se pripremamo da smanjimo nau zavisnost od fosilne energije. Na primer, u stambenom sektoru koji nas interesuje u Beogradu, prosto je
neodgovorno nastaviti gradnju energetski neekasnih zgrada koje koriste struju ili prirodni gas za grejanje. Neodgovorno je graditi ovakve zgrade i denitivno nema smisla za
ljude da ih kupuju. I jo ponajmanje za cenu koja se trai za njih.
136
ZAKLJUAK
137
138
KOGENERACIJA
Kogeneracija se moe denisati kao proces korienja primarne energije goriva za
proizvodnju dvaju korisnih energetskih oblika: toplotne energije i korisnog rada. Dobijeni
korisni rad koristi se najee za proizvodnju elektrine energije, dok se proizvedena
toplotna energija koristi
u tehnolokim procesima,
procesima grejanja ili procesima hlaenja.
Kogeneracija je takoe
proizvodnja elektrine energije iz otpadne toplote
bilo kog toplotnog procesa. Proces se odvija s
maksimalnom upotrebom
hemijske energije goriva, tj.
smanjenjem gubitaka, ali je
preduslov veliki broj radnih
Slika 1. Kogeneracija
sati tokom godine.
PREDNOSTI KOGENERACIJE
Zadovoljenje sve veih energetskih potreba u budunosti, uz moralan odnos prema
ivotnoj sredini kao i raspolaganje prirodnim resursima s ciljem privrednog razvitka i civilizacijskog napretka, iziskuje gradnju novih energetskih postrojenja uz sve stroe zahteve
PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
139
PREPREKE ZA KOGENERACIJU
Premda postoji veliki potencijal za kogeneracijsku proizvodnju, a energetski zakoni
su prepoznali kao nacionalni interes, kljune prepreke za kogeneraciju su i dalje prisutne.
Najvanijim preprekama mogu se smatrati:
Izostanak jasno denisanog i jednostavnog postupka prikljuenja na mreu, te
graevinsko-tehnike procedure izgradnje kogeneracijskog postrojenja
Nepovoljan odnos cena elektrine energije i goriva koji favorizuje korienje
elektrine energije
Nerazumevanje i neprepoznavanje mogunosti doprinosa kogeneracije smanjenju
emisija, u pogledu globalnog bilansa, kao i u zakonskim aktima, zatim potencijalno penaliziranje kogeneracijske proizvodnje zbog poveanja lokalnih emisija
Nedovoljna zainteresovanost i razumevanje nansijskih institucija za nansiranje
projekata energetske ekasnosti uopteno, kao i same kogeneracije
Nepostojanje skalnih ili drugih podsticajnih mera
Izostanak specijalistikog obrazovanja i osposobljavanja strunjaka za usluge
konsaltinga u energetskoj ekasnosti, zatim slabo razumevanje primene kogeneracije u pogledu zadovoljavanja korisnih toplotnih potreba
Informisanje i edukacija potencijalnih korisnika
Spora dinamika donoenja i implementacija zakona, a posebno nepostojanje
specinog zakonskog akta za kogeneraciju u kojemu bi se celokupna problematika mogla sistemski denisati
PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
141
KOGENERACIJSKA POSTROJENJA
Kogeneracijska postrojenja se dele na:
1. Kogeneracijska postrojenja instalirane elektrine snage do ukljuivo 1 MW,
prikljuena na distributivnu mreu. a) kogeneracijska postrojenja instalirane
elektrine snage do ukljuivo 50 kW, tzv. mikro-kogeneracije, b) kogeneracijska
postrojenja instalirane elektrine snage vee od 50 kW do ukljuivo 1 MW, tzv.
male kogeneracije
2. Kogeneracijska postrojenja instalirane elektrine snage vee od 1 MW, prikljuena
na prenosnu ili distributivnu mreu. a) kogeneracijska postrojenja instalirane
elektrine snage vee od 1 MW do ukljuivo 25 MW, tzv. srednje kogeneracije ,b)
kogeneracijska postrojenja instalirane elektrine snage vee od 25 MW, tzv. velike
kogeneracije
3. Individualna kogeneracijska postrojenja koja nisu prikljuena na prenosnu ili distributivnu mreu.
Svako kogeneraciono postrojenje sastoji se od etiri grupe osnovnih elemenata. To su:
- Primarni motor, koji moe poivati na razliitim tehnologijama, kao to su:
Kombinovana gasno-parna turbinska postrojenja,
Protivpritisna parna turbina,
Kondenzaciona parna turbina sa oduzimanjem pare,
Gasna turbina sa rekuperacijom toplote,
Motor sa unutranjim sagorevanjem (Otto ili Diesel),
Gasne mikroturbine,
Stirlingove maine,
Gorivne elije,
Parni motori,
Organski Rankinovi ciklusi,
Bilo koji drugi tip, ili kombinacija raznih tehnologija;
Elektrini generator (sinhroni, retko asinhroni);
Sistem za rekuperaciju toplote (kotlovi utilizatori);
Sistem upravljanja.
142
Parna turbina pripada grupi toplotnih motora, poput motora sa unutranjim sagorevanjem, koji pretvaraju toplotnu energiju u mehaniki rad.
Parne turbine se koriste u kombinovanim procesima u razliitim kombinacijama, ali po
pravilu uz gasnu turbinu i dodatke za dodatno loenje i proizvodnju pare visokog pritiska,
a rezultat je vea elektroenergetska karakteristika i vea delotvornost celog postrojenja.
Stepen iskorienja goriva za proizvodnju elektrine energije dosee 52 %.
Visok stepen iskorienja postrojenja, velika snaga, veliki odnos snage prema masi motora, sigurnost u pogonu, visok stepen automatizacije neki su od razloga zbog kojih parna
turbina i danas zauzima vodee mesto u proizvodnji elektrine energije.
U konvencionalnim parnim elektranama para visokog pritiska ekspandira u parnoj
turbini i kao para niskog pritiska odlazi u kondenzator. Kada se parne turbine koriste kao
kogeneracijska tehnologija, para se moe koristiti direktno za potrebe procesa u industriji
ili se moe preko izmenjivaa toplote dalje koristiti za grejanje u domainstvima.
Kod kogeneracije gasne turbine se koriste za podruje snage od 1,6 do 10 (MWe).
Imaju loiju elektroenergetsku karakteristiku u odnosu na motore, ali zato imaju bolju toplotnu karakteristiku.
Mogue su mnoge varijante kogeneracijskih postrojenja s gasnim turbinama koje se
prilagoavaju raznim energetskim konzumima, kao to su:
kogeneracijsko postrojenje s gasnom turbinom i apsorpcijskim rashladnim
ureajem,
kogeneracijsko postrojenje s gasnom turbinom i dodatnim loenjem,
kogeneracijsko postrojenje s gasnom i parnom turbinom (kombinovani proces).
143
145
Najeu primenu imaju u industriji gde se koriste za proizvodnju pare razliitih parametara koja se zatim koristi kao toplota u tehnolokom procesu i u onim industrijama u kojima tokom tehnolokog procesa nastaje otpad koji se moe koristiti kao primarno gorivo
Kogeneraciona postrojenja mogu se koristiti i za podmirenje energetskih potreba
u poljoprivrednom sektoru. Podrazumeva se potronja elektrine i toplotne energije u
raznim tehnolokim procesima prerade i proizvodnje prehrambenih proizvoda kao to je
npr. zagrevanje staklenika.
U sektoru opte potronje, prikladni objekti za primenu kogeneracionih postrojenja su
oni u kojima se istovremeno koriste razliiti oblici energije ( elektrina, toplotna, rashladna
) i za koje je kontinuirano snabdevanje energijom od presudnog znaaja.
Potronja energije za grejanje i kondicioniranje vazduha ini najznaajniji deo toplotne energetske potronje. Zavisno od namene objekta i klimatskih uslova, hlaenje moe
uestvovati s veim udelom u ukupnoj energetskoj potronji za grejanje i klimatizaciju. S
porastom ivotnog standarda za oekivati je kontinuiran porast tog segmenta potronje.
Potronju energije, osim za grejanje, ini uglavnom potronja elektrine energije koja se
u zgradama koristi za rasvetu, pogon razliitih ureaja i instrumenata, elektromotorne
pogone, hlaenje, kondicioniranje vazduha i ventilaciju. Potronju elektrine energije
moemo ralaniti na potrebe koje su uslovljene sezonskim promenama (hlaenje i kondicioniranje vazduha) i potrebe koje su kontinuirane tokom godine i nezavisne od sezonskih
promena (rasveta, ventilacija, motorni pogon, raunarska oprema, liftovi, kuhinja, sanitarni ureaji ...).
147
Iz ove formule za period povrata uloenog novca vidimo da protabilnost kogeneracijskog postrojenja zavisi od tri faktora, a to su: potrebna ulaganja, korienje postrojenja
i ostvarena uteda.
ITP = P * [ITE ( Gkog - Gkkt * (t/ref)/e) TO]
gde je:
P- elektrina snaga kogeneracija (kWe)
ITE prosena cena izbegnutih trokova elektrine energije (din/kWhe)
Gkog troak goriva za kogeneraciju (din/kWhe)
Gkkt izbegnuti troak goriva kotlarnice (din/kWhe)
t termika ekasnost kogeneracije
ref - termika ekasnost referentne kotlarnice
e elektrina ekasnost kogeneracije
TO trokovi odravanja postrojenja (din/kWhe )
ukupnih trokova. Korienje prirodnog gasa moe znaajno racionalisati trokove goriva
i trokove koji se odnose na ekoloke takse budui da su emisije tetnih materija daleko
manje nego kod drugih fosilnih goriva.
Godinja uteda ostvarena kogeneracijom moe se izraunati formulom:
U = Top Tko
gde je:
U godinja uteda ostvarena kogeneracijom (din/god.)
Top trokovi odvojene proizvodnje (kotlarnice i ostalo, kupovina el. energije ) (din/god.)
Tko trokovi proizvodnje kogeneracijom (din/god.)
MIKROKOGENERACIJA
Mikrokogeneraciono postrojenje je kogeneracijsko postrojenje prikljueno na distributivnu mreu instalirane elektrine snage do 1 MW, te snage do 50 kW. Mikrokogeneraciona postrojenja najee se nalaze u neposrednoj blizini potroaa i predstavljaju povoljan
nain zadovoljenja potreba za elektrinom i toplotnom energijom.
149
Slika 7. Mikrokogeneracija
Paralelni pogon. U svakom trenutku vremena kogeneraciono postrojenje pokriva i ukupno toplotno optereenje i ukupnu potronju elektrine energije objekta.
Ovaj nain rada zahteva dimenzionisanje postrojenja na nain da u svakom
trenutku postoji dovoljno rezerve elektrinog i toplotnog kapaciteta za sluaj
vrnog optereenja.
Zadatak projektanta mikrokogeneracionog postrojenja je da s jedne strane zadovolji
toplotne potrebe objekta, a s druge strane da dimenzionie i optimizuje sve delove postrojenja da bi ono radilo u prihvatljivom tehnikom i ekonomskom reimu. Sa stanovita
povoljnog reima rada postrojenja nije povoljno kada ono radi u reimu estog variranja
snage ili preestog ukljuivanja i iskljuivanja.
PRORAUN OBJEKTA
Pre odluke o primeni kogeneracijskog sistema potrebno je izvriti temeljnu analizu
potronje proizvedenih oblika energije tokom godine kako ne bi dola u pitanje ekonomska isplativost.
Izborom elektrine ili toplotne energije kao polazita za dimenzionisanje sistema, izbor
kogeneracijskog procesa moe se usmeriti na sistem s poveanim korienjem elektrine
ili toplotne energije. No, kljuni kriterijum mora biti u svakom sluaju korisna potronja
dobijene toplotne energije.
Vrsta i zahtevani parametri toplotne energije potroaa vani su inioci pri izboru
tipa kogeneracijskog procesa. Potrebno je odrediti godinji nivo potrebne energije, snagu
i vreme trajanja tokom godine (engl. load factor). Kogeneracijski proces je najekasniji
kada pokriva osnovno toplotno i elektrino optereenje i ostvaruje to vei broj sati rada
godinje.
151
152
153
Qt =
t +1
P dt
t
gde je:
Pt - snaga kojom postrojenje radi tokom pojedinog sata
t - period od sat vremena
Sabiranjem proizvodnje elektrine energije u svakom satu kroz period od godinu dana
dobijamo iznos ukupno proizvedene elektrine energije u navedenom periodu:
Qe.uk.proizvedeno = Qe.proizvedeno
Da bi se odredio viak odnosno manjak elektrine energije u pojedinom satu potrebno
je dakako poznavati i satnu potronju:
Qe . potroeno =
t +1
e . potroeno
dt
UTICAJI NA OKRUENJE
Na osnovu energetskog bilansa postrojenja moe se proceniti uticaj razmatranog kogeneracionog postrojenja na okruenje. Analiza uticaja kogeneracionog postrojenja na
okruenje mora se izvriti na globalnom i lokalnom nivou s obzirom da se prednosti kogeneracije, zbog lociranosti svih procesa na jednom mestu, mogu uoiti samo na globalnom
nivou.
Kogeneraciona proizvodnja ima manju ukupnu emisiju od konvencionalne proizvodnje, ali je povean lokalni uticaj. Do toga dolazi zbog injenice da je primenom kogeneracije, osim proizvodnje toplotne energije, na lokaciju prenesena celokupna proizvodnja
elektrine energije koja se inae obavlja na nekoj udaljenoj lokaciji. Uz to, elektrina
energija se proizvodi ne samo za potrebe u objektu, ve se znaajna koliina predaje u
javnu elektroenergetsku mreu, te je koriste ostali potroai na razmatranom lokalitetu.
Dakle, na globalnom nivou primena kogeneracionog procesa zbog svoje visoke ekasnosti nosi i znaajne ekoloke prednosti.
Budui da je dokazano
da procesi proizvodnje i
potronje energije najvie
zagauju okruenje, pred
energetiare je postavljen zadatak iznalaenja
mogunosti proizvodnje
energije uz najviu moguu
energetsku ekasnost, koristei pri tome ekoloki
prihvatljiva goriva na
krajnje racionalan nain,
kako bi se tetni uticaji na
okruenje sveli na minimum.
Slika 9. Efekti kogeneracije
PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
155
Smanjenja emisije zagaivaa mogua su daljim povienjem stepena korisnosti termoelektrana ili zamenom goriva, ali su za to ograniene mogunosti postojee tehnologije,
a promena goriva ograniena je strukturom resursa u kojoj dominira ugalj, te se za dalje
povienje stepena iskorienja energije goriva rauna na spregnutu proizvodnju toplote
i elektrine energije i na kombinovane gasne i parne cikluse. Tako, kogeneracija moe
doprineti zatiti ivotne sredine posredno, postizanjem uteda u emisijama zagaivaa
i gasova sa efektom staklene bate. Izbegnuta emisija CO2 ima i svoju trinu vrednost.
Prema usvojenoj emi trgovine emisijama u Evropskoj Uniji, trina vrednost emisija se kretala od 5 do 30 po toni izbegnute emisije CO2. Imajui u vidu mogue nansijske efekte
ostvarene izbegavanjem emisija CO2 mogue je utvrditi vrednost koja bi bila ostvarena
poveanjem energetske ekasnosti primenom kogeneracije.
Tabela Emisije iz termoelektrana u Srbiji (g/kWh)
Termoelektrana
TE Nikola Tesla A
TE Nikola Tesla B
TE Kolubara A
TE Morava
TE Kostolac A
TE Kostolac B
CO2
1194
1170
1510
1072
1274
984
NOx
2,0
2,1
3,3
1,9
1,3
1,9
SO2
10,5
9,9
18,0
13,8
30,2
39,8
estice
4,0
0,2
13,3
3,6
9,1
1,8
Na primer, rekonstrukcijom blokova termoelektrane Nikola Tesla A u kogeneracione, iz kojih bi, uz Obrenovac, bila isporuivana bazna toplotna energija i za grejanje Beograda, dodatne ekonomske efekte bilo bi mogue iskazati preko ekvivalentnog
poveanja stepena iskorienja lignita ili preko izbegnute potronje prirodnog gasa. U
prvom sluaju bi specina emisija CO2 iz termoelektrane Nikola Tesla A prikazana u
tabeli bila efektivno smanjena sa 1 194 na 889 g/kWh, ali je ispravnije utedu iskazati
u stvarno izbegnutoj potronji gasa za proizvodnju ekvivalentne koliine bazne toplotne
energije u kotlovima na gas u Beogradu. Naime izbegnuta potronja gasa pri punom
optereenju kotlarnica za proizvodnju iste koliine (2,24 TWh godinje) toplotne energije
je oko 241,9 miliona Nm godinje, iz ega proizilazi da bi godinje bila izbegnuta
emisija 422 853 tone CO2, 20,803 tona CH4 i 0,656 tona N2O. Iskazana u ekvivalentnoj
emisiji CO2, izraunatoj uvaavajui relativne potencijale globalnog otopljavanja CH4
(21) i N2O (310), izbegnuta emisija iznosi 423 493 tone CO2ekv, to znai da bi trina
vrednost izbegnutih emisija ostvarena primenom kogeneracije u termoelektrani Nikola
Tesla A u znaajnoj meri ublaila ekonomski rizik ovog projekta zbog gubitka proizvodnje elektrine energije i relativno skupog sistema za transport toplote, koji (rizik) i inae
postaje sve manji zbog tedencije porasta cene prirodnog gasa.
156
KOGENERACIJA U SRBIJI
Danas su u Srbiji zastupljena dva tipa praktine realizacije kogeneracionih postrojenja.
To su elektroprivredna i industrijska kogeneracija. Trei tip tih kogeneracionih postrojenja,
koja su vezana za rejonske toplane daljinskog grejanja su u planu, a jedino postrojenje iz
te klase, TO Beograd, izgraeno jo 1965. godine je zbog neekonominosti naputeno i
nalazi se u fazi gaenja. etvrti tip su mala kuna kogeneraciona postrojenja, ija je primena stvar budunosti.
Osnovne karakteristike pojedinih od pomenutih tipova kogeneracije su sledee:
U elektroprivrednoj kogeneraciji, primarna je proizvodnja elektrine, a dopunska (ili sekundarna) proizvodnja toplotne energije u svrhu grejanja i/ili zadovoljenja potreba industrije.
U industrijskoj kogeneraciji se ima obrnut sluaj: Primarna je proizvodnja toplotne energije, neophodna za industrijski proces, a dopunska proizvodnja elektrine
energije, koja se troi u dotinoj industriji, dok se vikovi mogu prodavati drugim
korisnicima ili elektroprivredi.
Slino kao u industrijskoj kogeneraciji, u kogeneraciji rejonskih toplana, primarna je proizvodnja toplotne energije za daljinsko grejanje, dok se proizvedena
elektrina energija najee isporuuje teritorijalno nadlenoj distribuciji.
Kuna kogeneracija poiva na primeni malih postrojenja (od nekoliko kW do
nekoliko desetina kW) za kombinovanu proizvodnju toplotne i elektrine energije
za potrebe domainstava i drugih malih potroaa (trgovine, kole, zdravstvene
ustanove, sportskorekreativni centri, itd.) na bazi prirodnog gasa, kao primarnog
energenta. Elektrini generatori ovakvih postrojenja obino su paralelno vezani
na distributivnu mreu niskog napona, sa kojom mogu imati ugovore za kupovinu
i prodaju elektrine energije.
Elektroprivredna kogeneracija - Izuzev u TE Nikola Tesla B, TE Morava i TE Kostolac B, kogeneracija je prisutna u svim ostalim termoelektranama u Srbiji (TE Nikola
Tesla A, TE Kostolac A, TE Kolubara A, TE-TO Novi Sad, TE-TO Zrenjanin i TE-TO
Sremska Mitrovica). Stanje kogeneracionih kapaciteta u tim objektima, krajem 2007.
godine bilo je sledee:
TE Nikola Tesla A, od ukupno est agregata ima u kogeneraciji agregate A1
i A2, nazivne snage na pragu od 2x191 MWe, ija je ukupna toplotna snaga
197,6 MWt, a godinja proizvodnja toplote (u periodu 2006-2008. godine)
oko 225-250 GWht, koja se uglavnom koristi za grejanje Obrenovca i okoline.
Ukupna snaga toplotnog konzuma je oko 91 MWt. Pored toga, blokovi A5 i A6,
ukupne elektrine snage od 2x280 MWe snabdevaju tehnolokom parom industrijski pogon Uljarice u Obrenovcu, od oko 10 000-13 000 t godinje.
TE Kolubara je rekonstrukcijom takoe dodatno osposobljena za proizvodnju
toplotne energije za grejanje stambenog naselja u Velikim Crljenima od oko 7
500 MWht godinje i isporuku tehnoloke pare preduzeu Univerzal iz Velikih
PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
157
159
Uprkos krajnjem pozitivnom efektu, na smanjenje ukupne potronje primarnog goriva, kada se koristi kogeneracija, pomenuti gubitak aktivne snage generatora koji u njoj
uestvuju, verovatno je jedan od glavnih razloga da se u elektroprivredi na kogeneraciju
ne gleda blagonaklono. Materijalna kompenzacija tih gubitaka, svakako bi poboljala
atmosferu.
Poto se u kombinovanoj (spregnutoj) proizvodnji smanjuje potronja goriva u odnosu
na zbir pojedinanih potronji pri odvojenoj proizvodnji toplotne i elektrine energije,
smanjuje se i ukupna emisija dimnih gasova u atmosferu. Takoe, umesto velike koliine
otpadne toplote pri kondenzacionom radu termoelektrane TENT A (2 650 MWt) i njome
izazvanog toplotnog optereenja Save, potreba za vodom za hlaenje u kombinovanom ciklusu je manja, jer je smanjena koliina otpadne toplote (na ispod 2 000 MWt) na
raun toplikacionih oduzimanja. Dodue, ovaj povoljni efekat ne moe biti u potpunosti
iskorien, jer se kao kritini sa stanovita toplotnog optereenja reke Save javljaju periodi maksimuma temperature njene vode i minimuma protoka, koji se pokazuju leti, van
grejne sezone. U planu je, da se kogeneracija za potrebe grejanja Beograda uvede i u
TE Kolubara B (2x350 MWe), ija izgradnja je odavno zapoeta, ali je bila prekinuta
tokom ratova i sankcija devedesetih godina i jo nije nastavljena.
U 56 gradova Srbije postoje sistemi centralizovanog daljinskog grejanja, bazirani na
sopstvenim toplanama, gde svaka od njih ima svoje grejno podruje, u kojem napaja individualne i kolektivne potroae stambenih (82 %) i poslovnih objekata (18 %). Instalisani
kapacitet centralizovanog snabdevanja toplotom je oko 6 600 MWt, dok je prikljuena
snaga potroaa oko 6 000 MWt. Opta je tendencija da poslednjih godina ti grejni sistemi prelaze na korienje prirodnog gasa kao osnovnog energenta, to daje mogunost
uvoenja gasnih motora ili gasnih turbina u postojea i budua postrojenja za proizvodnju
toplotne energije za grejanje i prakse simultane spregnute proizvodnje elektrine i toplotne energije u procesu distribuirane kogeneracije. Ova mogunost je posebno interesantna
za velike gradove (Beograd, Ni, Kragujevac, Subotica, itd.), gde su pojedinane snage
izvora za grejanje vee, ime se mogu postii i vee snage izvora elektrine energije, a
s tim i manja specina investiciona cena po kW snage ugraenih elektrinih agregata.
Na to je strunoj javnosti za sluaj Beograda skrenuta panja jo 2003. godine. Prema
stanju iz 2008. godine, na uem podruju Beograda postoji 11 rejonskih toplana na gas,
sa ukupnom instalisanom toplotnom snagom od 2 285,5 MWt (dok je ukupna instalisana
snaga svih toplana na razliita goriva, sa kojima rukuju Beogradske elektrane 3 396
MWt). Njihov prikljueni toplotni konzum je 2 760 MWt (a ukupni prikljueni konzum je 3
226 MWt).
Te toplane originalno nisu predviene da se koriste za simultanu proizvodnju toplotne i
elektrine energije u kogeneraciji. Takvo reenje sa gledita racionalnog gazdovanja energijom je neadekvatno, te postoji interes da se sve one, gde bi se tehniko-ekonomskom
analizom dokazala opravdanost, pretvore od postrojenja za iskljuivu proizvodnju toplote, u kogeneraciona postrojenja za spregnutu proizvodnju toplotne i elektrine energije,
putem naknadne ugradnje gasnoturbinskih elektrinih generatora i neophodne rekonPROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
161
strukcije ili zamene kotlova za proizvodnju tople vode za grejanje i tehnoloke pare, ako
bi je ta promena uloge nametnula.
Preliminarni prorauni pokazuju da se u toplane koje koriste prirodni gas u Beogradu
moe ugraditi ukupno 350-580 MWe gasno-turbinskih elektrinih generatora. Raunajui
sa samo 2 000 sati rada godinje u toplikacionom reimu, oni bi mogli obezbediti novih
0,7 do 1,16 TWh elektrine energije, odnosno najmanje 10 % godinjih potreba grada.
Ako se posmatraju samo zimski meseci (koji uestvuju u ukupnoj potronji grada sa oko 65
%), taj procenat se penje na 15-21,5 % potreba zimi, kada bi predmetni kombinovani
izvori uglavnom i bili korieni. Treba jo napomenuti da bi se ta koliina novoproizvedene
elektrine energije imala u centru potronje, bez korienja prenosne mree (a time i bez
novih investicija u prenos i bez dodatnih prenosnih gubitaka). Jedino bi bilo neophodno
pojaati spojne veze novih gasno-turbinskih generatora sa mreom na relativno malim
rastojanjima (1-5 km) do napojnih transformatorskih stanica 110/35 kV/kV (ili 110/10
kV/kV).
Prema preliminarnim proraunima, specina potronja toplotne energije u ovim novim
proizvodnim kapacitetima elektrine energije mogla bi biti samo 5 000-6 000 kJ/kWh,
to bi, raunajui sa donjom toplotnom moi prirodnog gasa od 33 338 kJ/m3, davalo
specinu proizvodnju od 5,55-6,66 kWh/m3 (zavisno od lokacije), odnosno zahtevalo
da se obezbede dodatne koliine prirodnog gasa za proizvodnju 300 GWh/godinje
elektrine energije (u odnosu na potrebe toplotnog konzuma) od najvie 105106 126106 m3 prirodnog gasa godinje (koncentrisano u zimskim mesecima). Pri tome ne
treba posebno naglaavati da ovako znaajan proizvodni kapacitet treba da ima poseban tretman i sa stanovita zamene kapaciteta postojeih termoelektrana u elektroenergetskom sistemu Srbije za vreme njihove skoranje revitalizacije. Na taj nain bi se
samo u Beogradu mogla ostvariti znaajna proizvodnja elektrine energije uz neznatno
poveanje potronje gasa i time ostvariti velika ukupna uteda u potronji elektrine energije iz sistema.
Raunajui da ovakva mogunost postoji u jo nekim gradovima u kojima se koristi gas
(Subotica, Panevo, i drugi), ukupni pozitivni efekti ugradnje gasnih turbina u postojee
toplane na gas radi uvoenja kogeneracije toplotne i elektrine energije bi uveali navedene efekte procenjene za Beograd. Na primer, samo u Subotici bi mogle biti instalisane 2-3 gasne turbine ukupne snage oko 60 MWe, koje bi proizvodile oko 180 GWh
elektrine energije godinje uz dodatni utroak gasa od najvie 36 miliona m3.
162
OBNOVLJIVI
IZVORI ENERGIJE
163
164
Poeljno
Obnovljivost
Ispunjena
Potencijal
Energija za
postrojenja
Energija za
dobijanje
Emisija kod
pretvaranja
Mogua
diverzikacija
CO2neutralnost
MHE
Su-T
Su-E
Vetar
Bio.
Geo.
to veci
to manja
to manja
to manja
Ispunjeno
Povoljna
165
Najznaajnije praktino poeljno svojstvo nekonvencionalnih izvora energije je mogunost sveobuhvatne diverzikovane primene. Praktino, svi izvori nekonvencionalne energije dakako ako su raspoloivi na posmatranom mestu mogu se koristiti u malom obimu,
u vlastitoj reiji, delimino ili potpuno u samogradnji time se troak rada kod instalisanja,
pogona i odravanja praktino moe izbei ili barem prikriti (radim za sebe, u slobodno
vreme dakle besplatno).
Treba razmotriti i tzv. kumulativnu CO -neutralnost nekonvencionalnih izvora energije.
2
Kumulativno, znai posmatrano u ukupnom lancu od dobijanja energije, izrade i montae pogonskih ureaja, do korienja i zbrinjavanja/odlaganja nakon korienja. Iako
se esto govori o CO -neutralnosti apsolutno svih nekonvencionalnih izvora, najee se
2
misli na tu neutralnost prilikom pretvaranja nekonvencionalnog oblika u iskoristljiviji oblik
i tada je takvo posmatranje tano. (Za biomasu, to je dakako ispunjeno samo ukoliko je
godinje iskoriavanje mase jednako ili manje od godinjeg prirasta nove mase. Tada
e emisija CO pri korienju te biomase biti jednaka imisiji CO prilikom fotosinteze te
2
2
biomase.). Meutim ako se ima na umu proizvodnja materijala za izgradnju fotoelija
a donekle i kolektora, onda izlazi da je primena Sunevog zraenja kumulativno kvazi
-CO -neutralna, a emisija ostalih postrojenja podjednaka kumulativnoj emisiji CO iz
2
2
konvencionalnih postrojenja. U tabeli 2. daje se pregled preteno neispunjenih poeljnih
svojstava nekonvencionalnih izvora energije.
Tabela 2.. Preteno neispunjena poeljna svojstva nekonvencionalnih izvora
Svojstvo izvora
Poeljno
Povrinska
distribucija
Povrinska
gustina
Izvorno
skladitenje
Prirodna
oscilacija
Nunost
rezerve
Zauzimanje
prostora
Stepen korisnog
dejstva
Mogunost
kogeneracije
Ravnom.
MHE
Su-T
Su-E
Vetar
Bio.
Geo.
Povoljna
Mogue
Mala
Ne treba
Povoljno
Povoljan
Mogua
Povrinska distribucija (povrinska raspodela) Sunevog zraenja po Zemlji najpravednija je od svih primarnih oblika energije, donekle biomase i otpada (otpada ima svuda
gde ima aktivnosti ljudi a tu je potrebna i energija, nema ga tamo gde nema nikakve
PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
167
168
169
Tip elektrana
Direktna emisija
Indirektna emisija
Ukupna emisija
Velike hidroelektrane
Male hidroelektrane
Vetroelektrana 600 kW
Vetroelektrana 1,5 MW
Elektrana na biomasu 700 kW
Elektrana na biomasu 11,5 MW
Velika fotoelektrina elektrana
Mala fotoelektrina elektrana
Konv. termoelektrane na gas
Konv. termoelektrane na kam. ugalj
3,5-40
3,5-35
0
0
13
18
0
0
340
820
10-20
15-20
40
50
50
45
180
220
80
100
13,5-55
18,5-55
40
50
63
63
180
220
420
920
170
Energ. amortizacija
0,2-0,3
0,2-0,5
0,2-0,8
0,2-1,9
2,6-4,6
3,1-6,8
4,2-7,1
Veliina
(MW)
Investicije
(/kW)
Trokovi pogona
(/kWh)
15
100
40
5
5
5
5
900-1300
1500-2000
550-850
900-1000
800-850
6000-10000
1100-1600
0,04-0,09
0,05-0,12
0,04-0,06
0,02-0,03
0,05-0,06
0,75-1,00
0,08-0,10
Proizvodna cena elektrine energije iz nekonvencionalnih izvora opada s razvojem tehnologije i opadanjem investicijskih trokova i trokova pogona. Do potpune konkurentnosti,
otkupne cene elektrine
energije iz takvih izvora
moraju biti podsticajno
visoke, inae za sada ne
bi dola u obzir njihova
izgradnja i korienje.
171
PODSTICAJNE MERE
U oblasti energetike, Evropska Unija je u cilju postizanja odrivog razvoja opredeljena ka smanjenju emisija CO2, a takoe i smanjenju uvozne zavisnosti i uktuacije u ceni
energenata (nafte, gasa, it.). Kako bi to postigla, jedan od naina je poveanje procenta
obnovljivih izvora u ukupnom energetskom proizvodnom miksu. Zbog toga, brojne direktive i politike su doneene u EU kako bi se dala podrka obnovljivim izvorima energije.
Svaka drava lanica EU je u obavezi da povea udeo obnovljivih izvora u sopstvenoj
proizvodnji elektrine energije, i takoe da postavi svoj cilj - koliko obnovljivih izvora u
odnosu na ukupnu potronju eli da postigne u 2020. godini.
Krajnji cilj EU u 2020. godini je da ispuni takozvani 20-20 koncept 20% poveanja
u korienju obnovljivih izvora i 20% smanjenje emisija gasova staklene bate. Uvoenje ekonomskih instrumenata radi podsticaja investicijama u obnovljive izvore energije je
bila kljuna stvar za drave EU u dostizanju denisanih ciljeva. Neke drave su odabrale
sistem privilegovanih nabavnih cena, takozvane feed-in tarife, gde su utvrene otkupne
cene za elektrinu energiju proizvedenu iz svakog od obnovljivih izvora, dok su druge
uvele sistem trgovine zelenih sertikata u kombinaciji sa obaveznim kvotama, gde svaki
proizvoa za svaki MWh elektrine energije iz obnovljivog izvora dobija zeleni sertikat
sa kojim moe trgovati na tritu, tako da svaki proizvoa ili postrojenje moe postii
obavezan udeo zacrtan od strane drave.
Tabela 6.
Energetski izvor
Hidrocentrale
Biomasa (do 20MW)
Geotermalni izvori (do 20MW)
Vetar (priobalje)
Vetar (unutranjost)
Solarna energija
2005
(centi/kWh)
6,65 9,67
8,27 17,33
7,16 15,00
5,39 8,53
6,19 9,10
43,42 59,54
Opadanje
(% godinje)
0
1,5
1
2
3
5
Uz cenu struje dobijene na vetar u iznosu od skoro 10 centi/kWh u poetnim godinama povlaene tarife, ne iznenauje iroki odziv investitora.
Nemaka tarifa je izvedena na bazi jasnih procena trokova. Na primer, tarifa za
proizvodnju struje na vetar se dobija na osnovu sledeih procena:
Kapitalni trokovi (oprema), 895/kW
Kapitalni trokovi (lokacija), 30% od elektrane
Operativni trokovi u godini rada 1 10 (4.8% od elektrane)
Operativni trokovi u godini rada 11 20 (6% od elektrane)
Inacija preko 20 godina: 2%
Odnos dug/vlasniki kapital: 70:30
Kamatna stopa 5.5%
Stopa povrata sredstava 12%.
Cena potom varira prema stepenu optereenja i visini naknade za proizvoae struje
na vetar na slabijim lokacijama: to je bolja lokacija, cena je nia. Ova ideja, u razraenijoj verziji, uvedena je zakonom kao odgovor na pitanje ujednaavanja uslova da bi se
postigao ravnomeran razvoj proizvodnje struje na vetar u celoj Nemakoj i time izbeglo
da se koncentrie samo na primorske severozapadne oblasti sa najveim brzinama vetra.
Razlika u ceni se moe smatrati i za pokuaj da se prevazie nedostatak lokacija sa najveim brzinama vetra.
Meu istonoevropskim zemljama postoji samo jedan sistem sa povlaenom tarifom
koji ukljuuje stopu opadanja cene, a to je primer Slovenije. Sledea tabela daje prikaz
ema podsticaja u regionu jugoistone Evrope i ire.
173
Tabela 7.
Drava
Bugarska
Bosna i Hercegovina
eka
Hrvatska
Kipar
Francuska
Grka
Italija
Maarska
Makedonija
Malta
Portugalija
Rumunija
Slovaka
Slovenija
panija
SISTEM KVOTA
Sistemi kvota zasnivaju se na izboru i sprovoenju obaveze (zakonski uslov) da se
jedan minimalni deo elektrine energije proizvede iz obnovljivih izvora. Ako proizvoai
ne ispune kvotu ponekad se mogu primeniti novane kazne. Takoe, da bi se podralo
ekasno korienje sistema kvota koriste se programi izdavanja zelenih sertikata kojima
se moe trgovati.
Primer Rumunije - Rumunija je jedina zemlja u istonoj Evropi sa sistemom kvota kao
podsticanjem proizvodnje struje iz obnovljivih izvora, ureenim prema sistemu iz Velike
Britanije. Preduzea za distribuciju struje imaju obavezu da im procenat od ukupne godinje prodaje struje poreklom bude iz obnovljivih izvora. Na kraju svake godine ova
preduzea moraju da izdaju odgovarajui broj zelenih sertikata u skladu sa kvotom.
Ovaj sistem zapoet je 2005. godine sa 0,7% ukupne proizvodnje i ureen je tako da se
poveava svake godine da bi u 2010. godini dostigao 8,3%. Tokom 2006. godine cena
struje iz obnovljivih izvora bila je 4,2 centi/kWh.
Primer eke - U ekoj postoji dvostruki sistem podrke, u okviru kojeg proizvoai
struje iz obnovljivih izvora mogu da biraju klasinu ksnu povlaenu cenu ili prodaju po
trinim cenama uz dodatne ksne ekoloke (zelene) dotacije po osnovu Kjoto protokola. eki sistem zelenog bonusa uveden je 2005. godine zakonom o elektrinoj energiji
iz obnovljivih izvora. Zeleni bonusi su ksni za narednu godinu prema tipu obnovljivog
174
izvora, tako da ukupni iznos naknade do iznosa oekivane prosene prodajne cene bude
vii od ksne prodajne cene, to odraava poveani rizik.
Slika 3. Udeo obnovljivih izvora u svetskoj proizvodnji elektrine energije 2004. godine izvor: IEA, 2006.
Svi ostali, tj. nekonvencionalni izvori energije (iskljuujui hidroelektrane), uprkos njihovom znaajnom podsticanju i razvoju u poslednje vreme, u svetskoj prizvodnji elektrine
energije uestvuju ukupno samo s 2 %, od ega daleko najvie biomasa (62%), potom energija vetra (22%) i geotermalna energija (15%). Direktno korienje energije
sunevog zraenja, kao plime i oseke u poreenju s ostalim oblicima obnovljivih izvora
gotovo je zanemarljivo u ovom trenutku, ali ipak treba naglasiti da se ulau veliki naunoistraivaki napori kako bi se ubrazo tehnoloki razvoj fotonaponskih elija s ciljem smanjenja investicionih trokova i njihove znaajnije upotrebe.
Stanje u Evropskoj Uniji
Evropska komisija, kroz Direktive vezane uz obnovljive izvore energije i smanjenje
emisije gasova staklene bate, kao i zemlje lanice Evropske unije (naroito Nemaka)
najvei su zamajac razvoja obnovljivih izvora energije.
PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
175
Kao to se vidi, u proizvodnji prirmarne energije najvei udeo jo uvek ima biomasa
i to prvenstveno ogrevno drvo koje slui za proizvodnju toplotne energije, a sledi hidroenergija koje se gotovo u celosti koristi za proizvodnju elektrine energije. U proizvodnji
elektrine energije najvei je udeo hidroenergije, emu najvie doprinose konvencionalne velike hidroelektrane. S obzirom da trenutni trend tehnolokog razvoja, investicionih
trokova i proizvodnih cena elektrine energije u ukupnoj proizvodnji elektrine energije
sledi energija vetra (vetroelektrane) i biomasa (naroito elektrane na krutu biomasu
drvo i drvne otpatke, zatim biogas sa ivotinjskih farmi).
Stanje u Srbiji
Obnovljivi izvori energije predstavljaju glavni oslonac energetske samostalnosti Srbije
u budunosti. Ukupan potencijal energije iz obnovljivih izvora moe da zadovolji etvrtinu
godinjih potreba Srbije, i kada se tome doda ogroman potencijal za utedu energije u
svim sektorima znatno se moe smanjiti energetska zavisnost od uvoza.
176
Opti je utisak da Srbija poseduje dobre obnovljive izvore energije: neke procene energije vetra navode cifre od 10,000 MW, a potencijal za male hidrocentrale procenjuje
se na najmanje 500 MW. Meutim, ove procene se odnose na zike, a ne na ekonomske
potencijale. Informacije o isplativosti korienja obnovljivih izvora energije u Srbiji vrlo su
ograniene, a i procene zikih potencijala na primer, u sluaju energije vetra, gde ne
postoji obuhvatan atlas brzina vetra na visini od 30-50 m, tek treba potvrditi.
Osim hidroenergije i ogranienog obima geotermalne energije i biomase, drugi obnovljivi izvori energije u Srbiji se ne koriste. Hidroelektrane u Srbiji su veinom velike
hidroelektrane sa kapacitetom veim od 10 MW. Godinja proizvodnja iznosi oko 10.3
TWh (25.200 TJ) i zasnovana je na instalisanom kapacitetu od 2.831 MW.
Od 900 potencijalnih lokacija na srpskim rekama, ukljuujui i najmanje reke, postoje
mogunosti za male hidrocentrale (do 10 MW) sa instalisanom snagom od 1.800 GW/
god., pri emu bi 90% hidrocentrala bilo ispod 1 MW. Potencijal malih hidrocentrala
iznosi 16.7 PJ. Ukupni tehniki potencijal energije iz svih obnovljivih izvora iznosi oko 160
PJ godinje.
Sledea tabela pokazuje udeo pojedinih obnovljivih izvora.
Izvor energije
Biomasa
Hidroenergija, od ega je
856 hidrocentrala <10 M
Geotermalna energija
Energija vetra (zahteva ispitivanja
i detaljne studije u budunosti)
Solarna energija
Ukupno
Godinji potencijal
Odgovarajue utede
u energiji (PJ)
100,4 PJ
100,4
5200 GWh/godinje
1800 GWh/godinje
16,7*
8,3 PJ
8,3
7,9 PJ
7,9
26,7 PJ
26,7
160
Treba rei da, iako je 10 MW gornja granica za status male hidrocentrale koje su
po propisima EU kvalikovane za posebne mehanizme podrke, u okviru istih tih propisa
EU i projekti hidrocentrala veih od 10 MW raunaju se u ciljeve EU u pogledu poveanja
korienja obnovljivih izvora energije u proizvodnji struje.
Statistike o obnovljivim izvorima energije u proizvodnje elektrine energije jo nisu potpune i sa potpisivanjem Sporazuma o energetskoj zajednici Srbija e morati da unapredi
evidenciju o obnovljivim izvorima energije.
Srbija ima znaajne potencijale za obnovu postojeih hidrocentrala da bi im se produio vek trajanja i poveala proizvodnja struje u njima. Instalisani kapaciteti u hidrocentralama su 3,208 MW; za oko polovinu ovih kapaciteta (erdap I i Bajina Bata) EPS
planira obnovu u narednom periodu. Takoe, obnova preostalih centrala moe da donese
vie struje nego to se proizvodi sada. Ministarstvo rudarstva i energetike i EPS su se
saglasili da se pripremi studija izvodljivosti koja bi utvrdila koje centrale treba obnoviti,
PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
177
179
180
181
pomo, ukljuujui monitoring; predlae projekte za nansijsku podrku i nadgleda njihove rezultate pratei sprovoenje projekata; u saradnji sa ministarstvima sarauje sa
domaim i stranim organizacijama koje imaju bliske ciljeve i vri druge poslove koje joj
odredi Vlada.
Osnovano je pet Regionalnih centara za energetsku ekasnost (na tehnikim fakultetima i univerzitetima u Beogradu, Novom Sadu, Niu, Kragujevcu i Kraljevu) da pomogne
Agenciji u sprovoenju programa za energetsku ekasnost i obnovljive izvore energije i
dalju njihovu promociju, uz tehniku pomo vlade Norveke.
Ministarstvo zatite ivotne sredine i prostornog planiranja je odgovorno za sistem zatite
ivotne sredine i odrivo korienje prirodnih resursa, praenje ivotne sredine, klimatske
promene i zatita ozonskog omotaa, praenje i zatita od prekograninog zagaenja
voda i vaduha, izdavanje dozvola i licenci u skladu sa procenama uticaja na ivotnu sredinu, zatita od jonizujueg i nejonizujueg zraenja. Ovo ministarstvo je takoe odgovorno
za prostornu organizaciju energetskih postrojenja na nacionalnom nivou, dok su na lokalnom nvou za to zaduene lokalne samouprave i njihova odeljenja.
182
SOLARNA
ENERGIJA
Sunce je nama najblia zvezda prema tome, neposredno ili posredno, izvor gotovo sve
raspoloive energije na Zemlji. Suneva energija potie od nuklearnih reakcija u njegovom sreditu, gde temperatura dostie 15 miliona C. Radi se o fuziji, kod koje spajanjem
vodonikovih atoma nastaje helijum, uz oslobaanje velike koliine energije. Svake sekunde na ovaj nain u helijum prelazi oko 600 miliona tona vodonika, pri emu se masa od
nekih 4 miliona tona vodonika pretvori u energiju. Ova energija se u vidu svetlosti i toplote
iri u Svemir pa tako jedan njen mali deo dolazi i do Zemlje. Nuklearna fuzija odvaja se
na Suncu ve oko 5 milijardi godina, kolika je njegova procenjena starost, a prema raspoloivim zalihama vodonika moe se izraunati da e se nastaviti jo otprilike 5 milijardi
godina. Pod optimalnim uslovima, na povrini Zemlje moe se dobiti 1 kW/m2 insolacije a
stvarna vrednost zavisi od lokacije, godinjeg doba, doba dana, vremenskih uslova itd.
Na osnovu prethodnog moe se zakljuiti da je energija suneve radijacije vie nego
dovoljna da zadovolji sve vee energetske zahteve u svetu. U toku jedne godine, suneva
energija koja dospeva na zemlju 10.000 puta je vea od energije neophodne da zadovolji potrebe celokupne populacije nae planete. Oko 37% svetske energetske potranje
zadovoljava se proizvodnjom elektrine energije. Akobi se ova energija generisala fotonaponskim sistemima skromne godinje izlazne snage od 100 kWh po kvadratnom metru,
neophodna bi bila povrina od 150 x 150 km: za akumulaciju suneve energije. Veliki deo
ove apsorpcione povrine mogao bi se smestiti na krovovima i zidovima zgrada, pa ne bi
zahtevao dodatne povrine na zemlji.
PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
183
Ukupno
godinje
Proseno
godinje
1,15
1446,8
3,96
1424,75
3,9
1,15
1407,4
3,8
1,45
1,2
1392,64
3,82
1,85
1,5
1531,4
4,2
1,75
1550,5
4,25
Mesto
I
II
II
IV
VI
Beograd
1,4
Vrac
2,2
3,35
3,35
Pali
1,3
2,1
Novi Sad
1,45
Ni
1,75
Kurumlija
VII
VIII
IX
XI
XII
4,85
6,45
4,4
6,4
6,75
4,65
6,55
6,85
4,6
3,05
1,6
1,55
3,45
6,15
6,25
6,35
5,85
4,3
2,85
1,4
2,35
3,2
4,65
5,8
6,2
6,35
5,75
4,4
2,9
2,6
3,45
6,1
6,35
6,7
6,15
5,35
3,45
2,15
3,6
5,05
5,85
6,05
6,55
6,1
5,3
3,5
Pe
1,85
2,95
3,7
4,85
5,95
6,15
6,75
6,15
4,9
3,65
2,25
1,6
1546,25
4,24
Pritina
1,85
2,9
3,7
5,25
6,3
6,6
6,95
6,3
5,1
3,35
1,9
1,6
1578,25
4,32
Vranje
1,7
2,7
3,65
5,15
6,15
6,4
6,5
6,35
5,25
3,45
1,85
1,5
1543,4
4,23
Loznica
1,5
2,3
3,05
4,35
5,3
5,75
6,15
5,6
4,3
2,8
1,45
1,2
1333,5
3,65
Kragujev.
1,5
2,4
3,35
4,8
5,85
6,1
6,45
5,9
4,85
3,3
1,7
1,3
1447,85
3,97
Negotin
1,35
2,05
3,25
4,85
6,05
6,6
6,95
6,25
4,75
2,9
1,45
1,2
1453,35
3,98
Zlatibor
1,5
2,3
3,1
4,35
5,1
5,65
5,9
5,35
4,3
2,75
1,6
1,3
1316,4
3,61
185
187
Radni medijum ili nosilac toplote u solarnom kolektoru moe da bude vazduh, voda ili
tenost na bazi antifriza. Termika izolacija je vrlo bitan element koji smanjuje toplotne
gubitke sa zadnje i sa bonih strana kolektora. Kao materijal najvie se koristi ekspandirana poliuretanska pena, jer ima stabilne mehanike i termike osobine. Pored termoizolacionih karakteristika ovaj materijal i ukruuje kuite kolektora, a ne upija vlagu.
Staklena i mineralna vuna su dosta nepogodne za rukovanje i mogu da prime znaajne
koliine vlage ime se smanjuje trajnost i ekasnost kolektora.
Kuite kolektora objedinjuje sve njegove elemente u jednu funkcionalnu celinu. Izrauje
se najee od metala (eloksirani aluminijum), a ree od plastinih materijala. Upotreba
raznih gumenih ili silikonskih zaptivki je neophodna radi smanjenja prodora hladnog vazduha
i vlage u kuite.
Kolektori imaju povrinu obino od 1,2 do 2 m2 bez obzira da li im je radni uid voda
ili vazduh. Debljina kolektora sa vodom je neto manja od onih sa vazduhom i kree se
od 60 do 100 mm. Masa kolektora se kree u granicama od 25 do 50 kg po jednom
kvadratnom metru prijemne povrine.
Integralni prijemnici suneve energije nastali su iz tenje da se dobiju jednostavniji i
jeftiniji solarni kolektori sa istim efektima kao i klasini tipovi. To je ostvareno integrisanjem funkcije prijemnika solarne energije i dela graevinskog objekta (fasade ili krova),
tako to se vri direktno integrisanje kolektora u funkcionalnu celinu sa objektom. Efekti
ovakve konstrukcije su obino dvostruki: poboljava se termika karakteristika zida ili
krova i obezbeuje projektovana koliina energj je. U tom sluaju obino je cena izrade
fasade ili krova nia jer kolektor ini spoljnu oblogu objekta. Ovaj tip gradnje obino
koristi vazduh kao radni medijum.
Solarne instalacije sa tenim radnim medijumom
Kod instalacija sa tenim radnim medijumom, nosilac toplote moe da bude voda, voda
pomeana sa antifrizom ili tenost na bazi antifriza koja je specijalno razvijena za primenu u
solarnim instalacijama. U ovakvoj instalaciji tenost koja se zagrejala potiskuje se centrifugalnom pumpom ka razmenjivau toplote. U njemu se greje potrona sanitarna ili tehnoloka voda.
Izmenjiva se moe napraviti i sa veom koliinom vode tako da se u njemu istovremeno vri
razmena i akumulacija toplote. Kod veih instalacija izmenjiva i skladite toplote su obino
razdvojeni.
Kompaktni solarni bojleri
Solarni kolektor u kombinaciji sa termoizolovanim rezervoarom bojlerom zapremine
oko 100 do 200 litara ini kompaktnu jedinicu za grejanje vode. U bojler se ugrauje i
elektrini greja ime se dobija stabilnije snabdevanje toplom vodom. Solarni kolektor i
bojler se nalaze na zajednikom postolju tako da se uz minimum instalacija dobija jeftin i
pouzdan sistem. Ovakav nain grejanja vode primenjuje se najee u predelima gde su
zime blae da ne bi dolo do zamrzavanja vode.
188
189
190
FOTONAPONSKA TEHNOLOGIJA
Svakog dana suneva energija, koja nam besplatno stie na Zemlju, moe slobodno
da se koristi zahvaljujui tehnologiji fotonaponske konverzije suneve energije u elektrinu.
Direktna konverzija suneve energije u elektrinu, tzv. fotonaponski efekat prvi je pre skoro
dva veka uoio francuski naunik Edmon d Bekerel (Edmond Becquerel). Meutim tek je
razvojem kvantne teorije poetkom 20-og veka ovaj efekat objanjen, ime je omoguena
izrada fotonaponskih ureaja. Prva solarna elija izraena je u Bel laboratorijama (Bell
Laboratories) 1954. godine. Fotonaponske elije izraene od poluprovodnog silicijuma
ubrzo su, sa razvojem istraivanja svemira, postale osnovni izvori elektrine energije na
satelitima primarno zbog svoje pouzdanosti, dok je cena bila od manjeg znaaja. Znaaj
njihove zemaljske upotrebe postao je aktuelan u toku svetske energetske krize ranih70-ih
godina, kada se poelo razmiljati o poboljanju njihovih radnih karakteristika, poveanju
ekasnosti, veoj pouzdanosti i nioj proizvodnoj ceni. Danas fotonaponska konverzija
podrazumeva visoku tehnologiju proizvodnje elektrine energije iz suneve energije.
Konceptualno, fotonaponski ureaj u svom najjednostavnijem obliku predstavlja
potroa iskljuivo suneve energije, koji nema pokretnih delova, iji rad zadovoljava
najvie ekoloke standarde i ukoliko je dobro zatien od uticaja okoline nema delova koji
mogu da se pohabaju. Fotonaponski sistemi su modularni tako da se njihova snaga moe
projektovati za praktino bilo koju primenu. tavie, dodatni delovi kojima se poveava
izlazna snaga lako se prilagoavaju postojeim fotonaponskim sistemima, to nije sluaj sa
konvencionalnim izvorima elektrine energije, kao to su termoelektrane i nuklearne elektrane, ija ekonomska isplativost i izvodljivost zahteva multi-megavatne instalacije.
U cilju razumevanja razliitih aspekata fotonaponski generisane struje, potrebno je
poznavanje osnovnih principa rada
fotonaponskih ureaja. Fotonaponske elije, koje inae postoje u raznim
oblicima, najee se formiraju
kada se od poluprovodnog materijala naprave specijalne diode vee
povrine. Izdvajanje elektrine struje
generisane u poluprovodniku vri se
pomou kontakata na prednjoj i zadnjoj strani elije. Gor-nja kontaktna
struktura mora da dozvo-ljava prolaz
svetlosti a elija je takoe pokrivena
tankim slojem dielektrinog materijala antireektivnog sloja kako bi
se minimiziralo odbijanje svetlosti od
gornje povrine (slika 4.).
Slika 4. Silicijumska solarna elija
PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
191
192
Ekasnost
monokristalne
do 24 %
polikristalne
do 15 %
amorfni silicijum
do 10 %
do 12 %
193
194
195
Poto fasadni fotonaponski moduli mogu da zamenjuju klasine graevinske materijale, razlika u ceni
izmeu solarnih elemenata po jedinici povrine i materijala koje mogu
da zamene, je od posebnog znaaja.
Tako je cena po jedinici povrine fasadnog fotonaponskog sistema, povezanog na distributivnu mreu, skoro
ista kao i cena najkvalitetnijih fasadnih materijala kao to su mermer ili
ukrasni kamen, tako da su praktino
dodatne koristi od proizvodnje struje
ovakvih fotonaponskih sistema besplatna korist.
u formi primene u desetak miliona kunih solarnih sistema u zemljama u razvoju. Meutim
slika je danas sasvim drugaija i tritem dominiraju urbani (rezidencijalni) fotonaponski
sistemi povezani sa elektro-distributivnom mreom.
Predvia se da e rezidencijalni sistemi povezani na elektro-distributivne mree ostati
glavni deo trita do 2010. godine. tavie, studije Evropske fotonaponske industrijske
asocijacije (EPIA) i organizacije Greenpeace predviaju da e polovina od 207 GW
kapacieta u 2020, biti sistemi povezani za elektro-distributivnu mreu, od kojih e 80%
biti instalirani u rezidencijalnim zgradama.
Fotonaponska industrija je sve prisutnija u nacionalnim energetskim strategijama sve veeg
broja zemalja. Japansko Ministarstvo za ekonomiju, trgovinu i industriju (METI), planira da
instalira fotonaponske siteme snage skoro 5 GW do 2020 godine, a predvia se da do
2030 ovi kapaciteti porastu na 82.8 GW. Oekuje se da se u toku istog perioda cena sistema
snage 3 kW smanji sa $3/W na $1.5/W.
Nemaka prua ilustrativni primer usvajanjem dalekosenog zakona o obnovljivoj energiji po kome se poevi od 1. januara 2000. godine vlasnicima umreenih fotonaponskih
sistema isplauje nadoknada od E0.51 (originalno 99 pfeninga) po svakom kilovat-asu
generisane energije, u toku celog veka trajanja fotonaponske instacije. Svake godine, u
toku eksploatacije solarne opreme, cena nadokanade e se postepeno smanjivati sve dok
ukupni kapaciteti ne dostignu vrednost koju drava periodino koriguje. (2008. godine
Nemaka je plaala $0.47 do $0.68/kWh zavisno od vrste i veliine sistema za nove
solarne sisteme.)
U primeni solarne energije Nemci su toliko uspeni da se danas mora konstatovati
da se 55 odsto ukupne fotonaponske (PV) energije u svetu dobija na solarnim panelima
postavljenim izmeu Baltikog mora i varcvalda, jednog od najveih i verovatno najpoznatnih turistikih regiona u Nemakoj, dugog 200, a irokog 60 kilometara. Solarna
energija sada u Nemakoj uestvuje sa svega tri odsto u proizvodnji elektrine energije,
ali vlada namerava da do 2020. povea udeo svih obnovljivih izvora energije na 27,
sa sadanjih 13 procenata. Industrija opreme PV za solarnu energiju belei nagli rast
izvoza i u poslednjih nekoliko godina obezbedila je desetine hiljada novih radnih mesta,
ostvarujui stopu rasta koja premauje i najoptimistikije procene tvoraca prvog zakona
o obnovljivim vidovima energije iz 2000. Zakon, poznat pod skraenicom EEG, pomogao
je toj oblanoj, kiovitoj zemlji na krajnjem severu centralne Evrope da postane solarni
gigant.
U Nemakoj sada postoji vie od 300.000 fotonaponskih sistema, dok je zakonom bilo
predvieno 100.000. Rasprostrti irom zemlje, oni su u posedu vlasnika kua, farmera i
malih rmi, koji su iskoristili vladine podsticaje za razvoj solarne energije. I dok dnevnu
svetlost koriste za proizvodnju elektrine energije, koju elektroenergetske kompanije imaju obavezu da kupuju 20 godina po ceni tri puta veoj od trine, vlasnici sistema PV
prednjae i u borbi protiv klimatskih promena. U Nemakoj sada 250.000 ljudi radi u
sektoru obnovljive energije, a oekuje se da e samo u solarnoj energiji broj zaposlenih
za pet godina biti udvostruen na 90.000, a do 2020. dostii 200.000 radnika. Nemaki
PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
197
zakon o obnovljivim vidovima energije posluio je kao uzor i drugim zemljama - paniji,
Portugaliji, Grkoj, Francuskoj i Italiji. Nemaki fotonaponski sistemi obezbeuju oko 3.000
megavata elektrine energije, to je 1.000 puta vie nego 1990.
Nemci ulau mnogo u korienje solarne energije uprkos informaciji koju je izneo
istraiva klimatskih promena u Nacionalnoj meteorolokoj slubi Nemake Gerhard Miler-Vestermajer, koji kae da je Nemaka pod oblacima pet do est osmina vremena i da
preko godine ima samo malo dana bez oblaka. Mnogi gradovi u Nemakoj imaju svega
oko 1.500 sunanih sati godinje - upola manje nego u paniji.
198
199
201
ENERGIJA
VETRA
Energija vetra je transformisani oblik suneve energije. Sunce neravnomerno zagrejava razliite delove Zemlje i to rezultira razliitim pritiscima vazduha, a vetar nastaje
zbog tenje za izjednaavanjem pritisaka vazduha. Razlikuju se globalni i lokalni vetrovi.
VETROVI
Globalni vetrovi su visinski. Nastaju kao posledica nejednakih zagrevanja vazdunih
masa u zemljinoj atmosferi. U zonama oko ekvatora vazduh se intenzivnije zagreva nego
na polovima, gde je solarno zraenje manje zbog manjeg upadnog ugla. Ove razlike u
temperaturi generiu vetrove. Topao vazduh sa ekvatora se die uvis i struji ka severnom
i junom polu. Zato se u zonama oko ekvatora smanjuje atmosferski pritisak, te hladniji
vazduh sa severa i juga struji ka ekvatoru, naravno na manjoj visini u odnosu na topli vazduh. Ovo kretanje vazdunih masa se odvija na visinama od 1 km do 10 km i predstavlja
globalne vetrove. Kada Zemlja ne bi rotirala, tople vazdune mase, koje se uzdiu sa
ekvatora bi stizale do severnog i junog pola gde bi se hladile, ponirale i vraale nazad.
Meutim, zbog Zemljine rotacije, pri kretanju vazdunih masa ka polovima na njih deluje i
Koriolisova sila koja utie na smerove strujanja vazduha. Osim toga ova sila na razliitim
geografskim irinama formira zone sa visokim i niskim vazdunim pritiskom koje predstavljaju izvore i ponore globalnih vetrova. S obzirom da su globalni vetrovi visinski oni se
ne mogu koristiti za pogon vetrogeneratora, ali ih treba poznavati jer utiu na vetrove u
niim slojevima atmosfere.
203
204
205
Detaljan prikaz vetropotencijala za neku lokaciju, ili ire, daje atlas ili karta vetrova.
Izrada atlasa vetrova skup je i komplikovan postupak koji obuhvata unos svih moguih
komponenti koje utiu na ponaanje vetra. Topograja terena se ucrtava pomou satelita
i kompjuterskih programa. Detaljan atlas vetrova prikazan je na sledeoj slici, izraen je
za podruje Zapadne Evrope, gde postoji viegodinja tradicija merenja brzina vetrova,
smera i slino.
Postoji nekoliko reenja s obzirom na nain kako se energija vetra pretvara u elektrinu
energiju:
vetroelektrane s indirektnim pogonom; vetroelektrane s tri lopatice, vratilom i
multiplikatorom spojene s generatorom koji dalje predaje energiju preko transformatora u elektrinu mreu i
vetroelektrane s direktnim pogonom, sa direktnom vezom izmeu lopatica i generatora tj. nemaju multiplikator a elektrinu energiju u mreu predaju pomou
frekventnog pretvaraa i transformatora.
Generatori mogu biti asinhroni kavezni s dve brzine, ili kliznokolutni s dvostrukim
napajanjem, kao i sinhroni s elektrinom pobudom ili s permanentnim magnetom.
207
KATEGORIJA
VETROTURBINE
VETRO-TURBINE
SNAGA
VETROTURBINE kW
INTERVAL SREDNJE
BRZINE m/s
mikro
manja
<1
<5
mini
manja
1 - 10
5-6
male
vea
10 - 100
6-7
srednje
vea
100 - 1000
7-8
velike
vea
>1000
>8
Kolona veliine opisuje vetroturbine prema gabaritima, nainu postavljanja i energetskom doprinosu. Interval srednje brzine predstavlja iznose srednje godinje brzine na
osi vetroturbine ispod kojeg nije preporuljivo ugraditi vetroturbine odreene kategorije.
208
VELIINA
VETROELEKTRANE
SNAGA VETROELEKTRANE
MW
KATEGORIJA VETROTURBINE
ZA UGRADNJU U
VETROELEKTRANE
mini
manja
<1
mini
mala
mala
manja
1 - 10
mala
srednja
velika
srednja
vea
10 - 100
srednja
velika
velika
vea
>100
velika
209
Cena jenog vetroagregata snage 1MW je oko jedan milion eura, koliko kota i instalacija 1MW u prosenoj termoelektrani na ugalj. Za razliku od termo i hidroelektrana
vetroelektrane se grade veoma brzo, za svega nekoliko meseci. Nemaka je, na primer, u
poslednje etiri godine izgradila preko 8000 MW vetrogeneratora, to odgovara snazi
svih hidro i termo elektrana u Srbiji. Vek trajanja vetroelektrane je oko 25 god. Ipak, cena
proizvedene elektrine energije iz prosenog vetroagregata je jo uvek skuplja od cene
kWh iz konvencionalnih elektrana. Prosean vetroagregat od 1MW instalisane snage
proizvede elektrine energije na godinjem nivou duplo manje nego 1MW instalisane
snage u hidroelektrani, odnosno oko tri puta manje nego u prosenoj termoelektrani i oko
3,5 puta manje nego ista instalisana snaga u nuklearnoj elektrani. Osim toga, proizvodnju
vetroelektrane diktira vetar, dok u akumulacionim hidroelektranama upravljanje proizvodnjom se vri na osnovu zahteva trita. Na jako vetrovitim lokacijama, ija je srednja
godinja brzina vea od 7m/s, vetroelektrane mogu biti i ekonominije od komercijalnih
izvora ali su takve povoljne lokacije relativno retke.
Smatra se da e vetroelektrane po ceni proizvedenog kWh biti u potpunosti konkurentne konvencionalnim izvorima kada se u cenu proizvodnje elektrine energije ukljui i
uticaj na ivotnu sredinu. Za proizvodnju 1 kWh u prosenoj termoelektrani na lignit se
potroi oko 1,5 do 2 kg uglja pri emu se u atmosferu oslobodi oko 1 kg ugljen-dioksida
(CO2) i oslobodi oko 2 kWh toplotne energije koja se rasipa u okolinu i lokalno zagreva
reku i atmosferu. CO2 je uz vodenu paru najvei uzronik globalnog zagrevanja (efekta
staklene bate). Prema sporazumu iz Kjota svaki kilogram CO2 koji se emituje u atmosferu
ima svoju cenu i ti takozvani eksterni trokovi mogu poveati trokove proizvodnje 1 kWh
elektrine energije u termoelektranama i do 200%.
Prednosti i nedostaci vetroenergetike
Kao dobre strane iskoriavanja energije vetra istiu se visoka pouzdanost rada postrojenja, nema trokova za gorivo i nema zagaivanja okoline. Loe strane su visoki
trokovi izgradnje i promenjivost brzine vetra (ne moe se garantovati isporuivanje energije). Za domainstva vrlo su interesantne male vetrenjae snage do nekoliko desetaka
kW. One se mogu koristiti kao dodatni izvor energije ili kao primarni izvor energije u
udaljenim podrujima. Kad se koriste kao primarni izvor energije nuno im se dodaju baterije (akumulatori) u koje se energija sprema/skladiti kad se generie vie od potronje.
Velike vetrenjae esto se instaliraju u park vetrenjaa i preko transformatora spajaju na
elektrinu mreu.
Na pogodnim lokacijama se grupie obino vie vetroagregata koji ine vetroelektranu. Vetroelektrana moe imati i nekoliko stotina vetroagregata i snagu preko 300 MW.
Grade se na kopnu (onshore wind farm), ali i u priobalnom pojasu plitkih mora (offshore
wind farm) gde duvaju jaki i stabilni vetrovi. Primeri onshore i offshore vetroelektrana
prikazani su na sledeim slikama.
210
211
svetlosti, tj. pojavljivanje i iezavanje senki to moe biti veoma uznemiravajue za ljude
koji ive u blizini vetroturbina. Nova tehnoloka reenja na polju vetroenergetike iz dana
u dan znatno smanjuju probleme vezane za eksploataciju vetroelektrana.
Budunost vetroenergetike
Prognoze razvoja vetroenergetike su vrlo optimistike i u svim varijantama predstavljaju vetroelektrane kao vrlo bitan izvor elektrine energije u budunosti. Takve prognoze
su realne jer je vetar neiscrpan energent, a njegov potencijal viestruko prevazilazi globalne potrebe za elektrinom energijom. Ipak, vetar e, zbog svoje nepredvidive (stohastike) prirode imati ogranien udeo u ukupnoj proizvodnji elektrine energije. Prema
studiji izvodljivosti Wind Force 12, koju je nansirala i sprovela Evropska Unija, uee
vetroelektrana u globalnoj svetskoj proizvodnji elektrine energije u 2020. godini se procenjuje na 12%.
Iskoriavanje energije vetra najbre je rastui segment proizvodnje energije iz obnovljivih izvora. U zadnjih nekoliko godina znatno je poboljana tehnologija, a naroito
turbine na vetar.
Najbolji primer je nemako trite turbina na kome se prosena snaga od 470 kW
1995. godine poveala na 1 280 kW 2001. godine. Ovo poveanje snage postiglo
se odgovarajuim poveavanjem veliine turbina gonjenih vetrom. Trenutno su u razvoju
turbine koje e moi generisati snagu izmeu 3 i 5 MW. Neki proizvoai ve su predstavili svoje prototipove u tom razredu snage (nemaka rma Enercon trebala bi proizvesti turbinu snage 4,5 MW).
Nemaka je trenutni lider u proizvodnji elektrine energije iz vetra sa 8 750 MW, a
to je vie od jedne treine ukupno instalirane snage vetrenjaa u svetu. Toliko instaliranih
vetrenjaa u Nemakoj rezultat je politike nemake vlade koja podsticajnim merama
pomae instalaciju novih kapaciteta. Zbog toga se u 2001. godini ukupno instalirana
snaga poveala za 43,7%. U paniji, Danskoj i Italiji takoe raste instalirani kapacitet.
Od sveukupne proizvodnje elektrine energije Danska dobija 14% od vetra i dalje ubrzanim tempom gradi nove kapacitete. Namera Danske je da takvim pristupom do 2030.
godine 50% energetskih potreba domainstava zadovolji iskoriavanjem energije vetra.
U SAD-u je trenutno instalirano 6 374 MW vetrenjaa. Tako mala instalirana snaga u
privredno najjaoj zemlji sveta rezultat je tradicionalnog amerikog oslanjanja na fosilna
goriva.
Evropska Unija i SAD izradile su atlase svojih vetropotencijala za brzine vetrova na 45
metara iznad povrine zemlje. Iz tih karata moe se videti da je jedna etvrtina povrine
Evropske Unije idealna za instaliranje vetrenjaa. Danska meri svoje potencijale vetra jo
od 1979. godine. Rezultat toga je da Danska danas ima najpreciznije informacije o vetru,
a to korist za postavljanje novih vetrenjaa. Sjedinjene Amerike Drave uloile su golema
sredstva u izradu atlasa potencijalne energije vetra za sva svoja podruja. Gotovo 50 %
ukupne povrine SAD-a izuzetno je povoljno za korienje energije vetra.
212
213
Finska nacionalna energetska strategija predvia da samo kombinacija razliitih goriva i tehnologija moe stvoriti jaku konkurenciju koja e rezultirati niskom cenom energije
i otvoriti nove mogunosti za budunost. Upravo su nska poduzea izgradila prvu vetroelektranu snage 1 MW (s ABB-ovim generatorom, METSO reduktorom, Rentaruuskim
steel tornjem, SSP-pitch regulacijom, MITA upravljanjem i EUROS turbinom).Trenutno je
stanje takvo da nska preduzea proizvode komponente za vetroelektrane u vrednosti
od 170 mil. . Zaposleno je 1 300 radnika s tendencijom godinjeg porasta realizacije
od 30-50%. Do 2010. planira se poveanje instalirane snage s 38 MW na 500 MW i
porast zaposlenosti na 10 000 ljudi. Od izuzetne je vanosti napomenuti da su trokovi
razvoja iznosili 1,2 mil. , od ega je 20% snosila National Technology Agency. Trokovi
izgradnje iznosili su 1 mil. , a 40% je pokrilo Ministarstvo industrije (udeo nskog rada
i opreme iznosio je 70%).
Vezivanje vetroagregata na mreu
Na lokacijama koje omoguavaju tehniki i ekonomski opravdanu eksploataciju vetra
grade se vetroelektrane. Vie vetroagregata grupie se u celinu. Instalisana snaga tako
formirane vetroelektrane moe biti od nekoliko MW do nekoliko stotina MW. Mogu se
graditi u priobalnom plitkom moru (offshore) ili na kopnu (onshore). Prostorni raspored vetroagregata u okviru vetroelektrane zavisi od konguracije terena i dominantnog pravca
duvanja vetra. Svaka vetroturbina uzrokuje smanjenje brzine vetra i poveanje njegove
turbulentnosti, tako da turbina u njenoj zavetrini ima vetar manje brzine i loijeg kvaliteta.
Ta pojava se naziva efekat zavetrine (njake efekat). On je izraeniji kod veih turbina.
Smanjenje negativnog uticaja zavetrine postie se poveanjem rastojanja izmeu vetroturbina na liniji dominantnog pravca duvanja vetra, odnosno optimizacijom njihovog rasporeda u okviru vetroelektrane. Optimizacija se vri pomou posebno razvijenih softvera
za tu namenu. Tipino rastojanje izmeu vetroturbina u okviru elektrane je 5 do 7 duina
prenika rotora turbina. U pogledu zauzimanja prostora na 1 km2 mogu se postaviti vetroagregati ija je ukupna snaga (10 do15) MW.
Vetroagregati se u okviru vetroelektrane povezuju na zajednike sabirnice kablovskim
vodovima da bi se izbegao uticaj atmosferskih prenapona. Koriste se razliite jednopolne eme za povezivanje vetroagregata koje zavise od veliine vetroelektrane i prostornog rasporeda vetroagregata. Vetroelektrana se na prenosnu ili distributivnu mreu
vezuje pomou energetskog transformatora. Transformator je obino mesto razgranienja
izmeu nadlenosti vlasnika vetroelektrane i vlasnika prenosne ili distributivne mree.
Naponski nivo mree na koju se vezuje vetroelektrana zavisi od instalisane snage
vetroagregata u njoj. Vee vetroelektrane se direktno prikljuuju na visokonaponsku prenosnu mreu, dok se usamljeni vetroagregati i manje vetroelektrane prikljuuju na distributivnu srednjenaponsku mreu.
Da bi se neki vetroagregat ili vetroelektrana prikljuili na distributivnu mreu treba
da zadovolje propisane tehnike uslove za prikljuenje (svaka elektroprivreda propisuje tehnike uslove o prikljuenju vetroagregata na distributivnu mreu). Elektoprivreda
214
Srbije je u maju 2003. godine, u vidu preporuke, donela Osnovne tehnike zahteve za
prikljuenje malih elektrana na mreu Elektrodistribucije Srbije. Preporuke se odnose na
sve male elektrane (hidroelektrane, vetroelektrane, solarne elektrane, termoelektrane na
biomasu itd.) snage do 16 MVA koje se prikljuuju na distributivnu mreu napona 0,4 kV,
10 kV, 20 kV ili 35 kV. Osnovni uslovi prikljuenja su u navedenoj preporuci denisani kroz
etiri kriterijuma:
1) kriterijum dozvoljene snage male elektrane;
2) kriterijum ikera;
3) kriterijum dozvoljenih struja viih harmonika;
4) kriterijum snage kratkog spoja.
Osim nacionalnih propisa postoje i meunarodne preporuke (IEC) koje preciziraju uslove i sve bitne tehnike aspekte prikljuivanja vetroagregata na elektrinu mreu.
Uklapanje vetroagregata u EES
Vetar je stohastike prirode, pa je i snaga vetroagregata stohastina veliina. Velike
varijacije generisane snage stvaraju probleme u planiranju proizvodnje, naponskim varijacijama i stabilnosti rada, kako vetroagregata tako i celog elektroenergetskog sistema
(EES-a).
Nepredvidljivost proizvodnje elektrine energije u veteroagregatima ograniava njihovo maksimalno procentualno uee u proizvodnji nekog EES-a i zahteva poveanje
regulacione rezerve u EES-u. Pogodno je da u EES-u sa vetroelektranama postoje reverzibilne hidroelektrane ili gasne termoelektrane sa rezervoarima vazduha pod pritiskom.
Razvoj dugorone i kratkorone prognoze vetrovitosti je od velikog znaaja za pouzdano
planiranje proizvodnje u EES-ima sa snanim vetroelektranama.
U pogledu stabilnosti kritini su vetroagregati prikljueni na slabu distributivnu mreu.
Problemi stabilnosti i naponskih prilika se moraju analizirati pri projektovanju elektrane
na vetar. Mora se analizirati potreba izgradnje elektine mree na koju se prikljuuju
vetroagregati. Po potrebi, treba predvideti kompenzaciona postrojenja (statika ili dinamika) koja bi generisala reaktivnu energiju u vetroelektranama, ime bi se poboljali
naponi. Vetroagregati i njihov upravljaki sistem vrlo su osetljivi na naponske ikere, te je
stabilnost napona neophodna i za sam rad vetroagregata. Prikljuenjem vetroagregata
na distributivnu mreu ona postaje aktivna (gubi radijalnost), pa se koncept relejne zatite
u distributivnoj mrei menja.
Pored problema vezanih za tranzijentnu i naponsku stabilnost, prisutan je i problem
generisanja viih harmonika napona i struja kao posledica rada energetskih pretvaraa
(invertora) preko kojih su vetroagregati prikljueni na mreu. Meutim, on je kod savremenih vetroagregata prevazien konstrukcijom invertora i upotrebom ltara viih harmonika.
215
217
ENERGIJA IZ
BIOMASE I BIOGASA
BIOMASA
Biomasa je organska materija ivotinjskog ili biljnog porekla koja se pomou razliitih
procesa pretvara u upotrebljivu energiju. Biomasu sa stanovita energetskog iskorienja
delimo u tri osnovne grupe:
Biomasa pogodna za spaljivanje;
Biomasa pogodna za izradu biogoriva;
Biomasa pogodna za izradu biogasa.
Energija iz biomase dolazi u vrstom, tenom (npr. biodizel, bioetanol, biometanol)
i gasovitom stanju (npr. biogas, gas iz rasplinjavanja/gasikacije biomase i deponijski
gas).
Energija biljnog porekla predstavlja, procesom fotosinteze akumuliranu svetlosnu energiju kojom se svetlost transformisala u hemijsku energiju. U toku fotosinteze biljke koriste
ugljen dioksid iz vazduha i vode u cilju stvaranja ugljenih hidrata, koji predstavljaju osnovne gradivne elemente biomase. Na ovaj nain se svetlosna odnosno suneva energija
akumulira u hemijskim vezama strukturnih komponenti biomase. Ova energije moe se
eksploatisati na razne naine. Sa druge strane, osnovni izvor biomase ivotinjskog porekla
je prirodni teni stajnjak.
Upotreba biomase ili goriva i otpadnih materija dobijenih iz biomase kao izvora
energije zahteva njihovo sagorevanje i oslobaanje toplote koja pokree generatore
elektrine energije. Energija akumulirana u biomasi je hemijske prirode pa u njenoj eksploataciji nema prekida rada, kao to je to sluaj sa solarnom ili energijom vetra. Sa
ovog aspekta, biomasa ima vie karakteristika fosilnih goriva nego obnovljivih izvora, sa
razumljivim razlogom jer su fosilna goriva ustvari fosilni oblik biomase.
PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
219
prilikom izgaranja jednaka koliini apsorbovanog CO2 tokom rasta biljke - ukoliko su sea
i prirast drvne mase u odrivom odnosu 1 hektar umskih povrina godinje apsorbuje
jednaku koliinu CO2 koja se oslobaa izgaranjem 88 000 litara lo ulja ili 134 000 m3
prirodnog gasa.
Korienje biomase omoguava i zapoljavanje (otvaranje novih i zadravanje postojeih
radnih mesta), poveanje lokalne i regionalne privredne aktivnosti, ostvarivanje dodatnog
prihoda u poljoprivredi, umarstvu i drvnoj industriji kroz prodaju biomase-goriva (procenjuje se da je u 2005. godini na poslovima proizvodnje biomase i njenog korienja za energiju
na podruju Evropske Unije bilo zaposleno preko pola miliona ljudi).
Neke vanije karakteristike koje podravaju upotrebu biomase u energetskoj industriji
su:
Prevencija erozije
Smanjenje opasnosti od poara
Zatita ivotinjskog i biljnog sveta i drugih komponenti njihovih raznolikosti
Manja emisija tetnih materija iz generatora elektrine energije koji koriste
biomasu kao gorivo, u poreenju sa slinim tehnologijama koje koriste fosilna
goriva
Redukcija gasova koji proizvode efekat staklene bate
Otvaranje novih radnih mesta
Ekonomske koristi u ruralnim sredinama
Tehnologije proizvodnje energije iz biomase
Postoje razni naini da se iz biomase dobije energija. Upotrebljava se iskljuivo umska
biomasa (ostaci i otpad nastali redovnim upravljanjem umama, razreivanje i ogrevno
drvo) i biomasa iz drvne industrije (ostaci i otpad pri struganju, bruenju, blanjanju -gorivo u
vlastitim kotlarnicama, sirovina za proizvode, briketi i peleti - nastaju sabijanjem, odnosno
presovanjem usitnjene drvne biomase u rasutom stanju radi transporta i automatizacije
loenja, i dr. - jeftinije i kvalitetnije gorivo od umske biomase). Pri obradi drveta gubi se
oko 35 - 40% od ulazne sirovine u procesu proizvodnje, a koliina otpada za neke proizvode
kao to su parketi iznosi i do 65%.
Biomasa se moe direktno pretvarati u energiju jednostavnim sagorevanjem (izgaranjem) te se tako proizvesti pregrejana vodena para za grejanje u industriji i domainstvima
ili za dobijanje elektrine energije u malim termoelektranama. Takva postrojenja kao gorivo koriste drvni otpad iz umarstva i drvne industrije, slamu i druge poljoprivredne ostatke,
kao i komunalni i industrijski otpad.
Proces sagorevanja se sastoji iz 4 koraka:
1. zagrevanje i suenje,
2. destilacija (isparavanje) isparljivih sastojaka piroliza,
3. izgaranje isparljivih sastojaka,
4. izgaranje vrstog ugljenika .
PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
221
Mogao bi se napraviti kompromis da se 1/4 biomase zaorava ili kroz prostirku vraa
njivi, od 1/4 proizvodi stona hrana, 1/4 koristi za grejanje objekata i 1/4 za ostale
svrhe (u industriji alkohola, nametaja, graevinskog materijala, papira, ambalae,
kozmetikih sredstava i dr.).
Tabela 1. -: Potencijalne koliine biomase u Srbiji
1.
Penica
850
Prinos
proizvoda
(t/ha)
3,5
2.
Jeam
165
2,5
1:1
412,5
3.
Ovas
16
1,6
1:1
25,6
Red.
br.
Kultura
Povrina
(103 ha)
Odnos
mase
1:1
Ukupno
biomase
(103 t)
2,975
4.
Ra
1:1,2
12
5.
Kukuruz
1,3
5,5
1:1
7,15
6.
Semenski kukuruz
25
2,3
1:1,5
86,25
7.
Oklasak*
1:0,2
1,43
200
1:2
800
1:0,3
120
8.
Suncokret
9.
Ljuske suncokreta
10.
Soja
80
1:2
320
11.
Uljana repica
60
2,5
1:2
300
12.
Hmelj
1,5
1,6
1:3,3
7,92
13.
Duvan
1:0,35
1,05
14.
Vonjaci
275
1,05
289,44
15.
Vinogradi
75
0,95
71,55
16.
Stajnjak**
110
UKUPNO:
3055,5
12,571,31
223
Najvei deo biomase ini kukuruzovina. Ona se moe koristiti kao stona hrana, zaoravati u cilju poveanja plodnosti zemljita, sagorevati i koristiti u industriji nametaja.
Kukuruzovina kao stona hrana moe da se upotrebi u vie oblika: suva kukuruzovina,
skladitena u snopovima na njivi ili na ekonomskom dvoritu; balirana kukuruzovina, skladitena u kamare; kukuruzovina u rinfuzi, skladitena u upe; silirana svea kukuruzovina;
dehidrirana ili suena kukuruzovina u dehidratorskim postrojenjima i ventilatorskim suarama, sa ili bez hranljivih dodataka. Da bi se kukuruzovina intenzivnije koristila za stonu
hranu, potrebno je da se oplemeni. Naime, poznato je da se elije celuloze i hemiceluloze
kod stabla kukuruzovine nalaze u ligninskom kompleksu. Zbog lignikacije (inkrustiranja)
ovih elija, stablo kukuruzovine nije pogodno za samolepljenje. Zbog toga je potrebno
obaviti hemijski tretman kukuruzovine sa NaOH ili NH4 radi delignikacije elija celuloze
i hemiceluloze.
Energetska vrednost kukuruzovine kao biogoriva je visoka. Vea je od lignita i iznosi
oko 16.600 kJ/kg. Zbog toga, kukuruzovina moe da se koristi za dobijanje toplotne
energije potpunim ili nepotpunim sagorevanjem (gasikacijom). Gasikacijom kukuruzovine postie se visok stepen korisnosti postrojenja. Proizvedeni biogas moe direktno da
se koristi u toplotne svrhe. Preien i ohlaen gas moe da se koristi za pogon motora sa
unutranjim sagorevanjem.
Tabela 2. - Energetski potencijali poljoprivredne biomase u Srbiji
Red.
br.
Biomasa
Donja
toplotna mo
(MJ/kg)
Ekvivalentna vrednost
lakog ulja za loenje
(103 t)
1.
2.
Penina slama
743,75
14
247,92
Jemena slama
103,13
14,2
34,87
3.
Ovsena slama
6,4
14,5
2,21
4.
Raena slama
14
5.
1,787,5
13,5
574,55
21,56
13,85
7,11
7.
Kukuruzovina
Kukuruzovina semenskog
kukuruza
Oklasak
357
14,7
124,95
8.
Stabljika suncokreta
200
14,5
69,05
9.
Ljuske suncokreta
30
17,55
12,54
10.
Slama od soje
80
15,7
29,9
11.
75
17,4
31,07
12.
Stabljika hmelja
1,98
14
0,66
13.
Stabljika duvana
14.
15.
16.
Stajnjak
6.
UKUPNO:
224
Biomasa za sagorevanje
(25% od ukupne) (103 t)
0,26
13,85
0,09
289,44
14,15
97,5
71,55
14
23,85
110
23
60,24
3,880,57
14,26
1,317,51
225
BIOGAS
Kada se pria o biogasu, obino se misli na gas sa velikom koliinom metana u sebi,
koji nastaje fermentacijom organskih susptanci, kao to su stajnjak, mulj iz otpadnih voda,
gradski vrsti otpad ili bilo koja druga biorazgradljiva materija, pri anaerobnim uslovima. esto se za biogas koriste i nazivi kao to su barski gas, deponijski gas, movarski
gas i slino, ve prema mestu nastanka. Svaka varijanta ima razliite nivoe metana i ugljen
-dioksida u sebi, zajedno sa manjim udelom drugih gasova.
Ovaj proces postaje sve popularniji za tretiranje organskog otpada, jer omoguava
prikladan nain pretvaranja otpada u elektrinu energiju, ime se smanjuje i koliina
otpada, kao i broj patogenih supstanci, koje se nalaze u otpadu. Takoe, upotreba biogasa se ohrabruje, jer se na taj nain dobija energija, a ne poveava se koliina ugljendioksida u atmosferi. Takoe, metan sagoreva znatno istije u odnosu na ugalj.
Obrada biorazgradivih supstanci odigrava se u anaerobnom digestoru, koji mora da
bude dovoljno jak da izdri poveani pritisak, kao i da obezbedi anaerobne uslove za
bakterije u unutranjosti. Digestori se obino grade u blizini izvora organskog inputa, i to
najee nekoliko jedan uz drugi, kako bi se obezbedila konstantna proizvodnja biogasa.
U novije vreme, sve je vea upotreba biogasa dobijenog sa deponija i iz otpadnih
voda. ak i kada se ne koristi za dobijanje toplotne i/ili elektrine energije, deponijski
gas se mora propisno odloiti i preistiti, jer sadri opasne zapaljive materije, od kojih
mnoge stvaraju smog.
226
Energija
7 kWh
10 kWh
26 kWh
10 kWh
3 kWh
Nastanak i primena
Biogas je meavina metana i ugljen-dioksida, koja se dobija prilikom razgradnje organskih materija pod anaerobnim uslovima. To je kvalitetno gorivo, koje moe da zameni fosilna goriva, a takoe je i CO2 neutralno. U vreme kada rezerve fosilnih goriva
opadaju, energetski trokovi rastu, a ivotnu sredinu ugroava nepravilno odlaganje
smea, pronalaenje reenja za problem biolokog otpada i tretman otpadnih organskih
materija, postaje pitanje od najvee vanosti.
Kako funkcionie ovaj proces?
Biogas je metaboliki proizvod bakterija koje proizvode metan, i koje su uzrok raspadanju. Osim odsustva kiseonika, neophodni uslovi su konstantna temperatura i pH vrednost
od 6,5 do 7,5. Raspadanje je najefektivnije na temperaturi od 15C (psihrolne bakterije), 35C (mezolne) i 55C (termolne). U praksi se pokazalo da je zadravanje od
oko 10 dana najefektivnije za termolne bakterije, 25 do 30 za mezolne i 90 do 120
za psihrolne . Veina postrojenja koja danas rade, rade u mezolnom temperaturnom
rangu.
Poto se biogas proizvodi tamo gde se organski materijal razgrauje bez vazduha,
postoji irok spektar organskih materija koje su pogodne za anaerobnu razgradnju (sl.1
- 1).
PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
227
proizvodi izduvne gasove koji slobodno mogu da se vrate u prirodni krug. Stoga se moe
rei da je biogas CO2 neutralan (sl. 2. 10).
Korienjem generatora, mehanika energija gasnog motora se pretvara u elektrinu
energiju (sl. 2. 11). Elektrina ekasnost motora GE Jenbacher je oko 40%. Substrat
moe da se koristi kao poljoprivredno ubrivo (sl. 2. - 12).
229
Iako sagorevanje biogasa, kao i zemnog gasa, dovodi do stvaranja izvesne koliine
ugljen-dioksida (CO2), ugljenik u biogasu potie iz biljne mase, koja je u sebe ugradila
ugljenik iz atmosferskog ugljen-dioksida. Stoga se upotreba biogasa posmatra kao CO2neutralna i ne utie na poveanje koliine gasova sa efektom staklene bate. Dalji zakljuak je da bilo koja zamena fosilnih goriva biogasom dovodi do smanjenja emisija
CO2.
Ugljenik u biomasi, koji ini priblino 50% njene suve materije, je ve deo atmosferskog kruenja ugljenika. Biomasa (biljke) absorbuje CO2 iz atmosfere tokom celog svog
ivota. Nakon zavretka ivotnog veka biljke, taj isti ugljenik se vraa u atmosferu kao
meavina ugljen-dioksida i metana. U atmosferi se metan pretvara u ugljen-dioksid, ime
se kruenje kompletira.
Sagorevanje, direktno ili indirektno, biomase i biogasa, kao goriva, takoe vraa CO2
u atmosferu. Naravno, i ovaj CO2 je deo kruenja ugljenika u atmosferi.
231
se u posebnim kadama u kojima relativno brzo dolazi do anaerobnog mikrobiolokog razlaganja iz kojeg nastaje koristan gas, metan. Anaerobna fermentacija moe se porediti
sa situacijom u movarama i drugim slinim vodenim oblastima gde nastaje metan. Metan
se sakuplja i koristi kao izvor energije, a u svim kontrolisanim tehnikama fermentacije
otpada konani proizvod koji se emituje u atmosferu je CO2. Posle fermentacije organskog otpada izdvojenog na izvoru, ostatak fermentacije se normalno tretira aerobno do
komposta. Na taj nain je konani rezultat fermentacije otpada u veini sluajeva slian
aerobnom kompostiranju.
Proces razlaganja konvertuje organsku frakciju u biogas, kompost i vodu. Proizvodnja
biogasa je 130-150m3 po toni otpada u zavisnosti od sastava organske materije. Biogas
je ekoloko gorivo sa toplotnom moi od 6-7 kWh/m3. Moe biti upotrebljen za proizvodnju elektrine energije preko gasnih motora ili kao gorivo za vozila.
Vrste biogasa
Ovo je uslovna podela prema mestu nastanka:
Deponijski gas,
Biogas iz poljoprivrede,
Biogas iz drvenog otpada i
Biogas iz otpadnih voda.
232
Deponijski gas
U industrijskim zemljama nastaje 300-400 kg smea godinje po osobi. Ovo smee
se skuplja i odlae na bezbednim i sanitarnim deponijama, koje podrazumevaju zatitu
podzemnih voda kao i zatitu vazduha od prljavog i opasnog deponijskog gasa.
Pomenuti deponijski gas nastaje razgradnjom organskih supstanci pod uticajem mikroorganizama u anaerobnim uslovima. U sreditu deponije nastaje nadpritisak, pa deponijski gas prelazi u okolinu. Prosean sastav deponijskog gasa je 35-60% metana, 37-50%
ugljen-dioksida i u manjim koliinama se mogu nai ugljen-monoksid, azot, vodonik-suld,
uor, hlor, aromatini ugljovodonici i drugi gasovi u tragovima.
Na osnovu navedenog sastava deponijskog gasa, moe se uoiti da je on vrlo opasan
po ovekovu okolinu, kako za zdravlje ivih organizama, tako i po infrastrukturne objekte
u blizini deponija, jer je metan u odreenim uslovima vrlo eksplozivan. Metan je vie od
20 puta tetniji po klimu i ozonski omota nego ugljendioksid, to praktino znai da 1
tona metana oteuje ozonski omota (efekat staklene bate) kao 21 tona ugljen dioksida. Da bi se odstranili negativni uticaji nekontrolisanog irenja deponijskog gasa, izvodi
se plansko sakupljanje i prisilno usmeravanje gasa ka mestu sagorevanja, to takoe
pospeuje bru stabilizaciju sveih delova deponije, smanjuje zagaivanje otpadnih voda,
omoguava korienje energije na deponiji (grejanje, topla voda, struja).
Zakonska obaveza sakupljanja i spaljivanja deponijskog gasa namee pravo reenje:
sagorevanje gasa u energetske svrhe uz stvaranje ekonomske dobiti.
Ovaj koncept podrazumeva postavljanje vertikalnih perforiranih cevi u telo deponije
(bunari, trnovi, sonde) i njihovo horizontalno povezivanje. Preko jednog kompresorskog
postrojenja deponijski gas se isisava, sabija, sui i usmerava ka gasnom motoru. Iz sigurnosnih razloga preporuuje se ugradnja visokotemperaturne bakle, koja preuzima vikove
proizvedenog gasa.
PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
233
Deponijski gas sa prosenim sadrajem metana od 50% ima donju toplotnu vrednost
Hu=5kWh/Nm3, to ga ini dobrim gorivom za pogon gasnih motora specijalno razvijenih za ovu namenu.
Gasni motor pogoni generator za proizvodnju skupe elektrine energije. Preko
izmenjivaa toplote, dobija se toplotna energija iz vode koja hladi motor i ulje za podmazivanje, kao i iz izduvnih gasova. Kod kombinovanog korienja elektrine i toplotne
energije mogue je postii visok stepen korisnog dejstva ovih ureaja (elektrini 40%,
termiki 43%). Ovo znai da se iz 1 Nm3 deponijskog gasa (Hu = 5kWh/Nm3) dobija
2 kWh elektrine energije i 2,15 kWh toplotne energije. Dobijena elektrina energija se
koristi za vlastite potrebe ili se predaje u elektrinu mreu. Proizvedena toplota se koristi
na deponiji za proizvodnju tople vode ili u staklenicima i plastenicima za proizvodnju ranog povra i cvea, ili u industrijskim pogonima u blizini deponije, ili za grejanje stambenih
zgrada kao i kod drugih potroaa toplote.
Novim Zakonom o energetici deniu se povlaeni proizvoai elektrine i toplotne
energije sa pravom na odgovarajue subvencije i povlastice, a to su oni proizvoai koji
koriste obnovljive izvore energije (biogas, deponijski gas, vetar, ...) i istovremeno proizvode elektrinu i toplotnu (rashladnu) energiju uz ispunjavanje uslova u pogledu energetske ekasnosti, odnosno zatite ivotne sredine.
Proraun energetskog bilansa
Kao polazna vrednost za ovaj proraun slui podatak da po toni komunalnog smea
nastaje u vremenu od 20 godina proseno 200Nm3 deponijskog gasa. Za godinju
koliinu od 50.000 tona (grad od 150.000 stanovnika) i vreme punjenja deponije od 20
godina na deponiji bi nastalo 200 miliona kubnih metara deponijskog gasa. Ako bi se
sistemom sakupljanja gasa i kontrolom kvaliteta na raspolaganje gasnim motorima stavilo
oko 50% navedene koliine gasa, to bi znailo da se za proraun energetskog bilansa
moe raunati sa oko 100 miliona Nm3 deponijskog gasa, odn. proseno godinje 5 miliona Nm3 tj. 625 Nm3/h. Ova koliina gasa sa Hu = 5kWh/Nm3 preko gasnih motora
GE Jenbacher omoguava godinju proizvodnju od 9 miliona kWh struje i 12 miliona
kWh toplote. Proizvedena koliina struje pokriva potrebe 2.500 porodinih kua. Sa
ovom proizvodnjom elektrine energije, tedi se u jednoj elektrani na lignit oko 18.000
tona lignita. Na ovaj nain se 300 Nm3/h metana sadranog u deponijskom gasu (odn.
300 x 0.718 = 215kg/h) ne predaje u atmosferu, to je vaan ekoloki aspekt primene
gasnih motora u ouvanju ozonskog omotaa (jedna tona metana ima negativno dejstvo
na ozonski omota i klimu kao 21 tona ugljen-dioksida).
Na osnovu jednog ovakvog elektro i toplotnog bilansa i potrebnih ulaganja, moe se
izvesti ekonomska raunica koja pokazuje da se ulaganja brzo nadoknauju, pa dalji rad
postrojenja ostvaruje dobit. Dakle, dolazimo do pravog cilja svakog ekolokog ureaja,
a to je da sam sebe izdrava, tj. sa boljim i kvalitetnijim voenjem tehnolokog procesa
dobijamo vie energije kojom pokrivamo investiciju i potrebe odravanja.
234
Biogas iz poljoprivrede
Biogas se proizvodi u digestorima. Najjednostavniji digestori masovno se grade u Kini,
Indiji i Brazilu gde se on koristi za grejanje i kuvanje u seoskim domainstvima. Jednostavan digestor pravi se tako to se u zemlji iskopa rupa i obloi ciglom ili plastinim folijama
i prekrije ciradom ispod koje se skuplja metan. Stajnjak se kanalima dovodi direktno iz
staje. Savremeniji oblici grade se od betona, elinog lima ili plastike sa razliitim stepenima automatizacije. Postoje dva osnovna tipa digestora i to su periodini i kontinualni.
Kod periodinih digestora posle njegovog punjenja stajnjak se dvadesetak dana podvrgava dejstvu mikroorganizama. Tako se sloene organske materije (belanevine i ugljovodonici) cepaju na manje prosta jedinjenja. Te produkte razlaganja tada poinju da
koriste metan bakterije i kao rezultat dobija se biogas i kvalitetno ubrivo. Po zavretku
procesa izdvajanja metana ubrivo se vadi iz digestora i u njega se ubacuje nov stajnjak
ime se prekida i zapoinje nov proces koji e tek kroz dvadesetak dana poeti da daje
biogas.
Kod kontinualnog digestora stalnim dodavanjem sveeg stajnjaka, proces se ne prekida ime se obezbeuje kontinualno snabdevanje biogasom. Karakteristika dobijenog
ubriva je da u njemu vie nema semena, pogotovo korovskih biljaka koje bi ubrenjem
dospelo na njive. Proizvodnja biogasa e se odvijati sve dok su ispunjeni svi neophodni
uslovi od kojih je odravanje stalne temperature najvanije. Optimalna temperatura je 32
do 35C pri kojoj proces izdvajanja biogasa traje od 18 do 22 dana.
PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
235
236
Silaa kukuruza, trave, lisne mase... - 600 - 640 m3 biogasa po toni OSM - snaga biogasa: 5,5 - 6 kWh/Nm3
Toplotna mo biogasa zavisi od sadraja metana i za prosean sadraj od 65% metana iznosi Hu=6,4kWh/Nm3. Koristei GE Jenbacher gasne motore, mogue je u praktinom pogonu proizvoditi iz 1 Nm3 biogasa 2,5 kWh elektrine i 3,3 kWh toplotne
energije.
237
6.000 - 8.000 h/god 2)1 MWel = potronja el. energije 3.000 kua (bez grejanja)
239
241
nim sredinama, omoguuju istovremeno neutralisanje tetnih svojstava i njegovo energetsko iskoriavanje. Postoje razliite tehnike mogunosti termike obrade otpada, od kojih
je sagorevanje otpada dosad najvie korieno.
242
ENERGETSKI
POTENCIJAL ZGRADARSTVA
Energetska ekasnost u zgradarstvu prepoznata je danas kao podruje koje ima
najvei potencijal za smanjenje ukupne potronje energije, ime se direktno utie na ugodniji i kvalitetniji boravak u zgradi, dui ivotni vek zgrade i doprinosi zatiti okruenja i
smanjenju emisija tetnih gasova.
Mere energetske ekasnosti u zgradarstvu ukljuuju celi niz razliitih podruja
mogunosti utede toplotne i elektrine energije, uz racionalnu primenu fosilnih goriva i
primenu obnovljivih izvora energije u zgradama, gde god je to funkcionalno izvodivo i
ekonomski opravdano.
Zgrade su najvei pojedinani potroa energije i veliki izvor tetnih emisija gasova
staklene bate, posebno CO2. Ukoliko posmatramo potronju energije u najveem sektoru
potronje - sektoru opte potronje, u kom
su najvei potroai stambene i nestambene zgrade, moemo primetiti stalan porast potronje nalne energije.
U budunosti e vanu ulogu u upravljanju energijom u zgradama imati, kako
korisnici tako i svi uesnici u projektovanju,
gradnji, rekonstrukciji i odravanju zgrada. Ovaj odeljak namenjen je onima koji
ele neto da naue ili dopune i obnove
svoje znanje o projektovanju, gradnji, obnovi i odravanju zgrada na energetski i
Slika 1. Sektor zgradarstva odgovoran je za
ekoloki optimalan nain i svojim delovanpreko
40 posto ukupne potronje energije i u
jem doprinesu stvaranju savremene odrizgradarstvu
lei najvei potencijal energetskih
ve arhitekture i ouvanju okruenja u kom
uteda?
ivimo.
PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
243
244
245
svetli materijal koji stavite na prednje staklo auta da biste spreili pregrevanje u letnjim
danima.
Toplotna radijacija Sunca je od posebnog znaaja kada se govori o toplotnoj izolaciji.
Za vreme hladnih meseci, suneva energija je posebno dobrodola i kue bi trebalo da su
dizajnirane da je to vie prihvate. U leto, naprotiv, treba spreiti prodor radijacije sunca
u kuu da bi se odrala sveina unutra.
Krov i prozori imaju najveu vanost kod toplotne radijacije. Na krov je mogue postaviti prepreke radijaciji i/ili napraviti ventilisani krov koji omoguava toploti radijacije da
se evakuie putem konvekcije.
to se tie prozora, mogue je
nai reektivno staklo, koje uveava
prenos svetlosti reektujui solarnu
radijaciju. Druga vrsta stakla zvana
E glass (low emissive), ima metalni
ili oksidni nanos, koji umanjuje preSlika 5. Nastrenica, za prozor okrenut prema jugu,
nos toplote ili hladnoe kroz staklo
daje zatitu prozoru leti, kada je sunce visoko na nebu,
dozvoljavajui, u isto vreme, svetdok dozvoljava prodor sunevih zraka zimi, kada je
losti da proe kroz njega. U svasunce nisko na nebu.
kom sluaju, najekasniji nain da
se izbegne toplotno zraenje kroz
prozore u letnjim danima je da se ti isti zatite od direktnog izlaganja suncu. Ovo se moe
izvesti izgradnjom nastrenica, drvenim kapcima ili vegetacijom.
247
Toplotna provodljivost
(W/mK)
Vazduh
0.025
0.041
0.035
0.041
0.031
Stirodur
Austrotherm XPS TOP 30 SF
0.035
0.035
0.041
0.032 do 0.040
Drveno vlakno
Tarolit
0.110
Celuloza
DMMSTATTs CI 040
0.038
248
0.220
0.180
0.190
0.139
0.233
0.138
0.160
0.130
Najverovatnije, gore navedeni brojevi su dati u vreme proizvodnje. Kada koristite dati
materijal u graevinarstvu, morate uzeti u obzir kako se toplotna provodljivost tog materijala menja tokom vremena. I uz to, mora se takoe uzeti u obzir sami kvalitet ugradnje
datog materijala. Na kraju, toplotna provodljivost materijala moe da varira zavisno od
okolne temperature i od koliine vlage u vazduhu i u samom materijalu.
Velika prednost velikih graevinskih blokova, je da su njihove karakteristike stabilne
kroz vreme i u razliitim uslovima. Ovo se ne moe rei za stiropor ili mineralnu vunu.
Toplotna otpornost - R
Toplotna provodljivost (R-vrednost) omoguava usporedbu materijala i njihove mogunosti provoenja toplote. U praksi, to nije dovoljno da bi se ocenio kvalitet datog reenja
toplotne izolacije. Debljina upotrebljenog materijala se mora uzeti u obzir.
To je razlog za korienje druge mere zvane toplotna otpornost ili R-vrednost. To je
jednostavno debljina upotrebljenog materijala podeljena sa toplotnom provodljivosti istog:
R = d/k
gde d je debljina. Jedinica mere je mK/W.
Na primer, 5 cm Austrotherm EPS W 15, debljina esto upotrebljena u kuama u Srbiji, e
obezbediti R-vrednost od 0.05/0.041 = 1.22 Km/W. Wienerberger POROTHERM 38 S P+E
PLUS koji je 38 cm debljine e dati R-vrednost od 0.38/0.139 = 2.73 Km/W. to je vea
Rvrednost, bolje je reenje to se tie toplotne izolacije.
Naravno, to emo videti posle, kada se ocenjuje toplotna otpornost celog zida, sve
komponente zida moraju se uzeti u obzir a ne samo izolacioni sloj.
Toplotna provodnost - C
Kada se radi o toplotnoj izolaciji, toplotna otpornost daje suprotan pogled od toplotne
provodljivosti: vea toplotna otpornost = bolje, dok manja toplotna provodljivost = bolje.
Iz tog razloga, koristi se druga mera, zvana toplotna provodnost. Toplotna provodnost je
jednostavno suprotna toplotnoj otpornosti: C = 1/R. Jedinica mere je W/mK.
Vrlo esto, videete toplotnu provodnost predstavljenu sa U-vrednosti denisanom
dole. To nije korektno jer je U-vrednost mnogo raniraniji i sloeniji parametar.
Ukupna toplotna otpornost RT
Kao to smo ve pomenuli gore, kada se procenjuje reenje date toplotne izolacije, sve
komponente tog reenja moraju biti uzete u obzir. Na primer, kod zida napravljenog od
unutranje buke + giter blok + mineralna vuna + vazduni prostor + opeka + fasadna
buka, R-vrednost svake komponente mora biti uzeta u obzir. I dodatno, zbog razmene
toplote izmeu zida i okolnog vazduha konvekcijom ili radijacijom, koecijent transfera
toplote na unutranoj povrini zida i spoljanjoj povrini istog takoe mora biti uzet u
obzir.
PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
249
Ukupna toplotna otpornost obuhvata sve to. Ona predstavlja sumu svih toplotnih otpornosti svake pojedinane komponente graevinske konstruktivne sekcije, ukljuujui
povrinsku toplotnu otpornost na obe strane date sekcije. Jedinica mere je mK/W.
Povrinska toplotna otpornost graevinske konstruktivne sekcije predstavlja otpornost
na transfer toplote konvekcijom i radijacijom izmeu okolnog vazduha i povine te sekcije.
Ona je suprotna od povrinske provodnosti(h) za tu istu povrinu. Ri predstavlja povrinsku
toplotnu otpornost na unutranjoj povrini sekcije. Re predstavlja isti parametar za vanjsku
povrinu sekcije.
RT, ukupna toplotna otpornost
graevinske konstruktivne sekcije,
je suma od Ri, Re i svih toplotnih
otpornosti komponenata koji ine
deo te sekcije (prikaz desno).
Ukupna toplotna otpornost
konstruktivne sekcije je suma svih
povrinskih toplotnih otpornosti
i svih toplotnih otpornosti svake
komponente graevinske konSlika 6. Ukupna toplotna otpornost konstruktivne sekcije.
struktivne sekcije.
Toplotni prenos - U
Toplotni prenos ili U-vrednost predstavlja koliinu toplote, koja proe kroz konstruktivnu sekciju, izmeu unutranje i spoljanje klime, za jedinicu povrine i temperature. Jedinica mere je W/mK. Jo se zove i ukupni koecijent prolaska toplote.
U-vrednost je jednostavno predstavlja reciprocitetnu vrednost sume otpora prelaza
toplote.
U = 1 / RT
Jednostavno reeno, U-vrednost ocenjuje energetsku ekasnost materijala kombinovanih
ujednoj konstruktivnoj komponenti ili sekciji. to je manja U-vrednost, bolje je reenje u
smislu toplotne izolacije i utede energije.
Ukupna toplotna otpornost i toplotni prenos se koriste u oceni i poreenju graevinskih
konstruktivnih reenja. Takoe se koriste u razliitim graevinskim normama u celom svetu
da be se uspostavili prihvatljivi standardi za novogradnju. Ovde ispod prikazani su standardi postavljeni Francuskim normama RT 2000 (Francuska ima slinu klimu kao Srbija)
koji bi trebali biti primenjeni u Srbiji za kvalitetnu novogradnju. Napomenimo da brojevi
prikazani dole su minimalni legalno prihvatljivi za novogradnju u Francuskoj. Bolje od
ovoga je uvek plus za komfor i utedu energije.
250
Predstavili smo glavne parametre koji se koriste pri oceni ekasnosti reenja toplotne
izolacije. Videli smo, da bi ocenili toplotnu izolaciju kompletne konstuktivne komponente,
svi njeni delovi moraju biti uzeti u obzir. Dalje razmatrano, da bi ocenili energetsku ekasnost jedne cele kue, zidovi, podovi, plafoni, krov, prozori, svi njeni delovi se moraju
uzeti u obzir. I zbog toga nema razloga platiti mnogo vie za izolaciju zidova ako ete
utedeti na kupovini prozora i ugraditi loe u smislu toplotne izolacije. Svi delovi moraju
biti usaglaeni.
Posebno treba voditi rauna o izbegavanju toplotnih mostova (delova koji nisu uopte
ili su loe izolovani) u izgradnji kue, da se ne bi umanjila ukupna performansa toplotne
izolacije. Savet je, razmiljajte o kui kao jednom kompletnom sistemu i vodite rauna o
svim delovima radije nego da se usredsredite na izbor jednog materijala zbog njegove
teoretske k -vrednosti. Bilo ta proizvoa kae, kua je suma svih svojih delova. I to je
najgore, lo izbor jedne komponente kue moe imati vei negativni uticaj nego svi pozitivni uticaji najboljih komponenti.
251
postavljeni. Toplotni mostovi ne mogu biti u potpunosti izbegnuti, ali cilj je da se negativni
efekti ovih mostova umanje na tolerantni nivo i da ne kreiraju nikakvo oteenje zgrade. U
nastavku, govoriemo samo o onim toplotnim mostovima koji se ne mogu tolerisati i prema
tome moraju biti tretirani.
Poznato je da se postavljanjem unutranje toplotne izolacije kreiraju mnogi toplotni
mostovi koji mogu biti kompletno izbegnuti postavljanjem spoljanje toplotne izolacije ili
gradnjom sa irokim opeka blokom kao na primer Wienerberger POROTHERM (prikaz
ispod).
Slika 7. Toplotni most kreiran na spoju izmeu poda i zida u sluaju postavljene unutranje
izolacije.
252
Slika 8. Toplotni most kreiran od strane balkona ili terase na svim tipovoma zidnih sistema.
253
Rizik po zdravlje
Jednom kada se bu formira u predelu toplotnog mosta, oslobaa spore u prostoriju. Ove spore mogu prouzrokovati razliite efekte na zdravlje; od manjih alergijskih
reakcija kao iritirane oi, nos, i grlo pa do uveanih astmatinih simptoma. To je zato to
su spore alergeni koji izazivaju sinuse, rhinitis i astmu. Poto je izloenost u prostoriji obino
produena, postoji rizik da ove alergijske reakcije prerastu u hronina obolenja.
Da ponovimo, nedovoljna obnova unutranjeg vazduha dovee do formiranja bui i
uveae njene negativne efekte po zdravlje ljudi. Naalost, lo kvalitet gradnje e akumulirati nedostatke kao to su mnogobrojni toplotni mostovi i odsustvo prave ventilacije.
Rizik od strukturalnog oteenja
Formiranje bui i kondenzacija e dovesti do razliitih oteenja zgrade. To moe
uticati na unutranju farbu, malter, drvo ili tapete i lagano uzrokovati raspadanje strukturalnih elemenata.
Spreavanje toplotnih mostova
Meutim, reenja da bi se izbegli toplotni mostovi ili umanjilo njihovo dejstvo na neki
prihvatljiv nivo denitivno postoje. Kao to smo ve ranije pomenuli, postavljanje spoljanje
toplotne izolacije ili gradnja sa irokim opeka blokom je najbolji nain spreavanja veine
toplotnih mostova. Za preostale toplotne mostove, posebno kod balkona i terasa, postoje
odlini proizvodi koji ih kompletno reavaju.
Najbolji je verovatno Schck Isokorb. To je nosivi termo izolacioni elemenat koji
formira toplotni prekid izmeu balkona i unutranjeg poda. Ovaj elemenat je specijalno
napravljen da izdri prenos tereta i odri puni strukturalni integritet. Sastavljen je od tvrdog stiropora za toplotni prekid i nerajueg elika koji odrava strukturalni integritet.
Schck Isokorb je dostupan u Srbiji preko ovlaenog distributera BETOMAX Schck d.o.o. Korienje Schck Isokorb u izgradnji je dodatni troak ali troak koji
PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
255
256
prozori mogu ostati zatvoreni dui period vremena, a svakako ne mogu biti ostavljeni
otvoreni ceo dan jer je jednako vano obezbediti topao i ugodan interijer. Otvaranje
prozora zavisi i od dobre volje ljudi koji borave u prostoriji i koji nekada ne shvataju da
je i kada je neophodno otvoriti prozore ili ne mogu praktino da to urade kao na primer
preko noi. Prozori ne mogu biti zamena za pravi ventilacioni sistem.
Posledice loeg kvaliteta vazduha
U mnogim zemljama, iskustvo je pokazalo da je nedostatak pravilnog snabdevanja sveim
vazduhom jedan od glavnih problema u zgradarstvu. Lo kvalitet vazduha dovodi do:
poveanja prenosa zaraza vazdunim putem
zdravstvenih tegoba kao to su alergije, glavobolje, rhinitis i asthma
smanjenja cirkulacije vazduha
kondenzacije i pojave bui
nakupljanja radona
nakupljanja karbon monoksida.
Kondenzacija i pojava bui bie nadalje aktivirana sa kombinacijom loeg kvaliteta
unutranjeg vazduha i postojanjem toplotnih mostova. U glavnim crtama, odsustvo pravilne ventilacije dovee do loeg kvaliteta stanovanja u zgradama i pojaae ostale
probleme.
Od nekontrolisanog dovoda vazduha do kontrolisane ventilacije
Ventilacija ranije nije bila glavna briga u stambenim zgradama. Zgrade su bile loe
izolavane i manje hermetine tako da je vazduh mogao da prolazi. Odravanje stana
toplim u zimskom periodu je bilo teko i kotalo puno novca, ali to se tie obnove vazduha u prostorijama to se obavljalo prirodim putem, iako na kompletno nekontrolisan nain.
Priliv vazduha je bio neravnomeran i nekontrolisan. Takav priliv sveeg vazduha, varirao
je od vremena i sezone i obino je bio nedovoljan ili ga je bilo previe.
U potrazi za boljim komforom i racionalnim troenjem energije (posle energetske krize 70tih), poelo se sa poboljanjem izolacije zgrada. Propusnost vazduha je znatno
umanjena i krenula je potraga za to boljom hermetinosti. Uspena izgradnja energetski
ekasne zgrade zahteva vrhunsku toplotnu izolaciju, bez toplotnih mostova i odlinu hermetinost. Prirodna ventilacija iz prolosti, zasnovana na graevinskim defektima, vie nije
opcija.
Jedini nain da se odri zdrav interijer i kontrolie utroak energije, je preko kontrolisane ventilacije. U modernim zgradama, gde su graevinski defekti minimalni, kontrolisani
ventilacioni sistem moe obezbediti protok i obnovu vazduha prilagoenu vlanosti unutranjeg vazduha i zauzetosti prostorije ljudima. U stvari, ventilacija je toliko vaan sistem
da je veina evropskih zemalja uvela propise po kojima je ugradnja ventilacionog sistema u
novogradnji obavezna. Srbija jo nije na tom nivou.
PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
257
Principi ventilacije
Osnovni princip ventilacije u zgradarstvu jeste stvaranje cirkulacije vazduha iz prostorija u kojima se boravi do kupatila ili pomonih prostorija (sweeping principle). Dovodi
sveeg vazduha su u spavaim sobama i dnevnoj sobi, dok je odvod smeten u WC-u,
kupatilu i kuhinji. Da bi se obezbedila cirkulacija vazduha u zgradi, reetke za protok
vazduha mogu biti ugraene na vratima. Vazduh takoe moe da cirkulie ispod vrata
gde ima dovoljno prostora izmeu vrata i poda.
Najei nedostatak naen u srpskom zgradarstvu jeste instalacija malog ventilatora u kupatilu koji se ukljuuje povremeno, po potrebi, bez ijednog dovoda vazduha u
prostorijama u kojima se boravi. Nepotrebno je da se kae da se ovo ne moe smatrati
ventilacionim sistemom.
Ventilaciona reenja
Svaki ventilacioni sitem ima dva dela: sa jedne strane, dovod sveeg vazduha i sa druge strane, odvod potroenog vazduha iz prostorija. Ventilaciono reenje mora obezbediti
dovoljno sveeg vazduha ali ne previe. To bi uzrokovalo gubitke toplotne energije. Zasnovano na ovoj jednostavnoj injenici, postoji nekoliko sistema koji imaju svoje pozitivne
i negativne strane.
Prirodni dovod i odvod (Passive Stack Ventilation)
Ovaj ventilacioni sistem zasnovan je na prirodnom provetravanju kroz zgradu koje je
rezultat toplotne razlike u unutranjoj i spoljanjoj temperaturi i vetru stvorenim razlikom
pritiska. Temperaturne razlike i razlike u pritisku guraju vlani vazduh prema otvorima
za ventilaciju, dok u isto vreme sve vazduh ulazi kroz dovode ugraene u zidovima ili
na prozorima prostorija u kojima se boravi. Slobodan tok sveeg vazduha od suvih do
mokrih prostorija pravi itavu kunu ventilaciju.
Slika 13. Prirodni dovod
i odvod (Passive Stack
Ventilation).
1. Prirodni sistem dovoda sveeg vazduha,
2. Reetke za cirkulaciju vazduha (vazduh
takoe moe da proe
ispod vrata), 3. Otvor
za odvod istroenog
vazduha, 4. Prirodni
odvod istroenog
vazduha.
258
Glavna prednost ovakvog tipa ventilacije jeste kontrola odvoda istroenog vazduha iz
zgrada. Ovaj sistem se moe udruiti sa savremenim regulacionim sistemom sa senzorom
na vlagu koji moe prilagoditi protok vazduha preko ventilatora prema potrebama svake
vlane prostorije. Neki sistemi ak mogu otkriti prisustvo ljudi u prostoriji i prema tome
regulisati protok vazduha.
259
U stambenim zgradama, ovo moe biti izvedeno kroz pojedinani odvodni sistem u
svakom stanu ili sa jednim zajednikim sistemom za celu zgradu.
Mehaniki dovod / Prirodni odvod
U ovoj varijanti, sve vazduh se dovodi uz pomo ventilatora dok je odvod istroenog
vazduha na prirodni termiki uzgon. Kod ovog reenja je mogue ltrirati ili pre-zagrejati
vazduh pre njegovog ubacivanja u zgradu. Uzimanje vazduha moe biti smeteno bilo
gde (kao na primer na krovu), to moe reiti problem ulaska zagaenog vazduha i buke
kroz otvore na prozorima, koji su kod ovog reenja nepotrebni, pogotovo ako je zgrada
smetena u veoma prometnoj ulici.
Slika 16. Neprekidni
mehaniki dovod, prirodni
odvod.
1. Sistem snabdevanja
sveeg vazduha, 2.
Reetke za cirkulaciju
vazduha (vazduh takoe
moe da proe ispod
vrata), 3. Otvor za odvod
istroenog vazduha, 4.
Prirodni odvod istroenog
vazduha, 5. Dovod
sveeg vazduha, 6. Filteri,
7. Pre-zagrevanje sveeg
vazduha (opcionalno),
8. Ventilator, 9. Zvuni
izolacioni sistem, 10. Elektronski sistem upravljanja,
11. Ventilacione cevi za
dovod i odvod vazduha.
260
Budui da je neophodno dovesti sve vazduh u sve prostorije, ovo reenje zahteva
vie ventilacionih cevi i vie posla. Predstavlja dobro kompromisno reenje ukoliko je
preiavanje ulaznog vazduha neophodno.
Mehaniki dovod i odvod
Ovo je najsloeniji i najskuplji sistem u kome su i dovod i odvod vazduha kontrolisani i
regulisani koristei ventilator. Glavna prednost ovakvog sistema je to moe biti opremljen
sa ureajem za rekuperaciju toplote.
Slika 17. Neprekidni
mehaniki dovod i odvod.
1. Sistem snabdevanja
sveeg vazduha, 2.
Reetke za cirkulaciju
vazduha (vazduh takoe
moe da proe ispod
vrata), 3. Izvlaenje
istroenog vazduha,
4. Odvod istroenog
vazduha, 5. Dovod
sveeg vazduha, 6. Filteri,
7. Pre-zagrevanje sveeg
vazduha(opcionalno), 8.
Ventilator, 9. Zvuni izolacioni sistem, 10. Sistem
za upravljenje protokom
vazduha (sa senzorom na
vlagu), 11. Ventilacione
cevi za dovod i odvod
vazduha.
261
NISKO-ENERGETSKA GRADNJA
Koncept nisko-energetske gradnje se nairoko primenjuje za kue i zgrade i to na
mnogo razliitih naina. ta to u stvari znai i kako se denie? Koja energija se uzima
u obzir? ta je primarna i elektrina energija? U ovom odeljku odgovoriemo na ova
pitanja i pojasniemo kako je nisko-energetska gradnja normalizovana i regulisana u
Zapadnoj Evropi.
ta znai niska-energija?
Niska-energija je uvek vezana za koliinu primarne energije potrebne da bi se
obezbedio ugodan ivot stanarima jedne zgrade. Da bi zgrada bila nisko-energetska,
ta koliina energije mora biti ispod odreene granice. Maksimalna potronja energije je
denisana normama koje su raziite od zemlje do zemlje i koje se razvijaju tokom vremena. Ono to se smatralo niskoenergetskom gradnjom jue nije vie isto to i danas i
moda nee biti isto sutra.
Da bi se potronja energije izmerila na dosledan nain, od jedne zgrade do druge,
uvek se izraava u koliini primarne energije utroenoj po kvadratnom metru za godinu
dana. Koliina primarne energije je izraena u kilovat satima primarne energije. Jedinica
mere je: kWhpe/m.year
Koji nain potronje energije se rauna?
To zavisi od energetske labele. Ima nekoliko naina upotrebe energije u bilo kojoj
zgradi:
1. energija za grejanje
2. energija za hlaenje i/ili dodatno grejanje
3. energija za zagrevanje sanitarne tople vode
4. energija za ventilaciju
5. energija za osvetljenje
6. energija za sve elektine ureaje (od friidera do TV)
262
Uporeivanje nisko-energetskih labela zbog toga nije nimalo jednostavno. One obino
ne uzimaju u obzir istu stvar. Na primer, u zemljama gde hlaenje nije neophodno, obino
se i ne rauna. Za zemlje gde hlaenje predstavlja znaajnu potronju energije (kao u
Srbiji), ne uzeti ga u proraun bilo bi obmanjujue.
Kao to smo pomenuli ranije, energija koja se troi u jednoj zgradi meri se u obliku
primarne energije. Na primer, kada se ugalj ili prirodni gas koriste za grejanje, tada se
primarna energija iz fosilnih goriva direktno pretvara u toplotnu. Primarna energija je
energija pre transformacije. Primarna energija uglavnom potie iz fosilnih goriva (nafte,
prirodnog gasa, uglja i uranijuma) ili se preuzima iz obnovljivih izvora energije (vode,
vetra, sunca, zemlje).
U bilo kojoj zgradi, obino se koristi kombinacija primarne i elektrine energije da bi
se obezbedile sve potrebe za energijom. Elektrina energija je sekundarna energija koja
se proizvodi koristei primarnu energiju, najvie iz termo, hidro i nuklearnih elektrana.
Zbog gubitaka koji se javljaju za vreme proizvodnje i transporta elektrine energije,
sva utroena koliina primarne energije ne pretvara se u korisnu elektrinu energiju. U
stvari, situacija je suprotna. Manje od 30% primarne energije koja se koristi za proizvodnju
elektrine energije se pretvori u korisnu elektrinu energiju.
PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
263
Prikazani Sankey dijagram pokazuje izvore i upotrebu energije u SAD godine 2006
u Exajoules. Elektrina energija je najvie proizvedena iz termo i nuklearnih elektrana.
Od 38 Exajoules primarne energije koja se koristi za proizvodnju elektrine energije,
25.54 Exajoules je otilo na gubitke, gde je 69% gubitaka najvie u toplotnoj energiji.
Naelno, vie od pola utroene energije u SAD ide na gubitke. Ovaj podatak je slian u
svim industrijskim zemljama.
Postoji puno gubitaka u procesu proizvodnje elektrine energije. Jedini nain kojim se
mogu smanjiti gubici, jeste da se iskoristi toplota nastala u toku proizvodnje. To se zove
kogeneracija ali njena upotreba jo nije rairena.
Kako se elektrina energija rauna u odnosu na primarnu energiju?
Da bi izraunali koliko se primarne energije troi u jednoj zgradi, neophodno je konvertovati utroenu elektrinu energiju u primarnu energiju. Gubici koji se javljaju u toku
proizvodnje elektrine energije uzeti su u obzir sa faktorom konverzije. Taj faktor se koristi
kada se konvertuje kilowat-sat elektrine energije u kilowat-sat primarne energije. Faktor varira od 2 do 3 zavisno od zemlje. To znai da potronja 1kWh elektrine energije u
zgradi je odgovorna za utroena 2 do 3kWh primarne energije u energetskom bilansu.
Zbog ovog istog razloga, korienje elektrine energije za grejanje je veoma loe
po pitanju potronje primarne energije. Da bi se dobilo 10kWh toplotne energije sa
elektrinim radijatorom potroi se 20 do 30kWh primarne energije. Da bi se dobilo
264
Obnovljiva energija moe biti veoma ekasno iskoriena za grejanje ili hlaenje
zgrada, za proizvodnju sanitarne tople vode ili elektrine energije. Lokalno korienje
obnovljive energije se rauna u upotrebu primarne energije, ali ta energija ne moe biti
uzeta u obzir na isti nain kao upotreba primarne energije iz fosilnih goriva. U stvari, lokalna upotreba obnovljive energije je uglavnom besplatna, ne doprinosi globalnom
zagrevanju i titi od uveanih cena energije.
Zavisno od nisko-energetske labele, upotreba obnovljive energije ili se uopte ne
rauna ili se delimino uzima u obzir pri energetskoj proceni zgrade. Prema tome,
upotreba obnovljive energije je nain da se smanji potronja energije.
Koje su evropske norme koje deniu nisko-energetske labele?
Postoji mnogo labela koje deniu ta je nisko-energetska gradnja. Mnoge evropske
zemlje su denisale svoje labele, mada se neke labele kao to je Passivhaus nale aplikaciju u vie zemalja. Dole su prikazana etiri primera. Primetimo da potronja koja se
uzima u obzir i granica energetske potronje varira od jedne labele do druge.
265
Francuska
Efnergie
Nemaka
Passivhaus
Italija
CasaClima
vajcarska
Minergie
Grejanje
Topla voda
Ventilacija
Svetlo
Dodatno
(hlaenje/
dogrevanje)
Grejanje
Topla voda
Ventilacija
Svetlo
Dodatno
(hlaenje/
dogrevanje)
Elektrini
ureaji
Grejanje
Grejanje
Topla voda
Maksimalna potronja
primarne energije u
kWhpe/m.year
50
120
<15 samo za
grejanje
50
42
Faktor konverzije
elektrine energije
u primarnu energiju
(pomnoeno sa)
2.58
2.70
2.00
267
proli. Niska-energija znai, prema tome, manji troak na due staze i bolja
ansa za odravanje ivotnog komfora.
Neophodno je umanjiti na ekoloki footprint: predugo smo iveli na
neodriv nain. Iskoriavamo resurse iz Zemlje mnogo bre nego to se oni
mogu obnoviti ukoliko se uopte mogu obnoviti. Postoji isuvie upozoravajuih
pokazatelja da smo dostigli ekoloki overshoot. Nisko-energetska gradnja
nije odgovor na problem ali je, bez sumnje, deo reenja.
Bez obzira na norme koje ih deniu, nisko-energetske zgrade dele iste fundamentalne karakteristike. One koriste reenja koja tede energiju, koriste energiju iz obnovljivih izvora (barem pasivnu solarnu energiju) da bi to vie smanjile ekoloki footprint
i obezbeuju fantastian komfor i ugodno stanovanje. Nije vie pitanje da li bi trebalo
graditi takve zgrade, ve kako to i ostvariti.
Niska-energija nije konana destinacija ve samo jedna etapa. Ultra nisko-energetske
i pozitivne zgrade se ve grade u vie zemalja. Put ka odrivom razvoju je jedini racionalni put napred.
PASIVNA KUA
Termin Pasivna kua se vezuje za graevinske standarde. Ovaj standard se moe
postii korienjem razliitih tehnologija, projektantskih metoda i materijala. To je dovitljivost niskoenergetske kue.
268
Pasivna kua je zgrada, u kojoj komforna unutranja klima moe biti podeena bez
korienja aktivnih sistema zagrevanja i hlaenja (Adamson 1987 i Feist 1988).
Kua, koja se zagreva i hladi sama se zove pasivna. Za pasivne zgrade u Evropi,
preduslov za ovo svojstvo je da godinje potrebe u energiji za grejanje budu manje od 15
kWh/(m2a) (4755 Btu/ft2/yr). Ono ne treba da bude dostignuto poveanjem potronje
neke druge vrste energije (npr. elektrina energija). Osim toga, potronja ukupne primarne energije za sve potrebe stambenog prostora pasivne kue u Evropi ne bi smela da
premai 120 kWh/(m2a) (38039 Btu/ft2/yr) za grejanje, toplu vodu i elektrinu energiju
za domainstvo. U sluaju pasivne kue, dodatni energetski zahtevi bi mogli biti kompletno
pokriveni korienjem obnovljivih izvora energije. Na taj nain ispunjava se kriterijum za
nultu kuu (zero house) - kuu koja ne troi energiju iz sistema, ve sama podmiruje
sve svoje potrebe.
To znai da je ukupna potronja energije pasivne kue nia nego prosene potrebe
novosagraene kue u Evropi za elektrinom energijom i toplom vodom. tavie, ukupna
energija koju potroi pasivna kua manja je od etvrtine energije koju potroi prosena
nova zgrada izgraena u skladu danas vaeim energetskim propisima drava Evrope.
Energetski-ekasno prozorsko
zastakljenje i ramovi:
Vazduna nepropusnost
spoljne opne zgrade:
269
271
Najvanije osobine
Kljuna osobina pasivnih kua je da se primenjuju visoki standardi u pogledu zahteva
za potrebnom termoizolacijom. Na taj nain se toplotni gubici kroz omota zgrade
znaajno smanjuju, to smanjuje i potrebu za grejanjem. Ovako mala potreba za grejanjem omoguava da se, i tokom najhladnijih dana, pasivna kua greje iskljuivo predgrevanjem sveeg vazduha koji se ubacuje u prostorije. Toplotni gubici kroz uobiajenu konstrukciju zgrade(spoljni zid , pod ka podrumu ili ploa na zemlji, tavanica ili krov) opisuju
se koecijentom prolaza toplote ili Uvrednou. Ova vrednost pokazuje koliko toplote (u
W) proe kroz neku konstrukciju po m2 i pri standardnoj temperaturnoj razlici od 1 stepena Kelvina. Meunarodna jedinica za U-vrednost je W/(m2K). Da bi se izraunao
toplotni gubitak zida mnoi se U-vrednost sa povrinom i temperaturnom razlikom.
Sledea tabela prikazuje tipine toplotne gubitke za razliite spoljanje zidove zasnovane na tipinoj evropskoj porodinoj kui sa povrinom spoljanjih zidova 100 m2. Kao
tipine za centralnu Evropu koriene su zimske temperature od -12 C napolju i 21 C
unutar kue.
U-vrednost [W/
m2K]
Toplotni gubici
(intenzitet) [W]
1,00
3300
78
429.-
0,80
2640
62
343.-
0,60
1980
47
257.-
0,40
1320
31
172.-
0,20
660
16
86
0,15
495
12
64
0,10
330
43
ta sa ekonomijom?
iroko je rasprostranjeno miljenje, da super izolacija, onakva kakva se koristi u pasivnim kuama, ne vraa novac koji je u nju uloen. Ovo jednostavno nije tano. U datoj
tabeli, u treoj koloni dati su ukupni toplotni gubici tokom jedne godine, po m2 povrine
konstrukcije. To je jednostavno za raunanje: mnoi se U-vrednost sa prosenom temperaturnom razlikom i vremenskim intervalom grejnog perioda ili ak jednostavnije, samo Uvrednost se mnoi stepen-satima --- 78000 stepen-sati za centralnoevropsku klimu.
Za proizvodnju toplotne energije koristi se prirodni gas, ulje za loenje ili elektrina
energija - danas nije mogue kupiti toplotnu energiju za manje od 5,5 Cent/kWh, a i u
budunosti cena energije u proseku nee biti nia. Zato su godinji trokovi grejanja koje
samo pokriva gubitke kroz spoljanje zidove (100 m2), u iznosu datom u poslednjoj koloni.
Jednostavnim poreenjem neizolovane i pasivne kue dobija se:
272
U prvoj vrsti (crveno) date su vrednosti tipinog spoljanjeg zida jedne stare zgrade.
Svake godine mora da se plati 536 samo da bi se pokrili toplotni gubici kroz 100 m2
ovakvog zida. Sa dodatnom izolacijom kakva se koristi u pasivnoj kui (zeleno) potrebna
toplota je redukovana faktorom 10. Godinji trokovi usled energetskih gubitaka sada
su 54 .
Ali, to nije sve:
Veoma je mogue da e trokovi
energije u bliskoj budunosti biti
ak vei nego to je izraunato i
prikazano u ovoj tabeli.
Izolacija e trajati najmanje 40
godina, ak i ako fasada mora
da bude ponovo prebojena kroz
15 - 25 godina --- kao to bi
trebalo uraditi i sa neizolovanim
zidom. Za sve to vreme izolacija
e tedeti energiju.
Dodatne prednosti izolacije su
besplatne: nema hladnih uglova,
nema vlage u sobama, nema
buavih zidova, veoma komforna unutranja klima bez oseaja
Slika 26. Presek zida sa izolacijom
hladnoe i bez strujanja hladnog
vazduha po podu.
...i, ako je to nova izgradnja ili savremena rekonstrukcija, to e biti korak ka
pasivnoj kui, sa osiguranim visokim termikim komforom.
Poslednje, ali ne i najmanje vano: Ova merenja su u Nemakoj i Austriji subvencionisana dravnim novcem. (Oekuje se da e vei broj evropskih zemalja uini
neto slino.) To nije uzeto u prethodno opisanu raunicu.
Zakljuak: Dobra izolacija je prava stvar. Prava odluka je kako god, uzmite najbolju
dostupnu izolaciju. Ovo vai kako za izgradnju novih zgrada, tako i za renoviranje
postojeih.
273
Komponente
Pasivni solarni dobitak
Mera
Specikacija
Superstakla
Mera
Specikacija
Superramovi
Mera
Specikacija
274
Superizolacija
Pasivne kue imaju izuzetno dobru termiku opnu, koja spreava termike mostove i
proputanje vazduha. Da bi se omoguile utede pri korienju sistema za grejanje, uz
odravanje visokog nivoa komfora korisnika, neophodno je ispuniti odreeni minimum
zahteva kvaliteta izolacije.
Graevinski omota
Mera
Specikacija
Superizolacija
U-vrednost oko 0,1W/m2K
Nepropusnost za vazduh
Mera
Specikacija
Specikacija
Izmena toplote
Mera
Specikacija
275
spoljanje. Za izgradnju Pasivne kue mogu se koristiti svi materijali. Uspeno su testirane
sve vrste konstrukcija: armiranobetonske, eline, zidane, lake drvene konstrukcije, konstrukcije od prefabrikovanih elemenata i kombinacije svih prethodno pomenutih metoda.
Ovo je mogue samo u pasivnoj kui: grejanje samo sveim vazduhom
Na sledeoj slici je prikazana klasina kompaktna jedinica: svi ureaji
zgrade su napravljeni u jednom
prikladnom aparatu: grejanje, ventilacija i priprema tople vode.
Sve je skoncentrisano oko vazduha:
vazduh je medijum koji prenosi toplotu
(na stranu za snadbevanje), vazduh
je medijum koji prenosi toplotu (na
strani za ubacivanje), izvor toplote za
toplotnu pumpu (na strani za izbacivanje). Naravno, u toplim klimatima,
korienjem ove opreme vazduh se
moe hladiti ili suiti.
Slika 29. Klasina kompaktna jedinica
Vano je napomenuti da se za
grejanje/hlaenje koristi samo sve
vazduh potreban za obezbeenje
kvaliteta unutranjeg vazduha i da nema nikakve recirkulacije iskorienog vazduha. To je
bitna razlika u odnosu na druge sisteme (npr. split sisteme) koji se iroko koriste npr. u SAD;
oni koriste iskorieni vazduh za recirkulaciju i ti ureaji rade sa mnogo veim brzinama
strujanja vazduha.
Ideja 1
Korienje ubacivanja sveeg vazduha potrebnog za kvalitet unutranjeg vazduha, za grejanje zgrade
Zgradi u kojoj ive ljudi je potreban kvalitetan vazduh. Ako se snadbevanje sveim
vazduhom preputa sluaju, ne treba da se iznenadimo ako se kvalitet unutranjeg vazduha pogora.
S druge strane, ako se toplota istroenog vazduha ne koristi, toplotni gubici usled neophodne ventilacije bie znaajni. Nemogue je napraviti energetski ekasnu zgradu na
ovaj nain - naroito ako kvalitet unutranjeg vazduha treba da bude visok.
Stoga je za energetski ekasnu, novu ili rekonstruisanu, zgradu mehanika ventilacija sa
izmenom toplote neophodnost. Ovo barem vai u hladnim klimatima (gde je zimi potreban
sistem za grejanje), kao i u toplim (gde je neophodno aktivno hlaenje tokom leta).
277
Ubaeni vazduh, koji se uvodi u prostorije preko izmenjivaa toplote, takoe moe
transportovati odreenu koliinu toplote. To nije velika koliina, i nije dovoljna za zagrevanje klasinih kua, ali i samo 10 W/m2 unete toplote putem sveeg vazduha moe biti
dovoljno za pasivne kue, jer su njihove potrebe u energiji veoma male. Na taj nain su neki
jednostavniji ureaji u pasivnim zgradama postali mogui: grejanje putem sistema za ventilaciju, bez ikakvih dodatnih kanala. tavie, greja za ubaeni sve vazduh je integrisan
sa sistemom za ventilaciju i pripremu tople vode, to sve ini integrisani kompakt ureaj.
Grejanje, ventilacija, priprema tople vode u domainstvu, kao i hlaenje (ako je
potrebno) mogu se obezbediti samo jednim aparatom. Moe se birati izmeu nekoliko
reenja ureaja za grejanje:
Korienje male toplotne pumpe
Korienje malih gorionika (kompaktna jedinica na prirodni gas)
Korienje malog ureaja za sagorevanje biomase (npr. peleta od iblja ili
slame).
Ideja 2
Grejanje ostatkom energije istroenog vazduha: Kompakt jedinica sa toplotnom
pumpom
Ostatak toplote u istroenom vazduhu posle vazduh/vazduh izmenjivaa toplote ne
sadri mnogo energije. Tanije, re je o entalpiji, zato to se glavni deo prenosi vlanou
vazduha, koja stvara kondenz. Ponovo, u pasivnoj kui su toplotni zahtevi tako niski, da
se mogu ostvariti skoro u potpunosti sa preostalom entalpijom istroenog vazduha. Ovo
otkrie je publikovano 1995. od strane dr. Volfganga Fajsta (Wolfgang Feist). To je bio
poetak razvoja sistema kompaktnih jedinica.
U meuvremenu pojavilo se vie od deset proizvoaa ovakvih kompaktnih jedinica sa
malim toplotnim pumpama. Paljivo praenje i testiranje ovih ureaja u pasivnim kuama
dokazalo je njihovu visoku ekasnost.
Ideja 3
Grejanje uz korienje biomase: Kompaktne jedinice na pelete
Naravno, grejanje biomasom je mogue i u kuama koje nisu pasivne. Ali ukupan potencijal energije od biomase limitiran je --- sve dok se proizvodi na stari, odriv nain.
Ako se energija koristi neekasno, samo neznatan deo zgrada u Evropi moe se grejati
biomasom, to vai i irom sveta, izuzev nekih udaljenih regiona. Ali ako je ekasnost pri
korienju energije dovoljno visoka, npr. kao kod pasivnih kua, onda ovo gorivo, proizvedeno putem odrive poljoprivrede i umarstva, moe biti dovoljno da zadovolji veliki deo
zahteva za energijom.
Potencijal biomase u Nemakoj (procenjen na najvie 90 milijardi kWh/a) dovoljan je
za grejanje 16% sadanjeg stambenog fonda. Ali, ako bi ekasnost ovih zgrada narasla
do nivoa pasivnih kua (npr. 5 puta), ista energija biomase bila bi dovoljna da greje 79%
svih kua.
278
279
280
Princip 20 - 20 - 20
Rastui problemi u energetskom sektoru sve vie navode drave da politiku energetske
ekasnosti deniu na globalnom nivou. Kao jedan od rezultata tih napora, napravljen je,
u martu 2007. godine, Akcioni plan o novoj energetskoj politici EU, koji denie ciljeve za
2020. godinu. To su:
poveanje energetske ekasnosti za 20%,
poveanje uea obnovljivih izvora energije u ukupnoj potronji energije
na 20%,
smanjenje emisije CO2 za 20% u odnosu na referentni nivo iz 1990. godine.
Uteda energije - ouvanje zdravlja
Potronja energije u zgradama znaajno zavisi od zahteva za kvalitetom unutranjeg
prostora, to se direktno odraava na zdravlje, produktivnost i komfor ljudi koji borave
u tim prostorijama. Stoga se kvalitet unutranjeg prostora pominje nekoliko puta u Direktivi, sa direktnim naglaskom da se komfor i zdravlje ljudi ne smeju zanemariti primenom
mera za utedu energije. Pored uverenja o energetskoj potronji i stvarnim vrednostima
uteene energije jedne zgrade, preporueno je da se na isti nain daju i procenjene
vrednosti ukupnih indikatora kvaliteta unutranjeg prostora (toplotna ugodnost, kvalitet
unutranjeg vazduha, osvetljenje, buka).
U Direktivi se eksplicitno navodi standard EN 822 za proraun energetskih karakteristika zgrada, meutim, veliki spektar prateih standarda koji tretiraju, kako energetiku
zgrade, tako i kvalitet unutranjeg prostora, sistematizovan je i pretoen u prateu platformu Direktive, kroz opti evropski standard EN 15251.
Direktiva je generalna s obzirom na zahteve o striktnoj primeni odgovarajuih standarda. Kako se odnosi na irok spektar interakcija energetike zgrade i kvaliteta unutranje
sredine, ona obuhvata i ogroman broj vaeih meunarodnih (ISO), evropskih (EN) i nacionalnih standarda.
Gde smo mi?
Imajui u vidu injenicu da Srbija jo uvek nema meunarodne obaveze u odnosu
na navedene dokumente o ekasnom korienje energije u zgradama, jedino se standard JUS.UJ.5.600, moe smatrati tehnikim propisom iz te oblasti utede energije. S
obzirom da nae metode za procenu energetske ekasnosti zgrada i indikatora kvaliteta
unutranjeg prostora nisu usklaene sa evropskom regulativom, namee se potreba za
usvajanjam novih metodologija prorauna i za denisanjem integralnih kriterijuma za
odreivanje kvaliteta unutranjeg prostora i energetskih karakteristika zgrade u svim
fazama, od projektovanja do njene operativne upotrebe
281
Upravo to je tema projekta koji je pokrenula Laboratorija za termotehniku i energetiku, Instituta za nuklearne nauke Vina, pod nazivom Razvoj i primena komplementarnih metoda za procenu energetske ekasnosti i indikatora kvaliteta unutranjeg prostora
stambenih objekata na podruju Beograda, nansiran od strane Ministarsva za nauku i
tehnoloki razvoj u okviru projekata tehnolokog razvoja.
Energetska ekasnost zgrada u Srbiji
Jedna od karakteristika velikog dela stambenog i nestambenog fonda u Srbiji je
neracionalno velika potronja svih tipova energije, prvenstveno za grejanje, a u poslednje
vreme, zbog porasta srednjih temperatura tokom letnjih meseci, i za hlaenje zgrada.
Pored toga, energija se koristi jo i za osvetljenje i za napajanje elektrinih ureaja u
domainstvima.
Potronja energije za grejanje u proseno termiki izolovanim zgradama u Srbiji iznosi
oko 60% ukupne potronje energije. Od toga, 70% odnosi se na potronju toplotne energije, na koju prvenstveno utie trajanje sezone grejanja i zahtevana temperatura prostora, to zavisi od klimatskih uslova i standarda kvaliteta korienja prostora. Takoe,
znaajan uticaj ima i kvalitet mehanikog sistema grejanja, ukupna grejana povrina, kao
i termika zatita zgrade.
Trenutni stambeni fond u Srbiji graen je prema energetski zastarelim propisima, u uslovima relativno jeftine elektrine energije i nedovoljne primene propisa o toplotnoj zatiti
zgrada. Takve zgrade predstavljaju velike potroae i ne zadovoljavaju nove svetske
trendove u zatiti okoline i smanjenju emisije ugljendioksida.
Kljune karakteristike potronje primarne energije u sektoru zgradarstva u Srbiji su
sledee:
U Srbiji se energija jo uvek troi kao 60-tih godina prolog veka u EU.
Srednja potronja energije po kvadratnom metru u Srbiji je oko 2,5 puta vea
nego u severnoj Evropi.
Potronja energije po jedinici bruto drutvenog proizvoda (BDP) u Srbiji je tri
puta vea od prosene u svetu 2001.
Emisija ugljen dioksida po jedinici BDP-a je najmanje dva puta vea od svetskog
proseka.
Oko polovine svih domainstava u Srbiji troi 340 kWh/m2god., to je 3 puta
vie u odnosu na zemlje zapadne Evrope.
Oko 60 % populacije koristi drvo ili lignit kao glavni izvor energije za grejanje,
sanitarnu toplu vodu i kuvanje.
Hronine bolesti, ukljuujui i bolesti disajnih organa, su direktno povezani sa
znatnim zagaenjem unutranjeg prostora.
Smrtnost tokom zimskih meseci je oko 30 % vea od prosenih vrednosti.
Srbija je blizu potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju sa Evrop282
283
1. Drave lanice e obezbediti uslove, kada se zgrade grade, prodaju ili izdaju,
da se sertikat o energetskoj ekasnosti dobavi vlasniku ili da ga vlasnik preda potencijalnom kupcu ili stanaru, ve prema sluaju. Vanost sertikata nee
prelaziti 10 godina. Sertikacija stanova ili jedinica koje su namenjene da se
zasebno koriste u blokovima zgradama moe biti bazirana na:
zajednikoj sertikaciji cele zgrade za blokove sa zajednikim sistemom
grejanja, ili
na oceni nekog drugog reprezentativnom stana u istom bloku.
Drave lanice mogu iskljuiti kategorije koje su pomenute u lanu 4(3) iz
primene ovog paragrafa.
2. Sertikat o energetskoj ekasnosti zgrada sadrae referentne vrednosti kao
to su vaei zakonski standardi i reperi (uporedne vrednosti) kako bi omoguio
potroaima da uporede i ocenjuju energetsku ekasnost zgrade. Sertikat e
sadrati i preporuke za ekonomino pobojanje energetske ekasnosti. Cilj sertikata e biti ogranien na pruanje informacija a o bilo kakvim dejstvima ovih
sertikata u smislu zakonskih postupaka ili drugog, odluivae se u skladu sa
nacionalnim propisima.
3. Drave lanice e preduzeti mere da obezbede da sve zgrade sa ukupnom
korisnom podnom povrinom preko 1.000 m koje koriste javna uprava i institucije koje pruaju javne usluge velikom broju osoba, koje ih stoga veoma esto
poseuju, imaju postavljene na istaknutom mestu, jasno vidljivom posetiocima,
energetske sertikate koji nisu stariji od 10 godina.
PAMETNE ZGRADE
Svoj pun smisao koncept pametne zgrade dobija stvaranjem bezbednog, komfornog,
produktivnog i ekonominog radnog okruenja, uz istovremenu tednju energenata, smanjivanje trokova odravanja i opte drutvenu korisnost zatite ivotne sredine. Narastajui
ekoloki i energetski problemi sa kojima se oveanstvo susree poetkom novog milenijuma,
ljudskoj zajednici nameu itav niz novih izazova za ouvanje neobnovljivih i obnovljivih
energetskih resursa Planete i naruene ivotne sredine.
Koncept zelene zgrade iji je smisao u energetskoj ekasnosti i zatiti ivotne sredine
(environmental controlling), prua sve neophodne informacije i parametre za uspeno upravljanje imovinom i servisima u poslovnim objektima (Facility Management ili Property Management). Ova dva kompatibilna koncepta, koja potpuno zaokruuju upravljanje modernom
poslovnom zgradom, su moan poslovni alat i generator prota za vlasnike, izvor potpune
satisfakcije za korisnike prostora, i odgovorno reenje za ekoloke potrebe zajednice.
Nove tehnologije u segmentu poslovnih graevinskih objekata morale su da daju ekasan
odgovor na izazovni zadatak poboljanja i optimizacije svih parametara i performansi, uz
istovremeno smanjenje trokova energenata i emisije CO2 u okruenje poslovne zgrade.
Energetska ekasnost i kontrola okruenja (Environmental Controlling) postaju kljuni termini
za merenje performansi poslovnog objekta.
284
285
U praksi je to znailo, da su sistemi bili funkcionalno, tehnoloki i ekonomski neeksibilni, bez preterane ambicije i mogunosti da se prilagoavaju i optimizuju u skladu sa
realnim potrebama svakog klijenta, tako da su bili dostupni samo najveim investitorima
u globalnim razmerama. Stepen iskorienja sistema je tako bio esto i ispod 50%, a investitor je bio primoran da plati punu cenu tako projektovanog gotovog proizvoda. Ipak
moda se najvea slabost ogledala u neintegrisanosti podsistema to nije obezbeivalo
dovoljnu i optimalnu energetsku ekasnost zgrade, kao i projektovana ne mogunost nadogradnje, prilagoenja i unapreenja sistema novim dolazeim tehnologijama. Takoe,
u velikoj veini sluajeva, instalirani sistemi nisu praeni, podravani i optimizirani tokom
korienja poslovnog objekta.
Donoenjem novih zakonskih regulativa (direktiva) i predloene standardizacije (European Standard) na tritima 29 evropskih drava, kao i novi trini trendovi, kreirali su, i
drastino uveali tranju za energetskom ekasnou poslovnih zgrada. Poslovne zgrade
e dobijati enrgetski sertikat, i bie rangirane u A, B, C ili D klasu energetskih i ekolokih
performansi kako za nove, tako i za stare objekte, sa ciljem da se do 2012. godine sve
poslovne zgrade u D ili C klasi, prevedu u B ili A klasu. To je rezultovalo da postojanje
sistema centralizovanog upravljanja poslovnom zgradom postane uslov i ve neformalni
trini standard, bez koga se ne moe zamisliti moderna poslovna zgrada.
Sadanji najnoviji unapreeni sistemi zasnovani su stoga na principima dijametralno
suprotnim od poetnih, i obezbeuju investitorima i korisnicima sledee korisnosti:
Potpunu integraciju svih podsistema u jedan
Otvorenost i veze za integraciju vie rasliitih tehnologija, to investitoru daje
veu mogunost izbora
Ukupne energetske utede od minimum 20%
Period povrata investicije u pravilno projektovan i optimalno dimenzionisan sistem od 2-5 godina
Potpunu kontrolu nad svom opremom u i oko objekta
Jedinstveni informativni sistem
Upravljanje, smanjenje i predikciju trokova
Poveanje ukupne protabilnosti zgrade
Merenje i alociranje svih energetskih uteda i identikovanje prostora za
utede
Kontinuirano podravanje, podeavanje, praenje rada i servis sistema
Poveanu ekasnost i pojednostavljenje upravljanja sistemom
Tehnoloko liderstvo u najnaprednijim tehnologijama u brani
Mono marketinko orue pri iznajmljivanju prostora ili prodaji cele zgrade
Poveanje produktivnosti zaposlenih koji borave u prijatnom radnom okruenju
Drutveno odgovorno ponaanje kroz brigu o zatiti ivotne sredine
286
Validne informacije, analize, izvetaje, grakone i baze podataka za donoenje kvalitetnih i pravovremenih odluka, realnih prognoza i smanjenje nansijskog
rizika
Preovlaujui trini trend i ekspanzija sistema za centralizovano upravljanje poslovnim
zgradama nije zaobiao ni trite Srbije, gde su do sada na nekoliko poslovnih zgrada
primenjena neka parcijalna reenja, ali su u fazi izgradnje i prvi objekti sa kompletno integrisanim i otvorenim sistemima za centralizovano upravljanje poslovnim zgradama, koji
obezbeuju maksimalnu energetsku ekasnost i u skladu su sa najsveijim tehnologijama.
Jedina slabost ovakvih sistema je to zahtevaju inicijalno vee invstiranje, to u dravi sa
manjkom i visokom cenom kapitala, predstavlja usporavajui faktor.
Pozitivana kretanja se ogledaju u spremnosti pojedinih banaka i stranih investicionih
fondova da namenskim kreditima za energetsku ekasnost, nansiraju ovakve napredne
projekte. Takoe, nesporno je interesovanje i domaih investitora, koji imaju dugoronu
viziju razvoja svog poslovanja, prate svetske trendove, usvajaju najnovije tehnologije i ele
da svojim klijentima i sebi priute dodatnu vrednost, u skladu sa svojim mogunostima.
Takoe, nesporno je i interesovanje i domaih investitora, koji imaju dugoronu viziju
razvoja svog poslovanja, prate svetske trendove, usvajaju najnovije tehnologije i ele
da svojim klijentima i sebi priute dodatnu vrednost, u skladu sa svojim mogunostima.
Tehnoloki vodei isporuioci sistema, koji su prisutni u Srbiji, investitorima nude sledee
pogodnosti:
Projekciju potrebnog kapitala
Projektovanje, razvoj i izvoenje reenja koja obezbeuju energetsku ekasnost
Strategiju za upravljanje potronjom energije
Trening i razvoj operativnog osoblja, kao i obuku svih korisnika
Permanentno daljinsko nadgledanje i kontrolisanje funkcionisanja sistema
Pitanje je koliko e kratko vreme trebati da se domaa regulativa uskladi sa propisanim normativima i standardima vezanim za energetsku ekasnost poslovnih zgrada u
EU. Domai investitori koji se prvi odvae da primene ovaj napredan koncept na svojim
objektima, svakoko e stei znaajnu konkurentsku prednost i neophodno iskuskustvo za
budui period, i moi e ravnopravnije da kvalitetom konkuriu stranim investitorima.
Integralno projektovanje
Savremene (poslovne) zgrade sve vie postaju skupom razliitih tehnikih podruja.
Instalacije u zgradama postaju sve znaajnije i one su te koje brinu o oseaju ugodnosti
u prostoru; svakako, tome doprinose i savremena znanja graevinske zike.
U zgradama je, uz najbolje uslove i veliku udobnost, sve vanija i potronja energije.
U kontekstu instalacije zgrade moraju biti opremljene sistemima ventilacije i klimatizacije,
s optimizovanom potronjom rashladne i toplotne energije. Primer za to su klima-komore
PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
287
vazduh-voda, koje delimino snabdevaju objekt toplotnom energijom. Svaki od tih energetskih sistema opremljen je vlastitim sistemom digitalnog upravljanja, koji preko svojih
analognih i digitalnih ulazno-izlaznih jedinica, kao i inteligentnih senzora u celini upravlja
funkcijom pojedinog ureaja, a paralelno omoguava i komunikaciju Peer too Peer, bez
interfejsa, to je najvaniji komunikacijski put za potpunu optimizaciju zgrade. U tom segmentu digitalnog upravljanja pojedinih energetskih sistema nalazi se glavnina digitalne
tehnike koja izvodi funkcije rada sistema i energetske optimizacije.
Sistem pripreme toplotne energije
U zgradi se tei da se koriste svi resursi otpadne energije. U reverzibilnim klimakomorama sistem digitalnog upravljanja prema potrebama preuzima toplotnu energiju i
distribuira je u zgradu. Takoe je otpadna kondenzacijska toplota, kod pripreme rashladne energije, prema zahtevu DDC (Direct Digital Control) upravljanja uvek usmerena u
zajedniku energetsku taku, odakle se koristi po celoj zgradi i to po podrujima i sektorima zgrade, koje denie sistem raspodele i potronje toplotne energije. U najteim
zimskim uslovima DDC sistem dodatno ukljuuje toplotnu pumpu, koja takoe toplotnu
energiju prema potrebi usmerava u sistem pripreme toplotne energije.
Sistem podele i potronje toplotne energije
S obzirom na orijentaciju zgrade kao i njenu tehnologiju, u objektu obino postoji vie
odvojenih hidraulinih grana s vlastitom regulacijom temperature, koje su upravljane i
regulisane iz DDC podsistema za taj segment. Temperaturama polaznih medijuma upravlja se i reguliu se prema zici zgrade, njenoj orijentaciju i tehnologiji u prostorijama.
Sam DDC procesor omoguava prilagoavanje regulacijske funkcije karakteristici zgrade
i time pribliavanje optimalnom nainu rada.
Sistemi pripreme rashladne energije
Najvei deo klima-komora ima u sebi integrisan mehaniki sistem hlaenja, koji je upravljan DDC regulacijom unutar klima-komore, a vezan u kompletno digitalno upravljanje
zgradom, pomou bus veze i komunikacije Peer too Peer. Na taj nain pokriveno je bazno rashladno optereenje pojedinih tehnolokih sklopova. Za potrebe ventilokonvektora
za lokalno hlaenje u prostorima predvieni su visokoekasni i multifunkcijski rashladni
sistemi, koji u sebi imaju integrisane sve funkcije za potpuni rad. Sistem DDC upravljanja
sastavni je deo agregata.
Sistem podele i potronje rashladne energije
Sistem podele i konzuma rashladne energije realizuje se odvojenim hidraulikim kao
i DDC podsistemima, koji priprema bazne polazne temperature s obzirom na spoljanje
letne parametre po pojedinim hidraulikim granama. U samim prostorima, odnosno na
ventilokonvektorima, daljnju funkciju preuzima lokalna regulacija inteligentne sobe.
289
290
291
sistema za zabavu, automatsko zalivanje biljaka ili ishrana kunih ljubimaca, postavljanje
scenarija u skladu sa aktivnostima (npr. veera, urka, gledanje lmova) i spregu sa korisnikom koja treba da ima prijemiv (user-friendly) izgled i visoku upotrebljivost.
Automatizacija domainstva ima za cilj osposobljavanje standardnih ureaja i predmeta u domainstvu da meusobno komuniciraju i automatski obavljaju odreene radnje u
zavisnosti od (1) naredbe korisnika, (2) stanja nekog drugog ureaja ili skupa ureaja, (3)
signala sa razliitih senzora, (4) vremenskih signala, (5) algoritma koji opisuje ponaanje
jednog ili vie ureaja a koji je postavio korisnik.
Idealan koncept podrazumeva uspostavljanje automatizovanog, eksibilnog, proirivog, inteligentnog i upravljivog okruenja u domainstvu, sa ciljem smanjenja manuelnog nadzora i upravljanja od strane ljudi koji u njemu ive. Automatizovano okruenje
podrazumeva da se jedna radnja, ili skup radnji koje treba izvriti, obavljaju bez ljudske
asistencije, ve u zavisnosti od unapred postavljenih parametara rada. Automatizacija
moe biti potpuna i delimina. Potpuna automatizacija iskljuuje potrebu za bilo kakvom
korisnikom akcijom kako bi se jedna ili vie operacija ostvarile. Delimina automatizacija
omoguava izvravanje jedne ili vie nezavisnih ili meuzavisnih radnji, koje se izvravaju
na korisniki zahtev, smanjujui broj potrebnih akcija korisnika sa konano mnogo na
svega jednu. Fleksibilnost omoguava jednostavnu i brzu izmenu naina automatizacije
promenom parametara rada, bez potrebe za izmenama zikih ureaja ili potrebe za
izvoenjem radova u kui.
Sistem za automatizaciju kue treba da bude proiriv, u smislu da se na jednostavan
nain mogu dodavati novi elektronski ureaji koji se transparentno integriu u sistem. Inteligentno okruenje podrazumeva preslikavanje aniteta ukuana na parametre rada
sistema, tako da sistem samostalno menja parametre i nain automatizacije u zavisnosti
od aniteta ukuana. Upravljivost sistema jeste zahtev ijim se ispunjavanjem omoguava
korisnicima da na to jednostavniji nain odrede svoje anitete i saopte ih sistemu.
Automatizacija domainstva je multidisciplinarni problem koji zahteva znanja iz vie
razliitih oblasti.
Oblast upravljanja sistemima omoguava pogled na domainstvo kao na upravljiv
sistem koji se sastoji od senzora, kontrolera i aktuatora.
Senzori su zadueni za praenje parametara sistema (npr. registrovanje kretanja
ukuana, merenje sobne temperature, detekciju nivoa osvetljenosti sredine ili vlanosti
zemljita, merenje zastupljenosti odrenenog jedinjenja u vazduhu i sl).
Zadatak kontrolera je da u zavisnosti od stanja sistema odreenog parametrima koje
isporuuju senzori, odnosno naredbe korisnika, odlui o eventualnoj promeni stanja u skladu sa internom logikom, na osnovu aniteta ili raspoloenja ukuana i sl.
Aktuatori predstavljaju izvrne jedinice, koji naredbe koje isporuuje kontroler prevode u ziki rad (ukljuivanje i iskljuivanje svetla, sputanje roletni na prozorima, ukljuivanje zalivnog sistema, zakljuavanje vrata i sl).
Povratna sprega sa senzora omoguuje dopunsko upravljanje, u sluaju da aktuator
nije doveo sistem u eljeno stanje (slika 31.).
292
Projektovanje ugraenih raunarskih sistema ima za cilj izradu elektronskih ureaja kontrolera, koji e obavljati logiku kontrole i upravljanja domainstvom. Kontroler moe
biti zaduen za upravljanje delom domainstva, ili celokupnim domainstvom i drugim
kontrolerima. Kontroler treba da obezbedi povezivanje sa senzorima i aktuatorima, i
treba da ima mogunost prihvatanja korisnikih naredbi. Ovi raunarski sistemi moraju
odgovoriti zahtevima rada u realnom vremenu, vrhunske stabilnosti i robustnosti rada.
Oblast raunarskih komunikacija bavi se povezivanjem kontrolera sa senzorima i aktuatorima, koristei razliite komunikacione medijume i protokole za komunikaciju (povezivanje korienjem elektrine mree, beino povezivanje, povezivanje posebnim vodovima).
Mainstvo, mehatronika i srodne oblasti treba da omogue dizajniranje, odnosno upotrebu aktuatora za razliite primene (mehaniki sistemi za podizanje garanih vrata,
sistemi za upravljanje bravom na vratima i sl). Svi aktuatori moraju posedovati elektronske kontrolere koji e omoguiti reakciju na signal sa predviene komunikacione sprege.
Softversko inenjerstvo ima za cilj kreiranje sprege na relaciji sistem - korisnik, u vidu
korisnikih programa jednostavnih za upotrebu. Programi treba da omogue korisnicima
sistema (ukuanima) da utiu na ponaanje sistema u celini, postavljanjem parametara
rada, izmenom logike upravljanja ili direktnim naredbama sistemu. Ovo se moe omoguiti
izradom programske podrke za PC raunar, mobilni telefon, internet i sl.
U oblasti automatizacije domainstva postoji vei broj standarda za povezivanje
ureaja. Neki od njih koji su karakteristini za ovu oblast su: INSTEON, X10, PLC BUS,
KNX, LonWorks, C-Bus, Universal Powerline Bus (UPB), Zigbee, Z-Wave. Po tipu medijuma
za prenos razlikuju se tri grupe standarda za povezivanje:
povezivanje korienjem postojeih elektrinih instalacija;
povezivanje korienjem beine veze i
povezivanje korienjem namenskih kablova.
PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
293
Prenosni medijum
Brzina prenosa
Najvea
udaljenost
Ethernet
10 Mbit/s 1 Gbit/s
100 m -15 km
4.5 m -70 m
1500 m -2700
m
Konnex
LonWorks
X10
Elektrina mrea
50 bit/s 60 bit/s
HomePlug
Elektrina mrea
200 m
HomePNA
Telefonska linija
10 Mbit/s
300 m
Radio veza
30 m 100 m
4.5 m -70 m
USB
Ukrtene parice
5m
Bluetooth
Radio veza
1 Mbit/s 10 Mbit/s
10 m 100 m
IRDA
Infracrvena veza
2m
300 m -1000 m
EHS
Batibus
Ukrtene parice
4800 bit/s
200 m -1500 m
Zigbee
Radio veza
10 m -75 m
European Installation
Bus KNX
Arhitektura sistema za automatizaciju domainstva moe biti centralizovana (centralized), distribuirana (distributed) i meana (mixed). Centralizovana arhitektura podrazumeva postojanje jednog, centralnog kontrolera koji stanja senzora i naredbe korisnika
prevodi u signale koje isporuuje aktuatorima. Distribuirana arhitektura podrazumeva
postojanje vie odvojenih kontrolera, kao minimalne potrebne logike za gotovo direktnu
komunikaciju senzora sa aktuatorima. Meana arhitektura predstavlja vid postavljanja
sistema u kojem vie izmetenih kontrolera upravlja delovima domainstva, uz postojanje
centralnog servera koji sakuplja podatke o radu kontrolera i omoguuje korisniku da centralizovano utie na njihov rad.
Zadaci automatizacije domainstva mogu da se podele u nekoliko kategorija:
Grejanje, ventilacija i hlanenje (HVAC - Heating, Ventillation and Air Conditioning) kao grupa zadataka obuhvata kontrolu temperature i vlanosti vazduha
PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
295
(climotics). Ovde se podrazumeva upravljanje ventilatorima i ventilacionim otvorima (npr. zakrilcima za odreivanje propusnosti ventilacionog otvora).
Upravljanje osvetljenjem podrazumeva kontrolu vetake svetlosti dobijene elektrinim svetlosnim izvorima (lampe, sijalice). Najei zadaci su: (1)
iskljuivanje svih svetlosnih izvora u domainstvu; (2) automatizacija ukljuivanja
i iskljuivanja svakog svetla u domainstvu ponaosob i (3) regulacija nivoa osvetljenosti u zavisnosti od koliine ambijentalnog svetla.
Koliina dnevne (prirodne) svetlosti koja prodire u domainstvo se moe kontrolisati automatizacijom razliitih roletni, zavesa i alokatri. Najee, komunikacija sa aktuatorima obavlja se beino (radio frekvencija).
Audio zadaci obuhvataju odabir izvora zvuka, njegov prenos na urenaje za reprodukciju u domainstvu i mogunost usmeravanja (multipleksiranja) izvora na
razliita odredita. Video zadaci omoguavaju usmeravanje i multipleksiranje
izvora slike na neki od panela za prikaz. Jedna karakteristina upotreba je
sprega kamera za nadzor sa proizvoljnim TV aparatom u domainstvu.
Zadaci bezbednosti obuhvataju kontrolu i povezivanje bezbednosnih sistema
i sistema za nadzor. Posebni zadaci odnose se na: (1) uoavanje provale senzorima za detekciju pokreta, magnetskim senzorima na prozorima i vratima
ili senzorima za razbijanje stakla; (2) detektovanje poara, curenja gasa ili
poplave; (3) detektovanje opte opasnosti; (4) automatsko zamraivanje prozora i zakljuavanje vrata.
Interkomunikacijski zadaci obuhvataju omoguavanje komunikacije ukuana u
razliitim sobama u domainstvu korienjem mikrofona i zvunika.
Robotika obuhvata zadatke upravljanja robotima za obavljanje kunih poslova.
Komunikacija se najee obavlja beino.
Upravljanje je, teoretski, mogue obaviti nad bilo kojim urenajem u domainstvu:
kafe aparat, garana vrata, ishrana kunih ljubimaca, zalivanje biljaka, kontrola nivoa vode i zagrejanosti bazena ili kade u kupatilu, i sl.
X10 je razvijen 1975. godine od strane kotske kompanije Pico Electronics, sa ciljem
da omogui kontrolu ureaja u domainstvu. Ovo je prva tehnologija za povezivanje
ureaja za automatizaciju domainstva koja je ula u upotrebu, a koja i danas predstavlja tehnologiju koja ima najveu primenu. Iako postoji veliki broj alternativnih tehnologija
povezivanja veoma veeg propusnog opsega (KNX, INSTEON, BACnet, LonWorks), X10
je uspeo da odri popularnost u kunom okruenju zahvaljujui veoma niskoj ceni ureaja
za automatizaciju koji se na njemu baziraju.
Elektrine instalacije u domainstvu, koje se koriste za napajanje ureaja i svetala, koriste se za prenos digitalnih podataka izmeu dva X10 ureaja. Digitalni podaci su predstavljeni amplitudskim nosiocima frekvencije 120 KHz, koji se uestano emituju za vreme
prelaska envelope naizmenine struje od 50Hz ili 60Hz sa pozitivne na negativnu amplitudu i obratno (tzv. prelazi nule - zero crossings). Prenos podataka dogaa se u trajanju
od ~1ms za vreme kada je amplituda naizmenine struje veoma blizu nultoj vrednosti.
Binarna jedinica predstavljena je 120 KHz naizmeninim signalom u trajanju od 1ms,
oko nulte vrednosti amplitude naizmenine struje, dok se binarna nula prenosi tako to
se ovaj 120KHz signal ne emituje. U sluaju trofaznog sistema, potrebno je emitovati
identian signal tri puta, na svakoj od faza, sa pomerajem od 1/6 ciklusa po svakoj
fazi.
Postoji veliki broj razliitih X10 aktuatorskih modula za razliite primene. Za kontrolu
sijalica i lampi, koriste se lamp moduli ili mikroprekidaki moduli. Moduli se sastoje od analogne elektronike za detekciju X10 prenosnih amplituda, te jednostavnih digitalnih kola
sa prenosnom funkcijom koja slui za identikaciju traene naredbe. Dalje, ukljuivanje
i iskljuivanje vri se jednostavnim prekidanjem elektrinog voda korienjem impulsnog
releja, odnosno TRIAC elektronske komponente. Opseg snage koju moduli mogu da koriste kree se od oko 40W do 500W. Za kontrolu induktivnih potroaa, TRIAC nije prikladan, ve je potrebno koristiti iskljuivo tzv. appliance module, koji koriste impulsni relej.
Ovi moduli generalno mogu da kontroliu optereenje do 15A. Prekidaki moduli esto
omoguuju i runu kontrolu, tako to ostavljaju mogunost povezivanja tzv. push prekidaa,
ijim se pritiskom ostvaruje protok struje i izaziva kratkotrajni impuls, koji slui za promenu
stanja prekidaa u alternativno stanje.
X10 samostalni kontroleri (predajnici, odnosno primopredajnici) omoguavaju emitovanje razliitih X10 naredbi, a najee se kontroliu (programiraju) korienjem PC
raunara.
Neki od problema X10, zbirno, su sledei: (1) nizak propusni opseg i mala mogunost
proirenja upotrebe; (2) propagacija signala na vie faza u viefaznim sistemima; (3)
lteri i balasti koji se mogu nai u domainstvima mogu naruiti integritet X10 signala;
(4) induktivni potroai i potroai niske snage ne mogu da rade sa lamp modulima; (5)
mogue je emitovati samo jednu X10 naredbu u jednom trenutku; (6) ne postoji enkripcija ili bilo koji drugi vid zatite podataka koji se prenose; (7) X10 signali susednih
domainstava mogu se meusobno preplitati/superponirati.
297
LonWorks
LonWorks je razvila rma Echelon u ranim 90-im godinama prolog veka, a danas
vanu ulugu u razvoju LonWorks tehnologije ima LonMark Interoperability Associaton, organizacija koja objavljuje standarde i obavlja usluge certikovanja za sve komponente
sistema. Sama rma Echelon je razvila oko stotinu komponenti sistema (uglavnom komunikacijskih ureaja), a danas postoje desetine proizvoaa ije su komponente certikovane kao delovi LonWorks sistema. LonWorks tehnologiju ine sledee komponente:
Neuron ip
Upravljaki procesori i transiveri
LonTalk komunikacijski protokol
LonWorks Network Services (LNS)
Osnova za upravljanje mreama i HMI (human-machine interface) alate
Fizika osnova svakog LonWorks ureaja je Neuron ip upravljaki procesor, sistem na
ipu (system-on-chip, SOC) koji sadri 3 8-bitna procesora, RAM, ROM i ulazno/izlaznu
jedinicu. ROM sadri operativni sistem, LonTalk komunikacijski protokol i biblioteku ulazno/
izlaznih funkcija. U RAM-u se pohranjuju konguracijski podaci i upravljaki program, koji
se dobavljaju preko komunikacijske mree. Neuron ipovi proizvode se u razliitim izvedbama, brzine tipino 10 i 20 MHz i sa razliitom koliinom RAM-a. Svaki Neuron ip
upravljaki procesor dobija jednistveni 48-bitni kd (Neuron ID). Neuron ip upravljaki
procesori dizajnirani su od Echelona, a proizvode ih razliiti proizvoai (Toshiba, Motorola, Cypress Semiconductor).
Transiver je elektronski ureaj koji predstavlja interfejs (posrednika) izmeu komunikacijskih portova Neuron ip upravljakog procesora i zikog medija nazvanog kanal
(channel). Svi ureaji spojeni na specini kanal imaju kompatibilne transivere koji komuniciraju istim bit rate-om. Transivere proizvode Echelon i drugi proizvoai za razliite
medije: upredene parice, elektrine energetske vodove, RF, IR, optike vodove i koaksijalne
kablove. Brzine kojima se moe ostvariti komunikacija izmeu pojedinih ureaja varira
zavisno od medija i dostie 1.25 Mbps na upredenim paricama. LonWorks sistemi mogu
koristiti razliite kanale na istim ili razliitim tipovima medija. Kanali su meusobno povezani pomou LonWorks usmerivaa.
Neuron ipovi hardverski implementiraju slojeve 2-6 OSI referentnog modela, to
olakava razvoj novih aplikacija za upravljake mree koje koriste LonWorks tehnologiju.
LonTalk je slojeviti, paketno bazirani, serijski peer-to-peer komunikacijski protokol. Kao
i Ethernet i Internet protokoli, LonTalk je otvoren i namenjen je za korienje u slojevitoj
arhitekturi prema zahtevima International Standards Organization (ISO). Po karakteristikama je prilagoen za korienje u upravljakim mreama vie nego u mreama za prenos podataka, a dizajniran je tako da nije zavisan od medija koji se koristi. Programska
implementacija protokola (LonTalk rmware) je sadrana u ROM-u svakog Neuron ipa, a
parametri specini za karakteristine aplikacije pohranjuju se u RAM rezerviran upravo
za te parametre.
298
299
300
guuju korisniku obavetavanje drugih o svojoj trenutnoj poziciji. GPS je globalna mrea
od 24 satelita, razvijena za potrebe Ministarstva obrane SAD-a.
301
Zadovoljiti potrebe za kvalitetnijim ivotom savremenog domainstva, a pritom ostvariti znaajne energetske utede, prevashodni je zadatak kune automatike. Postizanjem optimalnog odnosa izmeu ove dve naizgled korelativne veliine, kuna automatika
postie svoj puni smisao i korisnost.
ION SOLUTIONS na regionalno trite donosi paljivo selektovane i testirane komponente (module) renomiranih svetskih proizvoaa, koje su ekonomski i tehnoloki optimizirane i obogaene domaim znanjem, prilagoene specinim potrebama korisnika
u regionu, sa eljom i misijom da povea nivo kvaliteta stanovanja, uz racionalizaciju
energetske potronje u zemljama regiona.
Koncept PAMETNA KUA zasnovan je na korienju X10 protokola prenosa
upravljakog digitalnog signala kroz postojeu elektroenergetsku instalaciju, koji je praen
SWT (Security Wireless Technology) standardom. Ovaj protokol i standard uz usklaenost
sa svim sigurnosnim i bezbednosnim zakonskim normamau najrazvijenijim zemljama, prua
mogunost da se sistem implementira bez dodatnih i naknadnih graevinskih radova i projektovanja posebne paralelne instalacije, kako na objektima u izgradnji, tako i na stambenim jedinicama koje su ve u funkciji. Pokrivajui do 256 razliitih ureaja, ovaj princip
viestruko smanjuje ekonomsku cenu, uz istovremeno ouvanje i unapreenje funkcionalnosti, znaajno poveava broj potencijalnih korisnika i veoma uproava samu ugradnju.
Modularni pristup i LEGO sistem omoguava nam da uvek moemo da projektujemo
optimalan, eksibilan i integrisan sistem koji e se u potpunosti prilagoavati specinom
nainu i stilu ivota, trenutnim aktivnostima raspoloenju i navikama ukuana. Takoe,
sistem je potpuno otvoren za eventualnu dalju nadogradnju u sluaju novih potreba,
prilagoavanja, reprogramiranja, tako da je obezbeen uvek 100% stepen iskorienja
i uvek optimalan odnos izmeu cene i korisnosti sistema.
302
303
angauje na razvoju reenja fasade zgrade koja e najbolje zadovoljiti te uslove tako
da bude i ekasna, ali i atraktivna.
Optimizacija fasade zahteva malo sosticiraniji pristup od pukog zadovoljenja koecijenata prolaza toplote. Danas su inenjerima na raspolaganju alati za analizu razliitih
reenja fasade kao npr. analiza senke, termike ugodnosti i analize dnevnog osvetljenja.
Ovi alati omoguavaju donoenje odluka na osnovu dobijenih podataka iz simulacija
umesto nagaanjem, i izbegavanje situacije u kojoj se problem reava znatno kasnije (tako
to e se npr. predimenzonisati instalacije grejanja i hlaenja).
Pravo na svetlo
U engleskom zakonu, right to light (pravo na svetlo) je pravo koje dugogodinji
vlasnik zgrade sa prozorima ima u smislu zadravanja nivoa osvetljenja. Naime,
vlasnik zgrade sa prozorima koji su bili izloeni dnevnom osvetljenju u periodu od
20 ili vie godina ima pravo da zabrani graevinske ili neke druge prepreke koje bi
ga liile dnevnog osvetljenja. Komije ne mogu graditi nita to e blokirati dnevnu
svetlost bez dozvole.
Tehnologija proizvodnje prozora jeste napredovala, ali je koecijent prolaza toplote
stakla i dalje 3-5 puta vei od standardnog izolovanog zida. Ne treba zaboraviti ni da
su istok, zapad, sever i jug izloeni razliitim spoljnjim uticajima tokom dana tako da i
fasade razliito orijentisane treba da imaju razliite karakteristike zgrada ne mora da
izgleda identino sa svake strane.
U stvarnosti se najee susreemo sa objektima iji je izgled arhitekta osmislio sa vrlo
malo osvrta na optimizaciju u smislu energetske ekasnosti.
Trend staklenih zgrada, koji je sve prisutniji i u domaoj arhitekturi, poslednih godina
uzima maha, pri emu niko ne obraa panju da li ba kompletna fasada treba da bude
od stakla? Da li je zaposlenom na sedmom spratu poslovne zgrade neophodan ivopisan
pogled dok se saginje ispod stola da napuni mobilni telefon? Da li je dnevna svetlost koja
prodire ispod nivoa stola toliko neophodna?
Ukratko: zgrada na prvom mestu treba da bude u funkciji njenih korisnika, pa tek
onda na red dolazi atraktivan izgled koji je prodaje. Sa porastom cene svih energenata,
sve vie korisnika npr. poslovnog prostora mnogo vie panje e obratiti na to koliki e
raun za struju stii na kraju meseca, a manje na privlanu staklenu fasadu. Kad jednom
ue u zakup prostora treba tu i da ostane!
Od A do B
Kao i pri konvencionalnom projektovanju inicijator mora biti arhitekta kao voa projekta. Nakon prvih ideja o objektu, denisanja oblika i orijentacije u vidu poetnih skica
i osnova, arhitekta treba da ukljui konsultanta za analizu dnevnog osvetljenja. Analiza
dnevnog osvetljenja kao jedan od prvih koraka u procesu energetske optimizacije objekta ima za cilj denisanje optimalne veliine prozora.
PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
305
60 lux
120 lux
300 lux
radne sobe
300 lux
deije sobe
100 lux
Analiza se moe vriti i za prostore koje nemaju prozor, tako to e se razmatrati uticaj
uvoenja dnevnog svetla posredstvom svetlosnih tunela (solar tubes).
Po zavretku analize dnevnog svetla pristupa se analizi omotaa objekta.
PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
307
308
Ekasni sistemi
Analiza se, dalje, moe sprovoditi i poreenjem ekasnosti razliitih sistema grejanja i
hlaenja. Mogue je vriti provere korienja npr. geotermalnih, zemnih ili vazdunih toplotnih pumpi, pa uporediti potronju energije ako se kao osnovni energent koristi struja ili
gas. Kako je cena struje u Srbiji trenutno 3-4 puta manja od realne trine cene u svetu,
svaka analiza ove vrste u Srbiji je jo uvek apsurdna jer je njen rezultat oigledan najekasnije je grejati se na struju?!
309
Analiza strujanja
Ono to neki od ovih programskih paketa takoe nude je i tzv. CFD (Computational
Fluid Dynamics) numerika analiza strujanja. Ovaj alat se u projektovanju instalacija
prvenstveno koristi za simulaciju strujanja vazduha u prostoru i ima za rezultat raspodelu
brzina i temperatura vazduha u prostoru radi npr. postizanja najvieg nivoa termike
ugodnosti korisnika.
Uz pomo ovog alata mogue je npr. razmatrati primenu korienja prirodne dnevne i
none ventilacije. Pored toga, CFD se moe koristiti i za mnoge druge namene ali to je
ve tema za sebe.
Priliku, koju projektanti imaju za poboljanje energetske ekasnosti novoprojektovanih
(ali i postojeih!) objekata, uz pomo programskih paketa, treba koristiti i promovisati jer
omoguuju znaajne utede utroka energije kao i kreiranje prostora koji e biti ugodan
za korisnike.
Najavljeno poskupljenja struje, koje e cenu struje pribliiti svetskom nivou, sigurno je i motiv vie. Moe se oekivati i od drave, da podri energetski ekasne
zgrade, kroz razliite vrste olakica, koje bi zasigurno dovele do masovnije upotrebe
ovih programa.
310
OSNOVNO O
OSVETLJENJU
Svetlost, kao izuzetno vana komponenta ljudskog okruenja, denitivno je od presudne vanosti za oseaj ugodnosti i sigurnosti u svakodnevnom ivotu. Osim ambijentalne
rasvete okruenja naeg doma i rasveta gradskih povrina, takoe ima veliku ulogu u tom
kontekstu. Ovde e biti rei o nekim osnovnim parametrima rasvete.
Budui je pojam svetla direktno vezan uz sposobnost vida i vizuelne percepcije, osnove
koncepcije javne rasvete, svakako lee u zikim veliinama vezanim uz svetlo i vid.
Javna rasveta svakog grada, projektuje se u kontekstu nekoliko parametara. Na prvom mestu je svakako koliina i trajanje prirodnog dnevnog svetla. Slede estetsko funkcionalni parametri. Uz to, ne manje vana, je pasivna sigurnost graana a posebno sigurnost
u saobraaju. Slede ekonomsko tehniki parametri, koji odreuju predviene tehnologije
za izvedbu sistema i diktiraju racionalnost i maksimalne mogue utede. Krucijalno mesto
meu parametrima ima svakako i zatita okruenja, odnosno spreavanje bilo koje vrste
zagaenja.
Iz prethodnih navoda, jasno je da se radi o izuzetno sloenom sistemu, ma koliko se
na prvi pogled inio jednostavnim. Posebno u kontekstu ispravnog projektovanja javne
rasvete, koja se deli na drumsku i gradsku, od presudne je vanosti uzimanje u obzir svih
inilaca.
Izrazom svetlo oznaava se svako zraenje, koje izaziva neposredno vidljivo
opaanje.
PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
311
Svetlo je u osnovi zraena ili reektovana energija, koja stigne u ljudsko oko i koja se u
organu vida (oko, vidni ivac, deo mozga) pretvori u ulno opaanje i oseaj svetlosti (utisak o jaem ili slabijem zraenju) i boje. Svetlo se moe posmatrati na dva naina, i to u:
zikalnom smislu,
ulnom smislu.
Zraenje je u zikalnom smislu denisano kao emisija ili prenos energije u obliku elektromagnetskih talasa ili estica. Spektar elektromagnetskog zraenja je irok i rasprostire se od kosmikih zraenja do tehnikih naizmeninih struja. Pregled spektra zraenja
prikazan je na slici 1. Pojedina zraenja se dakle meusobno razlikuju samo po razliitim
talasnim duinama odnosno po frekvencijama.
Sve navedene tri vrste zraenja ponaaju se podjednako: ona se na isti nain mogu
proizvoditi izvorima zraenja, mogu se optikim sredstvima upravljati i skretati, mogu biti
registrovana i merena.
VIDLJIVO ZRAENJE
Vidljivo zraenje ljudsko oko percipira kao svetlo i u stanju ga je razlikovati po boji i
svetlini. Kraim talasnim duinama odgovara ljubiasti kraj, a duim, crveni kraj spektra.
Vidljivo zraenje (svetlo) koje sadri sve talasne duine, ljudsko oko percipira kao svetlost
bele boje (beta svetlost).
PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
313
Ultraljubiasto zraenje
Granice spektra ultraljubiastog zraenja nisu precizno denisane; prihvaeno je da
se deo spektra izmeu 100 do 400 nm odnosi na ultraljubiasto zraenje.
Iz praktinih razloga UV-zraenje se deli na 3 ua podruja: UV-A zraenje (315 400 nm), UV-B zraenje (280 - 315 nm) i UV-C zraenje (100 - 280 nm).
UV-A zraenje pobuuje luminiscentne, fotobioloke i fotohemijske procese i zbog toga
se primenjuje u industriji, medicini i sl. Ovo zraenje potamnjuje ljudsku kou, odnosno
pobuuje pigmente u ljudskoj koe na promenu boje, ali ne izaziva njene upale.
UV-B zraenje prouzrokuje crvenjenje koe (erythem) kao i pigmentiranje koe (tamnjenje koe). Isto tako, ovo zraenje utie na stvaranje tzv. antirahitinog vitamina D2 u
ljudskom organizmu. Stoga se ovo podruje UV-zraenja upotrebljava uglavnom u medicini za terapeutske svrhe (npr.: vetako sunce).
UV-C zraenje pocrvenjuje i potamnjuje ljudsku kou i moe biti tetno za oi jer izaziva upalu (conjunctivitis actinica). Ovo podruje je od naroite vanosti kod nekih izvora
svetla koji deluju na principu pranjenja i gdje se UV-C zraenje pomou uorescentnog
praha, posebnog sastava, pretvara (transformie) u vidljivo svetlo. Za podruje talasnih
duina izmeu 250 i 265 nm znaajno je vrlo jako baktericidno (unitavanje bakterija)
delovanje; zraenja talasnih duina ispod 200 nm stvaraju ozon.
Infracrveno zraenje
Granice spektra infracrvenog zraenja, takoe, nisu precizno denisane; uopteno
se moe rei kako je podruje od 780 nm do 1 mm (106 nm), podruje infracrvenog
zraenja. Iz praktinih razloga IR-zraenje podeljeno je na 3 ua podruja: IR-A zraenje
(780 - 1400 nm), IR-B zraenje (1,4 - 3 m), i IR-C zraenje (3 m - 1 mm).
Infracrveno zraenje za ljudsko oko nije vidljivo, dok ga naa koa osea kao toplotu.
Ovo zraenje prodire kroz vakuum ili kroz isti vazduh skoro bez primetnih gubitaka energije. U sluaju da zraenje pogodi neki predmet (objekt), energija zraenja se apsorbuje i pri tome pretvara u toplotu.
Od svih gore navedenih podruja IR-A zraenje ima najjae toplotno delovanje. Zato
se ova vrsta zraenja primenjuje kod termikih izvora, koji se koriste u industriji (za zagrejavanje i arenje, za peenje emajlnih lakova, za isparavanje i suenje itd.).
315
316
317
Luminescentno zraenje
Nazivom luminescentno zraenje oznaavaju se sva ona zraenja koja nisu termika
zraenja i koja se bitno razlikuju od naina emitovanja energije crnog izvora. U zikalnom
smislu luminescentno zraenje denisano je kao pojava pri kojoj neka materija/supstanca
emituje elektromagnetsko zraenje, ija je jaina za odreene talasne duine ili za mala
spektralna podruja vea od termikog zraenja pri istoj temperaturi te materije. Poznato
je vie oblika luminescentnog zraenja, kao npr.: fotoluminescencija, elektroluminescencija,
hemiluminescencija, triboluminescencija i sl. Kod proizvodnje svetla najznaajniji je onaj
oblik luminescentnog zraenja koji nastaje pri izbijanju u gasovima, metalnim parama ili
smesi gasova i para.
Postanak luminescentnog zraenja kod izbijanja u gasovima ili metalnim parama moe
se protumaiti na sledei nain:
Svaki atom gasa ili metalne pare je prema Borovom atomskom modelu sainjen od
atomskog jezgra i plata elektrona. Elektronski plat se sastoji od tzv. ljuski; svaka ljuska
se moe zamisliti kao putanja po kojoj krue elektroni oko atomskog jezgra. Ipak elektroni
ne mogu oko jezgra da krue po proizvoljnoj putanji, ve samo po tzv. stacionarnim ili
kvantnim putanjama, koje su specina karakteristika atomskog sastava svakog gasa
ili metalne pare. Dok elektroni krue po tim putanjama, oni ne zrae energiju. Uz atome
u svakom gasu ili metalnoj pari postoje takoe tzv. slobodni elektroni ili pozitivno nabijene elektrine estice (ioni) koji isto tako ne emituju energiju. Pod uticajem elektrinog
polja poinju se slobodni elektroni i ioni pomicati i na svom putu pogaaju atome gasa
ili pare; posledica tih sudara je pobuivanje atoma. To je pojava kod koje elektron u
atomu gasa usled sudara skoi iz kvantne (unutranje) putanje na spoljanju putanju iji
je energetski nivo vei. Ipak izbijeni elektron ne ostaje na toj putanji, nego se vrlo brzo
opet vraa na prvobitnu putanju (s niim energetskim nivoom). Kod tog skoka se oslobaa
elektromagnetska energija, koju atom emituje (isijava) u obliku svetlosnog kvanta - fotona.
Energija fotona je jednaka razlici energije koja pripada obema putanjama. Budui da
su kod svakog gasa ili metalne pare, te putanje i njima pripadajui energetski nivoi precizno denisani, (znaajni za gas ili paru), kod pranjenja nastaju samo fotoni odreene
energije i odreene talasne duine. To znai da u spektru zraenja svakom tako nastalom
fotonu naelno odgovara samo jedna spektralna crta (linija); iz toga proizlazi da je za
pojavu izbijanja u gasovima ili metalnim parama znaajan linijski spektar. Spektralne
linije, koje pritom nastaju, mogu se znatno razlikovati i u osnovi su u relaciji s hemijskim
sastavom gasa ili pare, a ne dovedenom elektrinom energijom.
Za neke gasove i uparene metale je znaajno da kod pranjenja emituju vei deo
zraene energije u ultraljubiastom (nevidljivom) delu spektra. To se zraenje zatim
transformie u vidljivo zraenje upotrebom tzv. luminescentne materije (ponekad se
nazivaju uorescentne materije). Ove materije imaju osobinu transformacije kratkotalasnog zraenja u dugotalasno (npr.: u zraenje u vidljivom podruju spektra). Opisana
pojava naziva se fotoluminescencija i koristi se kod uorescentnih cevi, ali i kod drugih
izvora koji rade na principu izbijanja.
318
SVETLO I BOJE
Vidljivo zraenje (svetlo) ljudsko oko ne percipira samo prema svetloi (sjajnosti) nego
i prema bojama. Svako zikalno denisano vidljivo zraenje (odreene jaine i spektralnog sastava) pobudi u vidnom organu zioloki oseaj boje, koji se naziva podraaj
boja. Pri tome je u principu svejedno da li se radi o zraenju svetlosnog izvora (boja
svetla) ili pak o zraenju osvetljenog objekta (boja tela). Ako se, naime, osvetljava neki
obojeni objekt (predmet), on e deo svetla propustiti ili odbiti (reektovati); to proputeno
ili reektovano modulirajue zraenje prouzrokovae u organu vida oseaj boja. Znai,
boja objekta moe nastati samo pri svetlu (vetakom ili prirodnom) i ona u osnovi zavisi
od spektralnog sastava svetla koje predmet osvetljava. Iz toga proizlazi da neki objekt
moe poprimiti razliite boje kada se osvetljava svetlom razliitih boja.
Pojam boja treba razmatrati u ulnom (subjektivnom) smislu ili pak u zikalnomatematikom smislu. U nastavku e boje biti razmatrane samo s zikalnog stanovita; s
time u svezi e biti ukratko opisani:
kolorimetrijski sistem CIE,
temperatura boje,
reprodukcija boje.
Kolorimetrijski sistem CIE
Boje razlikujemo pomou tri vrste receptora; svaki od njih najjae reaguje na neku
spektralnu komponentu svetlosti. Znamo da se radi o crvenim, zelenim i plavim primarima. Kako svaki primar reaguje i na svetlost talasne duine bliske glavnoj, ali razliitim
intenzitetom, superpozicijom reakcija tri primara moemo da odredimo o kojoj se boji,
odnosno delu spektra radi.
Naalost, ovakav sistem sam po sebi ne moe da razlikuje svetlost jedne jedine vidljive
talasne duine od svetlosti sastavljene od veeg broja komponenti, od kojih ni jedna ne
mora da bude jednaka prvo pomenutoj. To nam smanjuje raznovrsnost boja koje moemo
videti, ali nam olakava projektovanje ureaja za reprodukciju boja jer sve to se moe
videti moemo predstaviti preko tri primarne boje.
Kvantitativnim vrednovanjem boja bavi se nauka koja se naziva kolorimetrija (merenje
boja).
Kolorimetrija koristi za oznaavanje boja poseban trihromatski sistem, koji omoguava
ostvarenje svake boje aditivnim meanjem triju prikladno izabranih podraaja boja.
Trihromatski sistem, koji je meunarodno prihvaen, naziva se standarni kolorimetrijski
sistem CIE.
Da bi se dolo do univerzalnog predstavljanja boje, treba pronai komponente koje
mogu da opiu sve boje koje ovek moe da vidi. Tako je CIE (Commission Internationale
de LEclairage) predloila XYZ sistem, u kome je Y luminansa, a X i Z dodatne komponente
koje opisuju boju. Spektralne raspodele ili karakteristike X i Z komponenti su takoe propisane od strane CIE.
PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
319
321
Svetlo i aktivnost
Svetlo ne deluje samo na vidni centar u mozgu, ve i na onaj
odgovara stepenu budnosti i aktivnosti. Dokazano je da kvalitetna rasveta poboljava sposobnost
zapaanja, logiko razmiljanje,
izdrljivost, sigurnost i brzinu pri
raunanju (sl. 8.).
Svetlo i produktivnost
Pravilna i dobra rasveta nesumnjivo doprinosivodi boljem
radnom uinku. Razlozi su olakano
gledanje, poveanje oseaja
ugodnosti i aktivnosti, i ujedno
smanjenje broja greaka, otpada
i nezgoda pri radu i kretanju.
Stoga se dobra i pravilna rasveta
radnih prostorija moe smatrati
jednim od delotvornih faktora
racionalizacije. Ukoliko se eli
ustanoviti uticaj poboljane rasvete na povienje produktivnosti,
potrebno je utvrditi pogonsku dobit ostvarenu poveanjem radnog
uinka usled poboljanja rasvete.
Materijalna korist, uslovljena
poboljanjem rasvete, nauno je
dokazana i taj faktor racionalizacije bezuslovno treba uvek
imati na umu.
Oznaka
I
E
Formula
F=Ix
I=/
E=/A
Sjajnost (luminacija)
L=I/A
/P
Merna jedinica
Lumen (lm)
Candela (cd)
Lux (lx)
Candela po kv. metru
(cd/m2)
Lumen/Wat
Kelvin
CRI
323
324
0,8
0,7
0,4
0,3
0,1
0,1
Materijal
Gips
Svetle ploe
Cement
Tamno drvo
Crvena cigla
Tamni materijal
0,8
0,7
0,3
0,2
0,2
0,1
Svetlosni uks
Svetlosni uks je veliina koja opisuje koliinu svetla, koje je emitovano iz izvora i prihvaeno posmatranom povrinom objekta. Ova se veliina izraava
u lumenima [lm].
Jaina svetla
Jaina svetla je mera koliine svetlosnog uksa koji
je emitovan iz izvora kroz mali konini ugao. Ova se
veliina izraava u kandelama [cd]. Pravilo invertovanog kvadrata opisuje jainu svetla (engl luminous
intensity) kao osvetljenost podeljenu s kvadratom
udaljenosti:
E = l/d2 [lx]
Ako izvor u svakom smeru emituje jednaki svetlosni
uks, tada je intenzitet svetla u svakom smeru jednak.
Meutim ovo u praksi nije sluaj. Na slici je dat primer
malog izvora svetla jaine 1000 kandela, na visini
2 m od povrine objekta, te proraun osvetljenosti (u
luksima).
Osvetljenost
Osvetljenost je mera za koliinu svetlosnog uksa
koja pada na odreenu povrinu. Jedinica za osvetljenost je lux (lx) i to je izvedena jedinica SI sistema.
Lux je denisan kao osvetljenost 1 kvadratnog metra
na koji pada ravnomerno raspodeljen svetlosni uks
od 1 lm. Radi se o iskljuivo raunskoj veliini, koju
nae oko ne primeuje.
325
Osvetljenost [lx]
20,000 - 120,000
60,000 - 100,000
20
3
500 - 750
5 - 100
0,25
0,01
Sjajnost
Sjajnost (engl. luminance) (L) je pojam koji u stvari opisuje sjajnost osvetljene ili svetlee
povrine kako je vidi ljudsko oko. Meri se u candelama po povrini (cd/m2), a za izvore svetlosti esto se koristi i prikladniji oblik (cd/cm2). Oko posebno dobro vidi razliku
izmeu sjajnosti. Sjajnost je jedina fotometrijska veliina koju ljudsko oko moe direktno
da vidi.
Tabela 5. Tabela sjajnosti za neke izvore svetla
Izvor svetla
Sunce u podne
Xenon kinoprojektorska sijalica
Bistra standardna sijalica
Fluorescentna cev
Beli oblak
Svea
Vedro nebo
Mesec
Ugodna unutranja rasveta
Beli papir pri 500 lx
Beli papir pri 5 lx
Nono nebo
326
Slika 16. Primer razliitih izvora svetlosti jednake jaine svetlosti, ali razliite luminancije, koju
primeuje ljudsko oko.
327
SVETLOSNA
EFIKASNOST (lm/W)
8-16
12-26
Fluorescentne sijalice
45-100
36-60
70-98
65-140
100-198
Energetska nalepnica
Prema Direktivi EZ 92/75/EEC, sijalice za domainstvo
koje rade na glavnom naponu i uorescentne sijalice za
domainstvo moraju na svom pakovanju nositi energetsku
328
SVETLOSNI IZVORI
Sijalice sa uarenim vlaknom
1000
2000-4000
Fluorescentne sijalice
4000-15000
6000-8000
5600-6500
10000-15000
12000-20000
1A
1B
2A
90
80 - 89
70 - 79
Zadovoljavajui
2B
60 - 69
Dovoljan
40 - 59
Lo
39
Tipina sijalica
Tungsten halogena sijalica
LUMILUX uorescentna sijalica
Standardna uorescentna sijalica (25)
Standardna uorescentna sijalica
(20,23,30)
Sijalice sa ivinom parom (HQL)
Natrijumove sijalice pod visokim i
niskim pritiskom
329
Svetlosni izvor koji ima Ra vrednost 100 odlino pokazuje sve boje. to je manja Ra
vrednost, loija je reprodukcija boja.
330
Podruja primene
331
Opte karakteristike
Kompaktne uorescentne sijalice imaju svetlosnu ekasnost 50 100 lm/W dok
sijalice sa uarenim vlaknom 10 22 lm/W. To znai da kompaktne uorescentne sijalice pretvaraju elektrinu energiju u svetlo pet puta bre od sijalica
sa uarenim vlaknom.
Imaju dug vek trajanja, izmeu 4000 i 15000 sati dok sijalice sa uarenim vlaknom u proseku imaju vek trajanja od 1000 sati.
Prave se u velikom broju boja i oblika.
Lako se postavljaju i nisu im potrebni dodatni elementi kao to su starter i
balast.
Na njih ne utie mnogo kolebanje struje u gradskoj mrei.
Ne odaju mnogo toplote dok rade.
Kompaktne uorescentne sijalice sa EMC (elektromagnetnom kontrolom) ne
odaju tetne magnetne talase.
Budui da se materijali koji se koriste u proizvodnom procesu mogu 100% reciklovati, ove sijalice ne zagauju ivotnu okolinu.
U poslovnom sektoru, rasveta troi oko 26% ukupno potroene elektrine energije
u poslovnim zgradama. Jo 10% elektrine energije troi se u zgradama za rashladne
ureaje da bi se ublaila toplota koju odaje elektrina rasveta.
Energetski ekasna rasveta troi samo jednu treinu energije standardne rasvete sa
sijalicama sa uarenim vlaknom. Ovakva rasveta predstavlja najekasniju utedu za
poslovni sektor. Ako kompanije preu na energetski ekasnu rasvetu, to moe da im
smanji trokove rasvete do 70%, u zavisnosti od rasvetnih tehnologija koje se zamenjuju.
Zarada na ulaganju u modikovanje rasvete obino je vea od 30% sa jednostavnom
otplatom u tri godine.
Bilo da je re o modikovanju, preoblikovanju ili graenju nove zgrade, dobar rasvetni dizajn je klju za smanjenje trokova struje za osvetljenje.
Konvencionalne sijalice sa uarenim vlaknom su najmanje ekasan vid rasvete. One
pretvaraju samo oko 10% energije u svetlo dok ostalo pretvaraju u toplotu. Tehnologije
za energetski ekasnu rasvetu koje postoje na tritu obuhvataju dnevnu svetlost, uorescentne sijalice i sijalice sa pranjenjem visokog intenziteta. Led lampice (bez vlakana) predstavljaju naprednu tehnologiju koja se razvija. O tim tehnologijama se govori u
daljem tekstu.
Konvencionalne uorescentne sijalice sa magnetnim balastom (tzv. prigunice) troe
oko jedne treine energije potrebne za sijalice sa uarenim vlaknom. Energetski ekasne
uorescentne sijalice kombinuju uorescentne sijalice manjeg prenika sa elektronskim
balastom. Njima je potrebno samo dve treine od ukupne energije koja je potrebna konvencionalnim sijalicama sa uarenim vlaknom.
332
Kompaktne uorescentne sijalice traju do 10 puta due nego sijalice sa uarenim vlaknom i koriste oko jedne etvrtine energije proizvodei 90% manje toplote. ak i manje
uorescentne sijalice, subkompaktne, napravljene su da zamene sijalice sa uarenim vlaknom u standardnim instalacijama.
Kompaktno uorescentne podne lampe preporuuju se kao energetski ekasna alternativa za halogene podne lampe. Energetski ekasna podna lampa daje oko 50% vie
svetla dok troi samo etvrtinu energije halogene podne lampe. Kompaktna uorescentna
podna lampa je i mnogo bezbednija od halogene jer je temperatura halogene sijalice
1000 F dok je temperatura uorescentne samo 100 F.
Pogodnosti
Napredne tehnologije rasvete kao to su uorescentne sijalice i sijalice sa pranjenjem
visokog intenziteta nekoliko su puta energetski ekasnije od tradicionalnih sijalica sa
uarenim vlaknom. Zarada na ulaganju u zamenu sijalica sa uarenim vlaknom obino je
vea od 30%. Uz to, korienje dnevne svetlosti moe da obezbedi pun spektar, prirodnu
svetlost bez ikakve upotrebe elektrine energije. Ove ekasne rasvetne alternative traju
5 do 13 puta due od tradicionalne rasvete, smanjujui trokove nezgoda i odravanja.
Osim toga, istraivanja ukazuju na to da dobro osmiljeno osvetljenje poveava produktivnost zaposlenih.
Uteda energije
Ova tabela pokazuje godinju utedu energije koja se dobije upotrebnom uorescentne sijalice u odnosu na sijalicu sa uarenim vlaknom uz jednaku koliinu svetla koju daju.
Sijalica sa uarenim
Fluorescentna(w)
Godinja uteda u Kw/h
vlaknom(w)
60
15
180
75
20
220
100
25
300
(Pod pretpostavkom da se sijalica koristi 4000 sati/godinje)
333
Standardi kvaliteta
Postoji mnogo standarda koji odreuju kriterijume za kvalitet osvetljenja. U svakoj
zemlji postoje ustanove koje odreuju standarde za kvalitet, upotrebu i bezbednost i za
to izdaju validne certikate. Standardi ISO9000, EZ deklaracija, ENEC i VDE trae se za
proizvod dobrog kvaliteta.
Kriterijumi za kvalitet koje energetski ekasne sijalice moraju da ispune u smislu optih
standarda su sledei:
Svetlosna ekasnost ne sme da bude ispod 50 lm/W.
Energetska ekasnost ne sme da bude ispod 85%.
Indeks reprodukcije boja (Ra) mora biti iznad 80.
Vek trajanja mora da se potvrdi rezultatima testova i ne sme da bude ispod
4000 sati. Kod energetski ekasne sijalice dobrog kvaliteta vek trajanje je
izmeu 6000 i 10000 sati.
Plastini poklopac mora biti otporan na toplotu (standard LVD).
Postavljanje delova proizvoda (cevi, poklopci, prikljuci i elektrini delovi)
moraju biti u skladu sa standardima zatite i bezbednosti za elektrinu robu to
mora da se potvrdi testovima (standard LVD).
Vrednost cos mora da bude iznad 0.5
Energetski ekasne sijalice moraju da imaju elektromagnetnu kontrolu (EMC)
radi spreavanja elektromagnetnog zagaenja.
Prednosti i mane tedljivih sijalica
Zbog ive koju sadre, neophodno je organizovano prikupljati, i reciklirati tedljive
sijalice. Iz zemalja EU do 2012. godine bie proterane obine sijalice.
Dok se kod nas i u zemljama Evropske unije uveliko promoviu tedljive sijalice pomou
kojih se smanjuje potronja elektrine energije, one sve vie brinu ekologe.
Tokom 2009. godine u zemljama Evrope zvanino je poela zamena klasinih tedljivim
sijalicama, a rok da se ovaj posao zavri u Evropskoj uniji je 2012. godina. Australija je
prva uvela pravilo da se jedino mogu koristiti tedljive sijalice, dok je u Kaliforniji sainjen
predlog za zabranu obine sijalice od 2012. godine. Nemaka je ve zabranila upotrebu
obinih sijalica, a u naoj zemlji ovakvu zabranu treba oekivati do 2015. godine.
Profesor Elektrotehnikog fakulteta Miomir Kosti ukazuje da nae graane o tedljivim
sijalicama esto informiu osobe u ijim izjavama ima puno netanosti i nenamerno izostavljenih injenica koje se, pre svega, odnose na nedostatke tedljivih sijalica. Ozbiljna mana
koju najee istiu protivnici tedljivih sijalica jeste injenica da svaka od njih sadri malu
koliinu ive (1,25 miligrama). Zbog toga je potrebno organizovano prikupljati, skladititi
i reciklirati pregorele sijalice.
Lomom tedljivih sijalica iva moe da dospe u zemlju i vodu i tako zagadi nae
okruenje (posebno je opasan metil ive koji preko ribe dospeva u ovekov organizam,
334
gde moe da izazove ozbiljna oboljenja). ive ima i u uglju koji sagoreva u termoelektranama, pa promotori tedljivih sijalica s pravom tvrde da manja potronja elektrine
energije, koja je rezultat upotrebe tedljivih sijalica, dovodi do redukcije emisije ive u
atmosferu koja je vea od njenog sadraja u tedljivim sijalicama kae Kosti.
Meutim, prema reima profesora Kostia, njihove tvrdnje postaju netane ako se u
termoelektranama primene savremeni elektrolteri koji emisiju ive smanjuju deset puta.
Zbog toga je neophodno da se zakon koji se odnosi na organizovano tretiranje pregorelih tedljivih sijalica, ije je donoenje u toku, primenjuje istovremeno sa njihovom upotrebom.
Trokove organizovanog uklanjanja pregorelih tedljivih sijalica (0,150,30 evra po
komadu) treba da snose proizvoai ili uvoznici ovakvih sijalica, to predstavlja praksu u
zemljama Evropske unije naglaava Kosti.
On napominje da je znaajan pozitivan uticaj masovne primene tedljivih sijalica na
manje zagrevanje planete (poto se oko 70 odsto elektrine energije u Srbiji proizvodi u
termoelektranama, manja potronja elektrine energije dovodi do manje emisije ugljendioksida, koji odluujue podstie efekat staklene bate). Redukuje se i emisija sumpornih
i azotnih oksida u atmosferu.
Na sagovornik ukazuje da se nedostatak tedljivih sijalica ogleda i u tome to je
potrebno da proe itav minut dok ponu da proizvode priblino deklarisanu koliinu
svetlosti. Ozbiljna mana je i da su njihove dimenzije jo oko 50 odsto vee od dimenzija
obinih sijalica, tako da u mnogim sluajevima ne mogu da ih (adekvatno) zamene u
postojeim svetiljkama.
Nije teko izraunati godinu utedu energije uzimajui u obzir da tedljiva sijalica od
23 vata daje istu svetlost kao standardna sijalica od 100 vati. Godinja uteda je vie
od 134 kilovatsata.
Nisu za kupatilo - tedljive sijalice ne treba da se koriste u kupatilu i ostalim vlanim
prostorijama (brzo pregore), u zatvorenim lampama, u kombinaciji sa klasinim dimerima (priguivaima svetlosti), senzorima pokreta, kao ni u prostorijama u kojima se esto
ukljuuju i iskljuuju (time se znaajno smanjuje njihov vek trajanja).
Slabije osvetljenje - Protivnici tedljivih sijalica s pravom istiu smanjenu vidljivost koja
se dobija njihovom upotrebom, jer one poseduju nekontinualni spektar ija je posledica
loija reprodukcija boja od one koja se postie upotrebom obinih sijalica. Ipak, njihov
indeks reprodukcije boja, koji je kod kvalitetnih sijalica ovakvog tipa vei od 80 (maksimalna vrednost iznosi 100 i karakterie obine sijalice), smatra se zadovoljavajuim,
ocenjuju strunjaci.
Karakteristike tedljivih sijalica: - standardno grlo E27 - 8W (zamena za 40W), 400
Lumena, dimenzije 4 x 10 cm - 11W (zamena za 60w) 550 Lumena, dimenzije 4,8 x 11
cm - 15W (zamena za 75W) 800 Lumena, dimenzije 4,8 x 12,2 cm - 20W (zamena za
100W) 1100 Lumena, dimenzije 4,8 x 14,8 cm Radni vek tedljivih sijalica je 8000 sati
pri prosenoj dnevnoj upotrebi od 3 sata na dan. Navedene karakteristike vae na sobnoj
temperaturi. Kalkulacija uteda: Radni vek tedljive sijalice iznosi oko 8000 asova. To
PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
335
znai da e sijalica od 20 W tj. 1100 lumena u toku svog radnog veka potroiti oko 160
kWh elektrine energije. Ako uzmemo da je prosena cena elektrine energije 4 dinara po
kilovat asu to znai da e energetski tedljiva sijalica u toku svoje eksploatacije potroiti
elektriene energije u vrednosti od 640 dinara, kada na to dodamo cenu sijalice dobijamo
da cena osvetljenja za 8000 sati iznosi 960 dinara. Ukoliko istu analizu sprovedemo sa
klasinom sijalicom sa usijanim vlaknom od 100W, tj 1100 lumena, pod pretpostavkom da
je zaista kvalitetna i da e izdrati deklarisanih 1000 sati rada, bie nam potrebno osam
sijalica, koje e za to vreme potroiti 800 kilowat asova elektrine energije, to iznosi
3200 dinara, kada na to dodamo cenu 8 sijalica (prosena cena oko 32 dinara) dinara
ukupna cena osvetljenja iznosi 3456 dinara za 8000 sati.
Jo par rei o uo rasveti
Fluoroscentne sijalice (klasine, u obliku cevi ili tzv. tedljive, razlika je samo u obliku) su,
zapravo, izvori ultraljubiastog svetla sa specijalnim premazom koji na principu Struksovog
pomaka, pretvaraju ultraljubiastu boju u belu. Zbog toga one imaju veoma neravnu
spektralnu karakteristiku, ali svaka vrsta ima denisan odnos izmeu toplih i hladnih boja,
pa samim tim i broj koji odreuje temperaturu boje izraenu u kelvinima.
tedljive sijalice se prodaju u est razliitih grupa, obeleenih numerikim kodom i
opisnom bojom svetlosti: Toplo bela, Bela, Hladno bela, Suneva svetlost, Hladna dnevna
svetlost i Nebesko bela. Ovaj opis nam daje vaan podatak o temperaturi boje, ali nazivi
nisu ba najsrenije odabrani jer, recimo, sijalica deklarisana kao Suneva svetlost daje
hladniju svetlost (viu temperaturu boje) nego Hladno bela. Zato je korisnije proitati numeriki kolor kod, koji je uvek napisan na pakovanju. To je trocifreni broj, kod koga poslednje
dve cifre treba pomnoiti sa 100 da bi se dobila temperatura boje svetla u kelvinima.
Tako 850 ili 950 daje hladno belu svetlost ija je temperatura boje 5000 K.
Da bismo znali ta predstavlja prva cifra kolor koda, koja je kod savremenih tedljivih
sijalica uvek 8 ili 9, trebalo bi da razumemo CRI, Color Rendering Index odnosno indeks
prenosa boje.
Jeste li primetili da kod nekih starih uoroscentnih lampi ljudska koa ima neku nezdravu sivu, ili ak zelenkastu boju, mada je isijana svetlost zapravo bela? To je zbog toga to
je spektralna karakteristika te lampe tako nazubljena i ispresecana otrim vrhovima da,
iako prua subjektivni utisak belog svetla, ne moe da generie normalan odziv sa nekih
obojenih povrina. Uzmimo za primer da je 70% boja iz spektra reektovano realno (kao
kod Sunevog svetla), a 30% boja je izgubljeno i prikazano kao lane boje, koje generiu
picevi u spektralnoj karakteristici. Takva lampa bi imala CRI=70. Dakle, vei CRI znai
vernije prikazivanje boja osvetljenih objekata idelano bi bilo CRI=100, kao kod Sunevog
svetla.
Stare neonske lampe imaju CRI oko 50, to je loe. Dananje tedljive lampe imaju CRI
oko 85 (to su tzv. trifosforne cevi, kod kojih numeriki kolor kod zapoinje cifrom) ili oko 95
(multifosforne cevi ija oznaka poinje sa 9). To je ve blizu idealnoj vrednosti; ako moete
da birate, opredelite se za kod 9. Tako bi 927 bila najbolja zamena za klasine sijalice.
336
Halofosfatne uoroscentne cevi, koje smo nekada masovno koristili, i dalje koriste stare
dvocifrene numerike kolor kodove (27 i 33 za temperature boje 2700 K i 4100 K respektivno), a CRI kod njih nije precizno denisan i kree se u opsegu od 50 do 79. Brojevima
83 i 84 obeleene su savremenije cevi sa temperaturom boje 3000 K i 4100 K, ali je CRI
povean i iznosi najmanje 80.
Kome smeta plava svetlost?
Znamo da se treba uvati ultraljubiaste svetlosti i da je vidljivi deo elektromagnetnog
zraenja bezopasan, ali izgleda da to pravilo ima izuzetak. Novija istraivanja pokazuju
da vea koliina vidljive plave svetlosti, koja je u opsegu od 400 do 500 nm, pod odreenim uslovima moe da bude tetna za mrenjau oka. Ovo vie vai za manje talasne
duine (koje su blie ultraljubiastom delu spektra), a manje za one koje su blie vrednosti
od 500 nm, pa postoji i spor oko toga da li vrednosti preko 470 nm spadaju u kritian
opseg. U svakom sluaju, ispitivanja koja su pokazala da due izlaganje pojaanoj plavoj
svetlosti ubrzava neke oksidacione procese u oku, pa su pod radnim nazivom ANSI/IESNA
RP27.105 izdate preporuke kojima se deniu fotobioloke sigurnosne mere za rasvetna
tela.
Ovo ne treba da bude razlog za zabrinutost, jer je kritini deo spektra ve zastupljen
u prirodnoj dnevnoj svetlosti, a naroito u uoroscentnoj i halogenoj (od kojih, pored plave,
dobijamo i porciju jo opasnijeg ultraljubiastog dela spektra, to se na dijagramu ne vidi),
ali neka to poslui kao argument za toplo bele LED-ove. Kratak pogled na dijagram e
nam razjasniti razloge za ovaj savet.
Na koje grupe ljudi se odnosi ovaj savet? To su, pre svega, dijabetiari, zatim ljudi koji
redovno uzimaju lekove koji poveavaju osetljivost mrenjae (npr. beta-blokatore i ostale
lekove za bolesti srca, diuretike, nesteroidne antiinamatorne lekove NSAIL, kao i neke
antidepresive). U grupu ugroenih spadaju i ljudi koji ve imaju oteenje ronjae, a i svi
ljudi stariji od 55 godina.
LED RASVETA
U poslednjih nekoliko godina poluprovodnika tehnologija je ponudila revolucionarno
nov nain pretvaranja elektrine energije u svetlosnu. Svi su izgledi da e svetlea dioda
(ili LED, Light Emitting Diode) postati izvor svetla budunosti.
337
ta je LED rasvetu uinilo tako privlanom? Prednosti su mnogobrojne. Pre svega visoka ekasnost u prevaranju elektrine energije u svetlosnu (to povlai manje zagrevanje svetlosnog izvora, jer se inae viak pretvara u toplotu), male dimenzije, lako
podeavanje jaine osvetljenja (a uz odgovarajui sklop i izbro boje, do punog zasienja),
bitno dui radni vek u kome nema naglog pregorevanja izvora svetla a jo manje neprijatnog treperenja pri kraju radnog veka kao kod urescentnih cevi, odsustvo infracrvenog
i ultraljubiastog opsega, otpornost na udarce i vibracije, trenutno postizanje pune snage
kao i otpornost na esto ukljuivanje i iskljuivanje.
Tu su i neki nedostaci - pre svega visoka cena i neophodnost ugradnje ispravljaa za
napajanje niskim naponom sa stabilisanom (ili bar ogranienom) jainom struje. Dalje,
hlaenje je neophodno jer su LED-ovi manji od drugih rasvetnih tela, a veoma su osetljivi na
pregrevanje. Nisu zanemarljive ni primedbe na kvalitet (spektralnu karakteristiku) svetla
koji proizvode beli LED-ovi, a primedba se upuuje i usmerenosti svetlosnog zraenja - ne
postoji LED koji isijava svetlost na sve strane podjednako, kao obina sijalica.
U poslednje je ekologija vana tema, pa je Evropska unija, u cilju utede energije
(a samim tim i ouvanja okoline), objavila da e od 2012. godine zabraniti upotrebu
klasinih sijalica sa grejnim vlaknom. Umesto njih koristie se tzv. tedljive sijalice, koje su
zapravo uorescentne svetiljke sa ugraenim elektronskim startnim mehanizmom. U startu
je zanemarena iljenica da sve elektroluminiscentne svetiljke (pa i ove tedljive) sadre
ivu, koja je veoma otrovna, pa je naknadno uvedena obaveza posebnog odlaganja
iskorienih tedljivih sijalica kao rizinog otpada. Tu lei jedna od velikih prednosti LED
rasvete, jer ona objedinjuje sve prednosti koje se tiu ekologije: najniu potronju energije,
najdui ivotni vek i potpuno odsustvo otrovnih materija.
Vrste LED-ova
Osim podele po boji, potrebno je upoznati se i sa osobinama raznih oblika u kojima
nam LED-ovi stiu. Nemogue je nabrojati ih
sve, ali ih grubo moemo podeliti na LEDove u epoksidnom (plastinom) kuitu, na
minijaturne SMD (Surface Mounted Device) i
na LED-ove velike snage, koji imaju metalnu
povrinu za termiki kontakt sa hladnjakom.
Ovi poslednji su najzanimljiviji za rasvetu. Klasikovani su kao LED-ovi snage 1
W, 3 W, 10 W, 20 W a postoje i jai, mada
deklarisanu snagu treba shvatiti uslovno. Za
Slika 23. Vrste svetleih (LED) dioda
svaki od njih navedena je maksimalna jaina
struje koju mogu da podnesu. Recimo, za LED
snage 1 W, bez obzira na boju, maksimalna jacina struje je 350 mA, a za 3 W ona iznosi
700 mA, pa tako dolazimo do podatka da crveni LED, na kome je pad napona oko 2 V,
338
u prvom sluaju nema potronju 1 W nego 0,7 W, a u drugom, umesto 3 W samo 1,4 W.
Zato plavi ili zeleni LED, na kojima je pad napona oko 3,5V, imaju potronju 1,225 W ili
2,45 W.
Prelazimo na dijagram usmerenosti. Difuzni LED-ovi su uvek manje usmereni od onih u
istom providnom kuitu, ali tu se krije opasnost da pogreno protumaimo njihovu svetlosnu snagu, koja se izraava u kandelima (cd). Kod difuznih je kataloki izraena snaga
uvek manja, ali razlog za to ne lei u manjoj koliiji isijane svetlosti, nego u tome to, zbog
difuzije, manje svetla padne na
instrument kojim se meri intenzitet izraene svetlosti.
Usmerenost se najee izraava u ugaonim stepenima,
ali i ovde postoje nese. LEDovi bez optike (sa ravnom
povrinom, koja je standardna
za sve SMD LED-ove, ili sa kalotom iji je centar u neposrednoj blizini kristala koji emituje
Slika 24. Dijagram usmerenosti
svetlost) uvek imaju takozvanu
Lambertovu
karakteristiku,
koja je dobila naziv po Johanu
Hajnrihu Lambertu, koji je jo
1760. godine matematiki objasnio zato se iseak krunice
uvek vidi pod istim uglom
kada se posmatra sa bilo koje
take te krunice. Osim ove
karakteristike, esto emo u
proizvoakim specikacijama
pronai i karakteristiku Batwing
(krilo slepog mia). Optika je kod ovih LED-ova tako
prilagoena da manje svetlosti
isijavaju unapred a vie usSlika 25. Spektralna karakteristika LED-ova
tranu, to ih ini pogodnim za
homogeno osvetljavanje ravne
povrine sa manje udaljenosti.
Kao to je poznato, ljudsko oko opaa tri boje: crvenu, zelenu i plavu, a ostale sintetie
meanjem te tri osnovne. Umesto prostog posmatranja boje izvora svetla, mnogo bolji uvid
u njegove karakteristike pruie ispitivanje spektroskopom, instrumentom koji uz pomo
prizme razlae svetlost i meri intenzitet u svakoj taki spektra. Rezultat takvog ispitivanja
PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
339
je na dijagramu koji, mada na prvi pogled deluje komplikovano, prua podatke korisne
za analizu boja pojedinih LED-ova i za poreenje njihovih spektralnih karakteristika sa
karakteristikama svetla koje nam daje Sunce, klasina sijalica sa grejnim vlaknom i uorescentna lampa (tedljiva sijalica). Mogua su odstupanja prikazanih karakteristika, jer one
zavise od proizvoaa i tehnologije proizvodnje, naroito za uorescentne izvore i bele
LED-ove. Prikazan je samo vidljivi deo spektra; levo od njega nalazio bi se ultraljubiasti,
a desno infracrveni.
Pogledajmo najpre obojene povrine na dijagramu: one predstavljaju tipine karakteristike plavog, zelenog i crvenog LED-a. Deo spektra koji ovi LED-ovi isijavaju je prilino
uzan, svega oko 25 nm, to nam omoguava da dobijemo veoma zasienu (istu) boju
ako nam je to potrebno, ali i da napravimo svaku boju koju poelimo, pa ak i belu. Na
isti nain i televizijski ili kompjuterski ekran generiu sve boje iz spektra.
Izgleda da ovako nazubljena spektralna karakteristika belog svetla, dobijena
pomou crvenog, zelenog i plavog LED-a, ne smeta ljudskom oku, ali postoje i beli LEDovi koji, kao to vidimo na dijagramu, imaju ravniju spektralnu karakteristiku (ljubiasta i
narandasta linija). Oni se prave tako to se direktno na kristal plavog LED-a nanese sloj
fosfora, koji pomera uestanost plave svetlosti ka toplijem delu spektra. Ova pojava se
zove Strouksov pomak (Strokes shift), po irskom ziaru Dordu Strouksu, koji ju je prvi
zapazio i objasnio.
Pored belih LED-ova koji rade na principu Strouksovog pomaka, postoje i beli LED-ovi
koji u jednom kuitu objedinjuju crveni, zeleni i plavi LED. Najavljeni su i beli LED-ovi zasnovani na tehnologiji cink selena (ZnSe), koji istovremeno emituju plavu i utu svetlost, to
u zbiru daje belu, ali su oni jo u eksperimentalnoj fazi. Pria se i o organskim LED-ovima
(OLED), ali se oni koriste uglavnom za matrine LED displeje, jer su jeftini i jednostavni za
pravljenje matrica visoke rezolucije, dok za rasvetu nisu pogodni jer im je projektovani
ivotni vek jedva neto dui od 1000 radnih sati. Postoje jo i LED-ovi koji emituju svetlost u nevidljivom infracrvenom ili ultraljubiastom delu spektra - takoe nezanimljivo za
rasvetu.
Tako za sada moramo da se zadrimo na belim LED-ovima koji su, kao to smo videli,
zapravo plavi sa fosfornim premazom. Svaki proizvoa ima svoju tehnologiju, pa time i
karakteristike svojih proizvoda, tako da priloene dijagrame treba uzeti kao orijentaciju.
Zato smo priloili dva dijagrama, poto veina proizvoaa nudi dve vrste belih LED-ova:
Cool White (hladno bele) i Warm White (toplo bele).
Pri projektovanju LED rasvete moemo da biramo boju svetla, ime moemo da izbegnemo opasnost od prekomernog izlaganja naih oiju plavoj svetlosti. Uopteno
govorei, bezbedan je svaki izvor svetla koji ima niu temperaturu boje: plamen svee,
obina sijalica (koja e nam, kako stvari stoje, uskoro biti i zakonom uskraena) i svi
LED-ovi koji su podeeni tako da ne emituju suvie hladnu svetlost.
340
341
Jedan od problema koje sa sobom donose tedljive sijalice odnosi se na otrovne materije (pre svega ivu) koje one sadre. Zbog toga su uvedeni strogi propisi njihovog
odlaganja posle upotrebe ako se neka od njih razbije, potovaemo savete amerike
EPA (Environmental Protection Agency, Agencija za zatitu okoline): treba paljivo pokupiti
razbijene staklene delove, zatim to mesto detaljno obrisati vlanim ubrusom, pa taj ubrus
hermetiki zatvoriti u plastinu kesu i sve to baciti negde (valjda se rauna na nau
snalaljivost). Sitnije ostatke ne treba istiti usisivaem, jer je upravo ivina para ono to
treba izbei, nego prostoriju treba dobro provetriti.
Verovatno je da e zbog ovog ozbiljnog nedostatka tedljive sijalice biti vremenom
naputene i da e LED odneti pobedu, ali hiperprodukcija jo uvek nije uinila svoje, pa je
cena LED rasvete visoka. Trite nam jo ne nudi gotove kune lampe sa ovim izvorom svetla po prihvatljivoj ceni, ali je mogue i sa ogranienim budetom doi do komponenata s
kojima moemo da eksperimentiemo i da sami uvedemo budunost u svoj dom, umesto da
ekamo da nam ona zakuca na vrata.
Deset saveta za kvalitetnu rasvetu
1. Odgovarajua osvetljenost Ekasnost ljudskog oka uveliko zavisi od osvetljenosti u vidnom polju. Porastom osvetljenosti, i razluivanje ljudskog oka
raste, a time se smanjuje mogunost pogreke i zabune.
2. Ravnomerna distribucija sjajnosti Uravnoteena distribucija sjajnosti na
razliitim povrinama, ini ambijent vizuelno interesantnim. Neadekvatni ili preterani kontrast, oteava vid i unosi nemir.
3. Ravnomerni udeo bljetanja Bljetanje samo po sebi nije opasno ali smanjuje optiku percepciju, budui da unosi smetnju u vizuelni podraaj i deluje
iritantno.
4. Dobar odziv kontrasta Kontrast je komponenta vizuelne percepcije, koja
omoguava razlikovanje objekta i okoline. Sistem rasvete s dobrim udelom
kontrasta spreava pojavu bljetanja ak i na glatkim povrinama, odnosno
bljetanje ne umanjuje kvalitet slike (npr. isti ovaj tekst na sjajnom papiru)
5. Dobar upadni ugao svetla Ovaj ugao je presudan u kontekstu odziva boje,
budui da je u relaciji s uglom pod kojim bilo koja reeksija od povrine moe biti
vidljiva. U isto vreme utie na raspodelu svetla i senke, to je klju trodimenzionalne percepcije okoline odnosno objekta koji se posmatra. U sluaju pretekih
senki, vizuelna informacija moe biti izuzetno neugodna i iritirajua.
6. Ugodni udeo senke Senke pomau pri trodimenzinalnoj percepciji prostora
i objekata u prostoru. Dobar udeo senke je proizvod ekasne kombinacije difuznog i direktnog svetla u ambijentu.
7. Odgovarajua pojava boja Tokom dana menja se spektar boja koje percipiramo a proizlaze iz sunevog spektra. Vetako svetlo se takoe proizvodi u
smislu emisije razliitih boja, ime se zadovoljavaju razliiti zahtevi za rasvetu
odreenog ambijenta.
8. Prirodni odziv boja Ljudsko oko percipira samo boje koje proizlaze iz dolaznog spektra proisteklog iz nekog odreenog izvora. Ako je emisija izvora
342
343
344
SAOBRAAJ
Sektor saobraaja jedan je od najvanijih sektora dananjice, a ujedno i znaajan
nosilac i okosnica privrednog i drutvenog razvoja svake zemlje. Budui da je to sistem
bez koga pojedinac i drutvo u celini ne mogu funkcionisati, kao takav predstavlja krvotok svake zemlje, a time i osnovnu pretpostavku njenih privrednih i drugih aktivnosti. Stepen razvijenosti sistema saobraaja u korelaciji je s nivoom privrednog razvoja i kvalitetom uslova ivota, pa prema tome od njega zavisi i ukupna privreda zemlje, regiona ili
podruja. Stoga je vitalni interes svake drutvene zajednice da podie nivo kvaliteta
sistema saobraaja. S obzirom da je osnovni cilj sistema saobraaja povezivanje privrednih subjekata i ljudi nezavisno od udaljenosti, svrsi prevoza i modaliteta, saobraaj ima
meunarodnu dimenziju. U skladu s time denisana je Mrea saobraajnih koridora, kao
mrea prioritetnih saobraajnih pravaca, koji u najveoj meri doprinose boljoj povezanosti evropskog podruja i ostvarivanju jedinstvene uloge saobraaja na najekasniji nain.
Stoga sistem saobraaja u zemlji nije mogue analizirati i kreirati nezavisno i odvojeno
od saobraajnog sistema drava EU, a naroito sa aspekta procesa harmonizacije radi
pristupanja EU.
Meutim, osim pozitivnog drutveno-ekonomskog uticaja, saobraaj isto tako ima i svoju
negativnu dimenziju. Njegova ekspanzija, proizvela je niz negativnih uticaja koji konstantno ugroavaju kvalitet ivljenja i privredu zemlje. Tu posebno treba izdvojiti zagaivanje
ivotne sredine (vazduha i vode) zbog velike emisije tetnih gasova, stvaranje buke i
vibracija, zauzimanje prostora i povrina, ali i vanrednih dogaaja (saobraajne nezgode). Zagaivanje ivotne sredine, saobraajne nezgode i zaguenje predstavljaju tri
najznaajnije kategorije eksternih trokova saobraaja, koji se u EU procenjuju u iznosu od
8% BDP-a, pri emu je drumski saobraaj odgovoran za 90% ukupnih eksternih trokova.
Drumski saobraaj, koji dominira i u putnikom i u teretnom prevozu, u poreenju s ostalim
granama saobraaja daleko u najveoj meri negativno utie na ivotnu sredinu. Najvea
pretnja je konstantni porast emisije tzv. gasova staklene bate koji direktno ili indirektno
utiu na globalno otopljavanje, promenu klime, a time i na ljudsko zdravlje.
PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
345
Najveu emisiju CO2 upravo generiu veliki gradovi, i to pre svega sami objekti:
stanovi, kue, poslovni prostor, kao i vozila kojima graani putuju na posao. Samo u SAD
zgrade troe 72 odsto elektrine energije za osvetljavanje, 39 odsto ukupne energije,
generiu 30 odsto ukupnog otpada (136 miliona tona godinje) i utroe oko 14 odsto
vode. Procene koliko se energije troi u saobraaju su jo neverovatnije: 18 odsto budeta
domainstava upravo se troi na gorivo, godinje automobili u picu (stani-kreni-stani)
provedu vie od 38 sati, i to samo u SAD. Graani koji automobolima odlaze na posao
godinje utroe 11 milijardi litara goriva, guve ameriku ekonomiju kotaju oko 78 milijardi dolara svake godine, a procenjeno je da je ova grupa graana potroila 4,5 milijardi radnih asova u zakrenjima u saobraaju tokom 2006. godine.
Zbog sve veeg tetnog uticaja na ivotnu sredinu, u svim sektorima pa tako i drumskom, posveuje se velika panja njegovoj zatiti. Kako bi se negativan ekoloki uticaj
saobraaja smanjio, nuno je preduzeti niz mera. Uz nezaobilazne tehniko-tehnoloke
zahvate na prevoznim sredstvima, najekasnije sredstvo je saobraajna politika, kako
na globalnom tako i na nacionalnom nivou, koja mora voditi u smeru odrivog razvoja.
U nacionalnu politiku neophodno je implementirati meunarodne sporazume i smernice
koji vode ka reavanju ekolokih problema. Stoga, potreba za stratekim planiranjem
saobraajnog sistema i politika saobraaja koja e dati smernice smanjenja negativnih
uticaja saobraaja, mere poboljanja sistema kao i mere prevencije od vitalnog su znaaja
u procesu smanjenja negativnog uticaja saobraaja na ivotnu sredinu.
Vrlo jasan trend poslednjih decenija je rastua briga za ouvanje ivotne sredine, koji
rezultira domaim i meunarodnim ekolokim merama, ali i akcijama nevladinih organizacija, koje sve zajedno imaju znatan uticaj na nain poslovanja privrednih subjekata.
Da se podsetimo, ekologija ima sledee glavne cileve:
zatititi ljudsko zdravlje i blagostanje,
osigurati odrivost biosfere,
zatititi i ouvati prirodne resurse.
Saobraaj je jedno od podruja u naoj zemlji kod kojih su pokazatelji rasta, gledani
kroz deniciju odrivog razvitka, veim delom sa negativnim predznakom; sva nastojanja i poboljanja u smislu smanjenja emisija tetnih tvari, poveanja kvaliteta goriva,
poveanja iskoristivosti goriva, ak i uvoenjem novih alternativnih goriva, blede pred
podacima o znatnom poveanju broja, snage i korienja vozila svih vrsta, a posebno
drumskih motornih vozila. Zabrinjavajue je poveanje korienja linih vozila u odnosu
na smanjenje korienja javnih oblika prevoza (autobusi i eleznica) koji ine manju tetu
ivotnoj sredini.
Ekoloki aspekti odrivog razvitka saobraaja prvenstveno podrazumevaju smanjivanje nepovoljnih uticaja na ivotnu sredinu. Kad je saobraaj u pitanju radi se o tri osnovna
elementa:
1. zagaivanje ivotne sredine kroz emisiju tetnih tvari,
2. zagaivanje kroz proizvodnju otpada i
3. buka.
Prema tome, osim negativnih uticaja na ivotnu sredinu, saobraaj direktno utie na
telesno i mentalno zdravlje ljudi. Ovi uticaji odreuju direktnu vezu izmeu zdravlja i
sigurnosti saobraaja. Meuzavisnost razliitih elemenata zatite od zagaenja pokazuje obavezu usklaivanja privrednog razvoja. Usklaen privredni razvoj pretpostavlja
ekspertna znanja u osmiljavanju prostora iz razliitih podruja: zatita ivotne sredine,
zdravstvo, energetika, nansije, saobraajno, urbanistiko i prostorno planiranje i dr. Koliko se na planu zatite od zagaenja moe uiniti, ne menjajui postojeu infrastrukturu
saobraaja, pokazuje primer intervencije u postojeu tarifnu politiku. Promenom tarifne
politike moe se uiniti atraktivnijom odreena grana prevoza koja bitno manje zagauje
ivotnu sredinu. Navedeno pokazuje da negativno delovanje na ivotnu sredinu moe biti
posledica individualnog delovanja pojedinca ili zajednice pa se moe govoriti o individualnoj ili zajednikoj odgovornosti spram ekolokih elemenata.
Ekoloki aspekti odrivog razvoja sistema transporta objedinjuju nekoliko naela:
1. zatita od zagaenja,
2. zdravlje i sigurnost,
3. integrisano planiranje,
4. individualna i zajednika odgovornost,
5. iskoriavanje zemlje i dobara,
6. usklaenost privrednog razvoja.
PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
347
VRSTE SAOBRAAJA
Od samih poetaka ljudske civilizacije ovek je imao potrebu za putovanjem. Jednako
vaan bio je transport ljudi i robe. U poecima se veina transporta odvijala kopnom
(drumski) ili vodama (pomorski ili reni). S razvojem ljudskog znanja i tehnologije dolo je
do otkria eleznice koja je polako poela preuzimati veliki udeo transporta. Na kraju,
razvio se i vazduni transport.
Istraivanja su pokazala da stanovnici razvijenih zapadnih zemalja u proseku dnevno
putuju 1 - 1,5 sati (to ukljuuje 3 - 4 povratna putovanja, s trajanjem najdueg putovanja
izmeu 40 - 50 minuta), i za to troe 10 - 15% linog dohotka, a godinje ostvare 3 do
4 povratna putovanja izvan svog prebivalita.
Drumski saobraaj
Automobilski saobraaj/transport imao je veliku ulogu u razvoju ljudskog drutva.
Prelaz na automobilski transport uticao je na formiranje velikih gradova (u SAD-u je
korienje automobila dovelo do urbanizacije 60% stanovnitva), meutim istraivanja su
pokazala da okolinu najvie zagauju motorna vozila i to vie od 50%. U atmosferu se
izbacuje velika koliina ugljenikovih oksida (CO i CO2), azotovih oksida (NOx), sumporni
oksid (SO2), olova i olovnih jedinjenja, kao i velika koliina vrstih estica, ai i tekih
metala.
Automobilski transport smanjuje kvalitet okoline i otpadnim materijama/tvarima
koje nastaju troenjem automobilskih guma i povrinskih slojeva kolovoza. Veliki deo
saobraajnica, osim auto-puteva, nema adekvatno reen problem odvoda kinih padavina. Zbog toga zagaene vode s kolovoza odlaze u okolno tlo i moe doi do zagaenja
podzemnih voda.
Negativna uloga transporta ne ogleda se samo u emisiji tetnih gasova, ve i u buci i
vibracijama, zauzimanjem obradivih povrina i vizuelnim degradiranjem prostora.
Vodeni saobraaj
Vodeni saobraaj, odnosno brodovi, i druga plovila znatno utiu na kvalitet voda i
mora. U vodene eko-sisteme dnevno dospevaju velike koliine razliitog otpada, npr.
nafta i naftni derivati, razliita hemijska sredstva, fekalije itd. Koliine otpada izrazito se
poveavaju zbog vanrednih stanja poput havarija brodova. Upravo zbog tih problema
(a zbog velikog opsega vodenog saobraaja) donete su brojne meunarodne konvencije
za zatitu vodenih eko-sistema.
Poseban problem vodenog saobraaja poslednjih godina predstavlja problem balastnih voda.
348
Vazduni saobraaj
Intenzivan razvoj vazdunog saobraaja je u nekim podrujima doveo do optereenja
okoline do gornjih podnoljivih granica. to se tie aerozagaenja najvea je polucija prvih deset minuta kod poletanja i kod sletanja aviona. Udeo civilnog vazdunog
saobraaja u odnosu na sve druge izvore procenjuje se na oko 1%. Meutim, osim ovog
direktnog zagaenja avionski saobraaj ima dva globalna i pogubna efekta. Utie na
smanjenje ozonskog omotaa oko Zemlje i time direktno poveava koliinu i energiju
suneve insolacije naroito UV spektra koji ima kancerogeno delovanje na kou oveka.
Indirektni uinak je poveanje globalne radijacije na populaciji ispod ruta avionskih linija
(gde je i objektivno zabeleena via uestalost malignih oboljena melanoma koji zavise
od suneve radijacije).
Buka kao drugi znaajni vid polucije sa udvostruavanjem broja putnika svakih 5 godina raste za 3 dB, a kod mlaznih aviona za 8 dB. Ovoj poluciji valja dodati i vojne avione
za koje su emisije uglavnom nepoznate. Nain na koji aerodromi saniraju problem buke je
taj da odreene latelice koje stvaraju vie buke od ostalih poleu i sleu u vazdunu luku
sa one strane piste koja je udaljenija od naselja.
Opasnost po okolinu od vojnih aviona koji prevoze nuklearno oruje, hemikalije ili
bioloka oruja nije potrebno posebno isticati.
elezniki saobraaj
Uticaj eleznikog saobraaja na stanje ivotne sredine manje je invazivan i obuhvata
manje prostora od drumskog saobraaja. Od otvaranja prve pruge 1825. godine razvoj
klasine eleznike tehnologije rezultirao je u sve brim, istijim i rentabilnijim pogonskim
sredstvima, a maksimum je postignut ostvarenjem tzv. TGV (te-e-ve) ideje.
Prednosti eleznikog saobraaja vezane su uz manje emisije tetnih gasova (tabela
1.) u poreenju s drugim saobraajnim sredstvima. Jedna od ree pominjanih prednosti
eleznice je niska potronja prostora . tlo je osnova ivota na Zemlji, a odlika je eleznice
da malo troi prostor. Dvokolosena pruga zauzima prostor irok oko 15 metara, a u
jednom satu njome je mogue prevesti isti broj ljudi i tereta kao auto-putem od 16 traka
koji je irok 122 metra.
Zatiti od buke u zemljama lanicama EU pridaje se vrlo velika panja, pre svega radi
postizanja kakvoe ivljenja i radi zatite ljudskog zdravlja. Vie od 80% buke iz komunalnih izvora otpada na buku to je stvaraju prevozna sredstva u saobraaju. Od toga
18% otpada na inska vozila, 50% na drumska vozila i 13% na vazduhoplove. elezniki
prevoz stvara manje buke nego drumski ili vazduni. Kod prevoza iste koliine tereta i
istog broja putnika elezniki saobraaj u proseku stvara od 25 do 50% manje buke.
349
elezniki
Drumski
Vazduni
Putniki prevoz
Robni prevoz
CO2
NOx
CO2
NOx
3
87
243
0,01
0,48
1,63
2,8
53,0
-
0,004
0.700
-
Ako se potronja energije uporedi po jedinici prevoza tereta i po vrsti prevoza (tabela 2.), tada je vidljivo da je kod kamionskog prevoza potronja pogonske energije
vie od etiri puta vea nego kod prevoza tereta eleznicom ili brodom. U poreenju sa
eleznikim ili s vodenim saobraajem potronja pogonske energije pri prevozu tereta
avionom vea je vie od ezdeset puta.
Tabela 2. Potronja energije po saobraajnim granama.
Nain prevoza
odnos
120,0
520,0
120,0
7.570,0
1,00
4,33
1,00
63,08
351
353
Godina
EURO 1
1993.
EURO 2
EURO 3
EURO 4
EURO 5
EURO 6
1996.
2000.
2005.
2008./9/10
2014.
Kategorija
Za putnike automobile
Za putnike automobile i laka
teretna vozila
Za putnika vozila
Za sva vozila
Za sva vozila
Za sva vozila
Za sva vozila
Direktiva
91/441/EEC 93/59/EEC
94/12/EC, 96/69/EC
98/69/EC
98/69/EC, 2002/80/EC
COM(2005)683 prijedlog
EU Tematska strategija (2006)
Euro-norme za smanjenje
emisije tetnih gasova nameu znaajne zahteve svim
proizvoaima vozila (slika 3.
i slika 4.). Pri tome je znatna
razlika u standardima izduvnih gasova ve izmeu motora EURO 3 i EURO 4. Tako
se emisija azotnih oksida
(NOx) mora smanjiti za 30%
(s 5 na 3,5 g/kWh), a emisija
estica (PM) za ak 80% (0,1
Slika 3. Granine vrednosti EURO standarda emisije azotnih
na 0,02 g/kWh).
oksida (NOx) i estica (PM) (dizel)
EURO 5 u odnosu na EURO
4, kod lakih vozila, ima pet
puta manju emisiju estica
(PM) i 66 % manju emisiju
azotnih oksida (NOx). Emisija
iz benzinskih motora nee se
bitno smanjiti, za 23 % azotnih
oksida (NOx). Benzinski motori prema Euro 4 standardu
imaju oko etiri puta manju
emisiju azotnih oksida (NOx), Slika 4. Granine vrednosti EURO standarda emisije azotnih
zanemarivu emisiju estica, ali
oksida (NOx) i estica (PM) (benzin)
imaju dvostruko veu emisiju
ugljen monoksida (CO) i imaju
emisiju HC to dizelski motori nemaju. Konano, primenom EURO 5 i kasnije EURO 6 standarda, znatno e se doprineti smanjenju emisije tetnih gasova.
354
Tabela 4. Norme za pojedine EURO standarde, s obzirom na emisiju buke i emisiju hemijskih
sastojaka ispusta dizelskih motora
355
Tabela 5. Trokovi zagaivanja vazduha za teretna vozila izraeni u ct/vkm (Primer Nemake
emisija iz modela TREMOVE, HEATCO i CAFE CBA), cene se baziraju na 2000)
vozilo standarda EURO 2 ima trokove zagaivanja 3,5 puta vee u odnosu na
vozilo standarda EURO 5,
vozilo standarda EURO 3 ima trokove zagaivanja 2,8 puta vee u odnosu na
vozilo standarda EURO 5,
vozilo standarda EURO 4 ima trokove zagaivanja 1,6 puta vee u odnosu na
vozilo standarda EURO 5.
Ako se navedeni odnosi trokova vozila pojedinih euro standarda iskau kroz nansijsku prizmu, uz pretpostavku da vozilo u godini dana pree u proseku 100.000 km, u
trogodinjem razdoblju troak zagaivanja kod takvog vozila standarda EURO 5 iznosi
8.400 , dok za iste uslove troak vozila standarda EURO 4 iznosi minimalno 13.800 ,
standarda EURO 3 iznosi 23.100 , standarda EURO 2 iznosi 29.400 , standarda EURO
1 iznosi 32.700 , standarda EURO 0 iznosi 45.900 . Prema tome, s pretpostavkom
zamene vozila niih euro standarda vozilom standarda EURO 5, uteda vozila standarda
EURO 5 u odnosu na EURO 4 iznosi 5.400 , u odnosu na EURO 3 iznosi 14.700 , u
odnosu na EURO 2 iznosi 21.000 , u odnosu na EURO 1 iznosi 24.300 , a u odnosu na
EURO 0 iznosi 37.500 .
S obzirom na gore iznetu raunicu, treba se osvrnuti na stanje i strukturu voznog parka
u Srbiji. injenica je da nalna potronja energije u saobraaju dominira u drumskom
saobraaju sa ueem od skoro 85%, ostalo otpada na vazduni oko 5%, elezniki
oko 4%, gradski oko 5% i vodeni 1%. Zbog apsolutne dominacije drumskog saobraaja
kljuni je problem energetske ekasnosti, ekologije i bezbednosti starost voznog parka
u dravi jer je po nekim podacima oko 400000 vozila starije od 20 godina. Za vozne
parkove ostalih saobraajnih grana taj prosek je jo vii. Potrebno je stoga za sektor
saobraaja doneti strategiju razvoja, uskladiti zakone i propise i izvriti podmlaivanje
voznog parka u svim saobraajnim strukturama
357
zahteva koje korisnici i drutvo u celini postavlja pred saobraajni sistem, nalaze se u domenu upravavljanja saobraajem. Iako razvoj hardvera i softvera u domenu saobraaja,
moe obezbediti ekasniji pristup upravljanju saobraajem, postaje jasno da upravljanje
saobraajem, posmatrano kao zasebna celina, ne moe da rei sve saobraajne probleme. Znaajna panja se poinje pridavati integraciji drugih sistema u okvire upravljanja
saobraajem uz primenu savremenih tehnologija. Ovakav koncept integracije doprineo je
pojavi i razvoju Inteligentnih Transportnih, Sistema (ITS).
procedure, principi, algoritmi, modeli raspodele saobraaja na mreu i dr. Primera ima
mnogo, ali kao jedan od najznaajnih je Wordropov I i II princip raspodele saobraaja
na mreu, ili tzv. korisniki i sistemski kriterijum raspodele. Principi su razvijeni i publikovani
pedesetih godina prolog veka ali je II princip u praksi postao primenljiv tek pojavom i
primenomITS-a.
Mobilnost
Mobilnost danas razlikuje svet od sveta pre stotinak godina. Ljudi danas dnevno putuju vie nego to su nekada putovali u celom ivotu. Ekasnost bezbednost, pouzdanost
su kljune reidanas za ocenu saobraajno transportnog sistema. Poveanje mobilnosti i
stepena motorizacije doveli su do debalansa odnosno stanja veih zahteva od kapaciteta
mree. Rezultat su zaguenja na mrei za koje se danas procenjuje da odnose od 2 do
4% BDP godinje u Evropi. Bez obzira na proklamovane politike i strategije ovaj e se
trend pod uslovom da ne doe do nekih nepredvidivih situacija nastaviti i u budunosti.
Usled toga jedan od imperativa je bolje, kvalitetnije, bezbednije upravljanje saobraajem na mrei postojeih saobraajnica. Dosadanji rezultati u primeni i procene ukazuju
da e ITS biti jedan od osnovnih alata u ostvarivanju kvalitetnijih, ekasnijih, bezbednijih
uslova u saobraaju na mrei saobraajnica. Osnovne koristi od uvoenja ITS-a su prema
veini izvora:
Bolje iskorienje postojee infrastrukture;
Poboljanje uslova u saobraajnom toku;
Kvalitetnija opslugau javnom prevozu;
Unapreenje bezbednosti saobraaja;
Manji trokovi transporta;
Smanjenje negativnihuticaja na ivotnu sredinu.
Prema miljenu eksperata do 2017. godine sistematsko uvoenje ITS doprinee:
Smanjenju nezgoda za 15%
Smanjenju nezgoda sa smrtnim sluajevima za 50%
Smanjenje vremena putovanja za 25%
Smanjenje vremenskih gubitaka vozila JMPP-a za 50% usled davanja prioriteta ovim vozilima Ove procene su optimistike ali u svakom sluaju ukazuju da
su potencijalne koristi od uvoenjaITS velike.
Hronologija ITS-a
Veoma je teko rei kada je tehniki sistem, bilo koji pa i saobraajni, postao inteligentan. Strunjaci razliitih prola i pod pojmom inteligencija ne podrazumevaju uvek
isto. Ostaviemo to za neku drugu raspravu. Za ilustraciju navode se samo na pojavu dva
sistema koja ukazuju u kom pravcu se i kada je poeo da se razvija ITS.
PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
359
Obrazovanje i obuka;
Standardi i arhitektura ITS-a;
Standardi u odnosu na infrastrukturu;
Finansiranje ITS-a;
Institucionalne promene;
361
Navedene celine imaju svoja zika ogranienja i svaki sistem ITS ima svoje specinosti
koje zavise i od vrste i naina prikupljanja podataka, strukture sistema komunikacija,
upravljakih akcija koje se sprovode na osnovu uspostavljenih algoritama upravljanja.
Algoritmi upravljanja u zavisnosti od sistema ITS koji se posmatra se razlikuju i mogu biti
veoma jednostavni ali i veoma sloeni. Algoritmi za voenje vozila po mrei, optimizaciju
rada adaptibilnih sistema za upravljanje saobraajem, detekciju incidentnih situacija pripadaju skupu sloenih algoritama (neuro fazi, genetski), dok su algoritmi za automatsku
naplatu putarine po pravilu jednostavniji.
Da bismo lake razumeli i potraili odgovor na postavljeno pitanje, izvrena je podela
ITS-a na naredne celine:
Sistem, odnosno infrastruktura;
Saobraajne karakteristike ili parametri koji ukljuuju i ponaanje korisnika;
Aplikacije mogue primene;
Komunikacije i spoljanja oprema;
Optimizacija i simulacija;
Vrednovanje.
Sistem odnosno infrastruktura (mrea saobraajnica, sloene raskrsnice, arterije) se
izuavaju detaljno na fakultetima kroz razne kurseve. Da li su ti kursevi po znanju koje nude
dovoljni u smislu aplikacije ITS-a je diskutabilno. ITS zahteva i drugaije tehniko eksploatacione karakteristike mree i raskrsnica (zone nakupljanja vozila, duina saobraajnih
traka, razdelna ostrva koja ne omoguavaju upravljanje sa promenljivim brojem traka po
smeru, nove statike proraune za portale promenljive signalizacije to utie i na promenu
prola puta i dr).
Saobraajne karakteristike se izuavaju takoe na veini fakulteta (teorija saobraajnog
toka, psihologija, analiza kapaciteta). Postavlja se isto pitanje kao i u prethodnom sluaju.
Odgovor je skoro istovetan. Izuavanje ponaanja korisnika, prihvatanje ili ne informacija
koje mu se nude, prihvatljivi intervali sleenja, ponaanje korisnika u stanjima zaguenja,
relacije vreme putovanja-protok i dr. se nedovoljno sa aspekta potreba ITS izuavaju.
Istraivanja su iz navedenih oblasti veoma skromna pa samim tim i rezultati. Primera radi
relacija protok-brzina u funkciji karakteristika gradske saobraajnice se najee uzima iz
postojeih prirunika ili uputstava koja su raena u drugim uslovima i u drugim vremenima.
U takvim sluajevima treba biti oprezan u interpretaciji rezultata.
Aplikacije -mogue primene. Trite danas, kao to je ve navedeno, nudi veliki broj
komercijalnih programa ITS-a sa detaljno razraenim tehnikim uslovima, zahtevima koji
se postavljaju pred spoljnu i komunikacionu opremu i dr. Veoma esto se daje i obimna
dokumentacija o efektima koji se postiu takvim sistemima ali stvarni efekti nisu uvek
prepoznatljivi jer metodoloki nisu dovoljno razraeni. Kljune rei kao to su ekasnost,
bezbednost, ekologija, nii trokovi odravanja su skoro uvek prisutne u prezentovanju
pojedinih ITS sistema ali odreena sumnja ostaje kada se ima u vidu struktura algoritama po kojima se donose odreene upravljake odluke. Ostaje pitanje u pojedinim
362
363
iz drugih izvora, prirunika i uputstava (bazne vrednosti zasienog toka, idealan kapacitet i dr.) bez modikacije sa rezultatima sopstvenih istraivanja. Posebno je teko utvrditi
stvarne uticaje zaguenja i vrednovati efekte smanjenja zaguenja pa se zaguenja i
nedovoljno modelski deniu i nedovoljno obrauju kroz kurseve.
Budunost ITS-a je obeavajua, naroitio u domenu upravljanja saobraajem u gradovima, gde se po prirodi stvari i generie najvei broj problema i specinih zahteva koji
se postavljaju pred saobraajni sistem. Razvoj ITS tehnologija e svakako u tom domenu
otvoriti nove mogunosti razvoja postojeih i formiranja novih koncepata i strategija upravljanja. Razvojem ITS-a treba da se bavi druto u celini, obzirom da su koristi koje se
ostvaruju njegovom primenom od vieg drutvenog interesa.
364
ENERGETSKI
MENADMENT
Energetski menadment, u najoptijem smislu predstavlja upravljanje parametrima energetskih tokova unutar neke organizacije, poev od procesa proizvodnje i nabavke energenata ili energije, preko procesa transformacije, sve do nalnog korienja energije. Pri
tome se pod pojmom parametara energetskih tokova podrazumevaju razliiti kvantitativni i kvalitativni parametri kojima se moe opisati neki od navedenih procesa sa tehnikog,
ekonomskog i socijalnog aspekta, kao i sa aspekta ivotne sredine. Ako se ovako denisano upravljanje energetskim tokovima vri organizovano, struktuirano, sistematino i trajno,
onda u organizaciji postoji uspostavljen sistem energetskog menadmenta.
Sistemi energetskog menadmenta mogu biti veoma razliiti po strukturi, obimu i
sloenosti, zavisno od toga na kom se nivou uspostavljaju: nacionalnom, regionalnom,
lokalnom ili na nivou same organizacije odnosno preduzea/rme. U svakom sluaju,
sistem energetskog menadmenta predstavlja deo ukupnog sistema upravljanja dravom,
okrugom, optinom i rmom, i ima odreeni okvir, uspostavljenu organizacionu strukturu
i odgovornosti unutar nje, denisane aktivnosti, procedure i postupke, kao i potrebne
resurse za ostvarivanje unapred postavljenih ciljeva politike u oblasti energetike.
Ciljevi energetske politike mogu biti brojni i razliiti zavisno o kakvom je sistemu energetskog menadmenta re, ali oni koji su svakako zajedniki svim sistemima su:
Obezbeenje sigurnog snabdevanja energentima i energijom,
Smanjenje potronje energije i trokova za energiju uz postizanje ili zadravanje
optimalnog kvaliteta energetskih usluga, kao i
Smanjenje negativnog uticaja na ivotnu sredinu usled korienja energije,
odnosno delatnosti organizacije.
PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
365
367
Optine u Republici Srbiji jo uvek nisu uspostavile sistem energetskog menadmenta koji
je baziran na ovako rangiranim prioritetima politike optine. Malo je optina koje su do
sada usvojile strateke planove razvoja, a meu njima su vrlo retki sluajevi optina koje
su pitanje energetike uvrstile u strateka razmatranja. Stoga je logino da optine nisu ni
razmatrale mogunost uspostavljanja sistema energetskog menadmenta kao sredstva za
ostvarivanje energetske politike. Veliki gradovi i neke vee optine prepoznale su nunost
organizovanog i sistematskog bavljenja energetikom, pa su, u skladu sa tim, oformile i
odgovarajue strukture. U manjim optinama pojedinci iz optinskih direkcija ili javnih komunalnih preduzea bave se pitanjima energetike. Meutim, u nedostatku sveobuhvatne
i konzistentne energetske politike na lokalnom nivou, postojei energetski menadment
u gradovima i optinama Republike Srbije bavi se uglavnom zadovoljavanjem rastue
potranje za energijom, bilo direktno, bilo kroz neki oblik komunalne usluge. Zbog toga je
postojei energetski menadment najvie fokusiran na aktivnosti obezbeivanja optimalnog i sigurnog snabdevanja energijom (direktno ili kroz komunalne usluge), odravanja
energetskih postrojenja, kao i na planiranje i realizovanje novih investicija u njih. Pri
tome, naroito treba naglasiti zaokupljenost nadlenih reavanjem urgentnih problema
odravanja komunalnih sistema, s obzirom na nasleene probleme iz prolosti. Pored toga,
za nae optine je karakteristina razdvojenost tehnikog od nansijskog aspekta energetskog menadmenta, odnosno nabavke energenata od pruanja komunalne usluge ili
odravanja komunalnih sistema i javnih zgrada. Pitanje nabavke i plaanja energenata
dislocirano je u nansijske slube, dok osoblje, koje se neposredno bavi operativnim radom i koje ima neposredan uvid u rad energetskih postrojenja ili javnih zgrada nema
dovoljan uticaj na pomenute aktivnosti. U takvim uslovima, pitanje energetske ekasnosti
javnih komunalnih preduzea i potronje (javne ili privatne), ostalo je po strani. Isto vai i
za korienje obnovljivih izvora energije ili smanjenje negativnog uticaja na ivotnu sredinu. Ovakva situacija sutinski utie na organizaciju i aktivnosti postojeeg energetskog
menadmenta u optinama. Pojednostavljeno reeno, postojei eneretski menadment usko
je orijentisan ka tehnikom aspektu proizvodnje energije ili pruanja komunalnih usluga, pa
njegov okvir uglavnom ne prelazi operativni nivo. Takoe, postojei energetski menadment
je najveim delom fokusiran na stranu proizvodnje energije, odnosno pruanja komunalnih
usluga, a veoma malo utie na stranu potronje energije, odnosno korienja komunalnih
usluga. Meutim, kada optine koncipiraju energetsku politiku i kada se meu prioritetne
ciljeve te politike postavi poveanje energetske ekasnosti u svim sektorima potronje na
koje optina ima uticaj, sistem energetskog menadmenta e, kao sredstvo ostvarivanja
takve politike, dobiti sasvim drugaiji koncept i program. Tek tada e sistem energetskog
menadmenta optine odgovarati onome to se danas u svetu pod tim podrazumeva.
Iako do sada nije raena sveobuhvatna i detaljna analiza potronje energije u javnom
sektoru Srbije, na osnovu nekih ispitivanja mogue je sa sigurnou tvrditi da je ona vrlo
visoka i to daleko iznad proseka evropskih zemalja. Pri tome, veina optina ima probleme
sa nedostatkom kapaciteta komunalnih sistema, kao to su vodovodi, daljinsko grejanje,
javni transport i dr. Kada bi se kao primarni cilj energetske politike naih optina postavilo poveanje energetske ekasnosti i ka tome usmerile glavne aktivnosti energetskog
368
369
Pored objekata javne potronje, energetski menadment optine treba da, na odgovarajui nain, obuhvati i privatne i komercijalne korisnike, kako bi se ostvario eljeni uticaj
na tzv. stranu potronje energije, odnosno korienja komunalnih usluga. Iako su optine u
postojeim uslovima odgovorne za obezbeivanje opteg okvira za privredne delatnosti,
one nemaju direktne ingerencije nad radom industrijskih i ostalih proizvodnih preduzea
na svojoj teritoriji. Zbog toga, energetski menadment optine ne moe direktno da obuhvati industrijski sektor. Ipak, energetski menadment optine ne moe da ne uzima u obzir
industrijska preduzea s obzirom da je najei sluaj da se i privatni, i javni, i industrijski
sektor optine snabdevaju energijom iz istih energetskih objekata i preko iste distributivne
mree (elektrina energija, gas). Pored toga, industrijska preduzea su i korisnici komunalnih usluga, a est je sluaj da su i sama ukljuena u pruanje odreene komunalne
usluge (npr., kada industrijska kotlarnica snabdeva delove optine toplotom za grejanje).
Zato odgovorni za energetski menadment optine u svakom konkretnom sluaju treba da
deniu najbolji nain za saradnju sa odgovornim strukturama industrijskih preduzea radi
ostvarivanja ciljeva energetske politike optine.
Uspostavljanje sistema energetskog menadmenta
Iako energetski menadment predstavlja jedan od mehanizama odrivog razvoja
optine, i kao takav treba da bude prepoznat i utemeljen u stratekim opredeljenjima
optine, iniciranje njegovog uspostavljanja najee je podstaknuto nekim drugim razlozima, kao to su: uvoenje zakonske obaveze izvetavanja, tekoe u snabdevanju nekim vidovima energije, nedostatak kapaciteta, veliki trokovi za energiju za koje optina
plaa iz sopstvenog budeta, ekoloki problemi, tekoe u funkcionisanju nekih komunalnih
sistema. U velikom broju sluajeva optine nasleuju neki oblik energetskog menadmenta
koji je postojao u prolosti, a iji domet ne prelazi operativni nivo komunalnih preduzea.
Zbog toga je takav sistem potrebno transformisati. Za sada najvei broj naih optina
nema denisanu sopstvenu politiku u oblasti energetike. Stoga je najverovatnije
da, u fazi uspostavljanja ili transformacije sistema energetskog menadmenta, optinsko rukovodstvo nema potpuno jasnu viziju sistema u budunosti, jer
nema sagledane i postavljene ciljeve
energetske politike. Zato e, u mnogim
sluajevima, denisanje ili redenisanje
ciljeva politike i uspostavljanje sistema
energetskog menadmenta tei paralelno i nuno u iteracijama. Bez obzira ta
je iniciralo proces, podrka rukovodstva
optine je od sutinskog znaaja u ovoj
Slika 2. Elementi sistema energetskog
fazi.
menadmenta u optini
370
371
komunalnih usluga je takoe veliki, a njihova struktura je raznovrsna, to oteava upravljanje stranom potronje energije. Pored toga, gradovi su i administrativni centri, pa je u
njima koncentrisano puno javnih zgrada od kojih su neke veoma velike i pruaju razliite,
energetski zahtevne, servise graanima (npr. bolnice, sportski centri i sl.). Svetska iskustva
pokazuju da je u takvim uslovima celishodno organizovati sistem energetskog menadmenta na nivou grada. Jedan od modela podrazumeva da se na nivou grada formira gradski
odbor za energetiku. U odboru treba da budu predstavnici javnih komunalnih preduzea
i predstavnici optina koje su udruene u grad. Na elu gradskog odbora za energetiku
nalazi se energetski menader grada. Operativnim aspektom energetskog menadmenta
treba da se bavi vie energetskih menadera. U najboljem sluaju, po jedan energetski
menader treba da pokriva po jedno javno komunalno preduzee, a pored toga svaka
od optina udruenih u grad bi trebalo da ima sopstvenog energetskog menadera koji
bi se bavio prvenstveno javnim zgradama na teritoriji konkretne optine i javnim komunalnim preduzeima koja pokrivaju samo teritoriju te optine. Svi energetski menaderi
treba intenzivno da sarauju sa gradskim odborom za energetiku, ali i sa rukovodstvom
sopstvene otine, odnosno javnog komunalnog preduzea koje pokrivaju. Naravno, gradovi mogu usvojiti i drugaije modele strukture sistema energetskog menadmenta koji
vie odgovaraju postojeoj organizaciji gradske uprave.
Posebnu panju treba posvetiti redovnoj i dobroj komunikaciji izmeu nadlenih u javnim preduzeima i energetskog menadera, jer je ona izuzetno vana za uspostavljanje i
dalje funkcionisanje sistema. To podrazumeva jasno denisane procedure za prikupljanje
podataka i izvetavanje energetskog menadera, nain sprovoenja instrukcija dobijenih
od strane energetskog menadera, kao i odgovornosti svih uesnika. Takoe, dunosti i
ovlaenja energetskog menadera moraju biti poznata svim nadlenim u javnim zgradama i javnim komunalnim preduzeima.
Odluka o uspostavljanju energetskog menadmenta u optini treba da bude javna, sa
jasnim obrazloenjem zato se ona donosi. Javnost treba stalno i na odgovarajui nain
da bude obavetavana o naporima i podrci koju optina prua aktivnostima energetskog menadmenta, i kasnije, o direktnim rezultatima proisteklim iz toga.
Aktivnosti u okviru sistema energetskog menadmenta u optini
Osnovne aktivnosti u okviru sistema energetskog menadmenta optine mogu se podeliti na nekoliko karakteristinih grupa:
1. Prikupljanje podataka i izrada baze podataka o snabdevanju energijom i
potronji energije u objektima javne potronje, a koja treba da ukljui sve relevantne informacije koje se odnose na karakteristike i funkciju tih objekata.
2. Izrada energetskog bilansa optine za prethodnu kalendarsku godinu u skladu
sa preporuenom ili propisanom metodologijom. Energetski bilans je od kljune
vanosti da se ustanovi gde se optina nalazi u pogledu stanja energetike, a
radi denisanja energetske politike optine.
372
373
Obim posla energetskog menadera moe se razlikovati od optine do optine, zavisno od veliine, broja i sloenosti objekata javne potronje. Takoe, obim posla energetskog menadera treba postepeno da se uveava u skladu sa dinamikom njegovog
osposobljavanja i sa dinamikom razvoja celokupnog sistema u optini.
Energetski menader optine treba da bude osoba koja poseduje neophodna tehnika
znanja i odgovarajue radno iskustvo, po mogustvu u javnim komunalnim preduzeima
ili na odravanju industrijskih termotehnikih, vodovodnih ili elektrinih sistema. Posebno
bi bilo korisno da energetski menader poseduje znanja iz oblasti pripreme i upravljanja projektima. Tehnika kompetentnost se najee smatra primarnom kvalikacijom
energetskog menadera, ali to ne sme da bude iskljuivi kriterijum. U veim optinama
mogue je obezbediti iru tehniku podrku, tako da energetski menader moe biti i
neko sa pretenim iskustvom iz oblasti opteg menadmenta. Takoe, ne treba zanemariti
potrebu da energetski menader dobro poznaje nain rada optinske administracije. Bez
obzira kakve prethodno steene kvalikacije i znanja poseduje energetski menader,
neophodno je da proe i posebne dodatne obuke, na kojima e se upoznati sa konceptom
energetskog menadmenta u optinama.
Inae, energetski menadment je vrlo iva materija kojoj se u svetu posveuje sve vie
panje. Zato se od energetskog menadera oekuje daredovno prati ovu temu i da inovira svoja znanja, kako samostalno, tako i u saradnji sa optinskim i dravnim organima.
U tom smislu, posebno je poeljna saradnja sa energetskim menaderima drugih optina
u Srbiji. Razmena miljenja i iskustva sa kolegama koji se susreu sa slinim problemima
moe znaajno doprineti prevazilaenju tekoa i promovisanju primera dobre prakse.
374
PRIKUPLJANJE OSNOVNIH
ENERGETSKIH PODATAKA
375
Administrativne zgrade,
Ustanove o kojima brigu vodi lokalna samouprava i nansiraju se iz budeta
lokalne samouprave,
Sportsko-rekreativni centri u vlasnitvu optine,
Ostale javne zgrade (kole, domovi zdravlja itd.)
Javna komunalna preduzea posmatrana kroz svoju uslunu, odnosno proizvodnu funkciju:
- Gradska toplana,
- Preduzee za distribuciju prirodnog gasa,
- Preduzee za vodosnabdevanje i kanalizaciju,
- Preduzee koje prua usluge javnog prevoza,
Javna rasveta.
Podatke o energetskoj potronji mogue je prikupljati na osnovu postojeih rauna
za utroene energente i na osnovu merenja sprovedenih na samom javnom objektu ili
sistemu.
Prikupljanje podataka predstavlja osnovni zadatak optinskog energetskog
menadera. To je prvi i najvaniji korak u radu i njegovo uspeno izvrenje omoguava
realizaciju itave lepeze ostalih zadataka.
Prikupljanje podataka nije lak posao i veoma je teko u prvom trenutku prikupiti kvalitetne i pouzdane podatke, ali je s druge strane veoma vano da se u tom pogledu napravi prvi korak. Sistem prikupljanja podataka o energetskoj potronji se u toku vremena
moe poboljavati i usavravati.
Na osnovu prikupljenih podataka, optinski energetski menader e formirati i/ili
upotpuniti postojeu elektronsku bazu podataka neophodnu za njegov rad i kao prvu
stepenicu u razvoju energetskog menadmenta u optini. Ova baza podataka u poetnoj
fazi treba da sadri osnovne podatke o potronji energije i trokovima optine za energiju, ali je neophodno da se u kontinuitetu aurira, proiruje i softverski organizuje. Takoe
treba napomenuti da optina ve poseduje brojne podatke koje je, ukoliko to nije ve uinjeno, potrebno organizovati i sistematizovati odnosno uneti u bazu podataka optinskog
energetskog menadera.
Neophodno je primeniti sistemski pristup u prikupljanju podataka. Praenje energetske
potronje sprovodi se za svaki energent zasebno (elektrina energija, prirodni gas, lo
ulje, ugalj, drvo, potronju vode).
Vrste podataka i vremenski period prikupljanja podataka
Podaci se mogu prikupljati na godinjem, mesenom, nedeljnom, dnevnom i asovnom
nivou.
Podaci koji se prikupljaju odnose se na potronju energenata u osnovnim jedinicama
(elektrina energija [kWh]; prirodni gas [Nm3]; ugalj [t]; lo ulje - [t]; potronja vode [m3]). Posebnu panju energetski menader mora da obrati na sledee injenice:
376
377
378
Fizike jedinice
Donja toplotna mo
goriva
Trokovi nabake u
dinarima
Nabavka u zikim
jedinicama
Promena zaliha u
zikim jedinicama
Ulaz u
transformacije
Izlaz iz
transformacija
Gubici u prenosu i
distribuciji
Potronja
energetskog
postrojenja
Ukupna isporuena
energija
potroaima
Industrija
Saobraaj
Javne i komercijalne
delatnosti
Domainstva
Ostalo
Ukupni trokovi
proizvodnje energije
iskizani u dinarima
GODINA:
Kameni
ugalj
Mrki
ugalj
Lignit
Mazut
benzin
Lo ulje
Nm3
Prirodni
gas
OIE
GWh
El. energija
GJ
Toplotna
energija
m3
Drvo
Ostalo
m3
Voda
379
Fizike jedinice
Donja toplotna mo
goriva
Utroena energija, odnosno voda izraena
u dinarima
Utroena energija, odnosno voda izraena
u u zikim jedinicama
Potronja po energetskim uslugama
Grejanje
Hlaenje
Klimatizacija
Topla voda
Termika priprema hrane
Unutranja rasveta
Elektrini ureaji
Ostalo
GODINA:
Kameni
ugalj
Mrki
ugalj
Lignit
Mazut
benzin
Lo
ulje
Nm3
Prirodni gas
OIE
GWh
El. energija
GJ
Toplotna
energija
m3
Drvo
Ostalo
m3
Voda
381
Vodosnabdevanje:
trokovi elektrine energije,
ostali trokovi (prerada vode),
sopstvena potronja,
koliina i naplata predate (prodate) vode.
Tretman otpadnih voda:
trokovi elektrine energije,
sopstvena potronja,
ostali trokovi (prerada vode),
naplata usluge.
Svi prethodno navedni trokovi se odnose na period od mesec
dana i u tom intervalu se prikupljaju tokom cele godine. Podaci o mesenim trokovima koji se
upisuju u radne listove moraju
odgovarti mesenim koliinama
utroenih energenata.
U javnim komunalnim preduzeima koja se bave proizvodnjom i/ili distribucijom toplotne
energije, elektrine energije (u
Slika 1. Razdvajanje proizvodne funkcije od
kogeneracionom procesu), vodosadministrativne u JKP
nabdevanjem i kanalizacijom
otpadnih voda, razdvaja se proizvodna funkcija od administrativne. Administrativni prostori javnih
komunalnih preduzea (gradska
toplana, gradsko preduzee za
vodosnabdevanje) se tretiraju
kao bilo koji javni objekat u smislu
prikupljanja podataka. Ovakav
pristup zahteva razdvojeno merenje potroene energije, odnosno vode i razdvajanje trokova
proizvodnje i poslovno-administrativnog prostora.
Potronju energije u adminiSlika 2. Udeo energetskih trokova u ukupnom budetu
strativnom delu preduzea ne
optine na godinjem nivou
382
383
Svi trokovi navedeni u Tabeli 3. su iskljuivo u funkciji proizvodnje i distribucije toplotne energije. Na primer, prikazani trokovi elektrine energije odnose se na elektrinu
energiju potroenu za rad elektromotora pumpi i ventilatora, aktuatora i drugih elemenata automatske regulacije, osvetljenje pogona, sistema signalizacije i komunikacije
(nisu obuhvaeni sledei trokovi: osvetljenja administrativne zgrade, rad kancelarijskih
ureaja, klimatizacija administrativnog prostora).
Energetski menader sarauje sa tehnikim osobljem toplane i od ovlaenih lica prikuplja potrebne podatke koji se odnose na energiju koja ulazi u energetsko postrojenje
(raune i merene veliine) kao i na energiju koju toplotni izvor troi za sopstvene potrebe
i energiju koja se predaje distributivnoj mrei.
Na slici 5. prikazana je promena cene energenata u toku godine. Energetskim menaderima se preporuuje da ovakvu vrstu dijagrama naprave za sve karakteristine
energente koji se koriste u njihovoj optini. Varijacije cena treba uzeti u obzir jer utiu na
384
kvalitet zakljuaka koje treba doneti nakon analize prikupljenih podataka o trokovima
energije. Poreenje energetskih indikatora sa referentnim vrednostima u drugim dravama, zahteva da se cene energenata, trokovi energije i specini trokovi konvertuju u [],
tako da je neophodno pratiti eventualne promene odnosa dinar/[].
Specini trokovi su trokovi svedeni na odreenu karakteristinu veliinu, (povrina,
broj ljudi, osnovnoj jedinici energije, i dr.). U tabeli 4. prezentovane su vrednosti specinih
trokova u objektima i sistemima javne potronje.
Tabela 4. Specini trokovi u javnom sektoru
Tip objekta i oblik energije
Specini trokovi
Dinara/osobi
Dinara/osobi
Dinara/osobi
Dinara/osobi
Dinara/osobi
Dinara/osobi
Grejanje, topla sanitarna voda
Trokovi energenata
Ukupni trokovi
Dinara/m2
Dinara/korisniku
Dinara/MW instalisane snage
Dinara/m2
Dinara/korisniku
Dinara/MW instalisane snage
Dinara/m2
Dinara/korisniku
Dinara/MW instalisane snage
Dinara/m2
Dinara/korisniku
Dinara/MW instalisane snage
PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
385
Specini trokovi
Javna rasveta
- Ukupni trokovi elektrine energije
Dinara/svetiljki
Dinara/km ulica
Vodosnabdevanje i kanalizacija
- Administrtivne zgrade
Dinara/m2, dinara/osobi
- kole
Dinara/m2, dinara/osobi
- Obdanita
Dinara/m2, dinara/osobi
- Bolnice
Dinara/m2, dinara/osobi
- Sportske zgrade
Dinara/m2, dinara/osobi
- Bazeni
Dinara/m2, dinara/osobi
- Ukupno trokovi
386
Specini trokovi
- biodizela
- TNG
- prirodnog gasa
- elektrine energije
- ostalo
UKUPNO:
387
ENERGETSKI
BILANS
Energetski bilans je centralni element u sistemu energetske statistike, odnosno energetske baze podataka i koristi se od strane politiara, odnosno donosioca odluka,
analitiara, kompanija, raznih udruenja i sl. kao osnova za analize, predvianje potreba
za energijom, izradu scenarija budueg razvoja, denisanje energetske i ekonomske politike neke drave, regiona, optine ili kompanije. Osim toga, energetski bilans je jedan od
baznih elemenata za izradu izvetaja u oblasti zatite ivotne sredine (inventar gasova
sa efektom staklene bate), i za denisanje politike i mera zatite ivotne sredine. Energetski bilans na lokalnom nivou omoguava, pre svega, sagledavanje strukture isporuke i
potronje energije u cilju denisanja mera za utedu energije.
Od posebne vanosti su dva aspekta utede energije: ekonomski i aspekt zatite
ivotne sredine.
Ekonomski faktor utede energije ogleda se u smanjenju energetskih trokova
i poveanju protabilnosti. Pojam energetske ekasnosti podrazumeva maksimalno
iskorienje energije koju koristimo, dobiti to vie za uloen novac i pri tom smanjiti gubitke u sistemu. Poveanje energetske ekasnosti u lokalnoj zajednici, zapravo podrazumeva smanjenje potronje goriva (manji energetski trokovi) uz poveanje pouzdanosti
i kvaliteta komunalne usluge koja se prua.
389
Uticaj zatite ivotne sredine uteda energije je blisko povezana sa pitanjima zatite
ivotne sredine. Problem globalnog zagrevanja na planeti izazvan je emisijom tetnih
gasova (gasovi staklene bate GHG Green House Gases). U optem sluaju, mere i aktivnosti u pogledu utede energije se odnose upravo na utedu fosilnih goriva, i kao takve
bi trebalo da budu primenjene kao prvi korak u reenju nastalog problema.
Usvajanjem Okvirne Konvencije Ujedinjenih Nacija o promeni klime (UNFCCC United Nations Framework Convention on Climate Change), zemlje potpisnice ustanovile su
osnovne smernice delovanja ijom primenom bi se zaustavio negativan trend klimatskih
promena. Usvajanje i potpisivanje Konvencije nije donelo i ozbiljnije obaveze za zemlje
potpisnice. Nakon dve i po godine intenzivnih pregovora usvojen je Kjoto Protokol (Kyoto
Protocol) na sastanku odranom u Japanu. Od 168 zemalja koje su do danas ratikovale
sporazum, od njih 35 je zahtevano da smanje emisiju gasova staklene bate ispod nivoa
koji je za svaku od njih denisan u sporazumu. Republika Srbija je potpisnica Kjoto protokola kao ne-aneks zemlja.
U optem sluaju, mere i aktivnosti u pogledu utede energije mogu biti preduzete
na osnovu denisanog stanja potronje energije u lokalnoj zajednici iskazanog u obliku
energetskog bilansa. To praktino znai da je pre preduzimanja bilo kakvih mera i aktivnosti, neophodno sprovesti analizu stanja u pogledu potronje energije u lokalnoj zajednici, a to je mogue samo ako su prethodno prikupljeni podaci na osnovu kojih je izaen
energetski bilans. Snimanje postojeeg energetskog stanja u lokalnim samoupravama nije
jednostavan posao. Poznavanje energetskih tokova, postojeih komunalnih sistema, sloenost i brojnost energetskih sistema na nivou optine mogu biti samo neke od prepreka.
U tom smislu, alat koji moe da pomogne u prevazilaenju ovog problema je energetski
bilans.
Izrada energetskog bilansa ima za cilj:
utvrivanje trenutne energetske potronje na nivou optine,
procenu ukupnih energetskih trokova (udeo energetskih trokova u ukupnom
budetu optine),
procenu trenutne energetske ekasnosti,
utvrivanje mogunosti utede energije (nansijski i tehniki izvodljive mogunosti
za smanjenje potronje energije),
denisanje mera i aktivnosti u pogledu utede energije,
stvaranje podloge potrebne za kratkorono i dugorono planiranje energetske
potronje na nivou optine.
390
Zakonski okvir
U vaeem Zakonu o energetici Republike Srbije (Slubeni glasnik RS br. 84/4) propisana je obaveza nadlenih uprava jedinica lokalne samouprave da, na zahtev Ministarstva za rudarstvo i energetiku, dostavljaju podatke za izradu energetskog bilansa Republike Srbije -lanu 9. stav 4.Takoe, u vaeem zakonu propisana je obaveza za jedinice
lokalne samouprave da donose planove razvoja energetike EZ lan 7. Stav 1.
Osim toga, saglasno Zakonu o energetici, jedinice lokalne samouprave u okviru svojih
nadlenosti imaju obavezu da:
dostavljaju podatke neophodne za izradu Programa ostvarivanja Strategije
(lan 6)
izdaju energetske dozvole za objekte za proizvodnju toplotne energije (lan
29),
donose tarifne sisteme za obraun isporuene toplotne energije (lan 70),
propisuju uslove za sticanje ispunjenosti statusa povlaenog proizvoaa toplotne energije i kriterijume za sticanje ispunjenosti tih uslova i utvruje nain i
postupak sticanja tog statusa (lan 139),
vode registar povlaenih proizvoaa toplotne energije (lan 140).
PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
391
Dakle, iz navedenih zakonskih obaveza namee se i obaveza optinama da izgrade svoje kapacitete u oblasti energetike i uspostave adekvatan sistem energetskog menadmenta.
Uredbom kojom se ureuje Program ostvarivanja Strategije razvoja energetike za
period od 2007. do 2012. godine je jasno denisana neophodnost uspostavljanja funkcije optinskog energetskog menadera kao glavnog nosioca aktivnosti u sprovoenju
energetske politike na lokalnom nivou.
Osnovni pojmovi i denicije
U najoptijem smislu, energetski bilans predstavlja godinji prikaz tokova svih energenata u okviru tri osnovna sistema:
SISTEM PRIMARNE ENERGIJE u oviru kojeg se daje struktura ukupno raspoloive
primarne energije za potronju. To je domaa proizvodnja na bazi korienja
sopstvenih resursa primarne energije (ugalj, nafta, prirodni gas, hidropotencijal)
i neto uvoz primarne energije (ukljuujui neto uvoz elektrine energije).
SISTEM TRANSFORMACIJE primarne energije u okviru kojeg se prikazuju energenti potrebni za procese transformacije primarne energije, te proizvodnja
sekundarne odnosno nalne energije (ukljuujui sopstvenu potronju, gubitke
u transformaciji, prenosu i distribuciji energije do krajnjih potroaa). Strukturu
ovog nivoa ine termoelektrane, hidroelektrane, termoelektrane -toplane, toplane, industrijske energane, ranerije nafte, suare uglja, i visoke pei.
392
393
GODINA
Ugalj
Proizvodnja primarne
energije
Zalihe
Uvoz
Ukupna primarna energija
za potronju
U transformacije
Termoelektrane
Termoelektrane-toplane
Hidroelektrane
Toplane
Industrijske energane
Individualne kotlarnice
Ranerije
Suare
Visoke pei
Iz transformacija
Termoelektrane
Termoelektrane-toplane
Hidroelektrane
Toplane
Industrijske energane
Individualne kotlarnice
Ranerije
Suare
Visoke pei
Gubici
U prenosu i distribuciji
Potronja energetskog
sektora
Neenergetska potronja
Finalna potronja energije
Industrija
Saobraaj
Domainstva
Javne i komunalne delatnosti
Poljoprivreda
394
OIE
395
Slika 4. Denisanje cilja, predmeta i obima (granica) energetskog bilansa - praksa u svetu
Na slici 4. dat je primer izrade dijagrama energetskog toka, prema iskustvima EU,
gde se energetski potronja i proizvodnja energije prati po svim sektorima i gorivima.
Zbirne vrednosti energetske potronje po sektorima i energetske potronje po gorivima
dat je u tabeli 2.
396
Optina:
Ukupna potronja energije u toku godine:
[M toe]
Konverzioni
faktor
Potronja u
[Mtoe]
Osnovne
jedinice
Konverzioni
faktor
Potronja u
[Mtoe]
-domainstva
-komercijalni sektor
-objekti javne potronje
-industrija
-transport
Energetska potronja po gorivima:
-lo ulje
-prirodni gas
-elektrina energija
-ugalj
-drvo
-benzin
-dizel gorivo
-toplotna energija (SDG)
-ostalo (navesti energent)
Na slici 5. prikazan je primer energetskog toka u jednoj ktivnoj optini. U sistemu JKP
(Javnih komunalnih preduzea) rade dve toplane (T1 gorivo prirodni gas i T2 gorivo
lo ulje), vodovod (sa tri stanice pitke vode) i javno transportno preduzee. Na teritoriji
optine postoje tri osnovne kole, tri srednje kole, tri obdanita, dva doma zdravlja, zgrada optine, zgrada MUP-a, zgrada suda, jedan sportsko rekreativni centar i gerontoloki
centar.
397
Bazna godina:
[M toe]
Konverzioni
faktor
Potronja u
[M toe]
Potronja u
[M toe]
-prirodni gas
-elektrina energija
-ugalj
-drvo
-benzin
-dizel gorivo
-toplotna energija (SDG)
-ostalo (navesti energent)
398
Po realizaciji inicijalne faze energetskog bilansa sledi pripremna faza koja se odnosi
na prikupljanje podataka. Da bi se blagovremeno prikupili adekvatni podaci potrebno
je koncipirati upitnike koji e sadrati odreene podatke i vremenski period na koji se
oni odnose, zavisno od objekta kome se upuuje zahtev, svrhu zahteva, nain dostavljanja
podataka (elektronskim putem, potom ili faksom), podatke o licu odgovornom za popunjavanje upitnika, kao i rok za dostavu podataka. U prethodnom poglavlju su detaljnije
predstavljeni izvori i vrste podataka na osnovu kojih optinski energetski menader moe
da kreira upitnike saglasno situaciji u njegovoj optini.
Upitnici treba da su koncipirani tako da obezbede prikupljanje to veeg broja informacija i relevantnih podataka vezanih za potronju energije u sistemima i objektima javne
potronje, na lokacijama koje su predmet sprovoenja energetskog bilansa. U ovoj fazi
bitno je otkloniti bilo kakvu vrstu nedomica po pitanju popunjavanja upitnika.
Veoma je vano, naroito tokom procesa prikupljanja podataka, uspostaviti komunkaciju i saradnju sa licima koja su odgovorna za popunjavanje upitnika u objektima javne
potronje odnoso preduzeima koja su u nadlenosti optine. Posebna panja mora biti
posveena proceni pouzdanosti prikupljenih podataka, jer tanost podataka direktno
utie na kvalitet daljih prorauna i zakljuaka koji se na osnovu tako dobijenih rezultata
mogu doneti. U optem sluaju, prikupljaju se podaci o potronji energenata na mesenom
nivou. Podaci koji se prikupljaju i unose u Upitnike su: opti podaci o optinskom sistemu ili
objektu javne potronje, rauni za energente (npr. [din], []), podaci o potronji energenata (npr. [kWh], [Nm3], [t], [m3], [l]), podaci o jedininim cenama energenata prema vaeim
tarifnim sistemima naplate (npr. [VTA-din/kWh], [MTA-din/kWh], [din/Nm3], [din/t], [din/
m3]), podaci iz graevinskih podloga, tehniki podaci o sistemu ili objektu, sopstveni podaci o potronji energenata koji se mere u samom sistemu ili objektu, podaci o proizvodnji
(isporuena toplotna energija, isporuena koliina vode), tehniki podaci o instalisanoj
opremi, podaci prikupljeni na osnovu sprovedenih intervjua sa predstavnikom operativnog tima ili drugim tehnikim licem u sistemu ili objektu predmetne lokacije.
Prikupljeni podaci se unose u elektronsku bazu podataka i obrauju, odnosno pristupa
se izradi energetskog bilansa.
Sastavni deo ovoga je i programski paket koji obuhvata sledee oblasti:
opti deo, koji se odnosi na opte podatke o optini,
javne zgrade,
gasovodna mrea,
javna rasveta,
vodovod,
javna istoa,
toplane,
gradsko zelenilo,
saobraaj,
odravanje puteva i
vozni park javnih preduzea.
PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
399
U tabeli 4. dat je primer sistematizovanih podataka o zbirnoj godinjoj potronji energenata u jednom od objekata javne potronje.
Tabela 4. Potronja razliitih vidova energenata
Osnovne
jedinice
Konverzioni
faktor
Energetska
potronja
Trokovi za
energente
Trokovi za
energente
[GJ]
[Din]
[]
El. energija
3.151.360,0 [kWh]
3.6 x 103
11.344,9
9.129.568,0
105.620,9
Mazut
928,02 [t]
39,6
36.749,6
24.420.144,5
280.844,5
Dizel D2 nafta
229,174 [m3]
37,3
8548,2
14.018.710,0
165.131,5
Voda:
6226,0 [m3]
242.064,0
2783,1
56.642,7
4.7810.486,5
554.380
Ukupno:
401
Vrednost
kWh/m2 godinje
179,98
Referentna vrednost
kWh/m2 godinje
120,00
Zakljuak koji proizilazi na osnovu podataka prikazanih u tabeli 5. je da postoji potencijal utede od priblino 60 kWh /m2 god ili 50% u odnosu na referentnu vrednost.
Potrebno je izvriti i dodatne analize kao na primer provere kvaliteta:
termo izolacije objekta,
stolarije i bravarije,
sistema grejanja (da li se redovno odrava, nain regulacije),
kotlovskog postrojenja, odnosno toplotno-predajne podstanice ako je objekat
prikljuen na sistem daljinskog grejanja.
Sasvim sigurno i da bi plaanje prema stvarnoj potronji bila dobra motivacija za
smanjenje potronje energije.
Tabela 6. Gruba analiza energetske ekasnosti toplovodne mree
Specina potronja
toplotne energije
Vrednost
kWh/m2 god
169,70
kWh/m2 god
151,80
Merno mesto
402
Zakljuak koji proizilazi analizom podataka navedenih u tabeli 6. je da postoji potencijal utede od 17,9 kWh/m2god (svedeno na grejni prostor), odnosno 11,8%. Mere koje
treba preduzeti u cilju smanjenja gubitaka u distribuciji toplotne energije odnose se na
zamenu oteenih delova toplovoda, zamenu postojeih klasinih cevi sa predizolovanim
cevima, ugradnju kvalitetnije opreme za upravljanje i nadzor i drugo.
Na osnovu prikupljenih podataka, izrade energetskog bilansa i sprovedene analize
trenutne energetske potronje, mogue je predloiti mere i aktivnosti ijom primenom je
mogue ostvariti utede energije u jedinici lokalne samouprave.
Izvetaj energetskog menadera, u optem sluaju, mora da sadri:
organizacionu strukturu u jedinici lokalne samouprave,
osnovne podatke o javnim komunalnim preduzeima,
pregled najveih energetskih potroaa,
energetski bilans optine (tabelarni prikazi i dijagrami),
trokove energije po energetskim uslugama,
preporuke mera i aktivnosti koje mogu dovesti do utede energije uz odgovarajai
podatak o investicionim ulaganjima i periodom otplate.
Ciljne grupe kojima se prezentira izvetaj su optinski organi, menaderi budetskih
ustanova i javnih komunalnih preduzea, struna javnost i graani koji treba da osete efekte racionalnog upravljanja energijom kroz poboljanje kvaliteta usluga i ouvanje ivotne
sredine. Bitno je preneti dovoljno kvalitetnih informacija ljudima koji zauzimaju kljuna
mesta u hijerarhiji optinske vlasti i po prirodi stvari odluuju o usmeravanju budetskih
sredstava i vode rauna o uspenosti funkcionisanja optine kao servisa graana. Mere
koje se preduzimaju radi smanjenja energetske potronje stvaraju veoma pozitivan imid
optine i kao takve dodatno motiviu.
Razlozi zbog kojih se javnosti prezentiraju izvetaji su:
uticaj na promenu ponaanja i stvaranja svesti o potrebi izgradnje energetski
ekasnog drutva (ulaganje u budunost kroz edukaciju na svim nivoima),
razmena iskustava u pogledu ekasnosti i odrivosti preduzetih aktivnosti,
pridobijanje podrke za primenu mera koje se preduzimaju u cilju korienja
potencijala utede energije,
transparentnost rada optinskih organa i troenja budetskih sredstava.
403
404
VRSTA ENERGENTA:
toe
Kameni
ugalj
toe
Mrki
ugalj
toe
Lignit
toe
Mazut
toe
benzin
toe
Lo ulje
toe
Prirodni
gas
toe
OIE
toe
Drvo
toe
El. energija
toe
Toplotna
energija
m3
Voda
toe
Ukupno
405
Jedinica
kWh/stanovniku
kWh/m2
kWh/m2
MWh/miliona dinara
Jedinica
kWh/m2
kWh/osoba
Din/m2
Din/osoba
kWh/m2
kWh/osoba
Din/m2
407
Jedinica
%
%
kW/km
MWh/MWh/god
napor), mnoge mogunosti se mogu otkriti tek nakon ozbiljne analize dobijenih podataka.
Mnoga unapreenja mogu se ostvariti tek nakon poreenja sa referentnim vrednostima u
slinim sistemima za vodosnabdevanje.
U tabelama 11. i 12. dati su indikatori energetske ekasnosti sistema vodosnabdevanja i kanalizacija.
Tabela 11. Indikatori energetske ekasnosti sistema vodosnabdevanja
Indikator
Potronja elektrine energije po m3 proizvedene vode
Potronja el. energije po isporuenom m3 vode
Potronja el. energije za vodu isporuenu domainstvima
Potronja el. energije za vodu isporuenu velikim i specijalnim potroaima
Potronja el. energije za vodu isporuenu optinskim zgradama
Potronja el. energije za gubitke vode
Jedinica
kWh/m3
kWh/m3
MWh
MWh
MWh
MWh
Jedinica
kWh/m3
kWh/m3
kWh/m3
Jedinica
svetiljki/stanovnik
svetiljki/ km
kWh/svetiljki
kWh/ km
kWh/stanovniku
409
UVOD U
ENERGETSKO PLANIRANJE
Lokalni energetski koncept je koncept razvoja jedinice lokalne samouprave na podruju
snabdevanja i potronje energije, sa ciljem poveanja korienja lokalnih energetskih
resursa, odnosno poveanja ekasnog korienja energije kao i korienje obnovljivih vidova energije, poveanja sigurnosti snabdevanja, poboljanja zatite ivotne sredine i
otvaranja novih radnih mesta.
Postoje mnoge mogunosti za utedu energije u gradovima i jedinicama lokalne samouprave, ali sve strategije utede se mogu klasikovati u etiri osnovne kategorije:
Tehniki strateki pristup Tehnike strategije ukljuuju primenu novih energetskih
tehnologija ili podrazumevaju usavravanje postojeih tehnologija. Ovakve promene
zahtevaju znaajna investiciona ulaganja i mogu ostvariti znaajne utede u jako kratkom
vremenskom intervalu. Primena tehnike strategije je ograniena, upravo zbog navedenih
injenica, odnosno odgovarajue investicione podrke (donacije, povoljni krediti i slino).
Regulatori strateki pristup Regulatorne strategije zasnovane su na uvoenju lokalnih akata i odluka u skladu sa vaeom pravnom regulativom, koja se odnosi na ekasno
korienje energije i zatitu ivotne sredine na teritoriji grada ili jedinice
Lokalne samouprave. Nedostatak u primeni ovakve strategije je da trokove snose
krajnji korisnici, odnosno graani. Pravilnim pristupom i obavetavanjem javnosti o optim
koristima primene takvih mera mogue je uspeno realizovati ovakve strategije.
Ekonomski strateki pristup Ekonomske strategije ukljuuju uvoenje podsticajnih ili
kaznenih mera, to stvara uslov za primenu mera i aktivnosti energetske ekasnosti. Takve
mere mogu ukljuivati investicione kredite u realizaciji projekata energetske ekasnosti i
obnovljivih izvora energije. Trokovi primene ovakvih strategija padaju na teret drave,
grada odnosno jedinice lokalne samouprave. Fondovi za nansiranje ovakvih projekata
mogu biti stvoreni uvoenjem dodatnih doprinosa.
PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
411
stemska reenja i korake koji ne zavise od obima energetskog planiranja. Osnovni koraci
u realizaciji programa lokalnog energetskog planiranja su:
uspostavljanje sistema energetskog menadmenta na nivou optine,
snimanje energetskog stanja (izrada energetskog bilansa jedinice lokalne samouprave),
analiza dobijenih podataka denisanje prioriteta,
donoenje i usvajanje ciljeva energetske politike,
ukljuivanje svih zainteresovanih strana,
denisanje razliitih alternativa za reenje denisanog prioriteta,
rocena (evaluacija) alternativnih reenja i izbor optimalnog reenja,
usvajanjeakcionog plana,
monitoring praenje realizacije akcionog plana,
izvetavanje o ostvarenim rezultatima (utedama i koristima).
Tabela 1. Obim i nivo delovanja u okviru energetskog planiranja
Kratkorono planiranje
predmet plana jedna mera
ili aktivnost
OBIM
PROBLEM
POKRETA
Srednjorono planiranje
ukljuena energetska
komponenta
Dugorono planiranje
detaljan, sveobuhvatan
energetski plan
413
Sledei koraci, kao i u prethodnom sluaju odnose se na uspostavljanje sistema energetskog menadmenta u jedinici lokalne samouprave (uspostavljanje funkcije energetskog
menadera) i izradu energetskog bilansa. Projekcije potronje energije i snabdevanja
energentima najee se rade na osnovu podataka o populacionom prirastu, podacima
iz generalnih i urbanistikih planova o izgradnji stambenih objekata i javnih servisa. U
sledeem koraku neophodno je denisati opte ciljeve na osnovu poznatih podataka o
trenutnom stanju. Ciljeve treba denisati tako da budu merljivi (npr. smanjenje potronje
energije na teritoriji optine u iznosu od 3% u odnosu na potronju energije u baznoj
godini, ili smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bate za 5% u odnosu na iznos
emisije u baznoj godini i slino). Na osnovu denisanih procena energetskog uticaja i procena ekonomskih uteda, uz odreivanje uticaja regionalnih i dravnih prioriteta, mogue
je denisati energetski plan. Sadraj energetskog plana, obim i intezitet mera i aktivnosti,
treba denisati tako da njihovom realizacijom u planiranom periodu budu zadovoljeni
opti ciljevi denisani u prethodnom koraku.
414
415
Predvieni ivotni vek lokalnih energetskih sistema (25-30 godina) ne dozvoljava brzu zamenu sistema. Sprovedene izmene i promene u okviru energetskih
sistema predstavljaju injenino stanje takvih sistema. Upravo zbog toga, denisanje i predvianje radnih okvira (cene energenata, ekonomski razvoj, socio
-ekonomske promene i sl.) moraju biti uzete u obzir prilikom izrade planskog
dokumenta.
Postoji veliki broj razliitih tehnolokih reenja koja se mogu primeniti na istom
sluaju, a pritom samo jedno od njih je optimalan izbor.
Promene u odreenim podsistemima mogu uzrokovati promene u drugim podsistemima.
Na slici 3. prikazane su faze u procesu dugoronog lokalnog energetskog planiranja. Zadaci su povezani povratnom spregom u iterativni ciklus. Pripremna faza Ulaz za
pripremnu fazu jedetaljna slika i presek trenutnog stanja u jedinici lokalne samouprave,
energetski podaci prikupljeni za najmanje tri kalendarske godine. Pored energetskih podataka, neophodno je raspolagati u ovoj fazi informacijama o raspoloivom budetu,
izabranim metodama prikupljanja podataka, vremenskom okviru projekta i sl. Ako su
podaci kompletirani i prikupljeni na korektan nain, lanovi energetskog odbora bi na
osnovu tih podataka morali znati odgovore na sledea pitanja:
Najvei problemi i kritina mesta u energetskom sistemu lokalne zajednice?
Dugoroniciljevi po pitanju energetskog snabdevanja u lokalnoj zajednici?
Ko su glavni akteri u energetskom snabdevanju? Ko odluuje i ta su ije obaveze
i odgovornosti?
Na kojem podruju energetske potronje se moe delovati i kakva tehnoloka
reenja se mogu razmatrati?
416
417
PROJEKTI ENERGETSKE
EFIKASNOSTI I KORIENJA OIE
Identikacija i priprema projekata energetske ekasnosti i korienja obnovljivih izvora energije su aktivnosti iji je cilj realizacija mera i uvoenja tehnologija kojima se
smanjuje potronja energije dobijene iz tzv. konvencionalnih izvora (na primer, sagorevanjem fosilnih goriva).
Mere energetske ekasnosti imaju za posledicu smanjenje utroka energije pri proizvodnji dobara (razne industijske grane, poljoprivreda) ili pruanju usluga (snabdevanje
toplotnom ili elektrinom energijom, prirodnim gasom, ulino osvetljenje, transport putnika
ili robe) u odnosu na potronju energije u postojeim sistemima. Tipine mere energetske
ekasnosti su: uvoenje spregnute proizvodnje toplotne i elektrine energije, poboljanje
toplotne izolacije zgrada, zamena stolarije, zamena delova cevovoda u sistemu daljinskog
grejanja, korienje pumpi i kompresora sa elektromotorima promenljive brzine, automatizacija energetskih sistema, upotreba modernih i ekasnijih sistema osvetljenja i drugo.
Uobiajeno je da se u nekom sistemu prvo sprovedu ekonomski opravdane mere energetske ekasnosti, posebno one koje zahtevaju mala ulaganja, a da se zatim razmatra uvoenje tehnologija za korienje energije iz obnovljivih izvora, to moe zahtevati
vee poetne investicije. Na taj nain se prvo smanjuje koliina energije koju je potrebno
obezbediti, to za posledicu ima manji neophodan kapacitet energetskog sistema. Time
se utie na visinu investicije pri kasnijem uvoenju tehnologija za korienje energije iz
obnovljivih izvora.
PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
419
421
Prihodi i trokovi u toku ekonomskog veka trajanja projekta mere se i ocenjuju pomou
standardnih parametara rentabilnosti. Parametri rentabilnosti svrstavaju se u dve osnovne
kategorije: statike i dinamike. Osnovna razlika izmeu ove dve grupe parametara je u
tome to se pri odreivanju statikih parametara rentabilnosti ne uzima u obzir vremenska
vrednost novca, dok se kod dinamikih ovoj vrednosti poklanja posebna panja.
Vremenska vrednost novca ukazuje na to da investirani kapital ima dinamike osobine.
Poreenje moe da se vri samo za istovremene novane iznose jer isti iznos kapitala, gledano u trenutku u kome se donosi odluka, ima razliite vrednosti u razliitim vremenskim
trenucima. Na primer, ako se iznos od RSD 100.000,00 uloi danas na zajemen raun na
godinu dana i na kraju godine ukamaena suma iznosi RSD 110.000,00 onda se moe
rei da je vremenska vrednost novca za tu godinu 10%.
Investicije u utedu energije, kao i sve druge investicije, iziskuju niz kapitalnih izdataka
rasporeenih u toku jednog vremenskog perioda. Ove investicije rezultiraju utedama
u trokovima, koje su takoe rasporeene u nekom buduem vremenskom periodu. Da
bi se ocenila rentabilnost takvih projekata, neophodno je da se te rezultirajue utede
preraunaju naistu baznu godinu u kojoj su izvrene investicije. Ovo je potrebno zato to
novac investiran ili dobijen u razliitim vremenskim momentima nema jednaku vrednost.
Ocenjivanje projekata za utedu energije zahteva analizu trokova i prihoda ostvareneih
u toku ekonomskog veka trajanja projekta.
Najjednostavnije metode ocene rentabilnosti projekta koje mogu da primene donosioci odluka pri izboru alternativnih projekata, zasnivaju se na statikim parametrima. Ovim
metodama sabiraju se godinje neto utede ostvarene jednom investicijom i porede se sa
poetnim ulaganjem. Osnovni statiki parametri za ocenu rentabilnosti projekta su prosta
stopa prinosa investicije i prost period povraaja investicije.
Prosta stopa prinosa investicije predstavlja proseni godinji dobitak (prinos) na uloena sredstva kao procenat poetne knjigovodstvene vrednosti investicije. Na primer, ako
se vrednost neke investicije proceni na RSD 1.000.000,00, a prinos ove investicije na RSD
200.000,00 godinje, onda se kae da je godinja prosta stopa prinosa na investicije
20%. Poto se izraunavanja ovog parametra baziraju na vrednostima iz samo jedne
godine, neophodno je istai znaaj izbora reprezentativne godine iz koje e se izabrati
ove vrednosti.
Prost period povraaja investicije (PBP), predstavlja neophodni vremenski period za
povraaj poetne investicije preko neto novanih dobitaka (prinosa) od investicije. Najee
se ovaj parametar izraunava na osnovu neto dobitaka pre oporezivanja, uz zanemarivanje vremenske vrednosti novca. Investicioni trokovi se obino deniu kao poetni
investicioni trokovi, zanemarujui ostatak vrednosti investicije. Neto dobici se deniu
kao rezultujue neto smanjenje neto novanih trokova (kao npr. utede goriva, utede u
operativnim trokovima). Tako, period povraaja investicije visine RSD 1.000.000,00 koja
donosi godinje smanjenje neto novanih trokova od RSD 200.000,00 bi bio 5 godina.
Statiki kriterijumi za odluivanje se odlikuju jednostavnou, ali po pravilu i nezadovoljavajuom tanou zbog zanemarivanja vremenske vrednosti novca. Njihovo korienje je
422
pogodno samo za prvu, grubu, ocenu projekta u procesu identikacije projekata. Drugim
reima, ocena statikih parametara predstavlja poetni korak procene rentabilnosti koji
moe da se upotrebi kao sredstvo za trijau radi eliminisanja oigledno neekonominih
investicija. Projekti koji se ine ekonomski izvodljivim, posle analize statikim metodama
moraju biti detaljno analizirani korienjem tehnika za dinamiko ocenjivanje.
Dinamiki kriterijumi za odluivanje uzimaju u obzir dinamiku trita kapitala putem
sagledavanja vremenske vrednosti novca. Zbog toga je osnovna operacija kod izraunavanja svih dinamikih parametara svoenje, tj. diskontovanje na sadanju vrednost svih
investicionih trokova i dobitaka u toku ivotnog veka jednog projekta. Najee primenjivani parametri su:
neto sadanja vrednost,
koecijent neto sadanje vrednosti,
dinamiki period povraaja investicije i
interna stopa rentabilnosti.
Svaki od navedenih parametara omoguava blii uvid u ispunjenost odreenih kriterijuma za donoenje odluke o investiciji. Za sveobuhvatno sagledavanje rentabilnosti
projekta neophodno je uvekanalizirati sve navedene parametre.
Za svoenje buduih novanih iznosa na sadanju vrednost, kao mera vremenske vrednosti novca koristi se tzv. diskontna stopa (r) projekta.
Diskontna stopa treba da bude jednaka realnoj kamatnoj stopi koja se moe dobiti
od banke koja odobrava kredit za realizaciju konkretnog projekta. Ako se za realizaciju
projekta koristi samo jedan kredit, onda se njegova realna kamatna stopa uzima kao diskontna stopa. Vrlo je verovatno da e se za potrebe nansiranja veih projekata koristiti
vie kredita sa razliitim kamatnim stopama. U tom sluaju se diskontna stopa izraunava
kao srednja vrednost ponderisanih pojedinanih kamatnih stopa, pri emu se kao faktori
ponderisanja koriste pojedinani iznosi kredita. S obzirom da je u fazi pripreme projekta
vrednost kamatne stope jo uvek nepoznata, optinama se preporuuje da se za proraun
koriste srednje vrednosti kamatnih stopa za kredite odobrene javnom sektoru.
Pri oceni rentabilnosti nekoliko varijanti istog projekta potrebno je uvek primenjivati
istu diskontnu stopu.
Ukupne investicije za projekat ivotnog veka od (n) godina, koji podrazumeva, pored
poetnog investiranja u nultoj godini, jo k = n/(m -1) investicionih ciklusa radi odravanja
neke mere, dobijaju se svoenjem buduih investicija na sadanji trenutak. Svedene investicije predstavljaju zbir komponente (IOF) koja se javlja samo na poetku projekta,
investiranja u poetni ciklus (IOC) i svedenih investicija svih preostalih ciklusa tokom ivotnog
veka projekta.
Iac = I0 F + I0 C
(1+ rc )k 1
+ I0 C
rc (1+ rc )k
1+ rc ) 1
= I0 F + I0 C 1+ (
rc
1
+
rc
(
)
423
rc = (1+ r ) 1
m
NPV = CB Iac
Projekat je rentabilan kada je neto sadanja vrednost vea od nule (svedene utede
tokom ivotnog veka projekta bie vee od ukupnih svedenih investicija). U protivnom
nema smislaulagati u takav projekat.
Metodu neto sadanje vrednosti treba obavezno primenjivati pri oceni rentabilnosti
projekta jer ona uzima u obzir ceo ivotni vek projekta. Osnovni nedostatak ove metode
je to meri samo apsolutni uinak prihoda ili trokova projekta, ne ukazujui na visinu investicija koje su potrebne da bi se ostvarila odreena vrednost neto sadanje vrednosti.
Ovaj nedostatak se prevazilazi korienjem koecijenta neto sadanje vrednosti, koji se
denie kao kolinik neto sadanje vrednosti i svedenih investicija:
NPVQ =
CB Iac
NPV
CB
=
=
1
Iac
Iac
Iac
Kada je ovaj koecijent vei od nule projekat je isplativ. tavie, dobijeni koecijent
(za sluaj kada je vei od nule) pokazuje koliko se godinje zarauje novanih jedinica
ulaganjem (investiranjem) jedne novane jedinice u projekat.
Dinamiki period povraaja investicije ili rok otkupa investicije POP je parametar ijim
se korienjem mogu prevazii nedostaci vezani za prost period povraaja investicije,
usled izostavljanja vremenske vrednosti novca. Godinje neto utede svode se na sadanju
vrednost, odnosno diskontuju se unazad na godinu kada je projekat stavljen u funkciju, sve
dok akumulirana sadanja vrednost uteda ne bude jednaka poetnoj investiciji, tj. neto
sadanja vrednost ne bude jednaka nuli.
424
(1+ r ) 1
Iac
POP
r (1+ r )
POP
CB(POP) Iac = B
=0
ln 1 r ac
ln (1 r PBP )
B
=
POP =
ln (1+ r )
ln (1+ r )
Kada se uzme u obzir vrednost novca u vremenu (dinamiki pristup), dobija se dui period otplate od statikog pristupa. To znai da je pri pozitivnim diskontnim stopama, rok
otkupa investicije (POP) uvek vei od prostog perioda povraaja investicije (PBP). Identini
su jedino kada je diskontna stopa jednaka nuli.
Interna stopa rentabilnosti je parametar koji je jednak diskontnoj stopi pri kojoj bi neto
sadanja vrednost tokom ivotnog veka projekta bila jednaka nuli, odnosno pri kojoj bi
svedena (kumulativna) uteda tokom ivotnog veka odgovarala svedenim investicijama.
Ovaj parametar se dakle izvodi iz uslova:
(1+ IRR ) 1
n
IRR (1+ IRR )
n
NPV (IRR) = B
Iac = 0
425
427
428
Preliminarno snimanje karakteristika objekata i energetskih tokova sastoji se od sledeih aktivnosti, koje se mogu proirivati u zavisnosti od specinih zahteva i namene
objekta:
1 Upoznavanje s postojeom dokumentacijom objekta i prvi obilazak prostora.
2 Prikupljanje rauna za potroenu energiju, po mogustvu za poslednje 3 godine.
Ovo podrazumeva prikupljanje svih podataka o nabavci energenata/energije
i vode u objektu. Pri tome treba prikupiti podatke o energiji izraene kako u
zikim jedinicama karakteristinim za pojedine energente (kWh, tone, m3 itd.),
tako i u novanim jedinicama. Naroito treba voditi rauna da se pravilno evidentiraju tarife, naini i vremenska dinamika plaanja za pojedine energente.
Na osnovu prikupljenih rauna radi se analiza trokova i potronje pojedinanih
energenta ili energije (elektrina energija, grejanje, voda).
3 Na osnovu prikupljenih podataka i pregleda objekta vri se energetska analiza i identikacija problema. Na osnovu preliminarne analize mogue je dati
predlog mera poboljanja energetske ekasnosti objekta uz odgovarajue
objanjenje i preporuke o vrsti i obimu dodatnih analiza koje treba sprovesti.
Preliminarna energetska analiza podrazumeva procenu energetske ekasnosti zgrada prema odgovarajuim energetskim indikatorima. Drugim reima, vri se poreenje
izraunatih indikatora u zateenim uslovima sa odgovarajuim indikatorima energetski
ekasnih objekata sline namene.
Indikatori energetske ekasnosti, u odnosu na koje se vri poreenje, mogu se tretirati
kao ciljne vrednosti. Stvarni (zateeni, tekui) energetski indikatori zgrada porede se
sa odgovarajuim ciljnim vrednostima. Ciljne vrednosti za potronju toplotne i elektrine
energije (i potronju vode) u starim i novim zgradama mogu se pronai u nacionalnim standardima (ili standardima i primerima iz drugih zemalja). U tabeli 1. je dat prikaz primera
energetskih indikatora za javne zgrade u Austriji i vajcarskoj.
Tabela 1. Energetski indikatori za javne zgrade (grejanje prostorija i potronja tople vode)
Kategorija zgrada
Administrativne ustanove
Predkolske ustanove
Domainstva
kolske ustanove
Nezadovoljavajue
vrednosti
[kWh/m2 god]
Stvarne prosene
vrednosti
[kWh/m2 god]
Ciljne vrednosti
nakon renoviranja
[kWh/m2 god]
> 150
> 150
> 180
> 150
90 150
90 150
150-190
90 150
60 80
50 80
< 168
50 80
429
Ciljne
vrednosti
(topl. energija)
[kWh/m2 god]
Prosena
potronja
elektrine
energije
[kWh/m2 god]
Ciljne
vrednosti
(el. energija)
[kWh/m2 god]
Administrativne
ustanove
110
65
17
Predkolske
ustanove
120
65
228.000
15.800
5.100
3.000
90
55
3.895
1.800
808
414
Kategorija
zgrada
Bolnice (kWh/
god) na osnovu
broja kreveta
kolske
ustanove
Bazeni (kWh/
m2god) po
povrini bazena
0,45 1,32
0,4 1,2
0,4 0,6
ili 4 5 m3/ uenik god.
0,5
152 - 183
72 - 143
- do 250 kreveta
125
72
- do 450 kreveta
146
99
kole (prosek)
0,15
0,12
- Osnovne kole
0,19
0,12
- Srednje kole
0,17
ili 1,4 3,6 m3/uenik god.
0,18
Kategorija zgrade
Administrativne zgrade
Predkolske ustanove
Bolnice (bazirano na broju
kreveta u m3/god.), prosek
430
0,1 0,25
Tabela 4. Indikatori potronje vode, javne zgrade u Nemakoj 1993. godine (VDI 3807)
Tip korienja
m3/m2
korisne povrine
Referentna vrednost
m3/osoba god.
Administrativne zgrade
0,54
0,50
5,8
Policijske stanice
0,46
0,40
2,55
2,60
2,43
Objekti kulture
0,44
0,40
Zatvori
3,28
2,80
Tehniki univerziteti
0,96
0,60
Tabela 5.Indikatori potronje vode, javne zgrade u Nemakoj 1996. godine (VDI 3807)
Tip korienja
Veliina
(br. kreveta)
Prosena vrednost
(lit/krevet dnevno)
Referentna
vrednost
0 - 250
342
206
251 - 450
400
272
451-650
447
347
651-1000
421
181
preko 1000
701
393
6 10 l/ak
11 14 l/korisnik
Tabela 6. Indikatori potronje tople vode po stanaru ili osobi u optim zgradama
Tip zgrade
Potronja po
korisniku (l/dan)
Vrna potreba po
korisniku (l/h)
Zalihe po
korisniku (l)
22 - 45
Opte bolnice
160
30
27
Hosteli
90
45
30
90 - 160
45
30
Kancelarije
22
kole (internati)
115
20
25
kole
15
Kue i stanovi
431
Grejanje
do 35 %
Upravljanje potronjom
oko 10 15 %
oko 15 %
Osvetljenje
do 30 %
Kancelarijska oprema
najmanje 25 %
Klimatizacija
oko 10 %
Ventilacija
oko 10 30 %
Interne mere
oko 10 %
432
visokobudetne mere energetske ekasnosti, koje podrazumevaju znaajna integralna ulaganja u rekonstrukciju objekta, modernizaciju opreme i instalacije,
a sve sa ciljem postizanja pozitivnih ekonomskih efekata kroz utedu energije i
podizanja kvaliteta radnih uslova u objektu.
Prema nainu nansiranja, odnosno raunovodstvenoj kategorizaciji, mere utede
energije u javnim zgradama se mogu podeliti na:
Mere tekueg odravanja objekta, koje podrazumevaju redovne aktivnosti slube odravanja objekta uz minimalne planirane trokove, kako bi se
odravao projektovani kvalitet funkcije pojedinih sistema i objekta u celini,
odnosno kvalitet uslova rada u objektu kao i predvieni trokovi za energiju.
Mere tekueg odravanja nansiraju se iz dela budeta optine namenjenog
za nansiranje tekuih rashoda za korienje roba i usluga odeljak tekue popravke i odravanje.
Mere investicionog odravanja objekta, koje podrazumevaju investiciono ulaganje u revitalizaciju pojedinih sistema, kako bi se odravao projektovani
kvalitet funkcije pojedinih sistema i objekta u celini, odnosno kvalitet uslova
rada u objektu kao i predvieni trokovi za energiju. Merama investicionog
odravanja se poveava vrednost objekta, odnosno nadoknauje se amortizovana vrednost opreme, odnosno objekta. Mere investicionog odravanja nansiraju se iz dela budeta optine namenjenog za nansiranje kapitalnih rashoda
odeljak izdaci za nenansijsku imovinu izdaci za osnovna sredstva.
Mere koje iziskuju nove investicije u sisteme objekta, odnosno objekat. Ove mere
podrazumevaju ugradnju novih sistema kojima se poveava vrednost objekta.
Nove investicije nansiraju se iz dela budeta optine namenjenog za nansiranje kapitalnih rashoda -odeljak za nenansijsku imovinu izdaci za osnovna
sredstva.
U smislu Zakona o planiranju i izgradnji, mere utede energije u javnim zgradama se
mogu podeliti na rekonstrukciju, adaptaciju, sanaciju, dogradnju i graenje pomonih objekata Ove mere se meu sobom razlikuju prema obimu i sloenosti, to za sobom povlai
drugaije zahteve u vezi sa tehnikom dokumentacijom, tehnikom kontrolom, potrebnim
uslovima za izvoenje i potrebnim dozvolama.
Pojedine mere utede energije mogue je sprovesti samo na osnovu preliminarnog snimanja, a za neke je neophodno detaljno snimanje objekta. Prikaz moguih mera utede
energije u pojedinim energetskim sistemima javnih zgrada dat je u vidu pregledne tabele
8. Naravno ovakve liste mogu biti i znatno ire, u zavisnosti od tipa objekta, zateenog
stanja i dr.
433
Konkretne mere
Mere
domainskog
upravljanja
energijom
Niskobudetne
mere
Visokobudetne
mere
Nivo analize
Preliminarno
snimanje
odravanje grejnih tela u prostorijama (zamena, popravke curenja, parnih epova, podeavanje i dr.),
ugradnja termostatskih ventila na grejnim telima,
ugradanja klapni u kotlovskim kanalima dimnih gasova,
izolacija cevi i rezervoara,
ugradnja ekasnih pumpi za toplu vodu,
ugradnja regulacionih ventila u sistem razvoda toplotne energije.
Detaljno
snimanje
Detaljno
snimanje
Nivo analize
Mere
domainskog
upravljanja
energijom
Niskobudetne
mere
Detaljno
snimanje
Detaljno
snimanje
Visokobudetne
mere
434
Konkretne mere
Preliminarno
snimanje
Konkretne mere
Niskobudetne/
Visokobudetne
mere
Nivo analize
Preliminarno
snimanje
Detaljno
snimanje
Konkretne mere
Visokobudetne
mere
Nivo analize
Preliminarno
snimanje
Detaljno
snimanje
Detaljno
snimanje
435
Konkretne mere
Mere
domainskog
upravljanja
energijom
Niskobudetne
mere
Visokobudetne
mere
Nivo analize
Preliminarno
snimanje
Preliminarno
snimanje
Detaljno
snimanje
Konkretne mere
zatvaranje slavina,
ukljuivanje maina za ve i posue samo kada su pune,
smanjenje protoka vode kad god je mogue (pranje, zalivanje itd.).
Preliminarno
snimanje
Preliminarno
snimanje/
detaljno
snimanje
Niskobudetne
mere/
visokobudetne
mere
436
Nivo analize
437
Uobiajeno je da se podaci odnose na 12 uzastopnih meseci. Period od 12 reprezentativnih meseci koji je odabran od strane rukovodstva koristiti kao referentnu godinu za
dalja poreenja i proraune
Sledei i najvaniji deo analize odnosi se na kalkulaciju, procenu i predlog mera energetske ekasnosti, i treba da sadri sledee:
proraun toplotnih gubitaka zgrade, gubitaka usled izmene vazduha, ukupnih
gubitaka, energetskih potreba, potronje energije na nivou celog objekta (sa
procenom ekasnosti grejnog sistema) i primarne potronje energije u termoelektrani ili gradskoj toplani;
izraunavanje stepen-dana;
izraunavanje koecijenta toplotnih gubitaka svakog dela omotaa objekta:
zidova, prozora (sa procenom inltracije), krova, podruma;
proraun optereenja za hlaenje, ukoliko je to vano, sa opisom tipa rashladne
instalacije, potrebe za sveim vazduhom i primena toplotnog iskorienja;
energetsku analizu sistema rasvete, koja e obuhvatiti: (a) opis svakog tipa (sijalice sa uarenim vlaknom, uorescentne cevi sa elektromagnetnim prigunicama) postojee rasvete, lampi i armatura; (b) broj svakog tipa rasvetnih tela; (c)
proraun potronje elektrine energije za svaki tip rasvete; (d) proraun utede
elektrine energije i poboljanja ostalih parametara kvaliteta osvetljenja koji se
postiu zamenom sijalica sa uarenim vlaknom i uorescentnih cevi sa elektromagnetnim prigunicama uorescentnim sijalicama sa elektronskim balastom;
identikacija najboljeg reenja za poboljanje, za svaki deo omotaa zgrade i
sistema za grejanje, hlaenje i klimatizaciju uz detaljan opis predloenog materijala i/ili opreme i naina primene u postojeim uslovima objekta;
izraunavanje koliina uteene energije za pojedinane mere;
izraunavanje trokova mera za utedu energije: oprema, materijal, radovi,
ukupni radovi;
prikaz trokova utede energije na osnovu dve cene energije: (a) postojei
nain naplate energije od potroaa i (b) cena primarne energije koja je zaista
uteena u termoelektrani i gradskoj toplani;
procena uticaja predloenih mera na ivotnu sredinu.
Zavrni deo procedure predstavlja predloeni investicioni paket, odnosno sumarnu
tabelu sa merama za utedu energije, koja treba da sadri za svaku meru sledee podatke:
visina investicije (zbir trokova organizacije i rukovoenja projektom, trokova
za pripremne radove, trokova projektovanja i tehnike kontrole, trokova javne
nabavke, trokova za nabavku opreme, trokova za izvoenje radova, trokova
kontrole i prijema objekta i dr);
ukupna koliina uteene energije (kWh) na godinjem nivou i novanih sredstava prema trenutnoj ceni energenata/energije;
438
439
440
Industrijska postrojenja koriste velike koliine fosilnih goriva i ostalih sirovina koje se
dobijaju iz prirodnih zemljinih resursa i pretvaraju ih u proizvode i korisnu energiju. Upotreba i transformacija primarne energije uvek za posledicu ima otpad, emisije i otpadne
vode koji su izvori uticaja na sve medije u okruenju. Zagaenje okruenja uzrokovano
delovanjem industrijskih postrojenja je podruje koje u velikoj meri regulie zakon. Poslovanje u skladu sa odredbama i standardima postavlja dodatne zahteve i iziskuje dodatne
trokove.
Mudro upravljanje energijom i ekasno korienje prirodnih resursa dva su najvanija preduslova za upravljanje okruenjem. Vano je u poetku prepoznati da su uticaj na okruenje
i zagaenje posledica upotrebe energije i obrade materijalnih resursa. Ukoliko se upotreba
energije i materijala optimizuje, uticaj na okruenje koji je posledica njihove upotrebe e se
na kraju smanjiti na najmanju moguu meru! Kada se ne koriste energija ili materijali, ne postoji uticaj na okruenje.
Ekasnost nije vana samo kao pokazatelj paljivog postupanja prema prirodnim
resursima, ona je takoe pokazatelj emisija koje se oslobaaju kako bi se proizvela jedinica proizvoda ili energije. Dobra praksa zatite okruenja samo je dobro upravljanje.
Problemi u upravljanju uticajima na okruenje esto su simptomi neekasnosti i nepotrebnog troenja resursa. Postizanje najbolje pogonske prakse kroz primenu upravljanja energijom prvi je logian korak u uvoenju sistemskog upravljanja uticajima na okruenje.
Kada se eliminie nepotrebna potronja energije, uticaj na okruenje ve e biti smanjen na najmanju moguu meru a preostale uticaje treba reiti odgovarajuim tehnikama
uklanjanja otpada i umanjenja uticaja na okruenje.
PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
441
U suprotnom sluaju, ukoliko rma odlui pre bilo kakvog razmatranja instalirati pogon
za tretiranje ispusnih gasova kako bi se redukovale emisije SO2 i NOx, te se tek naknadno
ukljui u projekte poboljanja energetske ekasnosti koji e za rezultat imati znaajno
smanjenje potronje energije, posledica e biti preveliki pogon na koji je utroeno mnogo
vie sredstava nego to je stvarno potrebno.
Upravljanje energijom je preduslov za upravljanje uticajima na okruenje, no ova dva
sistema za upravljanje uinkom (engl. performance) komplementarni su jedan drugom.
Opseg upravljanja energijom moe se lako proiriti na podruje uticaja na okruenje, bar
u njegovim aspektima nadzora nad uinkom. Bavljenje s oba podruja istovremeno moe
se nazvati integrisano upravljanje energijom i uticajima na okruenje.
Poboljanje brige o okruenjeu ponekad stvara znatne trokove no istovremeno osigurava usklaenost sa zakonskim odredbama i pokazuje drutvenu odgovornost. Iz iskustva
mnogih rmi irom sveta, pokazuje se da je poboljanje energetskog uinka najprotabilnija investicija za rmu, to emo dokazati na izabranim primerima iz prakse. Poboljanje
energetskog uinka moe biti pokreta poboljanja zatite okruenja a nansijske koristi
poboljanja energetskog uinka mogu kompenzovati neke trokove poboljanja zatite
okruenja.
Upravljanje energijom i uticajima na okruenje u industriji vezano je uz nadzor nad
energetskim uinkom i uinkom brige za okruenje u industrijskim postrojenjima sa svrhom
postizanja postavljenih ciljeva rme putem smanjenja potronje energije te smanjivanja na
najmanju moguu meru uticaja na okruenje zahvaljujui upotrebi i transformaciji energije,
vode i ulaznih materijala. Baze za upravljanje energijom i uticajem na okruenje su slini,
ako ne i isti. Stoga e u ovom poglavlju biti obraeni istovremeno.
DEFINISANJE POJMOVA
Upravo kao to se i ljudi i mesta upoznaju po prvi put, tako bismo i ovde trebali na
odgovarajui nain da obrazloimo ta pojam Sistem Upravljanja Energijom i Uticajima
na Okruenje (SUEUO) znai. Ovo je posebno vano budui SUEUO sadri rei sistem
i upravljanje koje su u dananje vreme veoma prisutne. No, ini se da gde god ih sretnemo, njihovo se znaenje pomalo razlikuje.
Jedan od razloga nedovoljno jasnog znaenja potie od injenice da sistemi upravljanja nisu neto materijalno i lako prepoznatljivo unutar rme. Drugi razlog potie od
preterane upotrebe iste terminologije u razliitim podrujima. Vrlo esto smo razgovarali
s ljudima u industriji koji su pokuavali da shvate ta je zapravo sistem kvaliteta ili upravljanja uticajima na okruenje koji su oni tako intenzivno pokuavali razviti kako bi dobili
sertikate ISO 9000 ili 14000. Oni shvataju pitanja kvaliteta i okruenja no deo koji se
odnosi na sistem upravljanja esto je teko pojmiti. S druge strane, razliiti proizvoai
tvrde da je svestrano brojilo elektrine energije ureaj za upravljanje energijom, ili da
je automatski ili raunarski regulacioni sistem Sistem upravljanja energijom. To nije potpuno tano, kako emo ovde i objasniti.
442
443
Menadment/upravljanje/gazdovanje
Osniva lozoje menadmenta, Henry Fayol, navodi glavne zadatke menadmenta
ili postupaka koji su danas jo uvek aktuelni. (tabela 1.).
Tabela 1. Glavni zadaci menadenta
1
Planiranje
Koordinacija
Organizacija
Osiguravanje
ljudskih resursa
Kontrola
Budetiranje
Izvetavanje
Uinak
Kritino pitanje svake poslovne funkcije ili operacije je uinak.
Svaka rma ima svoj uinak u postizanju ciljeva i zadovoljavanju klijenata. Zajednika
pitanja koja se postavljaju menaderima u njihovom nastojanju da poboljaju poslovni
uinak su:
Koliko je na uinak dobar?
Kakav je uinak naeg rada u postizanju poslovnih ciljeva i zadovoljavanju
klijenata?
Kakvi smo u poreenju s konkurencijom?
ta moemo da uinimo kako bismo popravili uinak naeg poslovanja?
Kako moemo nadzirati napredovanje i prepoznati podruja visokog ili niskog
uinka?
Pre nego to nastavimo dalje, proverimo na ta se odnosi re uinak.
Uinak se moe denisati kao sposobnost izvrenja zadatka ili operacijeu skladu s
speciciranim standardom. Standard se moe denisati kao mere, ciljevi ili putokazi za
ocenu odstupanja stvarne ekasnosti u poreenju s postavljenim zahtevima kao baza
menaderskog upravljanja.
Ukupna poslovna ekasnost zavisi od ekasne dodele i upotrebe resursa za proizvodnju odreenog izlaza iz proizvodnog sistema uz najmanje trokove i eljeni kvalitet. Tradicionalno, poslovna se ekasnost meri novcem a izraava brojnim nansijskim odnosima, no
osnovni indikator/pokazatelj poslovog uinka je PROFITABILNOST.
U optem smislu, merenje ekasnosti podrazumeva sistemno prikupljanje podataka o
poslovnim aktivnostima na svim nivoima i iz svih funkcija rme:
Poslovno planiranje
Finansijsko planiranje
Planiranje prodaje/marketinga
Zahtevi distribucije
Planiranje kapaciteta
Glavni raspored proizvodnje
Planiranje materijalnih resursa
Nabavka
Upravljanje zalihama
Upravljanje materijalima
Nadzor nad proizvodnjom
Rasporeivanje poslova u pogonu
Usklaenost s regulativom i dozvole
Odreivanje cena proizvoda itd.
445
Protabilnost rme proizlazi iz spremnosti i sposobnosti rme da se pobolja, te iz sposobnosti svojih zaposlenih! Stoga, ljudi na svakom nivou moraju imati informacije koje e
im omoguiti da vide izvan svojih lokalnih funkcija te razumeju kako njihove individualne
aktivnosti poveavaju ili smanjuju protabilnost.
Informacije
Nuno je imati odgovarajue informacije na bazi kojih se zasnivaju odluke menadmenta.
Menaderi moraju biti upoznati s uinkom zaposlenih te o tome koliko e uspeno rma
poslovati ako oni budu na odgovarajui nain kontrolisali i poboljavali poslovanje.
Informacije se ne smeju zameniti s podacima. Podaci se esto prikupljaju ad hoc, bez
obzira na potrebe korisnika. Niz brojeva ne prenosi previe znaenja bez obrazloenja.
Kako bi postali korisni, podaci se moraju pretvoriti u informacije na nain da se analiziraju
i predoe u obliku koji odgovara odreenom tipu korisnika.
Prikupljanje podataka mora se koordinirati. Podatke iz jednog izvora trebali bi deliti
svi oni koji su zainteresovani za taj deo poslovanja, kako bi se izbeglo da iste podatke
odvojeno prikuplja vie korisnika. Menaderi bi trebalo da mogu da delegiraju vrednovanje podataka ostalim zaposlenima koji e odluiti ta je vano za odreenu svrhu,
tzatim ko e ovu informaciju predstaviti na nain razumljiv drugima.
Upravljanje informacijama pretpostavlja razvijanje sredstava za prikupljanje, rukovanje i distribuciju pravih informacija pravim ljudima. Prava informacija je relevantna,
tana, pravovremena te predstavljena u odgovarajuem obliku. Informaciona tehnologija
(IT) mora da prui ekasnu infrastrukturu za upravljanje informacijama saglasno potrebama upravljanja ekasnou. Meutim, zadovoljavanje poslovnih potreba uz pomo tehnologije nije nain na koji je informaciona tehnologija tradicionalno delovala; najee
je bilo obrnuto. Sve do kraja 90-ih, poslovni korisnici informacione tehnologije radili
su po principu kupi po svaku cenu, na kraju raspolaui s kompleksnim informatikim
sistemima, s brojnim aplikacijama koje zajedno ne funkcioniu ili nisu u mogunosti da
dele iste podatke. Danas se IT ne treba smatrati neim posebnim ili popularnim nego ga
jednostavno treba tretirati kao normalan element rme koji unapreuje uinak u skladu sa
stvarnim potrebama rme. Firme ele prei s korienja samostojeih softverskih ostrva
na korienje aplikacija koje mogu raditi jedna s drugom. Unapreenje uinka je proces
koji vode ljudi a podrava informaciona tehnologija!
Reenja bazirana na internetskoj tehnologiji pruaju informacionoj tehnologiji infrastrukturu koja pomae u komunikaciji i diseminaciji informacija na jasan, konzistentan
i smislen nain velikom broju korisnika bez obzira na to gde se oni nalaze. Web servisi
omoguuju slanje i primanje podatka preko interneta iz bilo koje aplikacije u sistem u
odreeno vrijeme. Nije potreban poseban hardver niti komunikacijske linije a funkcioniu
samo uz deli nekadanjeg troka. Budui da je sadraj stalno dostupan, korisnici ga
mogu pregledati, aurirati i biti s njim u interakciji u vreme i na mestu na kom ele. To
je ekasno reenje za velike ili ratrkane organizacije koje im omoguuje konzistentno i
446
447
449
Ako moemo da redukujemo bilo koju od trokovnih stavki, prot kljuno merilo ukupne poslovne ekasnosti e se poboljati.
Uinak brige za okruenje
Uinak brige za okruenje moe se denisati na mnogo naina. Moe se izraziti kroz:
Kvantikovane godinje emisije u vazduh i vodu,
Godinje koliine odbaenog otpada,
Koliinu recikliranog otpada,
Broj neeljenih ispusta ili nezgoda,
Obavetenja o prekrajima ili kaznama.
Trokove usklaivanja sa zakonskom regulativom vezanom uz okruenje.
Broj nagrada za brigu o okruenju,
Uestvovanje u dobrovoljnim programima zatite okruenja, itd.
Ciljevi brige za okruenje mogu biti samo:
Orijentisani na usklaenost s regulativom kako bi se zadovoljili obavezni zakonski propisi; No, mogu biti i:
Orijentisani na poboljanje kako bi se bolje upravljalo pogonskim uinkom,
umesto obinog merenja uticaja na okruenje, s ciljem ocenjivanja rizika i
suoavanja s osnovnim uzrocima problema u okruenju i kako bi se smanjili
trokovi usklaivanja s regulativom o zatiti okruenja.
Uinak iskorienja materijala
Jedno od najzanemarenijih podruja u upravljanju uinkom je materijalna produktivnost, ili uinak iskorienja materijala. Produktivnost je najvaniji ekonomski pokazatelj
za razumevanje i predvianje ekonomskog napretka i poslovne konkurentnosti. Poboljanje
produktivnosti poveava konkurentnu snagu rmi i ekonomija na meunarodnom tritu
(vidi Okvir 1.).
450
Okvir 1. O produktivnosti
Uopteno, produktivnost je mera ekasnosti korienja resursa za proizvodnju dobara i
usluga za trite. Meri se izraunavanjem odnosa ulaznih i izlaznih indeksa. Produktivnost
radne snage podrazumeva ekasnosti radne snage, dok ukupna produktivnost oznaava
korienje svih faktora proizvodnje, kao to je kapital, radna snaga, sirovine i energija.
Opti faktori koji doprinose promenama produktivnosti su:
Tehnoloki progres
Obrazovanje i obuka
Ekonomija veliine
Poboljana raspodela resursa
Pravno-ljudsko okruenje
Interni faktori koji utiu na variranje produktivnosti su:
Izlaz: meavina materijala, raznolikost, kvalitet
Faktori proizvodnje:
- Intenzitet tehnologije, starost postrojenja ili maina
- Obim pogona
- Dizajn
- Motivacija i vetina radne snage
- Sirovine i delovi
Iskorienost kapaciteta
Organizacija funkcija i zadataka
Praksa upravljanja ekasnou
Spoljanji faktori ukljuuju potranju, ulazne cene, pravila konkurentnosti, vlasnike
odnose, sindikalnu politiku, zakone i propise itd.
Najea pitanja koja se postavljaju vezano uz materijalnu produktivnost su: Koliko
ukupnih trokova otpada na ulazni materijal? Koliko ekasno se koriste resursi?
Kakve su mogunosti za:
Smanjenje gubitaka sirovina,
Smanjenje koliine uporabljenih sirovina,
Smanjenje upotrebe ambalanog materijala i otpada,
Recikliranje otpada.
Koji su godinji trokovi obrade i odlaganja otpadnih materijala?
Odgovori na ova pitanja su retko odmah dostupni. Trokovi sirovina mogu se popeti
do 30-80% proizvodnih trokova a nisu neuobiajeni gubici od 5-25%. Troak otpada je
esto vie nego etiri puta vei nego to se obino misli. Stvarni trokovi mogu se utvrditi
samo kontinuiranim merenjem i evaluacijom uinka iskorienja materijala.
PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
451
Upravljanje okruenjem
Upravljanje okruenjem trebalo bi da uzme u obzir relevantnu zakonsku regulativu,
propise i standarde a za cilj ima usklaivanje s odgovarajuom regulativom, praenje
i smanjivanje zagaenja i uticaja na okruenje vezanih uz upotrebu resursa u industriji.
Evolucija upravljanja okruenjem menja fokus s pitanja usklaenosti sa zakonskom regulativom prema riziku zbog potencijalnih odgovornosti povezanih s procesnim promenama
i svakodnevnim operacijama. Poslovna vrednost upravljanja okruenjem proizlazi iz manjeg zagaenja okruenja, smanjenog rizika od nesrea i smanjenog troka usklaivanja
sa zakonskom regulativom.
Iznenaujue je videti koliko mnogo rmi, nakon to analiziraju svoje trokove uticaja na
okruenje, otkriju da su ovi trokovi ak celi red veliine vei nego to je rma u poetku
pretpostavljala. Ovi trokovi proizlaze iz:
Kapitalnih i operativnih trokova za opremu za kontrolu zagaenja;
Naknada za odlaganje otpada;
Edukacije vezane uz zatitu okruenja;
Nadzor, evidentiranje, izvetavanje i sl.
Upravljanje okruenjem je proces primene politike brige o okruenju, ciljeva i oekivanja.
Utvruje se sistem za nadzor brige o okruenju industrijskih postrojenja i primenjuju se
postupci za kontinuirana poboljanja brige za okruenje, smanjenje postojeih i izbegavanje buduih trokova vezanih uz usklaivanje sa zakonskom regulativom.
Kao to ova denicija pokazuje, tehnologije za poboljano upravljanje okruenjem i
inenjerska reenja za usklaenje sa zakonskom regulativom su izvan opsega ove knjige
no na kraju su date korisne reference za daljnje itanje.
Upravljanje energijom
Upravljanje energijom podrazumeva ekasno korienje energije, vode i ostalih materijalnih resursa, svoenjem otpada na najmanju moguu meru u postupcima proizvodnje
i kontinuirano poboljanje uinka upotrebe resursa rme.
Upravljanje energijom konkretno povezuje i stavlja u odnos upotrebu energije i rezultate proizvodnje, s ciljem postizanja traenoge nivoa rezultata uz minimalnu upotrebu energije i ostalih resursa. Upravljanje energijom podrazumeva primenu energetske politike,
ciljeva i oekivanja, uspostavljanje sistema nadzora nad energetskim uinkom i primenu
postupaka za kontinuirana poboljanja energetskog uinka.
Poboljanja energetskog uinka direktno e se odraziti na poveanje protabilnosti
poslovanja. Jednostavan primer pokazuje taj potencijal:
452
AKO
I AKO
I AKO
ONDA
Ovo poveanje prota dogodie se bez poveanja obima prodaje, to je bolniji nain
poveanja prota! Vredi istraiti, zar ne? Posebno znajui da kad se usredsredimo na
poboljanje energetskog uinka kao sporednu korist, istovremeno postiemo poboljanja
uinka u drugim kategorijama trokova!
Energija je troak a upravljanje energijom je i upravljanje trokovima. Stoga,
poboljanja energetskog uinka predstavlja poboljanje protabilnosti ukupnog poslovanja! Zbog toga se i najvii nivo menadmenta takoe mora zainteresovati i ukljuiti u
program upravljanja energijom.
Ovo se ovde naglaava i bie ponovljeno kasnije jer iskustvo pokazuje da je opredeljenje na najviem nivou upravljanja kljuno za uspean program upravljanja energijom. Kako bi se upravljanje energijom uinilo dovoljno vanom temom za menadere na
najviem nivou, treba koristiti razumljivu argumentaciju u prilog upravljanju energijom kao
relevantan i pozitivan doprinos ukupnim poslovnim rezultatima.
453
Kada su proizvodni postupci sloeni, za odreivanje uinka i upravljanje uz kontinuirani nadzor i odgovaranje na povratne informacije, uz podrku tanog merenja podataka o
energiji, proizvodnji i uticaju na okruenje, bie potrebna visok nivo znanja i odgovarajui
pogonski podaci. Stoga, primena UEUO zahteva sistem merenja uinka i ukljuivanje ljudi
s naprednim vetinama procenjivanja i sposobnou donoenja odluka podranih potrebnim informacijama. Ove kljune komponente ljudi, postupci evaluacije uinka i merenje
uinka kao i informaciona oprema zajedno s potrebnim znanjem baza su koncepta
UEUO (slika 3.).
Sada moe da se da kratka denicija koncepta Sistema upravljanja energijom i uticajima na okruenje (SUEUO) na nain na koji e on biti razraen ovde kao okvir za
poboljanje energetske ekasnosti i brige za okruenje koji povezuje:
Ljude s vetinama i dodeljenim odgovornostima;
Sistem za merenje uinka;
Pokazatelje uinka;
Evaluaciju uinka baziranu na direktnim merenjima;
Postupke za nadzor uinka.
Upravljanje energijom i uticajima na okruenje (UEUO) fokusira se na jasno odreeni
ciljani uinak i zadatke vezane kako uz radnu ekasnost ljudi tako i uz uinak povezanih
procesa. Sistem za upravljanje energijom i uticajima na okruenje je alat za postizanje
ovih ciljeva i izvrenje zadataka kroz sistem merenja, nadzora i evaluacije energetskog
uinka i brige za okruenje. Na kraju, moe se ponuditi deniciju Sistema za upravljanje
energijom i uticajima na okruenje kao:
454
455
457
i rutina. UEUO zahteva razvijanje novog modela ponaanja kako na nivou pojedinca
tako i na nivou organizacije. Saglasno tome, promena se shvata kao inovacija socijalnih,
komunikacionih i organizacijskih svojstava koja potpomau primenu UEUO tehnika.
Sprovoenje GEUO moe se posmatrati kao sprovoenje projekta promene. Kako
bi se postigla transformacija, tj. poboljao energetski uinak i briga za okruenje, ljudi
moraju biti spremni i znati kako da sprovedu promenu. Spremnost ima tri dimenzije:
Osveenost
Motivisanost i
Vetine
Osveenost znai da ljudi, od upravljakog vrha sve do radionica, poznaju vrste energije, vrste uticaja na okruenje koje su posledica njihovih aktivnosti, trokove za energiju
kao i gde su potencijali za utedu energije.
Motivacija je vana radi pokretanja ljudi na promenu stava prema energiji i korienju
materijala kako bi se smanjili trokovi za energiju kroz ekasniji rad i odgovornije upravljanje mainama i ostalim nainima korienja energije pod uslovom da imaju odgovarajue
vetine i kompetencije.
Ovi preduslovi promene Vetine Osveenost Motivacija mogu se prikazati zajedno u dijagramu (Slika 1.5). Ako bilo koji od ovih faktora nedostaje ili je neadekvatno
razvijen, potrebno je osmisliti i sprovesti program obuke. Jo je jedan vitalan element
uspeha promene rukovodstvo! Bez rukovodstva e svaki projekt promene, ukljuujui i
UEUO izgubiti svoj smer i na kraju nee uspeti. Voe na svim nivoima organizacije moraju
osigurati da se planovi rapidno aktiviraju, radije nego da se tei savrenosti i preciznim
analizama. Voe bi trebalo da inspiriu i motiviu ljude, kao i da im prue alate i znanja
za postizanje ciljeva poboljanja energetskog uinka i brige za okruenje. Kako bi to
uinili, voe e se esto i sami morati menjati kako bi postali spremni i vodili osoblje ka
poboljanju ekasnosti.
Kada se pribliimo oznaenom podruju u VOM kocki (slika 5.), tj. kada vetine,
osveenost i motivacija su visoki, a voe na kormilu UEUO broda, proces promene e se
poeti dogaati a energetski uinak i briga za okruenje moe se poeti poboljavati. Ali,
bez obzira na to, dug je put do uspeha.
Aspekti promene
Nae je iskustvo pokazalo da postoje raznoliki podsticaji, sluajni dogaaji, lini kontakti i podsticajni faktori, koji stvaraju razliite okvire za promenu u svakoj rmi s kojom
smo radili. Ovi faktori kreu se od kulture zemlje u kojima rme posluju, organizacione
strukture, drutvenih odnosa do stila donoenja odluka i upravljanja, nivoae vetina i kompetencija te, naravno, spremnosti i motivacije za promenu.
U svakom takvom sluaju, naa je uloga bila jasna: mi smo spoljanji partner i spoljanji
menader promene, koji podrava interne interesne strane u postizanju ciljeva promene.
Svaka grupa ili pojedinana interesna strana imaju vlastite motivacije i tekoe i prepreke
pred promenama, koje se moraju na odgovarajui nain identikovati i razumeti kako bi
se moglo krenuti napred.
Ne zagovaramo da je spoljanji partner obavezan jer svakako su sve to bile rme
koje su u stanju same sprovesti proces promena. No, ponekad spoljanji partneri mogu
pruiti prvi podsticaj za projekte poboljanja energetske ekasnosti i brige za okruenje,
ili pomoi legitimisati i pogurati predloene projekte za poboljanje energetskog uinka
i brige za okruenjene u rmi, posebno u sluajevima u kojima kljuni interni faktori ne
pripadaju upravljakom vrhu.
Najvanije interne interesne strane su uvek na nivou vrhovnog menadmenta. To su
donosioci odluka, i bez njihove ukljuenosti i odluka koje oni moraju doneti, proces promene
ne moe se niti pokrenuti, a kamoli uspeno zavriti. Njihova motivacija povezana je uz
smanjenje trokova, novanu utedu, inovaciju, kontinuirani razvoj i naravno, poboljanu
protabilnost rme. Spoljanji faktori, kao to je zakonski okvir, zeleni imid, drutvena
odgovornosti ili jednostavno nareenja iz uprave igraju ulogu pokretakog dogaaja, te
panju vrhovnog menadmenta usmeravaju ka pitanjima energije i okruenja.
Kritinu ulogu u procesu promene uvek ima takozvani menader promene tj. osoba(e)
koju drugi prepoznaju kao kljunog protagonistu i podupiraa promene. Ovakva osoba
obino ima tehniko predznanje i dobro razumevanje proizvodnje, aspekata energije i
okruenja unutar rme te interes da prepoznaju podruja u kojima rma moe utedeti
vreme i novac.
Sledeu vanu ulogu imaju nosioci promene, osobe koje postanu odgovorne za pitanja energije i okruenja (u ovom kontekstu odgovorne za promenu) u svakoj funkcionalnoj jedinici rme. Rad s energijom/okruenjem za njih predstavlja nain postizanja
ekonomske koristi za rmu i nain ostvarivanja linog priznanja.
Uspeh procesa promene zavisi od opredeljenja internog menadera i nosioca promene.
Obino njihovo znanje i sposobnost nije usklaena s onim koje ima donosilac odluke.
Ponekad je ak tehnikom osoblju teko doi do onih koji donose odluke. Ako je ovo sluaj,
tada spoljanji partneri mogu biti pozvani kako bi pruili podrku na nain da osnae
njihove poruke i delovanje prema upravljakom vrhu.
Ono to se takoe pokazalo vanim je rano postizanje vidljivih rezultata, npr. utede
energije koje se mogu potvrditi, smanjenje emisija ili otpada i sl. Takav uspeh e podii
PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
459
samopouzdanje nosilaca promene, poveati njihovo priznanje i obino, pruiti jau podrku
i posebno dobru volju od menadmenta
Poboljanja uinka moraju se dobro ilustrovati i dokumentovati kako bi bili razumljivi
onima unutar rme koji nisu strunjaci kao i svim zaposlenima. Ovo pomae u uklanjanju
uobiajenih barijera kada se suoava s nekim aspektima promene koji e biti opisani u
narednom tekstu.
Barijere koje treba ukloniti
Mnogo je uoenih barijera za poboljanje energetskog uinka i brige za okruenje.
Neke od ovih barijera mogu se pripisati:
neznanju;
strahu of promena;
neodreenosti predmeta;
elji da se sauva status quo.
Dodatne najee uobiajene barijere mogu se saeti kako je prikazano na dijagramu
na slici 6. Moe biti i ostalih barijera kojima se ovde neemo baviti, no u praksi, ukoliko se
adekvatno kroz program obuke adresiraju okolnosti vezane uz okolnosti vetine-osveenost-motivacija, a voe preuzmu odgovornost, barijere e se postepeno topiti.
460
461
Dobre voe takoe znaju kako da privuku dobre ljude i kako da uspostave snane
i raznolike timove voa s jasno denisanim ulogama i odanou zajednikim ciljevima.
Oni grade kulture koje inspiriu i motiviu i pruaju alate i uenje kako bi svojim ljudima
pomogli da uspeju.
Voe moraju biti odlune. Moraju osigurati da su njihove strategije pravilno usmerene,
da ih odmah upuuju na akciju, radije nego da iziskuju savrenstvo ili precizne analize.
Oni moraju mobilisati brzo i uz eksibilnost kako bi njihove strategije evoluirale tokom
vremena.
Ekasno sprovoenje UEUO zasniva se na radu koji se odvija preko funkcionalnih
granica; stoga zahteva stvaranje meusobno funkcionalnih timova i voa koje mogu navesti razliite talente da rade zajedno. Ovo mora poeti na vrhu organizacije. Stoga, kako
bi uverili zaposlene u vanost UEUO projekta i pruili pravo vostvo, cela upravljaka
struktura se mora ukljuiti u projekt i to kako sledi:
1. TIM VRHOVNOG MENADMENTA
Direktor rme
Finansijski direktor
Direktor ljudskih resursa
Proizvodni direktori
Direktori energetike
UEUO Direktori
Koordinator za podizanje svesti i motivaciju
2. OPERATIVNI TIM:
Menaderi UEUO-a
Direktori kvaliteta
Voe timova direktni rukovodioci, supervizori (timovi u odeljenjima)
itai brojila i/ili PC operateri
Koordinator za podizanje svesti i motivaciju
3. TIMOVI ZA POBOLJANJE EFIKASNOSTI:
Voe timova
Nadzornik smene
Rukovaoci maina
463
464
465
466
Energetska i politika zatite okruenja treba da stimuliu i podre timove za energetiku i zatitu okruenja i drutvene krugove, te druge strukture i oblike interne koordinacije kao to su sastanci, radne grupe itd. Formalne odgovornosti moraju se podrati
odgovarajuim promenama u kulturi rme, slobodom delovanja, podrkom menadmenta
i dovoljnim resursima. Pokuaji da se nametnu organizacione promene bez podrke hijerarhije ukljuuju rizik da e se dogoditi samo povrno prilagoenje.
Nova pravila ponaanja vezana uz pitanja energije i okruenja, nove odgovornosti,
ukljuenost osoblja na irokoj osnovi, ekasne strukture komunikacije, kao i interne eme
nagraivanja doprinose institucionalizaciji i jaanju aktivnosti UEUO-a unutar rme.
Odluke o nagradama i podsticajima su posebno osetljivo pitanje. Premda se moe argumentovati da je kontinuirano poboljanje energetskog uinka i brige za okruenje u opisu
posla svih zaposlenih, dodatni podsticaji e svakako pomoi da se prevlada prirodni
otpor ljudi prema promeni. Neke rme su pokuale da nude nansijske nagrade ljudima
ili grupama koje su uspele da smanje trokove za energiju no druge nevoljno nude nansijske podsticaje zbog mogue zloupotrebe ema ili negativnog uticaja na one koji se
oseaju iskljueni. Alternative direktnim nansijskom podsticajima su izmeu ostalog:
Priznanja;
Sertikati;
Znaka za linost energije/eko-okruenja meseca;
Bonus za rekreacijske aktivnosti;
Edukacijski fond za decu zaposlenih;
Doprinos dobrotvornom fondu prema izboru i sl.
Odluke o nagradama i podsticajima mogu se podrati odlukom o kombinaciji aktivnosti motivacije i osveivanja kao to su:
Izloba energije i zatite okruenja
Dan energije i zatite okruenja
Takmienje pod motom energije i zatite okruenja
Studijsko putovanje
Nain na koji se zaposleni inspiriu, osnauju i nagrauju za njihovu sposobnost
prilagoenja za promenjene uslove je sredstvo pomou kog se postiu ciljevi. Motivisanje i
mobilisanje zaposlenih kako bi dobili entuzijazam za UEUO program u velikoj meri zavisi
od eksplicitne i konkretne komunikacije o domenu promene npr. razlozima i ciljevima. Vano
je zaposlene redovno obavetavati o napredovanju programa upravljanja energijom i
uticajima na okruenje. Stoga o promenama i poboljanjima uinka treba periodino izvetavati zaposlene. Drugi deo aktivnosti upravljanja energijom i okruenjem morao bi biti
redovna komunikacija i odnosi s javnou, koji e ljude osvestiti o onome ta se dogaa,
zato se dogaa i ta oni mogu uiniti kako bi pomogli. Uspeh projekta mora se dokumentovati i komunicirati te pruiti oseaj uspeha svim ukljuenim akterima. Povratna informacija
o pozitivnom razvoju dogaaja doprinosi poveanoj motivisanosti za nastavkom.
PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
467
Vidljivost
Dodela odgovornosti za specine rezultate je kritina taka na putu prema uspehu.
Denisanje svrhe i ciljeva, merenje postignua tokom vremena osnovni su koraci u pretvaranju strategije poboljanja uinka od sirovog koncepta ka detaljnom planu te konano
prema rezultatima. Ovo se nee dogoditi bez upornog i vidljivog opredeljenja od strane
najvieg menadmenta.
ta znai vidljivo opredeljenje? To znai da se upravljaki vrh direktno i jasno povezuje s projektom UEUO na nain da ini sve navedeno (i po mogunosti i vie od toga):
Ne samo denisanje nego i izricanje ciljeva UEUO projekta,
Omoguavanja i nadzor nad napredovanjem u postizanju ciljeva,
Pruanje povratne informacije na izvetaje osoblja o energetskom uinku i uticajima na okruenje,
Ohrabrivanje osoblja da daje predloge za poboljanje uinka,
Pruanje priznanja za postignua,
Redovno bavljenje temom uticaja na okruenje i zaite okruenja na dnevnom
redu na sastancima uprave.
Sve ove take moraju se izvravati kontinuirano kako bi se osigurala trajnost poboljanja
uinka. Kako to postii? To je upravo ono to ini Sistem upravljanja energijom i uticajima
na okruenje, a to emo istraiti korak po korak kroz nastavak ove knjige.
469
Menaderi moraju integrisati veliki broj faktora kako bi unapredili sposobnost organizacije da prihvati promene i bude uspena. Njihov fokus mora biti na zajednikom cilju
poboljanje uinka koji zahteva odlunost ljudi za uestvovanje i njihovo slaganje s
tokom aktivnosti.
Firme se razlikuju pa svojstvima i zahtevima tako da ne postoji jednoobrazan
pristup koji moe osigurati uspean UEUO projekt. Ovo je posebno tano kada su u pitanju ljudi budui da uspeh u radu s ljudima u velikoj meri zavisi od kulturnih i socijalnih
aspekata, to su meka pitanja. Na samom poetku procesa, rma se izlae kljunim
dogaajima, koji stimuliu kljunog igraa (menadera promene) da razmilja o projektu
UEUO i inicira proces planiranja, odluivanja i sprovoenja. Na to utie postojei kontekst line motivacije, iskustva, znanja o energetskoj ekasnosti i upravljanju uticajima na
okruenje kao i organizacionih uslova.
Firme predstavljaju drutvene sisteme na koje utiu mree internih i eksternih
meupovezanosti i interakcija. Kljuni akteri unutar ovih mrea menaderi koji pruaju
vostvo su instrumenti za podsticanje, realizaciju i difuziju aktivnosti za poboljanje
energetske ekasnosti i okruenja. Kako bi menader bio uspean menader mora biti
dobar u upravljanju ljudima i odnosima unutar i izvan funkcionalnih grupa.
Radna snaga je ivi organizam. Ako vostvo eli izazvati dramatine promene u rmi,
zaposleni treba da znaju kako da prate i kako ispravno da odgovore na dogaaje koji
uzrokuju promenu. Menaderi inspiriu na stalnost i jedinstvenu svrhu za trajno poboljanje
protabilnosti organizacije. Sve interesne strane spremne su da prue i prihvate vostvo
kada je to potrebno i pratie uputstva kada su ciljevi, sredstva i rokovi jasni i kada se
oseaju kompetentnim i sposobnim.
Zaposleni
Zaposleni sa svojim ulogama, interakcijama i (de)motiviuim faktorima su kljune dimenzije za realizaciju UEUO. Zaposleni su organiziovani u funkcionalne jedinice ili timove ali jedinica nije samo organizaciona kutija! Jedinice sainjavaju ljudi jedinica su
ljudi! Kada pojedinac oajava da izvri naizgled sloen zadatak, jedinice ili timovi hrane,
podravaju i inspiriu jedan drugog. Izazov je za voe timova da formiraju vrsto povezanu jedinicu od ljudi koji imaju razliite sposobnosti, linosti i naine rada. Tima mora
da shvati kako se uspostavljaju standardi uinka i ciljevi. Oni ih moraju prihvatiti kao vodi
za zajedniki cilj i smer.
Svakom lanu tima mora se dodeliti odgovarajua uloga na bazi njihovih ili njenih
vetina. Ako vetine nisu odgovarajue, potrebna je obuka. Redovni sastanci tima nuni
su kako bi se izgradio timski duh, bolje razumevanje zadataka i postiglo da lanovi tima
ekasno rade zajedno na postizanju ciljeva. Poetno oklevanje i nesigurnost mora se
brzo prevladati i mora prevladati stav: Mi to moemo! Timovima je moda potrebna
spoljanja podrka kako bi dostigli tu taku i neko pozitivno pojaanje za njihovu ekasnost, ali kada se jednom sve sloi, na pravom smo putu!
470
471
472
473
ta je energija?
Gde su izvori uticaja na okruenje?
Koje razliite vrste energije se koriste u naoj rmi?
Koje su vrste uticaja na okruenje u naoj rmi?
Koliki su trokovi usklaivanja sa zakonskim propisima?
Koliki su trokovi za energiju?
Kakav je potencijal za utedu energije i smanjenje uticaja na okruenje?
ta se moe utedeti?
Zato tedeti energiju i tititi okruenje?
Zato su nai napori vani?
Ko je odgovoran?
Kako se mogu postii utede energije?
Kako se mogu smanjiti uticaji na okruenje?
ao ja mogu uiniti?
Struktura kursa, kako je prikazano u Okviru 5., trebalo bi da poslui samo kao primer.
Trajanje moe biti i krae, a sadraj se moe pokriti i u vie od jednog radnog sastanka.
No, vrlo je vano prilagoditi kurseve stvarnim uslovima energetike i uticaja na okruenje
na radnom mestu odreene grupe zaposlenih koji polaze obuku, tako da ljudi mogu neposredno povezati teme kursa s problemima s kojima se susreu u svakodnevnom radu. Na
taj nain, oni e prepoznati mogunosti za poboljanja energetskog uinka i uticaja na
okruenje na svojim radnim mestima.
* Brainstorming (oluja mozgova) u grupama o utedi energije i aktivnostima poboljanja
zatite okruenja te potrebna pomo na samim radnim mestima grupa;
475
KONCEPT UPRAVLJANJA
ENERGIJOM U INDUSTRIJI
Fabrike nisu izgraene kako bi troile energiju i zagaivale ivotnu sredinu nego da bi
isporuivale proizvode i usluge. Energija je uvek potrebna za svaku operaciju u proizvodnom lancu. Zbog toga svoju panju usmeravamo na energetski uinak kroz ceo proizvodni
lanac kao pokretaa poboljanja energetskog uinka i brige za ivotnom sredinom. Ako
proizvodnja zahteva neke druge resurse, procesiranje ovih resursa i uticaji na ivotnu
sredinu vezani uz njihovu upotrebu trebali bi biti povezani s obimom proizvodnje a uinak
analiziran istom metodologijom koju primenjujemo kod analize energije.
Vano je naglasiti da su uticaji na ivotnu sredinu i zagaenje posledica upotrebe
energije i obrade materijala. Kada se ne koristi energija ili materijali, nema uticaja na
ivotnu sredinu. Ako se upotreba energije i materijala optimizuje, uticaji na ivotnu sredinu
bie svedeni na najmanju moguu meru. Ono to jo preostaje da se uini je izlazno tretiranje preostalih uticaja na ivotnu sredinu, budui e koliine emisija, otpadnih voda i
otpada biti smanjene na najmanju mogui meru kao posledica optimizovane upotrebe
energije i materijala. Kad god se obrauje neka sirovina, potrebna je energija, te stoga
jo jednom naglaavamo da je upravljanje energijom pokreta upravljanja uticajima na
ivotnu sredinu.
Proizvodni proces je kombinacija ljudi, opreme, sirovina, postupaka obraivanja i
ogranienja koje postavlja okruenje koji zajednikim radom proizvode izlazne materijale. Proces je planirani niz aktivnosti kojima je potrebno neko vreme, prostor, strunost i
ulazni resursi, koji se pretvaraju u izlaznu vrednost vee vrednosti rmi od one koju su imali
ulazni resursi. Stoga e svaki proces imati neke ulazne resurse sirovine, energiju, radnu
snagu, tehnologiju i neke izlazne vrednosti tj. proizvode ili usluge. Proces je osnova
svih pitanja uspenosti a ljudi su kljune gure za postizanje dobre ekasnosti. Dinamika
interakcija meu svim ovim faktorima (slika 1.) odredie energetski uinak i uticaje na
okruenje promatranog procesa.
PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
477
Slika 1.: Proizvodni proces Osnova za razvoj sistema upravljanja energijom i okruenjem
Razradiemo osnovne aspekte ovih interakcija kako bi omoguili bolje razumevanje
potrebno za razvoj i uvoenje koncepta EEM.
479
Slika 3.: Dijagrami toka procesa i energije u fabrici konzervi tune prikazuju ulazne
vrednosti, izlazne vrednosti i interakcije s okruenjem
480
Nema vrstih pravila o tome kako postaviti energetske trokovne centre. Energetski
trokovni centar moe biti bilo koje odeljenje, jedinica ili maina koji koristi znaajne
koliine energije ili stvara znaajan uticaj na okruenje. U skladu sa neodreenosti rei
znaajan, ovaj postupak je sasvim proizvoljan. Meutim, postoji nekoliko kriterijuma
koje treba uzeti u obzir kod odreivanja energetskih trokovnih centara:
Proces ili aktivnost koji zahteva energiju mora imati merljivu (po mogunosti jedinstvenu) izlaznu vrednost;
Potronja energije i/ili uticaji na okruenje procesa mogu se neposredno meriti;
Troak merenja ne bi trebao iznositi vie od 10-20% godinjih trokova za
usklaivanje energetike i okruenja vezanih uz odreeni trokovni centar sa
zakonskom regulativom;
Odgovornost za energetski uinak i uticaje na okruenje u odreenom podruju
moe se dodeliti osobi koja radi u tom podruju ili je za njega odgovorna;
Moe se izraziti standardizovani pokazatelj uinka;
Mogu se ustanoviti realistini ciljevi poboljanja uinka.
Vodee naelo za postavljanje energetskih trokovnih centara je praenje faza proizvodnih procesa kako je prikazano na procesnom dijagramu toka, te pokuati uspostaviti energetske trokovne centre na nain da odgovaraju postojeim granicama kontrole
koliine proizvodnje. Na strani energetike, postavka je sasvim jednostavna svaki energetski sistem moe se posmatrati kao jedan energetski trokovni centar. Na primer, jedan
energetski trokovni centar moe biti kotlarnica, drugi kompresorska stanica a trei pogon
za hlaenje. Slika 4. pokazuje stvarne energetske trokovne centre kako smo ih denisali
u naem oglednom postrojenju. Vidljivo je da svaka faza proizvodnje ne predstavlja energetski trokovni centar to se moe primetiti poreenjem slike 3. i slike 4.
481
482
483
Postojea organizacijska ema mora se potovati kod dodele odgovornosti (slika 6.).
Odgovornost za energetski uinak i uticaje na okruenje treba da bude dodeljeno ljudima koji rade na takama troenja resursa. To znai da je energetski uinak i uticaj na
okruenje na nivou proizvodnje odgovornost proizvodnog osoblja a ne osoblja zaduenog
za energetiku ili kvalitet.
Slika 6. pokazuje da je svatko u rmi ukljuen u odreenoj meri u upravljanje energijom
i uticajima na okruenje. Menaderski tim e pregledati izvetaje o energetskom uinku
i uticajima na okruenje te akcijske planove za svaki mesec. Voe energetskih trokovnih
centara e imati sedmine sastanke sa svojim timovima za poboljanje uinka (nadzornici,
neposredni rukovodioci, operateri) a timovi za poboljanje uinka e takoe imati i dnevnu
odgovornost za nadgledanje, vrednovanje i poboljanje energetskog uinka i smanjenja
uticaja na okruenje. Za ovaj konkretan sluaj, stavke nadzora i upravljanja prikazane
su na dnu slike 6. One e se naravno razlikovati od fabrike do fabrike. Organizacijska
struktura bi se takoe mogla razlikovati od primera na slici 6. no to je manje promena u
postojeoj organizaciji potrebno, to e sistem za upravljanje energijom i uticajima bre i
lake poeti da deluje.
485
- Okruenje
- Materijalna produktivnost
- Kvalitet
486
487
4. Unakrsna provera:
Uporedite podatke. Na primer, odnos goriva i pare je prilino konstantan, pa
ako postoji znatna promena u podacima goriva, treba proveriti da li su se vrednosti podataka o pari promenile na slian nain.
Proveriti da li iznosi korienih sirovina odgovaraju proizvedenom krajnjem
proizvodu.
Uporediti brojke o potronji elektrine energije sa rauna distribucije sa merenjima kWh unutar rme, sa brojila.
5. Provera verovatnoe (raspona):
Svaka vrednost koja se vremenski prati pojavljuje se unutar odreenog raspona
vrednosti. Ako je nova zabeleena vrednost neoekivano visoka ili niska (izvan
oekivanog raspona), to ukazuje na greku.
S vremena na vreme (npr. polugodinji intervali), sprovesti nezavisnu proveru celokupnog postupka upravljanja podacima.
Okvir 1. - Primer protokola za upravljanje podacima
488
Frekvencija merenja
Preterano esto zapisivanje podataka moe preopteretiti operatore zahtevima za
analizu. Optimalna oitavanja mernih instrumenata u sluaju rada u 3 smene su na poetku
svake smene. Ova rutina omoguuje nepristranu proveru energetskog uinka i uticaja na
okruenje za svaku smenu nezavisno.
Ako rma radi u jednoj ili dve smene dnevno, takoe je mogue vriti oitavanja
mernih instrumenata dva puta dnevno, na primer:
na poetku prve smene (npr. u 7:00) i
na kraju prve ili druge smene (npr. u 22:00).
Dodatna vrednost takvih oitavanja mernih instrumenata (OMI) je da rme mogu dobiti pregled nad korienjem energije tokom radnih i neradnih sati (pod pretpostavkom
dvosmenskog rada). Na primer, potronja energije tokom radnih sati (Ew) moe se izraziti
kao:
Ew = {OMI u 23:00 dan 1 - OMI u 7:00 dan 2}
dok se energija tokom neradnih sati (Enw) moe izraziti kao:
Enw = { OMI u 7:00 dan 2 - OMI u 23:00 dan 1 }
Enw se moe pratiti odvojeno kako bi se moglo proveriti ta se dogaa tokom noi
kada bi trebalo da rade samo osnovni pogoni.
Sva oitavanja instrumenata moraju se odvijati istovremeno kako bi osigurali da
koriena energija odgovara koliini proizvedenih proizvoda.
Infrastruktura za podrku
Kima sistema merenja uinka su merni instrumenti i prikupljanje podataka, kao i procedure verikacije i zapisivanja. Veina rmi/fabrika ve ima denisane procedure za
prikupljanje podataka iz proizvodnje i njihovo zapisivanje, to se takoe moe koristiti
za UEUO. Meutim, svi podaci o energiji i potronji drugih resursa na nivou ETC-a nisu
nuno odmah dostupni. Jednom kada se deniu pokazatelji uinka, postaje jasno ta i
gde treba da se meri. Obino e fabrika morati da postavi neto dodatnih instrumenata
pored postojeih kako bi sistem merenja uinka bio celovit.
Obim investicija za nove instrumente varirae od fabrike do fabrike zavisno od
opsenosti i sosticiranosti postojeeg mernog sistema. Ako prikupljanje podataka treba da se obavlja s udaljene lokacije, kada se izbegava i runo obavljanje oitavanja,
potrebne investicije e se takoe poveati. S druge strane, udaljeno/daljinsko merenje i
prikupljanje podataka e smanjiti potrebne ljudske resurse za runo zapisivanje podataka i upravljanje njima a potencijal ljudske greke e se smanjiti.
Danas, kad su lokalne mree (engl. local area network, LAN) stvarnost u veini fabrika
a servisi bazirani na webu dodatno smanjuju troak udaljenog upravljanja podacima, automatsko prikupljanje podataka e dokazati svoju vrednost a poveana investicija u veini
rmi, iskljuujui samo one najmanje, bie opravdana. Primer sistema baziranog na webu
dat je na slici 7.
PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
489
Koliina proizvoda
Koliina sirovina
(1)
PSU se moe dalje razloiti kako bi se razlikovale pojedine sirovine, ukljuujui aditive
tamo gde postoje, koji su potrebni za proizvodnju odreene koliine proizvoda:
490
PSUi =
Koliina proizvoda
Koliina sirovina (aditiv)
(2)
491
492
U osnovi, PU-ovi su odnosi merenih ulaznih resursa u proces, mainu ili aktivnost
i odgovarajueg merenog izlaza iz procesa, maine ili aktivnosti. Ove koliine moraju
da odgovaraju po vremenu i vrednostima. Samo ako su ovi uslovi ispunjeni, podaci se
mogu kvalikovati kao adekvatna baza za izraavanje pokazatelja uinka. Ove uslove
zajedniki nazivamo zahtevima za adekvatnost podataka. Adekvatnost podataka ima dve
komponente:
Vremensko slaganje; i
Vrednosno slaganja.
Vremensko slaganja znai da su koliine merene u istom periodu vremena. Vrednosno
slaganje znai da se merena koliina energije koristi tano i iskljuivo kako bi se proizvela
merena koliina izlaznih proizvoda tokom denisanog vremena. U suprotnom, pokazetelj
uinka nee imati mnogo smisla.
Kritino je da merene koliine proizvodnje i energije moraju pravilno odgovarati stvarnoj potronji/proizvodnji po pojedinim ETC-ovima zbirno na denisanom vremenskom
intervalu. Samo kada se ovaj kriterijum dvostruko proveri i potvrdi, moe poeti procena
uinka.
Ovo moda zvui jednostavno i samorazumljivo ali je od kritine vanosti za suvisli
sistem merenja uinka u kojem izvor podatka stvarno predstavlja zamiljeni pokazatelj
uinka. Ako mereni podatak ne odraava stvarnu koliinu energije ili proizvodnje vezanu
za pojedini ETC, tj. ako ne postoji vrednosno slaganje, svaka daljnja analiza bazirae se
na pogrenim ulaznim podacima. Slika 10. prikazuje 3 najea potencijalna problema
sa vrednosnim slaganjem, npr. izvor podataka i kontekst:
Merena koliina energije ukljuuje neto potronje iz drugog ETC-a;
Merena koliina proizvodnje ne predstavlja stvarnu proizvodnju jer se deo
uklanja u meufazi proizvodnje;
Unutranje zalihe ako se meri samo ulaz materijala ili izlaz proizvoda, postojanje potencijalnih unutranjih zaliha ne moe se otkriti.
493
Slika 11.: Odnos izmeu merenja uinka, upravljanja uinkom i spoljanjih zahteva za
zatitom okruenja
Odabrani ciljevi zatite okruenja denisae pokazatelje koje treba pratiti, ime e
se potom identikovati parametri koje je potrebno meriti ili izraunavati kao dodatak
onima koji su ve pokriveni merenjima pokazatelja energetskog uinka (tabela 1.). Tabela
1. se odnosi na na primer fabrike za konzerviranje tune. Kolona 1 sadri tip resursa koji
treba meriti, kolona 2 ukazuje na to u kojim ETC-ovima treba obaviti merenja, dok kolona
3 prikazuje zike jedinice u kojima se merenja izraavaju. Kod denisanja pokazatelja
uinka za dati cilj, treba paziti da se ne dupliraju potrebna merenja. Ako su potrebni
izvori podataka pokriveni merenjima (na primer, potronja vode), merene vrednosti treba
jednostavno kopirati za potrebe praenja drugih pokazatelja nakon to je vrednost jednom izmerena.
Tabela 1.: Merenja pokazatelja energetskog uinka
Resurs
Merne
jedinice
Sirovine
Masa
Teko lo ulje
ETC 1
Litra
Elektrina energija
kWh
Para
ETC5, ETC7
Industrijska voda
Rashladna voda
Komprimovani
vazduh
ETC5, ETC8
t, m3
ETC7, ETC8
m3
Ton, MJ
m3
495
PUO =
m [kg, emitovano]
m [kg, proizvedeno]
Moe se koristiti i drugo gledite, zavisno od cilja praenja, poput odnosa ispusta (OI),
koji se denie na sledei nain:
OI =
[mg]
[mg]
ili [ml ] ili ...
3
m
496
497
Tabela 2.: Dodatna merenja pokazatelja uticaja na okruenje za usklaenost s IPPC Direktivom
Resurs
Vazdune
emisije
ETC1
ETC1,
Korienje
vode
Otpadna
voda
vrsti
otpad
Riboprerada
Voda
(m3/t sirove
ribe)
PHK
(kg/t sirove
ribe)
Svea riba
4,8
5 36
ETC2,
ETC4,
ETC5,
ETC7,
Topljenje
9,8
Obrada
kampa
23-32
100 130
Parametar
Prosek (kg/m3)
Raspon (kg/
m3)
PBK 4
10000
5000-20000
Masti
12000
2500-16000
Suva tvar
20000
5000-28000
Proteini
6000
% vrstog
otpada u teini
Odbaena riba
Glave, ostaci,
repovi
Ljuske, koa,
kosti
20-40
Otpaci
PHK
ETC8
ETC4
ETC7
ETC8
vrsti otpad
ETC4
ETC6
15-20
NE
Svi ETCovi
NE
Informacije o postupcima
pakovanja
Ostalo
498
Indirektno
Direktno
Nastanak
Pokriveno uz
IPPC i
merenja
energetskog
uinka
Dodatna merenja,
potrebni
podaci za izvetaj u
skladu
sa EMAS programom
ETC1
DA
NE
ETC
4,7,8
DA
NE
ETC4
ETC6
NE
Informacije o
postupcima
recikliranja, itd.
Informacije o upravljanju
odlaganjem otpada
Svi
ETC-ovi
DA
NO
Svi
ETC-ovi
Delimino
Informacije o
postupcima za
hitne sluajeve,
Mere spreavanja
rizika,
Potronja goriva za
transport,
Delimino
Informacije o
podugovornim
izvoaima i
isporuiocima.
499
Tip
Korienje vode
Direktno
Gasovite emisije
Ispusti u vodu
Ostalo
Indirektno
500
Pokriveno
IPPC-om
SVI ETC-ovi
ETC1
ETC2
ETC4
ETC5
ETC7
ETC8
ETC1
ETC4
ETC7
ETC8
ETC4
ETC6
DA
Da
NE
DA
DA
NE
DA
DA
NE
DA
DA
NE
DA
DA
NE
NE
DA
NE
NE
DA
NE
NE
NE
NE
Dodatna
Pokriveno merenja
za
EMAS-om ISO 14000
Relevantni
ETC
Pokriveno
Merenjem
energetskog
uinka
Trgovanje emisijama
Trgovanje emisijama je pristup regulisanju zagaenja kroz trite, stvaranjem ekonomskih podsticaja za postizanje smanjenja emisija i gasova staklene bate. Prag za ukljuivanje
pogona sa sagorevanjem (to je u kategoriji energetske aktivnosti) je 20 MW nazivne
ulazne toplotne snage. Drugim reima, bilo koje postrojenje iznad 20 MW je obavezni
uesnik programa. Firme koje ulaze u ovaj program moraju pratiti svoje emisije.
Tabela 5. uporeuje program trgovanja emisijama u EU (ETS) u odnosu na zahteve
prethodno opisanih programa.
Tabela 5.: Zahtevi unutar programa trgovanja emisijama u Evropskoj Uniji
Kategorija
Zahtev
Emisije u
vazduh
DA
DA
DA
Dodatna
merenja
NE
ak i ako rma nije unutar EU-ETS eme ili neke sline, moe se odluiti na praenje
svojih emisija gasova staklene bate. Time se uva dokaz postignutih smanjenja emisija,
koji se mogu uzeti u obzir kada se uvede obvezno smanjivanje emisija i u tu rmu. Takoe
moe omoguiti denisanje osnovnih emisija preko kojih se postavljaju budui zahtevi na
smanjenje emisija.
Inicijativa za globalno izvetavanje
Inicijativa za globalno izvetavanje (engl. Global Reporting Initiative - GRI) namenjena
je da uini izvetavanje o ekonomskom, drutvenom i uticajima na okruenje odnosno
izvetavanje o odrivosti, svim organizacijama rutinskim poslom uporedivim sa nansijskim
izvetavanjem. Ovaj skup smernica, u obliku principa i pokazatelja objavljuje se kao
javno dobro i namenjen je za dobrovoljno korienje u organizacijama svih veliina, u svim
sektorima, irom sveta.
U tabeli 6. prikazani su samo osnovni pokazatelji za poglavlje Okruenje.
501
Traene informacije
ETC4
DA
DA
DA
NE
Svi
ETC-ovi
DA
DA
DA
NE
ETC1,
ETC2,
ETC4
ETC5,
ETC7,
ETC8
DA
DA
DA
NE
Informac
ije o
procesu,
pogonu i
rminim
procedur
ama
NE
DA
DA
NE
ETC1
DA
DA
DA
NE
ETC4,
ETC7,
ETC8
DA
DA
DA
NE
ETC4,
ETC7,
ETC8
DA
DA
DA
NE
NE
NE
DA
NE
Voda
Bioloka
raznolikost
Emisije,
ispusti
i otpad
Proizvodi i
usluge
502
a)
b)
Slika 12.: Integrisani sistem merenja energetskog uinka i uticaja na okruenje
Uinkom se moe upravljati na bazi kvantitativnih podataka o svakodnevnim operacijama. Sistem merenja energetskog uinka i uticaja na okruenje mora biti pogat podacima, ali ne i biti sastavljen iskljuivo od podataka. Treba biti svestan opasnosti pristupa
podaci u svrhu podataka.
PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
503
505
Spoljanji kontekst
Brojni su spoljanji faktori koji su izvan naeg uticaja ali koji utiu na dnevne aktivnosti i
sposobnost rme za maksimizaciju prota i postizanje drugih specinih poslovnih ciljeva.
Slika 14. daje pojednostavljeni pregled glavnih spoljanjih aspekata koji predstavljaju
kontekst za implementaciju UEUO-a. Istaknuti su faktori koji su vani za energetski uinak
i uticaje na okruenje rme. Relevantni aspekti su:
Poslovno okruenje, koje se sastoji od trita, kupaca, konkurencije, rada;
Uslova i ogranienja za kupovinu prirordnih resursa poput sirovina i energije;
Klimatski uslovi;
Pitanja zatite okruenja koja proistiu iz znatnih uticaja na okruenje industrijskih pogona i relevantne regulative, itd.;
Drutvene i politike promene;
Tehnoloki napredak.
Ovde emo se fokusirati na identikovanje spoljanjih faktora koji mogu imati kritini
uticaj na energetski uinak i uticaje na okruenje i ukupne trokove proizvodnje rme.
Najvaniji spoljanji faktori koji utiu na pogonski uinak rme su:
Potranja na tritu ako proizvodnja padne za 25%, planiranje i upravljanje
proizvodnjom mora se prilagoditi kako bi se minimiziralo poveanje trokova
za energiju i drugih pogonskih trokova u jedinici proizvoda. Na primer, nakon
krize u Tajlandu 1997. godine, mnoge rme su osetile pad proizvodnje od 30%
i vie. Firme su nastavile da rade kao i pre, kada je proizvodnja bila na punom
kapacitetu. Mnoge od njih nisu prilagodile planiranje proizvodnje i rasporeivanje iskoriavanja opreme nioj ukupnoj proizvodnji, pa kao posledica su jedinini
trokovi proizvodnje poveani mnogo vie nego to je to potrebno.
Vreme energija koja se koristi za grejanje ili hlaenje e se dodavati pored
korienja energije za proizvodnju. To e takoe varirati kao rezultat sezonskih
promena temperature i vlanosti. Stoga, udeo potronje ukupne energije obzirom na vreme treba ustanoviti pre analiza energetskog uinka.
Cene energije i tarifni sistemi uinak cena ili tarifnih sistema uvek treba analizirati da bi osigurali da se energija kupuje uz minimalne trokove.
Regulativa za zatitu okruenjea sve vei trokovi usklaenosti sa regulativom
mogu opravdati promenu ulaznih procesnih parametara poput tipa goriva,
sirovina, tehnologije tretiranja otpada, itd.
Tarifni sistem i regulativa za zatitu okruenjea imae tzv. jednokratni uinak, jer se ne
menjaju stalno i esto. Lake se prilagoditi uincima njihovih promena. Trina potranja
za proizvodom ili tipovima proizvoda menja se tokom vremena, stoga treba da postoji
meu-funkcionalno razumevanje izmeu energetike, proizvodnje i prodaje o tome kako
e ove varijacije uticati na ukupni uinak i stoga trokove proizvodnje.
Vremenski uslovii mogu imati znatan uticaj na ukupnu potronju energije (zavisno od
506
507
Brojni su individualni unutranji i spoljanji faktori koji proizlaze iz ovih iroko opisanih
kategorija koji e uzrokovati varijacije u potronji energije ponekad i dnevno. Treba ih
identikovati i popisati za svaku fukcionalnu jedinicu rme.
Faktori koji utiu na energetski uinak i zatitu okruenja
Uinak iskorienja energija e varirati zavisno od prisutnosti raznih unutranjih i
spoljanjih uticajnih faktora. Poboljanje uinka ukljuuje preduzimanje radnji na uzrocima
varijacija i donoenje pogonskih smernica za budue spreavanje neeljenih nivoa uinka.
Razvoj ovih smernica zahteva znanje i razumevanje uzrono-posledinih odnosa izmeu
varijacija uinka i faktora koji utiu na varijacije. Opte kategorije uticajnih faktora saete
su na slici 16.
509
510
Okvir 3.: Ljudski uzrokovani faktori koji utiu na energetski uinak i zatitu okruenja
Od kritine je vanosti biti svestan svih faktora koji uzrokuju varijacije u potronji energije pre pokuaja analize stvarnih podataka o uinku. Iako je nemogue precizno uzeti
u obzir svaki potencijalni uticajni faktor, ve i sama svest o posledicama koje uzrokuju
kada su prisutni moe spreiti pogrene interpretacije podataka o energetskom uinku i
uticajima na okruenje.
Intuitivno, jasno je da potronja energije i uticaji na okruenje moraju snano zavisiti
od obima proizvodnje to je vea proizvodnja, vie je isputanja u okruenje, i koristi se
vie energije.
PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
511
LITERATURA
1. Applied Industrial Energy and Environmental Management, IEEE Computer Society Press,
Zoran Morvay, Dusan Gvozdenac, 2008.
2. BP Statistical Review of World Energy, June 2010.
3. CLIMATE CHANGE FUTURES, Health, Ecological and Economic Dimensions, The Center for
Health and the Global Environment Harvard Medical School, 2006.
4. Dinamika svetlost i kvalitet ivota, B. Markovi, S. Bokovi, OSVETLJENJE 2003.
5. Ekonomika energetike, . Mandal i drugi, CID, Ekonomski fakultet u Beogradu, 2010.
6. Energetska ekasnost i briga o ivotnoj sredini, broura kompanije SIEMENS
7. Encyclopedia of energy engineering and technology, edited by Barney L. Capehart, CRC
Press, 2007.
8. Energy Simulation in Building Design, J. A. Clarke, BH, 2001.
9. Energy Systems Engineering - Evaluation and Implementation, Francis M. Vanek, Louis D.
Albright, McGraw-Hill, 2008.
10. Integration of alternative sources of energy, Felix A. Farret, M. Godoy Simoes, John Wiley
& Sons, Inc., 2006.
11. Kogeneracija u Srbiji zato se okleva?, Miodrag Mesarovi i Milan alovi, ELEKTROPRIVREDA, br. 2, 2009.
12. kWh, asopis Elektroprivrede Srbije, godita 2003. do 2009.
13. LIBER PERPETUUM, knjiga o obnovljivim izvorima energije u Srbiji i Crnoj Gori, Autor: prof.
M. Stojanovi, V. Jankovi i dr., OEBS (OSCE), 2004.g. ISBN 86-903283-8-6
14. Meteoroloki godinjak klimatoloki podaci, Republiki hidrometeoroloki zavod, Republika Srbija
15. Obnovljivi izvori energije, Centar za ekologiju i odrivi razvoj, Subotica, 2008.
PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
513
514
CIP -
,
620.9(075.8)
, ., 1956Procesna i energetska ekasnost / Dragan
S. Markovi. - 1. izd. - Beograd :
Univerzitet Singidunum, 2010 (Loznica :
Mladost grup). - VI, 514 str. : ilustr. ; 25
cm
Tira 250. - Bibliograja: str. 513-514.
ISBN 978-86-7912-281-0
a)
COBISS.SR-ID 177911308
2010.
Sva prava zadrana. Ni jedan deo ove publikacije ne moe biti reprodukovan u bilo kom
vidu i putem bilo kog medija, u delovima ili celini bez prethodne pismene saglasnosti
izdavaa.